Zabava

Sumnjivi nacionalni junaci: Skenderbeg i Karađorđe

Predrag Brajovic RSS / 01.12.2020. u 22:55

Почнимо од старијег: Бранило, Јован, Станиша, Репош, Константин... ко фали у овом низу? Фали Ђурађ Кастриоти, познатији као Скендербег, највећи хришћански Албански јунак и борац против Турака, коме су прва двојица деда и отац а последња тројица рођена браћа. Ђурађов отац Јован и брат Репош умрли су у Хиландару, у Арбанашком пиргу (кули), у првој половини 15. века. Године 1431. умире Репош, што Хиландарска хроника бележи као смрт "Илирског војводе", а 1437. умире Скендербегов отац Јован, под својим монашким именом Јоаким. Обојица су као православни хришћани сахрањени у манастиру у ком су и живели. Имена Скендербегових предака и браће и њихова религија упућују на његово несумњиво и Словенско-Српско порекло. Скендербег је сахрањен у Албанији у Цркви Светог Николе у Љешу.


А Карађорђе? Андрија Лубурић, историчар и етнограф близак двору Карађорђевића, пред рат је објавио чланак у ком наводи да је деда Карађорђа војвода Јован Ђин Мараш из католичког Албанског племена Климента. Део тог католичког племена избегао је пред Турцима пратећи Српског патријарха Арсeнија IV, који их је заједно са Србима повео на север. Карађорђев предак, бележи Лубурић, једно време боравио је у околини Сјенице, у селу Жабран, а потом стигао даље, до Рудника, одакле је Клименте 1738. протерала војска Босанског везира Али-паше. Арбанашки родослов Карађорђа потврдио је и Француским војним изасланицима Карађорђев поверљиви човек код Наполеона Раде Вучинић. Краљ Александар признавао је ово своје порекло, и причао да су при преласку кроз Албанију краља Петра и Србе, као своје саплеменике, Клименте својом речју штитили од других племена.


И? И ништа. Ништа друго нисам хтео рећи.




Komentari (1097)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie01 angie01 19:41 03.12.2020

Re: Istorija


Da mu je nacija bila izuzetno bitan deo identiteta.


iznjegovog ucenja to bas ne izgleda tako kako ti interpretiras-citirala sam ti jedan deo njegovog pisma,u kome se jasno vidi kako je razmisljao,...a glavni deo njegovog prosvetiteljskog rada se upravo svodi na to, da je zastupao da se iz svih kultura traba preuzeti ono sto je bolje i naprednije.


Tu ti je odgovor i na drugo pitanje.


odgovor na sta- sta je neciji identitet?


a to nakraju je postulat koji vazi za sve, ne samo za nas.


haklberi_tom haklberi_tom 19:52 03.12.2020

Re: Istorija

vcucko
alselone
Nije to nikakav minority rule. Nego pravo jačega.

Da Šveđani drže trupe i flotu po celom svetu i da je berza u Stokholmu najjača na svetu i ova dvojica bi pričala švedski, ko mile lale.

Pa nije samo to, rekao sam već gore.

Kojim jezikom pričaju Amerikanci kada dođu u Ekvador, Kolumbiju ili Argentinu na sastanak?

Da je ovo nezavisno pitanje na kvizu, ne znam šta bi odgovorio. Verovatno po navici engleski, možda bi i pogrešio.

Ali ako govore španski, to nije tek tako. Nego zato što je španski u jezičkom svetu velesila, sa više stotina miliona duša koje ga govore. Mislim među prvih pet uopšte.
Švedski tu nije ni za prineti.

Znači kako god okreneš svodi se na pravo jačeg?

Uskoro će i Bene, u Kalifornija stejtu, morati na kurs španskog.
haklberi_tom haklberi_tom 19:56 03.12.2020

Re: Istorija

maksa83
Никакве масе Словена нису наметнуле Словенски језик на Балкану. Словена је било вероватно до 5%, али су узели градове.

Lelelbate, koje gradove u 7 veku?

Jbg, ne poznajem nešto ovu (staru) istoriju - ali ovo lelelbate me baš nasmejalo!
Mada me ta daleka istorija mnog ni ne zanima.
gvozden1 gvozden1 19:58 03.12.2020

Re: Istorija


citirala sam ti jedan deo njegovog pisma

Dodala naknadno, hoćeš reći?

Video, ali mi bilo glupo da išta kažem.

Endžika, mani se toga jbg.
Šta si ti zapravo tim citatom potvrdila?
Pa samo to da je on naciju, dakle NACIJU, srpsku naciju, shvatao šire od pravoslavlja.
I u tom citati piše
За сав, дакле, српски род


Srpski rod.

On je srpskim rodom smatrao sve to, i Turke "po zakonu" dakle one muslimane koji se zovu Turcima samo dok su pravi Turci tu, a inače su "po rodu i jeziku" Srbi.

On se za srpski rod, srpsku naciju borio, ne za bošnjački ili hrvatsku.

Sad, što ga je vreme demantovao, što nije dobro mislio kad je mislio da je sve to "srpski rod" to je druga stvar.

Ali SRPSTVO, srpstvo, nacija, srpski rod, mu je bio na vrhu prioriteta.

Ajd shvati jbg.
maksa83 maksa83 19:59 03.12.2020

Re: Istorija

Uskoro će i Bene, u Kalifornija stejtu, morati na kurs španskog.

A starosedelac!
haklberi_tom haklberi_tom 19:59 03.12.2020

Re: Istorija

magnus
Ovo mi recimo ima smisla, ne zovu džabe Obrenovićevci Vuka "onaj ćopavi austrijski špijun", i da on zapravo jeste sponzorisan od strane Austrije sa Vatikanom kao zaleđem da odvoji Srbiju od ruskog (Pravoslavnog, korporativnog) uticaja.
Ne, rusi tad nisu bili toliko bitni , bitno je bilo "odvajanje " od turaka,
austrija je imala plan proboja do bosfora / bagdada optimalno da zauzme "mjesto turske"na Balkanu i Maloj Aziji ,dustanciranjem Srbije od Austrije kao "mentora " i dominiona (znaš koliko su se bunili protiv liberalizma i antifeudalizma u ustavu srbije), tad idu na "sekundarni " put , ne više dolinom morave , nego bosna -sandžak , kosovo. Prvi put su tolerantni prema islamu , do tad se iskorjenjivao sa svih "oslobođenih" teritorija i pumpaju se arnauti na ilirsku priču preko Milana pl. Šuflaya.To je naime ideja erchercoga Ferdinanda .

Magnuse, svaka ti čast - ja se tebi divim!
Inženjer - a istoričar!
Alal vera, brate Srbine!
maksa83 maksa83 20:01 03.12.2020

Re: Istorija

Jbg, ne poznajem nešto ovu (staru) istoriju - ali ovo lelelbate me baš nasmejalo!

