Ekonomija| Gost autor| Kultura| Moj grad| Život

MOŽE LI GRAD DA PLAČE

Đorđe Bobić RSS / 16.01.2018. u 09:13

Danas je moj gost Arhitekta Dragoljub Bakić ..  

Tekst je objavljen u Politici 19.01.2018 u rubrici POGLEDI !  

MOŽE  LI  GRAD  DA  PLAČE

Može, ako ga rane.

Beograd su ranili-oni koji ga nedovoljno vole. Možda ga čak i mrze. Ranili su ga u lice,oštetili mu njegov profil koji je on najradije isturao slikarima, bilo da su ga slikali na pergamentu ili urezivali na bakarnim pločama.Od sada će taj profil Beograda biti sakriven od njegovih građana i onih koji ga posećuju-visokim betonskim čudovištima – biće zazidan.

Držao se vekovima,odolevao hiljadama bombi i topovskih đuladi-da bi danas zadobio ranu od koje se nikada neće izlečiti.

Potreba da napišem ovaj tekst nastala je odmah nakon objavljivanja intervjua sa gradskim arhitektom koji je novinarka Daliborka Mučibabić osmislila i vodila i koji je Politika objavila u rubrici Beogradska hronika-5 Januara ove godine.

Moja prvobitna ideja je bila da pokušam da ja odgovorim na potpuno istovetna pitanja jer novinarka nije od svog sagovornika dobila prave odgovore već brdo proizvoljnih,neargumentovanih,improvizovanih stavova i zamena teza.

A onda sam shvatio da je besmisleno da polemišem sa ovakvom vrstom odgovora,pogotovu što su sama pitanja bila veoma ozbiljna ,profesionalna i adekvatna i da su u stvari već sadržavala i davala prave odgovore. Pokušaću zato da iste teme osvetlim sa druge strane i objasnim zašto su Beograđani tužni i zašto njihov grad plače.

Postoje u Evropi stari gradovi kroz koje protiču velike reke.Takav je Prag,takva je Budimpešta,Varšava,Drezden a takav je i Beograd. Najlepše razglednice ovih gradova uvek su slikane sa reke gde se u punoj meri sagledava urbani profil grada i baš takva slika najviše ostaje u sećanjima ljudi. Beograd kao jedan od najstarijih kontinuirano nastanjenih gradova Evrope-vekovima formira taj svoj prepoznatljivi urbani profil koji kreće od svetlucave vode ušća Save u Dunav pa se preko Meštrovića i Beogradske tvrđave spušta na zlatni toranj Saborne crkve pa preko Terazijskog grebena klizi u vis da bi se završio na Vračarskom platou belim kubusom crkve Svetog Save.

Bili smo spokojni jer smo mislili da ovu prelepu sliku,ovo najveće blago koje Beograd ima,ovu civilizacijsku vrednost čuvaju desetine međunarodnih povelja, konvencija i rezolucija koje je naša država Srbija –potpisala i ratifikovala. Naročito „Evropska konvencija o urbanom predelu“ Saveta Evrope doneta 2000 godine u Firenci koju je Srbija ratifikovala 2011 godine i Deklaracija koju je u ime Ujedinjenih Nacija doneo UNESKO u Beču 2005 god. koja daje preporuke kako se čuva,brine i upravlja „istorijskim urbanim pejzažom“ starih gradova.

Na žalost ni ova međunarodna obavezujuća dokumenta nisu sačuvala Beograd. Prvih dana 2014 godine kreće jedna prilično bizarna priča koja još uvek traje. Pravo iz daleke Arabijske pustinje stiže jedan građevinski preduzimač tvrdeći da su mu bisage pune novca – milijardama dolara.

Sa sobom donosi jednu monstrum maketu koja predstavlja ono kako u buduće treba da izgleda najvredniji deo Beograda-njegov Savski amfiteatar na desnoj obali Save. Taj deo Beograd čuva još od Drugog svetskog rata kroz sve svoje dosadašnje Generalne Urbanističke Planove,čuva ga kao opšte dobro koje pripada svim građanima. I kada je tu bilo đubre,pacovi,brodske olupine, zmije,akrepi i veštice-i tada je bilo vlasništvo građana Beograda.Kada je gradska vlast očistila ovo đubre,pacove,brodske olupine,zmije,akrepe i veštice-što je i bila jedna od njihovih obaveza-i dalje je to zemljište ostalo vlasništvo građana Beograda i oni koji su ga očistili nisu imali prava da ga otmu od građana i da na taj način drastično ugroze javni interes.

Promenili su zakone, obezbedili se Lex specijalisom i ovo dragoceno zemljište od 100 hektara dali u besplatan zakup na 100 godina jednom privatniku iz Arapskih Emirata.Pritom su međunarodnim ugovorom dali pravo stranom parneru da bez predhodno usvojenim master planom čitavog kompleksa-u toku narednih 30 godina ovde može da gradi šta hoće-gde hoće i kad hoće po principu-izgradi kuću-proda kuću-od toga gradi sledeću kuću-što znači da tu nema milijardi dolara koje su bile glavna mantra za manipulisanje građanima cele Srbije.

Tako se danas na očigled svih građana-u Savskom amfiteatru-bahato-neuko i bez učešća građana Beograda i bez učešća domaće struke gradi kako vlast kaže-„kompaktni grad,gust i visok“na geološki najproblematičnijem terenu, uz samu reku,gotovo na njenoj obaloutvrdi, u mulju dubokom 20 metara – da bi usrećili Beograd sa 2.000.000 kvadratnih metara luksuznih apartmana i luksuznog poslovnog prostora koji nikome nije potreban i koji u tom obimu Beograd nije u mogućnosti da prihvati svojom godinama zapuštenom infrastrukturom.

Gradska vlast nije do sada izašla u javnost sa cifrom koliko će koštati dovođenje u red ove primarne infrastrukture što je preuzela kao ugovornu obavezu sa arapskim partnerom i što bi pokazalo da ulaganje Srbije daleko prevazilazi ulog stranog partnera pa se time teško objašnjava ugovoreni odnos vlasništva, odlučivanja i podele profita u zajedničkom poslu od 68:32 u korist stranca.

I na kraju – ne plače Beograd samo od rana koje mu nanose na obali Save već plače što se 70 godina priča o Metrou a njega nema, što za 25 godina nije dobio Obilaznicu, što za 40 godina nema završenu Kanalizaciju, što ulice još uvek zaliva pijaćom vodom, što je svaka peta kuća koja se sada gradi divlja,bez dozvole i što je takvih u njemu – 350.000 što je najsramnije a pritom od države neometano pa čak i legalizovano.

Plače Beograd što njegova uprava za to vreme pravi šarene laže i igra se presecanjem crvenih vrpci na besmislenim muzičkim fontanama,jarbolima,

gondolama, svetlećim ukrasima,popločanim parkovima i pešačkim zonama i to  sveuz pomoć armije stranih arhitekata.Naš Beograd je danas jedna tuga golema.

Arh Dragoljub Bakić, član Akademije Arhitekture Srbije

 

                  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                                                                                                             



Komentari (219)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

aureus aureus 00:25 20.01.2018

Re: Жао ми је

narcis
vcucko - koliko kapiram, ti si u moskvi?


pa ne mogu da verujen, komunizam,putim ovoono




Evo, baš prije godinu-dvije Putin i gradonačelnik Moskve otvorili Московское центральное кольцо, kružnu željeznicu dugu 54 kilometra. Kruži ukrug dok ti se ne zamanta.

narcis narcis 00:38 20.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
[ kružnu željeznicu

to se u sumrak komunizma planiralo uniš, al dođoše kapitalisti i pojebaše sve pa i i to.
mora da pohvalim tebe, princezu i mesana, stvarno ste ovaj botovski pokušaj pretvorili u jedan vrlo zanimljiv i informativan razgovor.
ja sam čisto informativno znao da skoro svi veliki gradovi imaju više stanica, nešto što su vlasnici pruga bili različiti, ne mora da je baš najtačnija ova informacija pošto sam vrlo davno gledao nešto na tu temu, mislim čak da je to bilo o berlinskim prugama-stanicama i pariškim.
drugo sobzirom da ne znam ingliš a numem baš ni da guglam, trenutno ne mogu da izguglam jaobičniji podatak kolika je bila temperatura u australiji kad je novak igrao onomad,
fala vam na ovom iscrpnom obaveštavanju.
aureus aureus 00:56 20.01.2018

Re: Жао ми је

narcis

fala vam na ovom iscrpnom obaveštavanju.

Živ bio, Narcise!
Samo da dodam i da je onaj moskovski metro i stanice pravio Staljin (prvih nekoliko linija) i okitio ih carski za drugove radnike. A inače u Moskvi imaju još jednu kružnu metro-liniju (užu i kraću u odnosu na ovu poslednju koja je mahom nad zemljom).

Razmak između tračnica je, dabome, širi u odnosu na standardni (1435 mm) i iznosi 1520 mm (danas uobičajeni naziv je ruski kolosjek ili široki kolosjek). Ovo moraš imati u vidu ako Rusima budeš prodavao vagone.
vcucko vcucko 01:14 20.01.2018

Re: Жао ми је

dragosevacsutra


vcucko - koliko kapiram, ti si u moskvi? moram da priznam da mi zaista nedostaje.

Nisam, to je Aureus nešto utripov'o
vcucko vcucko 01:31 20.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
A inače u Moskvi imaju još jednu kružnu metro-liniju (užu i kraću u odnosu na ovu poslednju koja je mahom nad zemljom).