Poslušaj ovu genijalnost.


haklberi_tom haklberi_tom 20:04 03.12.2020

Re: Istorija

vcucko
angie01


ali postoji i onaj demografski, gde pored tebe zive i neki drugi sa drugacijim obicajima i tradicijom, koji imaju ista prava na toj geografskoj sirini

Naravno, ko to spori? I kad neko ugrozi ta prava krenu sukobi, uvek bilo i biće. Brzina i stepen eskalacije sukoba zavisi od više faktora, unutrašnjih i spoljnih, a ishoda takođe ima više. Kad se zarati i jača strana pobedi, obično bude VAE VICTIS.
Mislim, objašnjavaš mi da mi je zid u sobi beo (a jeste beo)

narativ i sistemi vrednosti mogu da budu i destruktivni, onda kada budu zloupotrebljeni, kao sto se na zalost kod nas desilo od devedesetih naovamo



Sve može da se zloupotrebi i zloupotrebljava se. Ako se neko predozira heroinom i rikne, zabranićemo štrudlu s makom?!

pa umesto da resavamo neverovantu kolicinu ugrazavajucih problema u danasnjici, jos uvek se drzimo za staku narativa o nebeskom narodu, dok nam se zivotni uslovi svakodnevno pogorsavaju

Nebeski narod je mali i ne baš značajan deo sveukupnog srpskog narativa. Ko se na to naložio i sve tome podredio je na nivou kišne gliste i bolje da se olupao. Ali ako će neko pod firmom borbe protiv tog dela narativa kao rešenje da ponudi uništenje kompletnog narativa, e to neće da može.
Rešavanje problema? Ako ne znaš, udri po eklektici. Vidi kome si najsličniji i kako kod njega funkcioniše pa prepiši šta smatraš da će pomoći. Ustavi, zakoni i pravna regulativa uopšte ne podležu autorskim pravima, široko ti polje. Ako ni to nisi u stanju onda da prostiš crkni. Ali pre toga se bar ne ponižavaj sa kojekakvim komesarima za ovo i izvestiocima za ono. Nego crkni sa stilom.
Ovako u par rečenica, deluje prosto ko pasulj


Mudro zboriš brate Srbine!
Milan Novković Milan Novković 20:06 03.12.2020

Re: Istorija

maksa83
Što se tiče porekla to jeste zanimljivo, i verujem da smo se u to vreme mnogo više mešali nego danas. Vremena su bila ratna i turobna, sela su prelazila levo i desno kako su stigla.

Moguće da smo se mešali "po obodima", ali nema trunke sumnje da Albanci postoje kao nacija sa sve sopstvenim genomom i običajima koji nemaju veze sa našim. Ja sam iz nekog razloga imao u kući knjigu Kanon Leka Dukađina koji vrlo precizno ... kanonizuje njihove plemenske običaje i međuljudske odnose, i to nema veze sa užom Srbijom ni bilo čim severno od Prokletija.

Možemo da se pravimo blesavi, ali svako ko je bio u pok. SFRJ JNA će ti, ako mu pokažeš neku grupnu sliku sa vrlo visokom tačnošću pokazati ko je na slici Albanac.

Ako bi neko da mi prilepi zbog ovog neki rasizam unapred da kažem da može da ga duva, pošto ovo nije vrednosni sud nego prosto konstatacija vrlo, vrlo očiglednih različitosti, sve i da zanemarimo jezik (a ne treba, pošto je on najbitniji od svega).


Ovo ko da smo Emsija radili, pola Mađar, pola Hrvat, pola Srbin, a pola, Boga mi, i Bugarin, pa crven
(šalašala, ovo je PCA samo jednog Srbina međ evropskom pustinjom i prašumom)



angie01 angie01 20:09 03.12.2020

Re: Istorija

Srpski rod.

On je srpskim rodom smatrao sve to, i Turke "po zakonu" dakle one muslimane koji se zovu Turcima samo dok su pravi Turci tu, a inače su "po rodu i jeziku" Srbi.


on smatra da je to sve jedan narod- bez obzira na etnicke/nacionalne/verske razlike-, koji istim jezikom govori- to to znaci....bogtemazo, je l si ti isao uopste u skolu?
gvozden1 gvozden1 20:11 03.12.2020

Re: Istorija

on smatra da je to sve jedan narod-

Da, srpski.
haklberi_tom haklberi_tom 20:13 03.12.2020

Re: Istorija

docsumann
On je sve to imao, škole, zdravstvo, uređen sistem, pare položaj, i sve to napustio i otišao da pravi ono što mu je pored svega toga nedostajalo, naciju i nacionalnu državu.


heh, prepisivati danas dosolovno Dositejeve ciljeve i stremljena, isto je kao savjetovati mlade ljude da se okrenu parnim mašinama a ne informatičkim tehnologijama.
hoću reći, nauka i tehnika su i danas vitalno važni za svako društvo, al u "malo" modifikovanom obliku u odnosu na prije dvjesto i kusur godina.
Dositej je želio najbolje za svoj narod, al ono što je za taj narod bilo nasušna potreba u 18/19 vijeku nije više to i u 21.

Što?
Šta se promenilo - izuzev što se živi na sve višim tehnološkim nivoima?!
haklberi_tom haklberi_tom 20:17 03.12.2020

Re: Istorija

maksa83
Uskoro će i Bene, u Kalifornija stejtu, morati na kurs španskog.

A starosedelac!

Da, jbt!
Skoro krugodvojkaš!
Zato se Pajić iskusno pozicionirao.
Geografski.
angie01 angie01 20:17 03.12.2020

Re: Istorija

Da, srpski.





...tebi skola izgleda nije bila jaca strana,...kao sto ti nije ni razumevanje.


...samo vrtis 4 iste floskule i to ti je odgovor na sve.
gvozden1 gvozden1 20:31 03.12.2020

Re: Istorija


samo vrtis 4 iste floskule i to ti je odgovor na sve.

Pa jbt, ti sama citiraš tekst u kome piše, doslovno

SAV, DAKLE, SRPSKI ROD.

Ne razumeš to što si sama citirala nego Dositeju pripisuješ da je pod pojmom Bošnjak podrazumevao ono što pod tim pojmom podrazumeva te ti i Bakir Izetbegović, ja ti govorim, EJ ŽENO, pročitaj svoj citat, a ti, što ponavljaš.

Pa šta da radim jbt?

Da s tobom raspredam da li je Dositej bio nacoš ili peščanikovac?

Čitaj pre nego što nešto postaviš jbg.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:33 03.12.2020

Re: Istorija

haklberi_tom
maksa83
Uskoro će i Bene, u Kalifornija stejtu, morati na kurs španskog.

A starosedelac!

Da, jbt!
Skoro krugodvojkaš!
Zato se Pajić iskusno pozicionirao.
Geografski.


Samo da ti kažem da prvo što sam uradio kad je ćera krenula u predškolsko, je da je da upišem na španski (imaju u školi, dodatna nastava). Neće se baci. E, al ove godine nas zeznula korona i nema više ni tog programa, ni ničeg...
haklberi_tom haklberi_tom 20:37 03.12.2020

Re: Istorija

maksa83
Jbg, ne poznajem nešto ovu (staru) istoriju - ali ovo lelelbate me baš nasmejalo!

Poslušaj ovu genijalnost.



'Lele brate, kakvo telo, da se userEš!'
Ovo ne da nije na 45, nego je na 78 - moraću da poslušam još 3 puta.
docsumann docsumann 20:41 03.12.2020

Re: Istorija

Inženjer - a istoričar!


spominjah li ja već Jovana Markuša?
mašinki inžinjer i jedan od ponajboljih poznavalaca crnogorke istorije, autor više knjiga iza kojih je sstajalo zaista opsežno izučavanje arhivske građe.

cenim da bi se Čarliju veoma dojmio, bez zezanja
alselone alselone 20:45 03.12.2020

Re: Istorija

On se za srpski rod, srpsku naciju borio, ne za bošnjački ili hrvatsku.


Dva najvažnija momenta za Srbiju i Dositeja je onaj u kom je on sve ostavio i došao u Srbiju kada je krenuo Ustanak, i onaj drugi u kom je odbio da se povuče iz Beograda kada je pretilo da padne nazad pod Turke.
Nažalost ili na sreću to nije doživeo.

Ta priča je sjajno prikazana u seriji Vuk Karadžić.
haklberi_tom haklberi_tom 20:46 03.12.2020

Re: Istorija

Milan Novković
maksa83
Što se tiče porekla to jeste zanimljivo, i verujem da smo se u to vreme mnogo više mešali nego danas. Vremena su bila ratna i turobna, sela su prelazila levo i desno kako su stigla.

Moguće da smo se mešali "po obodima", ali nema trunke sumnje da Albanci postoje kao nacija sa sve sopstvenim genomom i običajima koji nemaju veze sa našim. Ja sam iz nekog razloga imao u kući knjigu Kanon Leka Dukađina koji vrlo precizno ... kanonizuje njihove plemenske običaje i međuljudske odnose, i to nema veze sa užom Srbijom ni bilo čim severno od Prokletija.

Možemo da se pravimo blesavi, ali svako ko je bio u pok. SFRJ JNA će ti, ako mu pokažeš neku grupnu sliku sa vrlo visokom tačnošću pokazati ko je na slici Albanac.

Ako bi neko da mi prilepi zbog ovog neki rasizam unapred da kažem da može da ga duva, pošto ovo nije vrednosni sud nego prosto konstatacija vrlo, vrlo očiglednih različitosti, sve i da zanemarimo jezik (a ne treba, pošto je on najbitniji od svega).


Ovo ko da smo Emsija radili, pola Mađar, pola Hrvat, pola Srbin, a pola, Boga mi, i Bugarin, pa crven
(šalašala, ovo je PCA samo jednog Srbina međ evropskom pustinjom i prašumom)





Srbin je mio, kakvog god sastava bio!
Samo teške budalčine mogu da insistiraju na 'čistom' Srbinu.
maksa83 maksa83 20:52 03.12.2020

Re: Istorija

'Lele brate, kakvo telo, da se userEš!'
Ovo ne da nije na 45, nego je na 78 - moraću da poslušam još 3 puta.

Svaka rečenica je blago.

haklberi_tom haklberi_tom 20:54 03.12.2020

Re: Istorija

srdjan.pajic
haklberi_tom
maksa83
Uskoro će i Bene, u Kalifornija stejtu, morati na kurs španskog.

A starosedelac!

Da, jbt!
Skoro krugodvojkaš!
Zato se Pajić iskusno pozicionirao.
Geografski.


Samo da ti kažem da prvo što sam uradio kad je ćera krenula u predškolsko, je da je da upišem na španski (imaju u školi, dodatna nastava). Neće se baci. E, al ove godine nas zeznula korona i nema više ni tog programa, ni ničeg...

Meni je žao što sam zapostavio švapski!
Jbg, engleski zasrao sve ostalo.
Zato mi je drago što deca dobro parlaju engleski (engleski kao native, maltene, već sada imaju problem da nađu neke srpske termine, danak školovanja napolju - ali snalaze se još dobro), a mogu da se sporazumeju i na nemačkom, te francuskom.
Nije im teško da uče - skajp pa sa profesoricom u Bg, a ćale i kevo, plaćajte po 10 evrića čas - i bogami, nakupi se toga ... no, plaćam sa voljom.
Jer - jezik je čudo.
docsumann docsumann 20:56 03.12.2020

Re: Istorija


haklberi_tom
docsumann
On je sve to imao, škole, zdravstvo, uređen sistem, pare položaj, i sve to napustio i otišao da pravi ono što mu je pored svega toga nedostajalo, naciju i nacionalnu državu.


heh, prepisivati danas dosolovno Dositejeve ciljeve i stremljena, isto je kao savjetovati mlade ljude da se okrenu parnim mašinama a ne informatičkim tehnologijama.
hoću reći, nauka i tehnika su i danas vitalno važni za svako društvo, al u "malo" modifikovanom obliku u odnosu na prije dvjesto i kusur godina.
Dositej je želio najbolje za svoj narod, al ono što je za taj narod bilo nasušna potreba u 18/19 vijeku nije više to i u 21.

Što?
Šta se promenilo - izuzev što se živi na sve višim tehnološkim nivoima?!


recimo na tlu Evropei (ako izuzememo raspad Jugoslavije) ne ratuje se već 75 godina. što je nepojmljivo za ona vremena.
zemlje, il narodi, koji su prije 100 godina bili u hroničnim sukobima stvarajuu nadnacionalne saveze, u kojim klasične državne granice više i ne postoje.
svjet se sve više integriše, ljudi se mješaju, mobilniji su, menjaju države u kojima žive i rade, dolazi do velikog mješanja rasa, kultura, naroda, gena...
državni suverenitet popušta pod interesima nadnacionalnih kopmanija. danas nam je manji stranac neko na drugom kraju planete (ko dijeli iste interese, posjećuje iste internet stranice, sluša sličnu muziku, i voli slične filmove) nego što je to nekad bio neko ko je živio par planina i jednu močvarua daleko od našeg sela.

da ne uvodimo sad u priču politiku, ljudska prava i slobode, opadanje moći crkvenog autoriteta i vlasti uopšte, građanski aktivizam, ekološku svijest i ideološki potmodernizam i druge LGBT-jeve
haklberi_tom haklberi_tom 20:57 03.12.2020

Re: Istorija

docsumann
Inženjer - a istoričar!


spominjah li ja već Jovana Markuša?
mašinki inžinjer i jedan od ponajboljih poznavalaca crnogorke istorije, autor više knjiga iza kojih je sstajalo zaista opsežno izučavanje arhivske građe.

cenim da bi se Čarliju veoma dojmio, bez zezanja

Jel naš?
Jbg, jedva čekam da ovo sranje prestane.
I da odem na Durmitor - da proslavim slobodu naših u 'starom kraju'!
docsumann docsumann 21:01 03.12.2020

Re: Istorija

haklberi_tom
docsumann
Inženjer - a istoričar!


spominjah li ja već Jovana Markuša?
mašinki inžinjer i jedan od ponajboljih poznavalaca crnogorke istorije, autor više knjiga iza kojih je sstajalo zaista opsežno izučavanje arhivske građe.

cenim da bi se Čarliju veoma dojmio, bez zezanja

Jel naš?
Jbg, jedva čekam da ovo sranje prestane.
I da odem na Durmitor - da proslavim slobodu naših u 'starom kraju'!


imaš ga na YT, potraži, poslušaj, pa zaključi sam.
haklberi_tom haklberi_tom 21:01 03.12.2020

Re: Istorija

docsumann
haklberi_tom
docsumann
On je sve to imao, škole, zdravstvo, uređen sistem, pare položaj, i sve to napustio i otišao da pravi ono što mu je pored svega toga nedostajalo, naciju i nacionalnu državu.


heh, prepisivati danas dosolovno Dositejeve ciljeve i stremljena, isto je kao savjetovati mlade ljude da se okrenu parnim mašinama a ne informatičkim tehnologijama.
hoću reći, nauka i tehnika su i danas vitalno važni za svako društvo, al u "malo" modifikovanom obliku u odnosu na prije dvjesto i kusur godina.
Dositej je želio najbolje za svoj narod, al ono što je za taj narod bilo nasušna potreba u 18/19 vijeku nije više to i u 21.

Što?
Šta se promenilo - izuzev što se živi na sve višim tehnološkim nivoima?!

haklberi_tom
docsumann
On je sve to imao, škole, zdravstvo, uređen sistem, pare položaj, i sve to napustio i otišao da pravi ono što mu je pored svega toga nedostajalo, naciju i nacionalnu državu.


heh, prepisivati danas dosolovno Dositejeve ciljeve i stremljena, isto je kao savjetovati mlade ljude da se okrenu parnim mašinama a ne informatičkim tehnologijama.
hoću reći, nauka i tehnika su i danas vitalno važni za svako društvo, al u "malo" modifikovanom obliku u odnosu na prije dvjesto i kusur godina.
Dositej je želio najbolje za svoj narod, al ono što je za taj narod bilo nasušna potreba u 18/19 vijeku nije više to i u 21.