To, koliko znam i ako mislimo na isto, nije metro u smislu podzemne železnice i masovnog gradskog prevoza. Nego više turistička linija nadzemne železnice, koja ide po centru kao po nekim vijaduktima. Navodno i ne posluju sa nekim prevelikim uspehom.
Nešto slično kao gradski voz u Japanu. Tamo ne grade metro pod zemljom, zbog potresa. Nego nivo iznad ulice, na optimalno fleksibilnim stubovima, pruga ima jednu šinu na koju voz naleže po sredini. S tim što u Moskvi ipak postoji vozač (zovi ga kako hoćeš, kočničar), a na Japonskemu voze centralni kompjuter i senzori. Znači isključivo si u milosti niponske tehnologije i Šinto boga
aureus aureus 01:35 20.01.2018

Re: Жао ми је

vcucko
dragosevacsutra


vcucko - koliko kapiram, ti si u moskvi? moram da priznam da mi zaista nedostaje.

Nisam, to je Aureus nešto utripov'o

Aaa...pomislio, vcucko, a ne utripov'o.

No, nema veze, gdje god da si - zdrav i veseo da si; predlažem da popijemo po jedno premium yebisu pivo.
Ipak je petak.



Oh, kakav šamar! Upravo sad! Objave danas da u Zvezdu dolazi slovenački reprezentativni centar Vidmar, osvajač zlatne medalje sa zadnjeg EP. Obradovao sam se jer bi nam taj valjao, a sad B92 napiše da zaista dolazi Slovenac, ali Alen Omić koji je igrao u Izraelu.
Mora da sam popio previše ovog yebisu piva pa mi se pričinjava.
aureus aureus 01:45 20.01.2018

Re: Жао ми је

vcucko
To, koliko znam i ako mislimo na isto, nije metro u smislu podzemne železnice

Pa i nije, ali veliki broj metroa u svijetu je bar djelimično iznad zemlje ili polu-ukopan. Često nema ni potrebe da se na svim dionicama ide skroz pod zemlju.
Evo, ovo ti je primjer iz Beča koji zaista ima kul metro sistem (U-Bahn).



Evo ih linije U4 i U6. Ova jedna izlazi iz mračnih dubina hada, a druga je odavno na suncu.
Nešto slično kao gradski voz u Japanu. Tamo ne grade metro pod zemljom, zbog potresa.

Eto. Izludim dok gledam japansku gradsku željeznicu. Sve nešto piči pored onih zgrada, a stanice su im...prethodno sam pisao o evropskim međugradskim željezničkim stanicama, onim najopterećenijim, koje su najopterećenije na svijetu - posle japanskih. Samo su japanske po nekoliko puta frekventnije.
vcucko vcucko 01:52 20.01.2018

Re: Жао ми је

aureus


No, nema veze, gdje god da si - zdrav i veseo da si; predlažem da popijemo po jedno premium yebisu pivo.
Ipak je petak.

Pivo uvek može.

Na ovako nekom mestu:

Samo više sam za ovako nešto (kad popiješ, znaš da si popio) :


A za basket ne brini. Ipak ste vi Zvezda, u toj igri se slabije snalazite otkad se ne igra na šljaci
dragosevacsutra dragosevacsutra 02:27 20.01.2018

Re: Жао ми је

No, nema veze, gdje god da si - zdrav i veseo da si; predlažem da popijemo po jedno premium yebisu pivo.
Ipak je petak.


ja mislim da odmah krenemo sa min 500 grama:

dragosevacsutra dragosevacsutra 02:29 20.01.2018

Re: Жао ми је

To, koliko znam i ako mislimo na isto, nije metro u smislu podzemne železnice


pa kako nije? aureus je pomenuo uzi krug - to je kolcovaya linija metroa; cela ide ispod zemlje (mozda na par mesta izlazi).
dragosevacsutra dragosevacsutra 02:31 20.01.2018

Re: Жао ми је

Samo više sam za ovako nešto (kad popiješ, znaš da si popio) :


uuuu baltika je mnogo mocna, ovo nisam vidjao, sa sam one standardne, baltika 5 (ponekad), a cesce 7 ili 9

aureus aureus 02:37 20.01.2018

Re: Жао ми је

dragosevacsutra
To, koliko znam i ako mislimo na isto, nije metro u smislu podzemne železnice


pa kako nije? aureus je pomenuo uzi krug - to je kolcovaya linija metroa; cela ide ispod zemlje (mozda na par mesta izlazi).

Vcucko se nije možda nadovezao kako treba, jer je napravio taj obrt, ali - svejedno sam ga dobro shvatio, pa sam na vrijeme ponudio pivo, da se ne zaplićemo previše.

Rekoh da voz kruži ukrug dok se nekom ne zamanta.
narcis narcis 02:44 20.01.2018

Re: Жао ми је

kolko sam ja neupućen pojam metro nije zavezan za podzemnu ž. nevjork, mislim i pariz i verojatno i svi ostali su kombinovani.
samo vasbeogradžani sumce mtroa neće ogreje pošto su svi koji vladaju beogradom a i srbijom uglavnom ispali iz istog kalupa ko pikuc, nema ni mojega od metroa.
kao što uniš nikad nij e izmeštena železnička stanica, kad je moglo to da se bezbolno uradi jer je alternativa bio crveni krs koji je tadkad eideja rođen oko 70. bio daleka preiferija sa idejom da expresni i teretni vozovi za atinu i blgariju se tu razdvajaju pružno, a da stara stanica radi sa ostalim oblicima, i da se pirotska pruga izbaci, pošto je ustvari ona bila problem a i danas je. u to doba je i železnička stanica bila skoro pa periferija.
ali ... no bar su autoput izbacili iz grada, niš napravio zaobilaznicu pre 50 godine a vi beogradžani ni do sad.
aureus aureus 03:03 20.01.2018

Re: Жао ми је

narcis

A tu si, Narcise.
Pazi, ovako. Kad budeš Rusima prodavao vozove...

Obučeš se u arapsku odjeću (nemoj se brijati neko vrijeme), staviš cvikere pa se zaputiš u Vladu. Kažeš da dolaziš sa istoka da investiraš u lijepu zemlju Srbiju (na arapskom: ndž-džum džuma ahmarama džuna). Od Vučića uzmeš 20 hiljada evra subvencije po radniku, zaposliš bar 800 radnika u nekoj od onih tvornica na Crvenom krstu. (Ne boj se, kad okreneš kintu, otpustićeš ih posle par godina.) Zaposli i svih 1100, da se Vučić može pohvaliti na "Dnevniku".
Onda uvezeš Simensove vozove, zamijeniš sijalice u kupeima (tj. zamijene ih tvoji radnici) i izvezeš ih na rastuće rusko tržište. Obogatiš se i onda 100 godina živiš k'o milijunaš.
narcis

kolko sam ja neupućen pojam metro nije zavezan za podzemnu ž

Riječ metro dolazi iz francuskog jezika - métro ili métropolitaine i ovdje označava željeznicu koja se koristi u gradskom prevozu, a ona može biti i ovakva i onakva. Čak mislim, mada nisam sto posto siguran, da se metro tako zove upravo po pariskom metrou (Métro de Paris).

Ideš pod zemlju kad ti nešto smeta, recimo staro gradsko jezgro, ali u rjeđe građenim dijelovima grada, nema potrebe da se izlažeš tolikim troškovima - pa sa metroom izlaziš napolje i furaš kako ti volja, poluukopan, na zemlji, ili na kakvoj uzdignutoj platformi.

Evo ponovo Beča. Što da ideš ispod širokog Dunava i komplikuješ sebi situaciju, kad možeš pet puta jeftinije proći idući mostom koji ionako moraš napraviti (zbog ljudi i/ili motornih vozila). A i zgodno je da ljudi mogu virnuti kroz prozor i vidjeti grad prije nego što opet odu u zemlju i u mrak.



Hik, no previše smo ozbiljni u ove sitne sate.
aureus aureus 03:14 20.01.2018

Re: Жао ми је

narcis

ali ... no bar su autoput izbacili iz grada, niš napravio zaobilaznicu pre 50 godine a vi beogradžani ni do sad.

Ajde još malo to od Bancareva do Crvene reke. Džaba što je dionica od Proseka do Bancareva gotova kad je naredna do Crvene Reke skoro u potpunosti u zemljanim radovima. Okasnismo sa istočnim krakom koridora 10.
marco_de.manccini marco_de.manccini 04:10 20.01.2018

Re: Жао ми је

Pa i nije, ali veliki broj metroa u svijetu je bar djelimično iznad zemlje ili polu-ukopan. Često nema ni potrebe da se na svim dionicama ide skroz pod zemlju.

Метро у Чикагу је практично цео изнад земље, само две од 8 линија уопште и имају подземне станице, свега двадесетак подземних станица од укупно око 150 у систему.



aureus aureus 04:34 20.01.2018

Re: Жао ми је

marco_de.manccini

Метро у Чикагу је практично цео изнад земље, само две од 8 линија уопште и имају подземне станице, свега двадесетак подземних станица од укупно око 150 у систему.

Sad sam vidio da se u Čikagu linije zovu po bojama: žuta, plava, crvena, ljubičasta...

Kako je ovo šašavo, ovo dole:

blogovatelj blogovatelj 06:37 20.01.2018

Re: Жао ми је

Evo i jedne koja nije na rijeci, ali je u samom centru grada:


Evo i jedne koja je u sred srede grada i na 600 m od jezera koje je reda veličine Jadrana.
Vidite Toranj? Vidite ispred tornja kupolastu građevinu? To je bejzbol stadion. E odmah levo od tog stadiona ka tornju, a i dalje, a i bliže, prolazi pruga. I odmah iza tornja je toronćanska Union station.
U sred srede dauntauna i na nekih 600 m od jezera.


blogovatelj blogovatelj 06:41 20.01.2018

Re: Жао ми је

Hauptbahnhof u Cirihu.


Da dodam, ovo je stanica koja ima najviše dnevnih polazaka vozova na svetu. Preko 2900 na dan.
Tako bilo pre pet godina, ne znam da ih nisu u međuvremenu prejebali neki Kinezi, pošto oni galopiraju.
blogovatelj blogovatelj 06:54 20.01.2018

Re: Жао ми је

Sad sam vidio da se u Čikagu linije zovu po bojama: žuta, plava, crvena, ljubičasta...


Pa to imaš svuda. I po brojevima i po bojama. Ja uvek pamtim po bojama, lakše mi je.
marco_de.manccini marco_de.manccini 07:00 20.01.2018

Re: Жао ми је

У Чикагу нема и по бројевима, само боје.
c_h.arlie c_h.arlie 07:09 20.01.2018

Re: Жао ми је

marco_de.manccini
У Чикагу нема и по бројевима, само боје.

Pametno !
Tako i nepismeni mogu da se snađu.
aureus aureus 07:50 20.01.2018

Re: Жао ми је

c_h.arlie
marco_de.manccini
У Чикагу нема и по бројевима, само боје.

Pametno !
Tako i nepismeni mogu da se snađu.

Osam posto muškaraca su blagi daltonisti, a nešto manji postotak prilično teški. Kakvu tek oni muku muče. Kažu im da samo treba da sjednu na crvenu liniju i eto ih tamo gdje su pošli, no pošto oni greškom uzmu narandžastu liniju, posle par stanica shvate da voz možda ne ide tamo gdje su mislili da ide.

Najgore je pak nepismenim daltonistima.
aureus aureus 08:06 20.01.2018

Re: Жао ми је

blogovatelj
Hauptbahnhof u Cirihu.

Da dodam, ovo je stanica koja ima najviše dnevnih polazaka vozova na svetu. Preko 2900 na dan.

I pored onolikih planinčuga Švajcarci imaju nevjerovatno gustu željezničku mrežu, a drugi su u svijetu kad se gleda kolika je procentualna zastupljenost željezničkog saobraćaja u odnosu na druge vidove saobraćaja; samo su Japanci ispred njih jer u Japanu željeznički saobraćaj ide i do 30 posto. Ali Švajcarci su ipak prvi u jednoj kategoriji: broj pređenih kilometara godišnje po glavi stanovnika.

Prvih šest nacija po ovom kriterijumu:

Švajcarska 2431 km
Japan 1995
Danska 1329
Francuska 1298
Austrija 1245
Rusija 1220

Mnogo se koristi željeznica u Švajcarskoj. Kod njih se nalaze neke od najzanimljivijih dionica na svijetu, recimo one sa ekstremnim nagibom, i sa vrlo lijepim pejzažima. A isto tako postoje nevjerovatni tuneli. Tunel Gotard je, recimo, završen prije godinu i po, a ruta mu je duga 57 kilometara.

vcucko vcucko 10:13 20.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
dragosevacsutra
To, koliko znam i ako mislimo na isto, nije metro u smislu podzemne železnice


pa kako nije? aureus je pomenuo uzi krug - to je kolcovaya linija metroa; cela ide ispod zemlje (mozda na par mesta izlazi).

Vcucko se nije možda nadovezao kako treba, jer je napravio taj obrt, ali - svejedno sam ga dobro shvatio, pa sam na vrijeme ponudio pivo, da se ne zaplićemo previše.

Rekoh da voz kruži ukrug dok se nekom ne zamanta.


Ama nismo se razumeli. Mislio sam, da si mislio (Ich habe gedacht, dasss du gedacht hattest...) na Moskovski monorejl (monorail). Znači upravo što sam i napisao - jednotračna nadzemna železnica, jedna linija (negde oko VDNH), samostalna firma van sistema metroa. Možda je u međuvremenu inkorporirana u sistem, ne znam, čitao sam da nisu baš sjajno poslovali.
To je ovo:

niccolo niccolo 10:13 20.01.2018

Re: Жао ми је

I po brojevima i po bojama.

I po slovima, u Rimu recimo A, B, C...U Lisabonu su isto po bojama.
principessa_etrusca principessa_etrusca 11:00 20.01.2018

Re: Жао ми је

У последњих тридесетак година је на доковима на источном ободу Лондона, изграђен нови пословни центар.





За тај новопројектовани и високо урбанизовани део града је изграђена нова лака железница, DLR (Docklands Light Railway), са кратким возовима у стаклу, без машиновођа, који саобраћају над доковима, улазе у велике пословне зграде у чијим су приземљима станице и довозе путнике до самог одредишта.







Тај део града опслужују и аутобуси, бродови и подземна железница, а ово је улаз у једну од станица:

aureus aureus 11:17 20.01.2018

Re: Жао ми је

vcucko

Ama nismo se razumeli. Mislio sam, da si mislio (Ich habe gedacht, dasss du gedacht hattest...) na Moskovski monorejl (monorail).

E baš na to NISAM mislio.
Imao sam u vidu staru i užu kružnu liniju Кольцевая (19 km), onu što je otvorena još za vrijeme Staljina pedesetih, i na ovu iz 2016. (54 km) što je valjda sva nad zemljom.
Nisam mislio na monorejl i zato ti oduzimam ono jedno pivo.

Možda će nekom biti zanimljivo, ali Australija tek treba da dobije svoj prvi metro u Sidneju iako ima nekoliko ogromnih gradova.

Ovo je logo Sidnejskog metroa:



Ima nečeg zajedničkog sa logom Moskovskog metroa:



Pa čak i tokijskog:



Ali isto tako...
niccolo niccolo 11:44 20.01.2018

Re: Жао ми је

Ima nečeg zajedničkog sa logom Moskovskog metroa:

Slovo M?
aureus aureus 12:16 20.01.2018

Re: Жао ми је

niccolo
Ima nečeg zajedničkog sa logom Moskovskog metroa:

Slovo M?

E znao sam da će neko brzo provaliti!
U slučaju Moskve i drugih gradova na "M", postoji dupli razlog da se poigramo sa "M".
- Sa m? Valjda "sa mnom"?
- Ne, nego sa "M".
- Da li "M" dolazi od "metro"?


Sankt Peterburg



Varšava



Kad među prvima napraviš metro, onda zauzmeš najednostavniji, ali vjerovatno i najupečatljiviji logo. Lako se vidi i na najmanjim mapama, a ne ostavlja sumnju o čemu se radi. Pariz:




Skoro svi italijanski gradovi imaju isti logo za metro, ali ima odstupanja u dva slučaja.




Kod Nijemaca, međutim, nema odstupanja.
U.
- U?
- U.




U, greškom sam kupio ljuti senf!
- Ne, more! U-Bahn.
- Ama, ja sam kupio ljuti senf. Htio sam da premažem piletinu.
c_h.arlie c_h.arlie 12:23 20.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
У последњих тридесетак година је на доковима на источном ободу Лондона, изграђен нови пословни центар.





За тај новопројектовани и високо урбанизовани део града је изграђена нова лака железница, DLR (Docklands Light Railway), са кратким возовима у стаклу, без машиновођа, који саобраћају над доковима, улазе у велике пословне зграде у чијим су приземљима станице и довозе путнике до самог одредишта.







Тај део града опслужују и аутобуси, бродови и подземна железница, а ово је улаз у једну од станица:


Gledam ove fotografije ogromnih zgrada na par metara od vode.
Kako njima ne smeta voda, a naši 'nezavisni' arhitekte to navode kao jedan od osnovnih problema (pored toga što će novobeograđanima biti pokvaren pogled) ?
Jebote !
dragosevacsutra dragosevacsutra 12:30 20.01.2018

Re: Жао ми је

ma nismo se razumeli. Mislio sam, da si mislio (Ich habe gedacht, dasss du gedacht hattest...) na Moskovski monorejl (monorail). Znači upravo što sam i napisao - jednotračna nadzemna železnica, jedna linija (negde oko VDNH), samostalna firma van sistema metroa. Možda je u međuvremenu inkorporirana u sistem, ne znam, čitao sam da nisu baš sjajno poslovali.


aaa znam na sta mislis. samo si me zbunio da je kruzna i uza i kraca od ove nove zeleznicke - sto bi onda bila kolcovaya metroa.

ova nije kruzna, cini mi se da samo povezuje par stanica negde na periferiji.
dragosevacsutra dragosevacsutra 12:32 20.01.2018

Re: Жао ми је

E baš na to NISAM mislio.
Imao sam u vidu staru i užu kružnu liniju Кольцевая (19 km), onu što je otvorena još za vrijeme Staljina pedesetih, i na ovu iz 2016. (54 km) što je valjda sva nad zemljom.
Nisam mislio na monorejl i zato ti oduzimam ono jedno pivo.


e pa da, aureus i ja mislimo na istu liniju.
vcucko vcucko 12:42 20.01.2018

Re: Жао ми је

aureus


Kad među prvima napraviš metro, onda zauzmeš najednostavniji, ali vjerovatno i najupečatljiviji logo. Lako se vidi i na najmanjim mapama, a ne ostavlja sumnju o čemu se radi. Pariz:


Kao fudbalski fanatik (u najboljem mogućem smislu) moram primjetiti: ovaj pariski logo je u dlaku isti kao kod najveće ovdašnje kladionice
aureus aureus 13:01 20.01.2018

Re: Жао ми је

vcucko
aureus


Kad među prvima napraviš metro, onda zauzmeš najednostavniji, ali vjerovatno i najupečatljiviji logo. Lako se vidi i na najmanjim mapama, a ne ostavlja sumnju o čemu se radi. Pariz:


Kao fudbalski fanatik (u najboljem mogućem smislu) moram primjetiti: ovaj pariski logo je u dlaku isti kao kod najveće ovdašnje kladionice

Dakle, francuski uticaj na austrijskog kompozitora sklonog crtanju violinskih ključeva i kladioničarskih krstića?

narcis narcis 13:33 20.01.2018

Re: Жао ми је

- Ama, ja sam kupio ljuti senf. Htio sam da premažem piletinu.

grešiš sinko, opako grešiš. ljuti senf je unas poznati antipiretik kojim mažemo našu decu.

aureus aureus 13:38 20.01.2018

Re: Жао ми је

narcis
- Ama, ja sam kupio ljuti senf. Htio sam da premažem piletinu.

grešiš sinko, opako grešiš. ljuti senf je unas poznati antipiretik kojim mažem našu decu.