Što?
Šta se promenilo - izuzev što se živi na sve višim tehnološkim nivoima?!


recimo na tlu Evropei (ako izuzememo raasppad Jugosslavije) ne se ratuje već 75 godina. što je nepojmljivo za ona vremena.
zemlje, il narodi, koji su prije 100 godina bili u hroničnim sukobima stvarajuu nadnaacionalne saveze, u kojim klasične dtržavne granice više i ne postoje.
svjet se sve više integriše, ljudi se mješaju, menjaju države u ojima žive i rade, dolazi do velikog mješanja rasa, naroda, gena...
državni suverenitet popušta pod interesima nadnacionalnih kopmanija. danas nam je manji stranac neko ko na drugom kraju planete (koji dijele iste interese, pojećuje iste internet stranice, sluša sličnu muziku, i voli slične filmove, nego što je to nekad bio neko ko je živio par planina i jedna močvara daleko od našeg sela.

da ne uvodimo sad u priču politiku, ljudska prava i slobode, opadanje moći crkvenog autoriteta i vlasti uopšte, građanski aktivizam, ekološku svijest i ideološki potmodernizam i druge LGBT-jeve

Ma!
Sve ovo što si ti rekao je tačno, ne 100%, nego 500%.
Ali - ja smatram da nije u suprotnosti sa mojim stavom da 'nije lako biti Srbin'!
haklberi_tom haklberi_tom 21:02 03.12.2020

Re: Istorija

docsumann
haklberi_tom
docsumann
Inženjer - a istoričar!


spominjah li ja već Jovana Markuša?
mašinki inžinjer i jedan od ponajboljih poznavalaca crnogorke istorije, autor više knjiga iza kojih je sstajalo zaista opsežno izučavanje arhivske građe.

cenim da bi se Čarliju veoma dojmio, bez zezanja

Jel naš?
Jbg, jedva čekam da ovo sranje prestane.
I da odem na Durmitor - da proslavim slobodu naših u 'starom kraju'!


imaš ga na YT, potraži, poslušaj, pa zaključi sam.

Što bi rekao jedan moj prethodnik - daj siže!
maksa83 maksa83 21:03 03.12.2020

Re: Istorija

i druge LGBT-jeve

E kad to reče, videste li ono ludilo sa Orbanovom desnom rukom. Tip patriota, desničar, pomagao da se formulišu anti LGBT zakoni i iz sve snage učestvovao u stvaranju diskriminatorske atomsfere ... da bi ga uhapsili na gej orgijama u Briselu.

Pa život piše romane.

P.S. Je l' se to kaže Slučajni Peder?
docsumann docsumann 21:09 03.12.2020

Re: Istorija

haklberi_tom
docsumann
haklberi_tom
docsumann
Inženjer - a istoričar!


spominjah li ja već Jovana Markuša?
mašinki inžinjer i jedan od ponajboljih poznavalaca crnogorke istorije, autor više knjiga iza kojih je sstajalo zaista opsežno izučavanje arhivske građe.

cenim da bi se Čarliju veoma dojmio, bez zezanja

Jel naš?
Jbg, jedva čekam da ovo sranje prestane.
I da odem na Durmitor - da proslavim slobodu naših u 'starom kraju'!


imaš ga na YT, potraži, poslušaj, pa zaključi sam.

Što bi rekao jedan moj prethodnik - daj siže!


previše srbuje za moj ukus


PS al poštujem znanje i principijelnost.

PPS bio je jedan od organizatora povratka posmtnih ostataka kralja Nikole i kraljice Milene u Crnu Goru
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:12 03.12.2020

Re: Istorija

maksa83
i druge LGBT-jeve

E kad to reče, videste li ono ludilo sa Orbanovom desnom rukom. Tip patriota, desničar, pomagao da se formulišu anti LGBT zakoni i iz sve snage učestvovao u stvaranju diskriminatorske atomsfere ... da bi ga uhapsili na gej orgijama u Briselu.

Pa život piše romane.

P.S. Je l' se to kaže Slučajni Peder?


Da li je luđe to, ili ovaj naš odlazeći Predsednik koji dok pakuje prnje, deli pomilovanja svojoj rodbini (a sprema i za sebe jedan), iako protiv njih (još uvek) nije podignuta nikakva optužnica.
docsumann docsumann 21:13 03.12.2020

Re: Istorija

srdjan.pajic
maksa83
i druge LGBT-jeve

E kad to reče, videste li ono ludilo sa Orbanovom desnom rukom. Tip patriota, desničar, pomagao da se formulišu anti LGBT zakoni i iz sve snage učestvovao u stvaranju diskriminatorske atomsfere ... da bi ga uhapsili na gej orgijama u Briselu.

Pa život piše romane.

P.S. Je l' se to kaže Slučajni Peder?


Da li je luđe to, ili ovaj naš odlazeći Predsednik koji dok pakuje prnje, deli pomilovanja svojoj rodbini (a sprema i za sebe jedan), iako protiv njih (još uvek) nije podignuta nikakva optižnica.


vaš bivši je Slučajna Dileja
maksa83 maksa83 21:15 03.12.2020

Re: Istorija

Da li je luđe to, ili ovaj naš odlazeći Predsednik koji dok pakuje prnje, deli pomilovanja svojoj rodbini (a sprema i za sebe jedan), iako protiv njih (još uvek) nije podignuta nikakva optužnica.

Kako kaže kapetan Dragan - ko ne uspe da planira - taj planira da ne uspe.

In di ada njuz, na lokalnim izborima u Namibiji pobedio Adolf Hitler.

Da ostane za zapisnik da nikad nisam poverovao u ono sa onim u bunkeru, kao, našli ugljenisane ostatke i identifikovali ih po zubima, yeah right... Pa evo vam sad.
zaharaga zaharaga 21:20 03.12.2020

Re: Istorija

angie01

On je sve to imao, škole, zdravstvo, uređen sistem, pare položaj, i sve to napustio i otišao da pravi ono što mu je pored svega toga nedostajalo, naciju i nacionalnu državu.


ne lupetaj,...





gvozden1 gvozden1 21:20 03.12.2020

Re: Istorija


Dva najvažnija momenta za Srbiju i Dositeja je onaj u kom je on sve ostavio i došao u Srbiju kada je krenuo Ustanak, i onaj drugi u kom je odbio da se povuče iz Beograda kada je pretilo da padne nazad pod Turke.
Nažalost ili na sreću to nije doživeo

I njegov odnos prema crkvi kao glavnoj odrednici srpstva.

Srpstvo, Srbija, su njemu bili sve, sve je za njih žrtvovao.
Način mu se razlikovao od načina kako je to crkva videla.
On je hteo prosvetiteljstvo, knjige, a crkva dogmu.
Nije on bio protiv crkve, ali je verovao da će srpstvo više koristi imati od knjiga a manje od "zvona i praporaca" (šta bi ovi naši bez te fraze :)
Sve je to bilo u funkciji srpskog roda, šta je za njega bolje, a ne protiv crkve.

I sad ovi "anacionalni" se njime kite, Doksu to ne smeta a mene kritikuje :)

Kraj tog pisma koje Endži postavlja (a da ga nije pročitala) je takođe upečatljiv, kaže da mu je za sve što je uradio za Srbe dovoljno, i previše, ako neko kaže nad grobom

Ovde leže njegove srpske kosti. On je ljubio svoj rod. Večna mu pamet


U tom sukobu Karađorđe mu je bio ogroman oslonac, između njih je postojalo obostrano poštovanje.

Karađorđe (opet ja o njemu ali i blog je:) je intuitivno osećao vrednost znanja i ljudi sa znanjem, poštovao ih je iskreno.

Miloš već manje.
alselone alselone 21:23 03.12.2020

Re: Istorija

Bas to kako kazes. Ni u Karlovcima nije bio nesto specijalno lepo docekan, naprotiv.
gvozden1 gvozden1 21:24 03.12.2020

Re: Istorija

userEš!'
Ovo ne da nije na 45, nego je na 78 -

Ja morao da ubadam slušalice, a ne volim ih :)
gedza.73 gedza.73 21:25 03.12.2020

Re: Istorija

maksa
E kad to reče, videste li ono ludilo sa Orbanovom desnom rukom. Tip patriota, desničar, pomagao da se formulišu anti LGBT zakoni i iz sve snage učestvovao u stvaranju diskriminatorske atomsfere ... da bi ga uhapsili na gej orgijama u Briselu.

Pa život piše romane.

Da ne veruješ. Jedna od vrlo sličnih epizoda bila i u Kragujevcu
Opasan momak a prava ženska dušica.
gvozden1 gvozden1 21:35 03.12.2020

Re: Istorija

Tip patriota, desničar

A to isključuje pederluk? :)

Može i peder biti patriota i desničar, al kad peder radi protiv svojih to je autošovinista (a može i slučajni, a može i gibanica stado:)
docsumann docsumann 21:44 03.12.2020

Re: Istorija

Tip patriota, desničar


A to isključuje pederluk? :)



deklarativni da.

a privatno bi trebalo biti u skladu sa javnim. bar kod političara, mada to obično ne važi
maksa83 maksa83 21:45 03.12.2020

Re: Istorija

A to isključuje pederluk? :)

Priznaćeš da se ne uklapa u deklarisane tradicionalne porodične vrednosti.
gvozden1 gvozden1 21:48 03.12.2020

Re: Istorija

maksa83
A to isključuje pederluk? :)

Priznaćeš da se ne uklapa u deklarisane tradicionalne porodične vrednosti.

Ma jasno je šta si mislio (i bio u pravu)
Ali mi sinulo da mogu da protivrečim pa da ne propustim priliku :)
angie01 angie01 21:49 03.12.2020

Re: Istorija

Pa šta da radim jbt?

Da s tobom raspredam da li je Dositej bio nacoš ili peščanikovac?


procitaj za pocetak njegova dela, biografiju i onda shvati kako je razmisljao,...bio covek pametan, obrazovan, sirokih pogleda-ej za ono vreme, pravi prosvetitelj,...pa onda dodji da nesto kazes, a ne ovako da provlacis kroz svoje sovenske stavove....to sto je on stao na stranu svog naroda koji je bio pod turskim jarmom i branio ga, ne potire nistaod njegovog poimanja sveta ni stavove koje je zastupao.
magnus magnus 21:51 03.12.2020

Re: Istorija

o boze, pa kako nisu,...narocito za odvajanje od Turaka
O Bože , pa samo par godina prije generalisimus ruske vojske grof Suvoriov postaje general feldmaršal Austrijske vojske protiv francuza , to je vrijme kad Franjo II postaje Franjo I ( ukida sv.Rimsko carstvo njemačkog naroda) frka od francuza, napoleona i"francuskih ideja" imperija se tad oslanja na imperiju , austrija direktno ali i preko rusa želi spriječiti "francuski uticaj" kao antifeudalni , osim toga igrali su austrijanci već tad na neku " jugoslovensku ideju" , em kao širenje katoličke crkve em su smatrali da će velika slavenska komponenta u carstvu biti protuteža ugrima ( ipak su ugri poslje uspjeli izgurat 1848)
gvozden1 gvozden1 21:53 03.12.2020

Re: Istorija

angie01
Pa šta da radim jbt?

Da s tobom raspredam da li je Dositej bio nacoš ili peščanikovac?


procitaj za pocetak njegova dela, biografiju i onda shvati kako je razmisljao,...bio covek pametan, obrazovan, sirokih pogleda-ej za ono vreme, pravi prosvetitelj,...pa onda dodji da nesto kazes, a ne ovako da provlacis kroz svoje sovenske stavove....to sto je on stao na stranu svog naroda koji je bio pod turskim jarmom i branio ga, ne potire nistaod njegovog poimanja sveta ni stavove koje je zastupao.


Dobro Endžikaaaa
Evo odo odma

:)
maksa83 maksa83 21:57 03.12.2020

Re: Istorija


Ma jasno je šta si mislio (i bio u pravu)
Ali mi sinulo da mogu da protivrečim pa da ne propustim priliku :)

Sve razumem, i da si desničar, i da si gej, i da si prikriveni gej desničar (eno živ Lambros divlja po Internetima, ko voli), i da tako rastrzan zbog stida sa pozicije moći zagorčavaš život drugim homoseksualcima u sopstvenoj državi, i da si antievropejac i suverenista ali ... kako onda dozvoliš da te uhapse gologuzog na gej orgijama u Briselu? To ne razumem.
magnus magnus 21:58 03.12.2020

Re: Istorija

Magnuse, svaka ti čast - ja se tebi divim
meni je povijest u srednjoj predavao raspopljeni katolički pop Josip Matota 1054 datuma podvučenih u bilježnici u prvoj godini , stara škola , on diktira , svi pišu , prvo bubanje činjenica onda zaključci i interpretacije i to prvo iz tadašnjeg kronotopa ( mjesta i vremena ) a onda vanvremenski ili današnje , smatrao je da prvo moraš razumijet kronotopski , a ne "romatičarski iz današnjih cipela" ubijo nas je u 1. godini grcima i rimom a u drugoj AU .
gvozden1 gvozden1 22:06 03.12.2020

Re: Istorija

kako onda dozvoliš da te uhapse gologuzog na gej orgijama u Briselu
zaebo se, zapušio, šta li :)
A nije da nije pokušao da pobegne, na prozoru ga skembali, teo da skače:)

I kako se skupiše toliko njih na jednom mestu? To je valjda bilo u zgradi neke evropske institucije?

Ako je tako, pa koliko tamo pedera ima jbt?
angie01 angie01 22:06 03.12.2020

Re: Istorija

To ne razumem.


..zaigrao se...
haklberi_tom haklberi_tom 22:06 03.12.2020

Re: Istorija

magnus
Magnuse, svaka ti čast - ja se tebi divim
meni je povijest u srednjoj predavao raspopljeni katolički pop Josip Matota 1054 datuma podvučenih u bilježnici u prvoj godini , stara škola , on diktira , svi pišu , prvo bubanje činjenica onda zaključci i interpretacije i to prvo iz tadašnjeg kronotopa ( mjesta i vremena ) a onda vanvremenski ili današnje , smatrao je da prvo moraš razumijet kronotopski , a ne "romatičarski iz današnjih cipela" ubijo nas je u 1. godini grcima i rimom a u drugoj AU .

Ako, ako!
Da li mu je imalo smetalo što si Srbin?
haklberi_tom haklberi_tom 22:08 03.12.2020

Re: Istorija

gvozden1
kako onda dozvoliš da te uhapse gologuzog na gej orgijama u Briselu
zaebo se, zapušio, šta li :)
A nije da nije pokušao da pobegne, na prozoru ga skembali, teo da skače:)

I kako se skupiše toliko njih na jednom mestu? To je valjda bilo u zgradi neke evropske institucije?

Ako je tako, pa koliko tamo pedera ima jbt?

Pedera ima koliko god hoćeš - skoro svi!
Koliko homoseksualaca, to je već druga priča.
kamilo_emericki kamilo_emericki 22:27 03.12.2020

Re: Istorija

alselone


Plašeni smo godinama da ne smemo ovako nešto da kažemo kako ne bi bili optuženi za rasizam. Tj. možeš da kažeš kako su severnjaci lepi, plavi i visoki, dok god je to na našu štetu i njihovu korist, ali ako konstatuješ poređenje nas i Albanaca onda si direktno podržao Srebrenicu.