Mali je senf, ako premažem djecu, neće mi ostati za piletinu.
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:53 20.01.2018

Re: Жао ми је

Najgore je pak nepismenim daltonistima

Да, то јесте проблем. С друге стране, писмени далтонисти могу лако да се снађу јер се линије зову по бојама, на плавој линији називи свих станица/одредишта су написана на плавој позадини, ...

ево га, на пример, кафени у правцу ка Кимбалу

blogovatelj blogovatelj 21:12 20.01.2018

Re: Жао ми је

po slovima, u Rimu recimo A, B, C...U Lisabonu su isto po bojama.


U Rimu je i slova i boja.

aureus aureus 22:33 20.01.2018

Re: Жао ми је

Укрштање у станици Термини.
aureus aureus 22:37 20.01.2018

Re: Жао ми је

Ако вам се чини да док се возите метроом воз јури к'о луд и да иде бар 120-150 км на сат (субјективни осјећај под земљом заиста може да буде такав) знајте да гријешите. Нити су возови за метро опремљени баш тако јаким моторима нити су метро-пруге прилагођене тако великим брзинама; радијуси у принципу могу бити мањи него код регуларних међуградских пруга на копну, а и станично међурастојање не дозвољава развој баш великих брзина. Обично су максималне брзине 70-80 километара на сат, можда на неким линијама и веће. Због заустављања на станицама, типичне просјечне брзине за метро су од 25 до 45 километара на сат. Примјерице, просјечна брзина у њујоршком метроу је око 27-28 километара на сат, у Бечу је 32-33, а у Монтреалу 40.

Неки занимљиви подаци за метро у Бечу.

Брзине у САД.
principessa_etrusca principessa_etrusca 23:11 20.01.2018

Re: Жао ми је

Najgore je pak nepismenim daltonistima


А тек у Лондону!




vcucko vcucko 23:54 20.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca

А тек у Лондону!


javascript:;
aureus aureus 00:25 21.01.2018

Re: Жао ми је

Eh, pa gosn Vcucko, šema moskovskog metroa kad se tako pogleda je samo naizgled komplikovana. A u pitanju je zapravo radijalno-kružna matrica, sa dosta radijalnih pravaca koji prolaze kroz centar i jednom kružnom linijom (Koljcevaja) koja taj centar rasterećuje i omogućava mijenjanje pravca (odnosno voza) bez potrebe da se ulazi skroz do centra.

Uobičajeni su ti saobraćajni dijagrami od 45 stepeni no oni običnog čovjeka lako zbune; stvarni (prostorni) dijagram izgleda ovako:



EDIT. Ovdje se vidi i na kojim mjestima je metro "probio" MKAD, o čemu si ti govorio.
c_h.arlie c_h.arlie 08:32 21.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
Eh, pa gosn Vcucko, šema moskovskog metroa kad se tako pogleda je samo naizgled komplikovana. A u pitanju je zapravo radijalno-kružna matrica, sa dosta radijalnih pravaca koji prolaze kroz centar i jednom kružnom linijom (Koljcevaja) koja taj centar rasterećuje i omogućava mijenjanje pravca (odnosno voza) bez potrebe da se ulazi skroz do centra.

Uobičajeni su ti saobraćajni dijagrami od 45 stepeni no oni običnog čovjeka lako zbune; stvarni (prostorni) dijagram izgleda ovako:



EDIT. Ovdje se vidi i na kojim mjestima je metro "probio" MKAD, o čemu si ti govorio.

Eeee, do jaja !
Ovi stvarni dijagrami baš deluju nezbunjujuće !?
aureus aureus 09:27 21.01.2018

Re: Жао ми је

c_h.arlie

Eeee, do jaja !
Ovi stvarni dijagrami baš deluju nezbunjujuće !?

Други дијаграм је за оријентацију у простору гдје можеш да уочиш стварну дужину метро-линија (с тим што би било још боље да су и оне у бојама и да постоји размјерник) и њихових дионица као и њихово кривудање и везу са остатком града. A први je, наравно, да испланираш своју руту и да је држиш под контролом: на овој станици излазим и мијењам линију, а после четири станице излазим тачно на трг и купујем крофну.
principessa_etrusca principessa_etrusca 10:37 21.01.2018

Re: Жао ми је

Недавно је ТФЛ (лондонски ГСП) издао мапу где је уписана раздаљина између станица као број корака (ако хоћеш да се мало возиш, мало да пешачиш).

narcis narcis 10:43 21.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
Недавно је ТФЛ (лондонски ГСП) издао мапу где је уписана раздаљина између станица као број корака (ако хоћеш да се мало возиш, мало да пешачиш).


od svega toga meni su te mape vizuelno lepe, ništa gi ne razbiram al lepo izgleda, a što pa moram i da razumem od današnje umetnosti se i ne očekuje da je konzument razume, mlogo bi bilo.
daklem visuelno super5+, informativno ...kako se kom zalomi.
aureus aureus 11:46 21.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
Недавно је ТФЛ (лондонски ГСП) издао мапу где је уписана раздаљина између станица као број корака (ако хоћеш да се мало возиш, мало да пешачиш).

Evo i uvećano.



Izgleda da je centar Londona malo preopterećen u određenim časovima , pa TFL vjerovatno želi da ukaže ljudima da možda i nije pametna ideja da se naguravaju u vozove zbog par stanica.



Viktorija (kratka svjetloplava) je posebno problematična; pa iako u kritičnim dijelovima dana ide svaki čas, opet je gužvanjac.

vcucko vcucko 14:16 21.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
Eh, pa gosn Vcucko, šema moskovskog metroa kad se tako pogleda je samo naizgled komplikovana. A u pitanju je zapravo radijalno-kružna matrica, sa dosta radijalnih pravaca koji prolaze kroz centar i jednom kružnom linijom (Koljcevaja) koja taj centar rasterećuje i omogućava mijenjanje pravca (odnosno voza) bez potrebe da se ulazi skroz do centra.

Uobičajeni su ti saobraćajni dijagrami od 45 stepeni no oni običnog čovjeka lako zbune; stvarni (prostorni) dijagram izgleda ovako:



EDIT. Ovdje se vidi i na kojim mjestima je metro "probio" MKAD, o čemu si ti govorio.

Niko i ne kaže da je komplikovana. Ali je boljšajaaa... (znaš ono, u nas sve veljiko...)

Ko nije upućen, ova šema koju si stavio je prilično zbunjujuća u kontekstu probijanja MKAD-a. Jer se MKAD samo nazire. On ide recimo iznad (severno od) Himkinskog vodohranilišča (tamo gde je Severni rečni vokzal). To je ova voda što se pruža u smeru sever-jug između drugog i trećeg kraka metroa sleva gore. Znaći otprilike taj krug. Metro ga je probio samo na par mesta i to za malo. Sledeća stancija čije postrojenije je u toku je valjda Himki.
aureus aureus 21:14 21.01.2018

Re: Жао ми је

vcucko
Sledeća stancija čije postrojenije je u toku je valjda Himki.

Vcucko, znam da si htio da nam kao nešto objasniš, a u stvari si to uradio samo da bi pomenuo Himki, jer je Zvezda od tog tima iz predgrađa izgubila dvaput ove sezone.
Ne pominji mi "Himki". Ni "Himki" ni Šveda. Uvijek nam utrpa po 30 poena.
Dosta mi je izgubljenija i Švedovog iživljenija.
vcucko vcucko 00:31 22.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
vcucko
Sledeća stancija čije postrojenije je u toku je valjda Himki.

Vcucko, znam da si kao htio da nam nešto objasniš, a u stvari si to uradio samo da bi pomenuo Himki, jer je Zvezda od tog tima iz predgrađa izgubila dvaput ove sezone.
Ne pominji mi "Himki". Ni "Himki", ni Šveda. Uvijek nam utrpa po 30 poena.
Dosta mi je izgubljenija i Švedovog iživljenija.

Re: Жао ми је

Citam ovaj vazan i zvanican tekst koji tesko da se moze negde vidljivo objaviti zbog kontrole medija i razmisljam...
Koliko vidim, medju onima koji diskutuju nema urbanista. Ljudi najvise vole da pametuju o stvarima za koje nisu odgovorni. Sta ste vi konkretno preduzeli osim intelektulane i druge razonode na blogu po ovom pitanju? Mislim, ne morate, nije vam posao, ali ne pljujte po coveku ako nemate ideju i nameru da preduzmete nesto bolje.
sloshin sloshin 15:09 16.01.2018

The Lofts at SoDoSoPa

BW je zaista užasno izveden primer gentrifikacije. Kakva će biti sudbina projekta nakon pada i eventualne lustracije aktuelne vlasti, ne znam, ali se nadam da će grad imati mogućnosti da se oporavi i da zapravo sa tim prostorom uradi nešto smisleno.
principessa_etrusca principessa_etrusca 15:37 16.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Џентрификација?
Чекај да се тамо преселе криминалци са Врачара, па да почне пуцњава.
sloshin sloshin 16:02 16.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Logičnije mi je da izgovaram 'gentrifikacija', ali svakako smo se razumeli.

Nisam mišljenja da će čak i za naprednjačkog mandata to biti problematičan kraj, prosto je potreba da se formira utisak o reformisanom ruhu Beograda čiji je novi kvart sada epicentar ekonomskog prosperiteta, raj za investitore i Dubai na balkanski način.
principessa_etrusca principessa_etrusca 17:57 16.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Logičnije mi je da izgovaram 'gentrifikacija', ali svakako smo se razumeli.

Џентрификација (ЛИНК)
bene_geserit bene_geserit 22:22 17.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Sosl-dzastis-voriors u pokusaju, dasupisas.

Dzentrifikacija = proces renoviranja i unapredjivanja kraja.
E sad kako nekome to moze da bude lose? Pa moze ako si kultMarx idiot.

Objasnjenje zasto je "lose" - pa unapredjivanjem kraja, cene iznajmnjivanja takodje porastu i onda oni sa manjim primanjima cesto se bi ne mogu vise da priuste tu da zive i odu negde drugde.

Ono sto nije lose za cultMarxiste - obrnus proces od dzentrifikacije - u kome kraj postaje sve gori dok na kraju nije toliko jeftino da svako moze tu da zivi. Komunisticka logika koja vodi "prosperitetu".
bene_geserit bene_geserit 22:33 17.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

sloshin
Kakva će biti sudbina projekta nakon pada i eventualne lustracije aktuelne vlasti

Jebote, ko da sam se vratio vremeplovom u 2001-u.
narcis narcis 00:04 18.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

bene_geserit
Sosl-dzastis-voriors u pokusaju, dasupisas.

Dzentrifikacija = proces renoviranja i unapredjivanja kraja.
E sad kako nekome to moze da bude lose? Pa moze ako si kultMarx idiot.

Objasnjenje zasto je "lose" - pa unapredjivanjem kraja, cene iznajmnjivanja takodje porastu i onda oni sa manjim primanjima cesto se bi ne mogu vise da priuste tu da zive i odu negde drugde.

Ono sto nije lose za cultMarxiste - obrnus proces od dzentrifikacije - u kome kraj postaje sve gori dok na kraju nije toliko jeftino da svako moze tu da zivi. Komunisticka logika koja vodi "prosperitetu".

bene_geserit bene_geserit 01:19 18.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Ma znam da je vama komunjarama to stran koncept - ali zgrada i stanovi u njoj ili kuce imaju vlasnike, znas to su oni cije je to, a na zalost ne mogu neki vasi da sidju sa brda i otmu im sta god mogu jer je u pitanju uredjena drzava a ne komunisticko sranje.

I onda ti vlasnici skupe pare, uzmu kredit ili sta vec, sruse neku ruinu od zgrade i naprave novu, i neces verovati promene joj na primer namenu tj. ne iznajmljuju je vise vec prodaju stanove.

I gle cuda stanove kupe oni koji imaju para da ih kupe i koji zele tu da zive, znam opet stran koncept, kada svi znamo da se stanovi dobijaju od drzave u svim normalnim drzavama - eventualno otkupe za 5 eura, a da drzava treba da odlucuje ko ce gde da zivi. Znam da je to strasno i neverovatno ali eto.

I neces verovati cena kuca poraste, kvalitet skola takodje, vrednost malih biznisa takodje poraste, ma strasan proces.

Ali ne boj se, stvari nisu tako ocajne, smislili su ovi tvoji kako da doskoce tako jednoj strasnoj stvari.
Dozvole za gradnju, zoning, zasticeni stanari, affordable housing i slicna sranja, nepregledne su mogucnosti ako si dovoljno mastovit a bogumi i motivisan.

A kada se proces dzentrifikacije zavrsi to bude kraj u kome je super ziveti za visu srednju klasu, makar ako ti ne fale narkomani sto setkaju okolo i spricevi na sve strane, mada ima ih koji misle da grad time izgubi smek, a nema dosadnijeg mesta za zivot od suburbije.

Znas visa srednja klasa to su oni sto ih komunjarski politicari najvise mrze jer su finansijski nezavisni. Ali zato najvise vole "radnike" (a jos vise neradnike na welferu).
Pa necemo valjda drugovi da dopustimo da radnicka i neradnicka klasa mora da se seli dok se ovi vise-srednje-klasovci baskare u novokupljenim stanovima i kucama?
narcis narcis 02:39 18.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

bene_geserit

ne rade te pilule, menjaj terapiju ili doktora.
bene_geserit bene_geserit 03:11 18.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

narcis
ne rade te pilule, menjaj terapiju ili doktora.

Komentar u skladu sa tvojim mozdanim limitima, zaboravio si dodas nesto tipa "ko ti drma kavez".
narcis narcis 13:36 18.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

bene_geserit
narcis
ne rade te pilule, menjaj terapiju ili doktora.

Komentar u skladu sa tvojim mozdanim limitima, zaboravio si dodas nesto tipa "ko ti drma kavez".

ko ti drma kavez
sloshin sloshin 16:59 18.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

bene_geserit
Sosl-dzastis-voriors u pokusaju, dasupisas.

bene_geserit
Ma znam da je vama komunjarama

Ja zaista ne znam gde si ti pronašao SJW/commie bullshit u mom komentaru, ali biće da je nešto zatajilo u kognitivnom procesu.

Promena namene nekom zemljištu, izrada idejnog projekta i prostorno planiranje, kasnije i izgradnja novog naselja/poslovnog prostora/objekata od kulturnog značaja jeste sasvim normalna stvar kao i gentrifikacija ukoliko se proceduralno čekiraju svi neophodni preduslovi - konsultuju se sva udruženja i nezavisni akademici, stvore se uslovi za javni dijalog gde se jasno utvrde potrebe, zatim se raspišu javni tenderi, ugovori su javno dostupni, sve te lepe stvari koje za ovaj projekat nisu urađene. Ja bih rekao da su jedine pseudokomunističke metode u igri a glede ovog projekta zapravo (A)Lex Specialis, pošto je sam projekat predmet interesa broja ljudi koji su u vrhu SNSDAP-a.

edit: A inače, preporučujem da se informišeš na tematiku sudbina 131. porodice sa epicentra naprednjačke nacionalizacije® i raseljenja sa aktuelnih BW gradilišta.
bene_geserit
Jebote, ko da sam se vratio vremeplovom u 2001-u.

Naposletku, šta fali lustraciji? To je jedna... vrlo lepa delatnost koju svakako treba obaviti na ovom podneblju što pre
narcis narcis 18:17 18.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

edit: A inače, preporučujem da se informišeš na tematiku sudbina 131. porodice sa epicentra naprednjačke nacionalizacije® i raseljenja sa aktuelnih BW gradilišta.

to je sirotinja , a njega boli kurac za sirotinju, on bi je najradije izbacio u saharu ako već ne može u gasnu komoru.
sloshin sloshin 18:28 18.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Pa mislim, izlaganje mu je svakako iz domena hebefrenije.
unapredjivanjem kraja, cene iznajmnjivanja takodje porastu i onda oni sa manjim primanjima cesto se bi ne mogu vise da priuste tu da zive i odu negde drugde

na zalost ne mogu neki vasi da sidju sa brda i otmu im sta god mogu jer je u pitanju uredjena drzava a ne komunisticko sranje


Čak je i u nazivu mog posta, "The Lofts at SoDoSoPa" Kenijeva kuća u sred onog Beograda na vodi ostala netaknuta, kao što "zgrada i stanovi u njoj ili kuce imaju vlasnike, znas to su oni cije je to"

Ko nije gledao, pravac na:
tyson tyson 22:16 18.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Jebote, ko da sam se vratio vremeplovom u 2001-u.

Dvehiljadejedanu?


Gospodja Klara Gospodja Klara 23:59 18.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Dvehiljadejedanu?


:))))))))) (Teget sam.)
bene_geserit bene_geserit 07:01 19.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Beograd na vodi cu da ostavim vama u Srbiji da se time bavite, to nisam ni komentarisao.

Nego zapade mi za oko:

0. He-he komunisticki unuci zakukali zbog nacionalizacije, istorija ima cudan tok ponekad.

1. Kakve veze ima da li su bogati, siromasni ili nesto izmedju oni kojima je drzava nacionalizovala (da ne kazem otela) nesto da bi napravila Beograd-na-vodi? Valjda je bitno cega su bili vlasnici i da li ih je drzava posteno obestetila a ne njihovo imovinsko stanje?
Ali dobro to je tradicionalno komunjarsko da je "sevap" oteti od bogatog, a nema loseg mesta za malo redistribucije.

2. "konsultuju se sva udruženja i nezavisni akademici"
E kad se nisam srusio od smeha. Pa nema korumpiranije oblasti od arhitekture, time se bavi 5 porodica u Srbiji koje su radile sve vece projekte od WW2 pa na ovamo, sve one stotine ljudi koji arhitekturu zavrse mogu sa diplomom mahom da obrisu dupe, koliko god da su pametni i vredni, jer uvek imas novog izdanka u nekoj od tih 5 porodica koji je, gle cuda bolji od svih ostalih.
sloshin sloshin 13:47 19.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Vidi, ne znam ko te je maltretirao u školi. Možda je to bio upravo neki podmladak SKOJ-a. Možda ožiljci stvarno jesu toliko duboki čim ih projektuješ u konverzacijama druge tematike, možda si zbog njih zapalio iz Juge®. Svakako, ako jesi red scare militantan i ako ti treba ventil da se izduvaš od nagomilane pasivne agresije, izvoli otvori blog i tamo postuj svoj twitch nalog u kojem ćeš imati live rukoblud sesiju i samozadovoljavanje usled sudbine unuka komunista kojima se istorija vratila da ih ujede za guzicu. Možda postoji publikum za to, mene to ne interesuje pošto veze sa komunistima nemam.