Današnje insistiranje na političkoj korektnosti i rodnoj ravnopravnosti je neuporedivo gore nego bilo sta sa čim smo plašeni ranije.
freehand freehand 22:46 03.12.2020

Re: Istorija

prvo bubanje činjenica onda zaključci i interpretacije

Šta ti se posle desilo? :(


angie01 angie01 22:50 03.12.2020

Re: Istorija

Današnje insistiranje na političkoj korektnosti i rodnoj ravnopravnosti je neuporedivo gore nego bilo sta sa čim smo plašeni ranije.


a kako je onda moguce ono svakodnevno zatrpavanje javnog prostora najgorom mogucom agresijom i klevetnickim progonima koji su daleko od ljudske korektnosti a kamoli politicke i isto toliko mizogenih prostakluka, sikane i nasilja,....
freehand freehand 22:52 03.12.2020

Re: Istorija

Moguće da smo se mešali "po obodima", ali nema trunke sumnje da Albanci postoje kao nacija sa sve sopstvenim genomom i običajima koji nemaju veze sa našim. Ja sam iz nekog razloga imao u kući knjigu Kanon Leka Dukađina koji vrlo precizno ... kanonizuje njihove plemenske običaje i međuljudske odnose, i to nema veze sa užom Srbijom ni bilo čim severno od Prokletija.

Da ti ipak pogledaš malo fizionomije Srba, Crnogoraca i Albnaca na Prokletijama, pusti Užu Srbiju. Pa uporedi.

Na stranu kuturološke sličnosti koje od njih prave jedan "narod", sasvim drugačiji od Mađara, Švaba, Hrvata i ovog dobrog Magnusa ovde što u ravnici gaje taj sentiment prema našoj dobroj majči9ci Mariji Tereziji Valpurgi Amaliji Kristini.
maksa83 maksa83 23:04 03.12.2020

Re: Istorija

Da ti ipak pogledaš malo fizionomije Srba, Crnogoraca i Albnaca na Prokletijama, pusti Užu Srbiju. Pa uporedi.

Jebem mu miša, pa piše - po O-B-O-D-I-M-A.

magnus magnus 23:19 03.12.2020

Re: Istorija

Da li mu je imalo smetalo što si Srbin?
ne , al Seretin iz hrvatskog me jebo ko drekavca,posljea sam svatio sve koji ne navijaju za dinamo il hajduk, od tad mrzim pravopis, fonetike i fonologije. Zilha iz fizike me volila em sam znao em mi je mater Vještica a to joj je bilo "posebno drago", al dsa nevjeruješ najviše je srao iz ono i dsz
angie01 angie01 23:28 03.12.2020

Re: Istorija

shmoo shmoo 00:04 04.12.2020

Re: Istorija

maksa83
Uskoro će i Bene, u Kalifornija stejtu, morati na kurs španskog.

A starosedelac!













П.С. -






srdjan.pajic srdjan.pajic 01:23 04.12.2020

Re: Istorija

maksa83

Ma jasno je šta si mislio (i bio u pravu)
Ali mi sinulo da mogu da protivrečim pa da ne propustim priliku :)

Sve razumem, i da si desničar, i da si gej, i da si prikriveni gej desničar (eno živ Lambros divlja po Internetima, ko voli), i da tako rastrzan zbog stida sa pozicije moći zagorčavaš život drugim homoseksualcima u sopstvenoj državi, i da si antievropejac i suverenista ali ... kako onda dozvoliš da te uhapse gologuzog na gej orgijama u Briselu? To ne razumem.


Bio je i onaj neki Firerov mali od desne ruke (desanke šakić), što se istakao zighajlovanjem i mlaćenjem pedera po Novom Sadu i okolnim zaseocima, i onda se outovao čovek, i najebo ko žuti, završio živeći u katakombama ispod Petrovaradinske tvrđave, ne znam da li je još živ, nadam se da jeste, ustvari ispao je skroz ok čovek kad je zbacio tu desničarsku naci masku (i obukao suknju i brushalter što je manje bitno), bilo mi ga iskreno žao, pogotovu kad su ga dovatile one neke LGBT dame da ga driblaju zbog mračne prošlosti, a on suzu pustio (dobro, i ja isto kad sam gledao dokumentarac o njemu).



alselone alselone 06:49 04.12.2020

Re: Istorija

Dragan - ko ne uspe da planira - taj planira da ne uspe.

Ili kako kažu kod mene u firmi - mesecima implementacije izbeći ćemo mukotrpne sate planiranja.
alselone alselone 06:51 04.12.2020

Re: Istorija

maksa83
Da ti ipak pogledaš malo fizionomije Srba, Crnogoraca i Albnaca na Prokletijama, pusti Užu Srbiju. Pa uporedi.

Jebem mu miša, pa piše - po O-B-O-D-I-M-A.


To je tačno, čak možemo diskutovati fizionomije Srba, Crnogoraca, Hercegovaca, sa Slovacima, Bugarima, Rusima, Poljacima, Ukrajincima...
Milan Novković Milan Novković 07:46 04.12.2020

Re: Istorija

alselone
Dragan - ko ne uspe da planira - taj planira da ne uspe.

Ili kako kažu kod mene u firmi - mesecima implementacije izbeći ćemo mukotrpne sate planiranja.



Plus izbegavaš potrebu za kompleksnom matematikom, gde kad ti plan kaže da ti treba dan za nešto to su dve nedelje (koristiš višu jedinicu i pomnožiš sa dva - ruska formula), dve planirane nedelje su 4 meseca, itd.
alselone alselone 08:29 04.12.2020

Re: Istorija

Plus izbegavaš potrebu za kompleksnom matematikom, gde kad ti plan kaže da ti treba dan za nešto to su dve nedelje (koristiš višu jedinicu i pomnožiš sa dva - ruska formula), dve planirane nedelje su 4 meseca, itd.


Tek shvatiš koliko je život lep kada svim srcem ne samo prihvatiš nego i prigliš ovu formulu, i njenu nepogrešivost.
docsumann docsumann 08:59 04.12.2020

Re: Istorija

alselone
Plus izbegavaš potrebu za kompleksnom matematikom, gde kad ti plan kaže da ti treba dan za nešto to su dve nedelje (koristiš višu jedinicu i pomnožiš sa dva - ruska formula), dve planirane nedelje su 4 meseca, itd.


Tek shvatiš koliko je život lep kada svim srcem ne samo prihvatiš nego i prigliš ovu formulu, i njenu nepogrešivost.


koliko planovi znaju da omaše najbolje se vidi u građevini. njih obično ni ta ruska formula ne pokriva.

da ne prepričavam lična iskustva, pogledajte u podatke vezane za gradnju opere u Sidneju.
onako po sjećanju mislim da su i cijena i rok prekoračeni jedno desetak puta.

opet ima primjera u građevini da ne povjeruješ koliko brzo se neke stvari odrade, al to je obično jedna pozicija (tunel, prokop i sl.).

recimo, ovi Holanđani napraviše podvožnjak (tunel) ispod auto-puta za jedan vikend!! saobraćaj na auto-putu blokiran u subotu ujutro u ponedeljak ujutro pušten




a rekao bih i da azijci, japanci i kinezi, grade brzinom kojom neki planiraju

omega68 omega68 10:20 04.12.2020

Re: Istorija

balkanski Baskijci.

NENENE

Pre su KAVKASKI Baskijci
zemljanin zemljanin 10:25 04.12.2020

Re: Istorija



stari sistemi vrednosti se urusavaju jer dolaze nove genereacije i nove okolnosti ... ne zato sto su pogresni vec zato sto postaju arhaicni ... neki zele da zaustave vreme i da se okrenu proslosti jer je to jedino mesto u kome mogu naci uporiste za svoje izbore ... nema ispravnih izbora samo izbor, nista vise ... neki ljudi su bitno uticali na istoriju ali ti ljudi su ziveli u nekom drugom vremenu ... u tom vremenu su te ideje i odluke i izbori imali svoju svrhu i posledice ... danas je to samo istorija ...

koji izbor je svako od nas imao pri rodjenju ili odrastanju? ... zavisno od porodice i/ili okruzenja i sistema, usvojili smo neke vrednosti ... neke druge okolnosti, obrazovanje i susreti sa drugim kulturama mogu nadograditi te vrednosti i dovesti do novih izbora ili ne ... ali tabue treba rusiti, svuda i stalno ...
omega68 omega68 10:56 04.12.2020

Re: Istorija

Jedna od vrlo sličnih epizoda bila i u Kragujevcu


Ne gledajte me tako
kamilo_emericki kamilo_emericki 11:09 04.12.2020

Re: Istorija

angie01
Današnje insistiranje na političkoj korektnosti i rodnoj ravnopravnosti je neuporedivo gore nego bilo sta sa čim smo plašeni ranije.


a kako je onda moguce ono svakodnevno zatrpavanje javnog prostora najgorom mogucom agresijom i klevetnickim progonima koji su daleko od ljudske korektnosti a kamoli politicke i isto toliko mizogenih prostakluka, sikane i nasilja,....

Kad sam pričao o plitičkoj korektnosti ja sam mislio na pol. korektnost na zapadu.

Kod nas je na sceni je najsirovija i najsurovija proizvodnja pristanka. O tome:link

Na balkanskom prostoru prvo moramo naučiti korektnost u svakodnevnoj komunikaciji, uključujući i porodičnu.
Ono, kad i malom dijetetu, za stolm kažeš "Molim te, dodaj mi so" a poslije usluge koje ti je ono napravilo kažeš "Hvala".
omega68 omega68 11:34 04.12.2020

Re: Istorija

A možda teorija po kojoj smo svi došli nije tačna. Nego teorija da su ovde već živela srpska plemena koja su se stopila sa došljacima i da je došlo do fuzije kultura. A da je došlo 10, 20, 30 posto stanovništva.

Ima i primer sa gradnjom kuća, gde su Srbi iz Ukranije, kako važi važeća teorija, došli i preuzeli novi stil, umesto da su nastavili svoj.

Nije potrebno mnogo guglanja, tek par klikova do respektabilnih izvora, da se naću protivinformacije.

Postojalo je i iransko pleme Serboi, otud sličnost jezika sa sanskritom koji nije daleko. Možda je tačna, možda je slučajnost. Ima rimski grad iz drugog veka Serbinum koji se nalazio u Bosni. Možda je tek slučajnost i takav izbor reči, možda i nije.


Šta se tačno desilo, nemam pojma, niti hoću da kažem da smo mi ovde odvajkada, niti da smo iranci, ukrajincki, indijci (naravno sve tu u današnjim merilima), reagovao sam samo na onu "potpuno je jasno da smo mi došli a da su albanci oduvek bili ovde" konstataciju, čistom skepsom i sa par izvora.

Na kraju će normalni i pristojni ljudi možda i da mi priušte izvinjenje.

OMEGA JE IPAK BIO U PRAVU
alselone alselone 11:45 04.12.2020

Re: Istorija

OMEGA JE IPAK BIO U PRAVU


Omega bi možda bio shvaćen drugačije da je malo ozbiljnije pisao, da nije koristio termin "arijevci" i pričao kako su Cigani došli za nama da teraju konje. Ovako deluje šarlatanski.

Eto maksi element jezika koji može da istražuje dalje.
omega68 omega68 11:49 04.12.2020

Re: Istorija

MIsliš da su to gluposti, da sam ja Omega koji će sledeće reći da smo došli iz Indije a za nama Cigani da nam teraju konje? Starobosanski?

NE.
Prvo smo otišli do Indije pa su se neki VRATILI ovamo.
alselone alselone 12:01 04.12.2020

Re: Istorija

.
omega68 omega68 12:23 04.12.2020

Re: Istorija

arijevci

Alse, brate rođeni, tako je, šta da pišem kad je TAKO


Познато је да је Барченко користио као полазне податке историософску концепцијуда су у V миленијуму пре Хр. преци Индоаријаца на челу са вођом Рамом билипринуђени да услед климатских промена мигрирају на југ (све док нису доспели уИндију), као и чињеницу да на северу полуострва Кола постоји више топонима којиу себи садрже корене инд, ганг и рам (С.В.Жарникова из Вологде утврђујепостојање основе инд у именима шест река – Индога, Индоманка, Индега,Индигирка и две реке са имено Индига, као и постојање основе ганг у именима река и језера – Ганго, Гангрека и по два пута Ганго и Гангозеро; а у близиниСејдозера постоји Рамозеро и река Индичјок)


Постоји књига Аријевци од Гордона Чајлда аустралијског археолога и много, много тога.
То што нацисти то име оскрнавили, то што су оскрнавили ,,свастику'' и то што Макса верује да је тачно само оно што је он научио у школи то није наш проблем
maksa83 maksa83 12:23 04.12.2020

Re: Istorija

Eto maksi element jezika koji može da istražuje dalje.

Ja sam došao do yabhati i dalje nije bilo potrebe.
alselone alselone 12:30 04.12.2020

Re: Istorija

Alse, brate rođeni, tako je, šta da pišem kad je TAKO

možda i jeste, ali jasno ti je sigurno kako to zvuči danas, i da pa čak i da je tačno, mora polako da uniđe kao informacija kasnije. nemož odma gaće dole i bez pljuce u guzicu "mi smo arijevci". Niko ali apsolutno niko te neće saslušati. U stvari, neko i hoće ali taj ti sigurno ne treba.
omega68 omega68 12:37 04.12.2020

Re: Istorija

kūrčah i kūrčakah membrum viril, kita
kūrčakin kurčevit
I. kūrčah - kita cveća, trave, paunovog perja, istureni deo tela: ruka, noga, membrum viril, vrh nosa,
hvalisanje, laskanje, čvrstina
kūrčakah - kita, delovi ljudskog tela kao gore, igla, pupoljak, cvet, cvetanje, jarčeva brada, nezasluženo
preporučivanje samog sebe
P. kūrčakin - krut, naduven
Nije nikakvo čudo što se prevodom membrum virila na sanskrt dobija srpska reč. Ako imamo
zajedništvo kod mnogo složenijih pojmova zašto ne bismo imali kod organa značajnih za održanje vrste i
prateća zadovoljstva. Čudno je što srpska "kita" nema svoj fonetski pandan u sanskrtu.
Poznata je muška sklonost ka eufemizmima povodom rasplodnih i pratećih organa, no, čini se da je
ovaj, primenjen na dotični membrum, ranijeg, a "kitka šarena, nemirisena" kasnijeg datuma.
Gotovo da sam bukvalno prevela sa engleskog : "nezasluženo preporučivanje samog sebe". Iz ovog
primera vidi se da je autoru sanskrtsko-engleskog rečnika naškodilo nepoznavanje srpskog jezika. Da ga je
znao, ovoliki broj nepotrebnih reči zamenio bi samo jednom srpskom imenicom: kurčenje.
Porodicom reči očituje se smisao sanskrta za uopštavanje, za podvodenje sličnog pod zajednički
pojam. Zato reč kurčah nije samo penis. Zato sve ono što mi nazivamo "bezobraznim rečima" u njih nije
bezobrazno. Zato je u njih polni odnos sa pratećim sredstvima bio prirodna pojava, a u nas, hriščanskim
moralom proskribovana zona, greh, grešno/bezgrešno začeće i slične budalaštine. Zato se tamo
usavršavala prirodna pojava - izloženo u Kamasutri, dok se na zapadu vršila banalizacija - izloženo u
porno-filmovima i u sveopštoj raskalašnosti posle raspada religioznih tabua.