E nakon toga, ako te prođe taj osiono-nadobudni momenat i ako te zapravo interesuje smislena diskusija glede lokalnih prilika, vrati se da se dopisujemo, obećavam da ću biti fini. Okej?

c_h.arlie c_h.arlie 14:01 19.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

sloshin
Vidi, ne znam ko te je maltretirao u školi. Možda je to bio upravo neki podmladak SKOJ-a. Možda ožiljci stvarno jesu toliko duboki čim ih projektuješ u konverzacijama druge tematike, možda si zbog njih zapalio iz Juge®. Svakako, ako jesi red scare militantan i ako ti treba ventil da se izduvaš od nagomilane pasivne agresije, izvoli otvori blog i tamo postuj svoj twitch nalog u kojem ćeš imati live rukoblud sesiju i samozadovoljavanje usled sudbine unuka komunista kojima se istorija vratila da ih ujede za guzicu. Možda postoji publikum za to, mene to ne interesuje pošto veze sa komunistima nemam.

E nakon toga, ako te prođe taj osiono-nadobudni momenat i ako te zapravo interesuje smislena diskusija glede lokalnih prilika, vrati se da se dopisujemo, obećavam da ću biti fini. Okej?


Auuuu, kako si izvređao čoveka ... a sve 'fino' !
narcis narcis 18:23 19.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

c_h.arlie
sloshin
Vidi, ne znam ko te je maltretirao u školi. Možda je to bio upravo neki podmladak SKOJ-a. Možda ožiljci stvarno jesu toliko duboki čim ih projektuješ u konverzacijama druge tematike, možda si zbog njih zapalio iz Juge®. Svakako, ako jesi red scare militantan i ako ti treba ventil da se izduvaš od nagomilane pasivne agresije, izvoli otvori blog i tamo postuj svoj twitch nalog u kojem ćeš imati live rukoblud sesiju i samozadovoljavanje usled sudbine unuka komunista kojima se istorija vratila da ih ujede za guzicu. Možda postoji publikum za to, mene to ne interesuje pošto veze sa komunistima nemam.

E nakon toga, ako te prođe taj osiono-nadobudni momenat i ako te zapravo interesuje smislena diskusija glede lokalnih prilika, vrati se da se dopisujemo, obećavam da ću biti fini. Okej?


Auuuu, kako si izvređao čoveka ... a sve 'fino' !

čarli, izvini se čoveku što si zloban.
bene_geserit bene_geserit 19:09 19.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Pa kad pomenes da se arhitekturom bavi 5 porodica u BGu mozes da ocekujes vredjanje, pogotovo ako je taj neko iz jedne od tih 5 porodica.

Re: The Lofts at SoDoSoPa

good point!
ali i jalovo (pseudo)intelektualno komentarisanje medju istomisljenicima nije mnogo bolje.
c_h.arlie c_h.arlie 13:19 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
good point!
ali i jalovo (pseudo)intelektualno komentarisanje medju istomisljenicima nije mnogo bolje.

Ja pojma nemam o arhitekturi i urbanizmu - pride.
Pokušao sam nekoliko puta da postavim pitanje zašto je u uvodnom tekstu jedna od glavnih zamerki za tzv. beograd na vodi, podvodnost i muljnost terena - i dao paralelu sa mnogim gradovima u kojima su zgrade na pola metra od vode. Takođe, pitao sam, paralelizujući, kako to da Venecija nije odavno potonula ?
O tome šta mislim o ovoj vlasti - bolje da ne kažem.
narcis narcis 18:16 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

c_h.arlie
Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
good point!
ali i jalovo (pseudo)intelektualno komentarisanje medju istomisljenicima nije mnogo bolje.

Ja pojma nemam o arhitekturi i urbanizmu - pride.
Pokušao sam nekoliko puta da postavim pitanje zašto je u uvodnom tekstu jedna od glavnih zamerki za tzv. beograd na vodi, podvodnost i muljnost terena - i dao paralelu sa mnogim gradovima u kojima su zgrade na pola metra od vode. Takođe, pitao sam, paralelizujući, kako to da Venecija nije odavno potonula ?
O tome šta mislim o ovoj vlasti - bolje da ne kažem.

ček a ovo je blog za arkitetke i urbaniste ?! ne nije, ovo je blog opšte prakse pa su komentatori takvi.
autor je imao mogućnost da isključi komentare ako ga ne interesuje mišljenje laika,mase, rulje.
a mogo je i da objavi samo na nekom stručnom sajtu.
aureus aureus 19:37 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

c_h.arlie

Ja pojma nemam o arhitekturi i urbanizmu - pride.
Pokušao sam nekoliko puta da postavim pitanje zašto je u uvodnom tekstu jedna od glavnih zamerki za tzv. beograd na vodi, podvodnost i muljnost terena - i dao paralelu sa mnogim gradovima u kojima su zgrade na pola metra od vode. Takođe, pitao sam, paralelizujući, kako to da Venecija nije odavno potonula ?

Венеција заправо има одређених немалих проблема данас због локације и начина на који је подигнута, мада је он сам (начин) - вјероватно био најбољи могући у датим околностима.
Не знам да ли су сви објекти тако фундирани, али приличан број јесте - тако да су фундирани преко дрвених ступова, илити шипова који су кроз муљ и пијесак пободени до чвршћег слоја. За овај начин темељења карактеристичан је пренос оптерећења трењем и у принципу - док год имаш довољну дужину и довољан број шипова, можеш да темељиш било шта чак и на слабо носивом тлу. На ове шипове су у Венецији постављене прво даске, затим камени блокови, а онда - камени темељни зидови или зидови од опеке и на само крају, објекат који видимо голим оком.

Систем је добар, али троши много дрвета за шипове. За онако мали град, силна шума је морала да буде посјечена, а дрво је довожено и то у приличним количнима и из Далмације, па чак и из Црне Горе. Нису ни Венецијанци баш одмах жељели да подигну град ту гдје су га подигли, но падом Римског царства становништво тог краја нашло се на удару варвара, па су одлучили да се са чврстог тла склоне тамо гдје им прије тога није падало на памет да граде насеље: на пјешчано-муљевита острва у лагуни. Свака им част на сналажљивости, али проблеми са којима се данас суочавају, и то сваке године су, рецимо, педесетак уобичајених "високих вода" које не праве велику штету и три-четири поплаве којима редовно буде обухваћен њихов главни трг. Такође, модерни бродови који долазе праве превелике таласе који онда испирају малтер чиме се слабе зидови зграда. Као и остали градови чија је претежна кота тик изнад нивоа мора (у Венецији је око 120 цм) и они стрепе од глобалног отопљавања, али наравно, предузимају све што знају да остану ту гдје јесу већ миленијум и по.

Негдје на компјутеру имам слике за ово што сам испричао, па их могу поставити кад дођем кући, ако неког занима да види како то све изгледа.

Што се мене тиче, мени не смета да подигну кулу и у сред Саве - ако: 1) изгледа добро, 2) ако има смисла и 3) ако знају како то све да направе. Ма не једну него и више њих.
За мене је суштина у томе да неко бахато доноси лекс специјалис за стамбено-пословну зону! И још прави тако слободан уговор за неког мутног инвеститора, по којем је овај заправо окупирао дио Београда на 20-30 година, а нема никаквих механизама да буде натјеран да подигне нешто од користи за читаву заједницу, па чак ни за себе!
- Добро, али тај дио је био ругло.
- Па могли су да уклоне ругло и без лекс специјалиса.
Шта ако сутра почну да доносе лекс специјалисе и за друга ругла по Београду? Сутра могу да дођу са неким другим лекс специјалисом и у вашу улицу. Може "Алабар" да поруши и ваше насеље, зашто мислите да не може?
niccolo niccolo 19:52 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

пободени до чвршћег слоја

Ovo je inače ključno, ljudi pričaju o građenju ovih gradova pored vode, onih gradova pored vode. Nije bitno koliko je voda blizu, bitno je šta ima ispod. Najbolji primer - Đerdap. Ispod brane su stene, kao i ispod polovine upravne zgrade. Ispod druge polovine nema stena, tu je nekada išao originalni tok Dunava. Do danas je taj deo potonuo oko 20cm u odnosu na drugu polovinu upravne zgrade.

Ne znam šta ima ispod bnv...
c_h.arlie c_h.arlie 20:01 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

niccolo
пободени до чвршћег слоја

Ovo je inače ključno, ljudi pričaju o građenju ovih gradova pored vode, onih gradova pored vode. Nije bitno koliko je voda blizu, bitno je šta ima ispod. Najbolji primer - Đerdap. Ispod brane su stene, kao i ispod polovine upravne zgrade. Ispod druge polovine nema stena, tu je nekada išao originalni tok Dunava. Do danas je taj deo potonuo oko 20cm u odnosu na drugu polovinu upravne zgrade.

Ne znam šta ima ispod bnv...

Šta ima da ima ispod, potpuno je nebitno u današnje vreme.
Jebote --- pa danas ljudi prave aerodrome u moru tako da naspu u more kamenčuga i svega što je potrebno ... eeej, aerodrom koji ima dimenzije piste najmanje cca 3000 x 100 metara.
niccolo niccolo 20:16 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

c_h.arlie
niccolo
пободени до чвршћег слоја

Ovo je inače ključno, ljudi pričaju o građenju ovih gradova pored vode, onih gradova pored vode. Nije bitno koliko je voda blizu, bitno je šta ima ispod. Najbolji primer - Đerdap. Ispod brane su stene, kao i ispod polovine upravne zgrade. Ispod druge polovine nema stena, tu je nekada išao originalni tok Dunava. Do danas je taj deo potonuo oko 20cm u odnosu na drugu polovinu upravne zgrade.

Ne znam šta ima ispod bnv...

Šta ima da ima ispod, potpuno je nebitno u današnje vreme.
Jebote --- pa danas ljudi prave aerodrome u moru tako da naspu u more kamenčuga i svega što je potrebno ... eeej, aerodrom koji ima dimenzije piste najmanje cca 3000 x 100 metara.


Čarli, pusti funkcionalno pismene ljude da razgovaraju...čisto da ti prevedem, ja sam rekao isto što i ti - nek naspu kamenčuge ispod bnv i rešen problem.
c_h.arlie c_h.arlie 20:23 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

niccolo
c_h.arlie
niccolo
пободени до чвршћег слоја

Ovo je inače ključno, ljudi pričaju o građenju ovih gradova pored vode, onih gradova pored vode. Nije bitno koliko je voda blizu, bitno je šta ima ispod. Najbolji primer - Đerdap. Ispod brane su stene, kao i ispod polovine upravne zgrade. Ispod druge polovine nema stena, tu je nekada išao originalni tok Dunava. Do danas je taj deo potonuo oko 20cm u odnosu na drugu polovinu upravne zgrade.

Ne znam šta ima ispod bnv...

Šta ima da ima ispod, potpuno je nebitno u današnje vreme.
Jebote --- pa danas ljudi prave aerodrome u moru tako da naspu u more kamenčuga i svega što je potrebno ... eeej, aerodrom koji ima dimenzije piste najmanje cca 3000 x 100 metara.


Čarli, pusti funkcionalno pismene ljude da razgovaraju...čisto da ti prevedem, ja sam rekao isto što i ti - nek naspu kamenčuge ispod bnv i rešen problem.

Izvini se !
I potrudi se da ti vređanje ne pređe u naviku.
niccolo niccolo 20:27 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Izvini se !

Ti se izvini, iz dva razloga. Prvo što si uopšte upotrebio reč jebote. A drugo što nisi razumeo šta sam napisao, a svejedno si napisao jebote. I potrudi se da ti psovanje ne pređe u naviku.
c_h.arlie c_h.arlie 20:31 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

niccolo
Izvini se !

Ti se izvini, iz dva razloga. Prvo što si uopšte upotrebio reč jebote. A drugo što nisi razumeo šta sam napisao, a svejedno si napisao jebote. I potrudi se da ti psovanje ne pređe u naviku.

Izvini !
A sada ti.
niccolo niccolo 20:33 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Izvini !

Iskrenije to, nisi me ubedio.
c_h.arlie c_h.arlie 20:34 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

niccolo
Izvini !

Iskrenije to, nisi me ubedio.

Izvini - iskreno.
Eto vidiš kako ja mogu, a ti ne možeš.

niccolo niccolo 20:36 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

ja mogu

Pih, teško se neiskreno izviniti...evo odmah ću - izvini.
aureus aureus 20:43 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

niccolo
пободени до чвршћег слоја

Ovo je inače ključno, ljudi pričaju o građenju ovih gradova pored vode, onih gradova pored vode. Nije bitno koliko je voda blizu, bitno je šta ima ispod. Najbolji primer - Đerdap. Ispod brane su stene, kao i ispod polovine upravne zgrade. Ispod druge polovine nema stena, tu je nekada išao originalni tok Dunava. Do danas je taj deo potonuo oko 20cm u odnosu na drugu polovinu upravne zgrade.

Ne znam šta ima ispod bnv...

Заправо...кад су шипови у питању, пошто они оптерећење преносе трењем, они могу да "одрже" објекат и на слабо носивом тлу, у ситуацији кад се чврсто тло налази превише дубоко. То су тзв. лебдећи шипови. Они уопште не допиру до чврстог слоја, него објекат одржавају трењем у средини кроз коју су пробијени, дакле - постранце илити својом дужином која је редовно велика. У случају Венеције, ако се не варам, чврсто тло се срећом налази неколико метара испод горњег слоја муља и пијеска, па је темељење било могуће извести тзв. стојећим шиповима, то јест шиповима који су "ослоњени" на добро тло. Да је случај друкчији и да чврстог тла нема ни близу ти би шипови морали да буду прилично дугачки не би ли одржали конструкцију, а овако су срећом дугачки само 2,5-4,0 метра.

Што се тиче дрвета, оно добро подноси и воду и влажну средину, под условом да се та ситуација не мијења; најгоре је кад је дрво изложено час води а час је на сувом. Добро му је ако је стално у води. Дрво пропада првенствено због микроорганизама (гљивица и бактерија) а њима је потребан кисеоник.
niccolo niccolo 20:55 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Да је случај друкчији и да чврстог тла нема ни близу ти би шипови морали да буду поприлично дугачки не би ли одржали конструкцију, а овако су срећом дугачки само 2,5-4,0 метра.

Pa da, nema veze da li je uz vodu ili ne, već šta ima ispod.
aureus aureus 21:35 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

niccolo

Pa da, nema veze da li je uz vodu ili ne, već šta ima ispod.

Увијек има нешто испод, је л' тако?
А увијек има и трења, не може се трење избјећи.
И најоштрију ћускију кад узмеш, па пљунеш у руке и забијеш је у мекану земљу, навалиш се на њу са својих 120 кила, она у почетку продире лако, али се после неког времена ипак заустави иако није додирнула чврсто тло. И без обзира што имаш 120 кила и што си јак, она даље неће па неће. Трење одрадило свој посао. И онда мораш да викнеш на комшију да ти врати мацолу.

Да нема трења, наслонио би се на ћускију па кроз мекану земљу продро до Земљиног језгра и тамо доживио врло неизвјесну судбину.
niccolo niccolo 21:44 22.01.2018

Re: The Lofts at SoDoSoPa

Увијек има нешто испод, је л' тако?

Čak i ispod Jeloustona. Tamo čak i izbija iz zemlje.
pikuc pikuc 16:48 16.01.2018

Zdravo

Meni se dopada fontana na Slaviji.
Dopada mi se i oblik ove dve prve zgrade na BGH2O.
Dopada mi se i kako se sredjuju ove centralne ulice u gradu namenjene pesacima.
Dopada mi se park oko muzeja SU.
I znam zasto mi se dopada i mogu to objasniti ako nekoga zanima.

Ima i onoga sto mi se ne dopada ali ako se covek okrene samo onome sto mu se ne dopada tj. da trazi samo negativno i ruzno u svemu on onda prestaje biti covek.
Jer pre svega, mi smo ljudi, pa tek onda arhitekte i drugi pozivi.

Cini mi se da se Srbija deli na ZA i PROTIV i da struka kumuje tome zavodeci narod.

Mislim da svako snosi odgovornost kao covek svojim doprinosom u podeli Srbije.
Jer, kako je to moguce da jedan arhitekta nista lepo ne vidi u radu nekih svojih kolega.
Imajucu u vidu kako je to pre te gradnje izgledalo.

Mislim da se vise moze pomoci ako se aktivno ucestvuje u necemu nego pasivno biti iskljucivo protiv.
Ali za to je prethodno potrebno otkloniti taj tvrdi stav PROTIV.

I jos ovo da kazem,
Projekat BGH2O se ne moze gledati samo iz ugla arhitekata.
To je projekat u kome se susrecu svi, sve.
Ne moze jedan arhitekta da vodi ekonomiju grada ili drzave i spoljnu politiku drzave.

BGH2O je sve to.

Ljudi, porede Beograd sa evropskim gradovima.
Kao da nisu ziveli ovde decenijama unazad.

Ljudi Srbija, Beograd se dizu iz pepela.
Iz nepostojeceg kontinuiteta svega.

Pa cekajte,
Ko to u Srbiji ne bi voleo platu 2000 evra, ili metro sa 20 stanica, ili sta znam vec sta.

Cekajte,
Mi pricamo o zaklanjanju vizure Hramaa.
Ljudi, Beograd nije samo Hram i ta padina.
Zamislite za 50 godina, Beograd ce da opkoli usce Save u Dunav sa svih strana.
Sta ce biti tada vizura grada?
Pa sve to.

sloshin sloshin 17:35 16.01.2018

Re: Zdravo

pikuc
I znam zasto mi se dopada i mogu to objasniti ako nekoga zanima.


Hajde, ako ti nije teško.
pikuc pikuc 19:26 16.01.2018

Re: Zdravo

sloshin
pikuc
I znam zasto mi se dopada i mogu to objasniti ako nekoga zanima.


Hajde, ako ti nije teško.


Fontana mi se dopada jer je svojim gabaritima i oblikom dala jos veci znacaj celoj Slaviji.
Tj. napravila od nje svojevrsni centar, zadala zadatak celoj Slaviji tako da kazem.
Vodena "predstava" mi je zanimljiva kao i muzika, posebno onaj deo "programa" sa pesmom Caruso.
Jednostavno, privlaci paznju.
I u kombinaciji sa ovim buducim parkom kod NB meni je to iz ugla pesaka, setaca skroz leglo.
Dalo mi je neki novi zivot Slaviji.

One dve kaskadne kule na BGH2O mi se dopadaju zbog tih kaskada koje su zapravo velike zardinjere na krajevima etaza za raznu botaniku.
Obe zgrade su prosarane zardinjerama na fasadama.
Dopada mi se zamisao visecih vrtova.
Ja to tako vidim.
Video sam i fasadu(deo) i dopada mi se, boje je drveta.
Jednom sam vec rekao da me te dve zgrade asociraju na dva kruzera, ladje. Taj utisak na mene ostavljavaju cak i u ovoj fazi.