https://dzonson.files.wordpress.com/2012/06/branislava-bozinovic-recnik-srodnih-sanskritskih-i-srpskih-reci.pdf
omega68 omega68 12:41 04.12.2020

Re: Istorija

apičja vulva (u prevodu na srpski)
P. apičja - tajan, skriven (u RV), vrlo lep (u Bhagavata purani)
Pošto je stvar složene prirode, moraju se u pomoć pozvati neki pojmovi koji ne spadaju pod "a",
nego pod "p":
G. piččh, piččhajati - presovati, ugurati, utiskivati, širiti, razdeliti
I. pičaĦdam - trbuh, stomak
Bilo bi protivprirodno da Srbin zapamti anteriju i opanke a da zaboravi ono što mu je i od samog
života draže. "Naturalia non sunt turpia".
zilikaka zilikaka 13:04 04.12.2020

Re: Istorija

Tek shvatiš koliko je život lep kada svim srcem ne samo prihvatiš nego i prigliš ovu formulu, i njenu nepogrešivost.

Jeste sve tako al na kraju mrtav ozbiljan usmeno objasniš kako na procenjeno vreme moraš dodati još 30%, jer se ptocena odnosi na idealne uslove, a ti si ozbiljna iskusna persona kpja ne može da dozvoli da naručiocu izneveri očekivanja.
Ova metoda je poznata i kao 3 na karte.


NNN NNN 19:51 04.12.2020

Re: Istorija

Šta da kažu Britanci povodom svoje kraljevske loze?
Saks Koburg Gota?
Pa oni su više Nemci nego Hitler lično (koji ni nie Nemac )
freehand freehand 21:11 04.12.2020

Re: Istorija

NNN
Šta da kažu Britanci povodom svoje kraljevske loze?
Saks Koburg Gota?
Pa oni su više Nemci nego Hitler lično (koji ni nie Nemac )

Kupili od Nemaca ko Rusi od Švedžana
alselone alselone 22:03 04.12.2020

Re: Istorija

Pa oni su više Nemci nego Hitler lično (koji ni nie Nemac )


Što se kaže - koja je najveća prevara koju su Austrijanci izveli. Ubedili su svet da je Hitler Nemac a Betoven Austrijanac.
alselone alselone 22:05 04.12.2020

Re: Istorija

Ova metoda je poznata i kao 3 na karte.


Da imam sada vremena i živaca pričao bih o agilnom razvoju, pošto baš volim da pričam o agilnom razvoju u odnosu na waterfall o-ruk.

Tu su procene značajno tačnije i preciznije, zato što je osnova takvog razvoja tačno i precizno planiranje.
vcucko vcucko 22:18 04.12.2020

Re: Istorija

alselone
a Betoven Austrijanac.

Flamanac. Ono van ga odaje.

Ludvig fan Beet-hofen.
stemajz stemajz 22:24 04.12.2020

Re: Istorija

freehand
NNN
Šta da kažu Britanci povodom svoje kraljevske loze?
Saks Koburg Gota?
Pa oni su više Nemci nego Hitler lično (koji ni nie Nemac )

Kupili od Nemaca ko Rusi od Švedžana


ма руси ни дан данас не могу да се сложе јел рјурик био швед или није


а и романови су, као и све династије уосталом, после пар итерација, најмање руси по крвним зрнцима

како год окренеш, најгоре је ако дозволиш себи да ти други пишу твоју историју и да ти после туђи историјски извори буду меродавнији од сопствених

stemajz stemajz 22:26 04.12.2020

Re: Istorija

vcucko



можда ти буде занимљива књига, има и пдф - "солженицын – прощание с мифом"
freehand freehand 22:33 04.12.2020

Re: Istorija

alselone
Pa oni su više Nemci nego Hitler lično (koji ni nie Nemac )


Što se kaže - koja je najveća prevara koju su Austrijanci izveli. Ubedili su svet da je Hitler Nemac a Betoven Austrijanac.

Mocart
shmoo shmoo 23:00 04.12.2020

Re: Istorija

omega68
balkanski Baskijci.

NENENE

Pre su KAVKASKI Baskijci




Кавкаски Албанци, лажни Илири (зборник радова) - ЛИНК


Ова књига садржи проширене текстове реферата изложених 21. јуна 2007. године на мултидисциплинарном округлом столу у САНУ “Методолошки проблем истраживања порекла Албанаца”.


shmoo shmoo 23:05 04.12.2020

Re: Istorija

freehand
alselone
Pa oni su više Nemci nego Hitler lično (koji ni nie Nemac )


Što se kaže - koja je najveća prevara koju su Austrijanci izveli. Ubedili su svet da je Hitler Nemac a Betoven Austrijanac.

Mocart




Kугле су највећа хабзбуршка превара!

Бокерини је био ипак бољи!!! Највећи!!!





apacherosepeacock apacherosepeacock 12:38 05.12.2020

Re: Istorija

shmoo
Бокерини је био ипак бољи!!! Највећи!!!


Divan je Bokerini, i mnogi drugi, ali samo jedan je Bog. Bah.






nikvet pn nikvet pn 14:06 05.12.2020

Re: Istorija

apacherosepeacock

samo jedan je Bog. Bah.


freehand freehand 20:59 05.12.2020

Re: Istorija

Kугле су највећа хабзбуршка превара!

Mocart je rođen u Salcburgu kad je taj grad pripadao Svetom carstvu. Nemačkoj.
nsarski nsarski 00:18 02.12.2020

Mitovi i legende


Postoji priča o tome kako je Andrić, tada već svetski poznat, bio u poseti Sarajevu, u zgradi svoje nekadašnje gimnazije. Sve je bilo prigodno, i lepo obučeni ljudi, i govorancije, i sve kako priliči.
Direktor gimnazije održi prigodni govor i kaže kako je mladi Ivo bio odličan đak, odlikaš, isticao se u svemu, pa su svi polagali velike nade u njega.
Potom ustane Andrić, zahvali se na ljubaznim rečima, ali kaže da su njegove ocene bile mnogo skromnije, posebno ocena iz matematike, pa je i direktorova priča o njegovom školovanju malo nakićena. "Ali", kaže Andrić, "iz takvih jednostavnih priča se rađaju mitovi".

Slično i sa tvojom pričom, Peđa. Ona je svakako faktografski istinita, ali je komplikovana. S druge strane, ona po kojoj je Karađorđe Srbin i srpskoga roda, bez mane i straha, je mnogo prostija, i od nje je nastala, i ostaće, legenda.

Tako nastaje narativ za pokolenja.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:24 02.12.2020

Re: Mitovi i legende

S druge strane, ona po kojoj je Karađorđe Srbin i srpskoga roda, bez mane i straha, je mnogo prostija,

Карађорђе је пореклом Арбанас. Ето. О томе се ради.

Нација и вера некада нису биле повезане. Јован Цвијић бележи Србе који Говоре Арбанашки и католици су.
nsarski nsarski 00:30 02.12.2020

Re: Mitovi i legende

Predrag Brajovic
S druge strane, ona po kojoj je Karađorđe Srbin i srpskoga roda, bez mane i straha, je mnogo prostija,

Карађорђе је Арбанас. Ето. О томе се ради.

Нација и вера некада нису биле