Obilicev venac nikada lepse nije izgledao.
Predat je pesacima, poplocan i dobio drvored i travnjak.
Pa to nikada nije bilo, bar sto ja znam.
Ceo taj kvart dobija potpuno novi duh zbog dovodjenje pesaka, da tako kazem.
Kosancicev venac nikada bolje nije izgledao posle 2 sv. rata. Ponudjen je isto pesacima.

Pesaci u centru Beograda dobijaju staze i male parkove i to se meni dopada.
Pesaci su procentualno najvise deca, stari ljudi, stranci i studenti.
Te grupe ljudi Beogradu i daju tu carobnu dinamiku na ulicama.
To je zivot beogradskih ulica.
Meni se to dopada.

Prvo sto mi se dopalo kada sam ja dosao u Beograd da upisem arhitekturu bile su ulice. Zive od ljudi, pesaka.
To je bilo davno.
Beograd sam upoznao kao pesak i iz tog ugla zavoleo.
I to jeste potencijal Beograda.
Koliko god ljudi zagovarali metro, automobile, zapravo, onaj koji Beograd ne vidi kao pesak nikada ga nece ni upoznati.
Beograd nije pun impozantnih gradjevina kao evropski gradovi sa kojima se cesto poredi, ali jeste pun detalja.

Pa i taj BGH2O postaje jedan buduci detalj.
Poput brosa na kragni...jednog grada buducnosti.

sloshin sloshin 17:44 18.01.2018

Re: Zdravo

Meni recimo ta fontana ne predstavlja nikakvu atrakciju, još manje mi je zanimljiv jeftini LED lightshow. Možda bi sve to imalo smisla da je fontana daleko manjeg obima i da se radi o delu nekog domaćeg autora čiji bi rad bio istaknut na taj način, ali nemojmo se zanositi – ovo je obična tamno siva tepsija koja menja boje iz RGB spektra i koja vrti 5 pesama.
Takođe, održavanjem fontane koju je instalirala grčka firma “Fontana Fountains”, članica “Saniteko” grupe, se bavi firma “ProInter”, firma čiji su vlasnici dobro poznati članovi partije® bliski aktuelnim gradskim vlastima. Rešenje fontane nije rešenje nastalo iz javnog dijaloga, već je tepsija instalirana da bi se oprao novac.

Što se samog BW projekta tiče, jedinu stvar koju mogu komentarisati kao izgrađenu i kompletiranu stvar jeste kafančina “Savanova” i s njom u vidu periodično blokirane biciklističke staze zbog kojih zaobilazim taj kraj u širokom luku.
U celom postu koji si posvetio uklanjanju tvrdog stava protiv BW projekta, tom vozdizanju iz pepela i nepostojećeg kontinuiteta zaobišao si ono najosnovnije: projekat BW je interes male grupe ljudi sa vrha vlasti koji trenutno imaju dovoljno političke moći da izguraju ovu abominaciju i da uopšte omoguće trenutno ozakonjenje i izvršenje. BW je oličenje doktrine zanemarivanja javnog interesa i generalne autokratije i diktature. BW se upravo ovakav protivi tradicionalnim beogradskim idealima i vrednostima i direktno promoviše mogućnost vlasti i njenih zvaničnika da zaobiđu pravila i da se bave svojim ilegalnim načinima. Normalom delu gradskih arhitekata i rezidenata kule BW stoje kao simbol poraza i nemoći zajednice koja je potlačena od strane lokalne vlasti. BW ne oživljava ništa, već samo odvraća od nade da će ljudi Beograda imati reči i da se njihovi glasovi mogu čuti.

Što se tiče Obilićevog venca i uopšte komentara glede predaje grada pešacima, biciklistima i ostalih trivijalizacija, nemam nikakav pristojan komentar.
Naposletku, broš na kragni u gradu budućnosti, to sam već čuo negde. “Europolis”, ako me sećanje ne vara. Bljuc.
pikuc pikuc 22:19 18.01.2018

Re: Zdravo

sloshin
Meni recimo ta fontana ne predstavlja nikakvu atrakciju, još manje mi je zanimljiv jeftini LED lightshow. Možda bi sve to imalo smisla da je fontana daleko manjeg obima i da se radi o delu nekog domaćeg autora čiji bi rad bio istaknut na taj način, ali nemojmo se zanositi – ovo je obična tamno siva tepsija koja menja boje iz RGB spektra i koja vrti 5 pesama.
Takođe, održavanjem fontane koju je instalirala grčka firma “Fontana Fountains”, članica “Saniteko” grupe, se bavi firma “ProInter”, firma čiji su vlanici dobro poznati članovi partije® bliski aktuelnim gradskim vlastima. Rešenje fontane nije rešenje nastalo iz javnog dijaloga, već je tepsija instalirana da bi se oprao novac.

Što se samog BW projekta tiče, jedinu stvar koju mogu komentarisati kao izgrađenu i kompletiranu stvar jeste kafančina “Savanova” i s njom u vidu periodično blokirane biciklističke staze zbog kojih zaobilazim taj kraj u širokom luku.
U celom postu koji si posvetio uklanjanju tvrdog stava protiv BW projekta, tom vozdizanju iz pepela i nepostojećeg kontinuiteta zaobišao si ono najosnovnije: projekat BW je interes male grupe ljudi sa vrha vlasti koji trenutno imaju dovoljno političke moći da izguraju ovu abominaciju i da uopšte omoguće trenutno ozakonjenje i izvršenje. BW je oličenje doktrine zanemarivanja javnog interesa i generalne autokratije i diktature. BW se upravo ovakav protivi tradicionalnim beogradskim idealima i vrednostima i direktno promoviše mogućnost vlasti i njenih zvaničnika da zaobiđu pravila i da se bave svojim ilegalnim načinima. Normalom delu gradskih arhitekata i rezidenata kule BW stoje kao simbol poraza i nemoći zajednice koja je potlačena od strane lokalne vlasti. BW ne oživljava ništa, već samo odvraća od nade da će ljudi Beograda imati reči i da se njihovi glasovi mogu čuti.

Što se tiče Obilićevog venca i uopšte komentara glede predaje grada pešacima, biciklistima i ostalih trivijalizacija, nemam nikakav pristojan komentar.
Naposletku, broš na kragni u gradu budućnosti, to sam već čuo negde. “Europolis”, ako me sećanje ne vara. Bljuc.


A sta bi ti voleo da Beograd dobije, da se izgradi, doda?
Gde?
Evo ja zelim da te cujem.
Pa ko zna, ako imas dobre ideje tvoje ideje mogu postati stvarnost.
Slusam te
sloshin sloshin 22:50 18.01.2018

Re: Zdravo

Hvala na pitanju :)

Znaš kako, ne znam da li je pristojno da kažem metro. Ali izuzev metroa nemam neke funkcionalne ideje - prestao sam da ih imam pre 10 godina kada sam prestao da se bavim arhitekturom.

Za sve vreme koliko je aktuelna opšta ujudurma® oko BW projekta, čini mi se da je veoma mali broj onih koji se protivi revitalizaciji i reinvigoraciji savske obale. Ključni problem ostaje užasan način izvedbe u režiji aktuelne (gradske) vlasti. Sasvim sigurno ne bih imao ništa protiv izgradnje modernog dela grada na predmetnom prostoru ukoliko je sam projekat u saobraznosti sa svim učesnicima projekta i ukoliko je zakonitost i transparentnost ispoštovana.
JJ Beba JJ Beba 17:27 16.01.2018

gospodine akademiče

ja nisam arhitekta, samo sam stanovnik Savamale, tzv savamalka u 3 kolenu. tu sam rasla, tu sam pelcovana.... i mi, građani Savamale smo se odavno borili da sprečimo plakanje grada. plačemo zajedno sa njim decenijama i niko nije čuo taj plač.

Oduvek smo brinuli za naš grad, pisali, išli na vrata i ništa. Gde ste vi svi iz te akademije bili do sada?

Vratite nam savamalu
c_h.arlie c_h.arlie 22:22 16.01.2018

Re: gospodine akademiče

JJ Beba
ja nisam arhitekta, samo sam stanovnik Savamale, tzv savamalka u 3 kolenu. tu sam rasla, tu sam pelcovana.... i mi, građani Savamale smo se odavno borili da sprečimo plakanje grada. plačemo zajedno sa njim decenijama i niko nije čuo taj plač.

Oduvek smo brinuli za naš grad, pisali, išli na vrata i ništa. Gde ste vi svi iz te akademije bili do sada?

Vratite nam savamalu

Pošto si samo 3. koleno, onda ništa.
Briga me za arapske i naše budalčine - onoliko.
Ono što me zanima, a ne znam, je sledeće --- mnogo primedbi, i u ovom uvodnom tekstu, je na mulj, blato, podvodnost terena.
Zapitam se kako to da silne zgrade po mnogim gradovima u svetu, na samim obalama reka - nisu potonule ?
Kako to da Venecija nije već odavno na dnu mora ?
U stvari - čudi me da pametni ljudi stalno raspredaju o efemernim stvarima, ne primičući se nimalo suštini, koja je veoma jednostavna, a to je ... kako to da naš narod nema snage da se izbori da ga predvode makar srednjaci, ako već ne mogu najbolji.
Kako to da se uvek instaliraju ordinarna govna ?
Stoga, rezultati ne bi trebalo nikoga da čude.
JJ Beba JJ Beba 20:50 17.01.2018

Re: gospodine akademiče


Pošto si samo 3. koleno, onda ništa.

vidim to je sada in druga na sns listi za beograd, koleginica blogerka Aja Jung apostrofira da je ona četvrto koleno u ljubavi prema beogradu, pa reko da se prijavim da i ja u trećem kolenu plaćem za Savamalom koju sada totalno saranjuju

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana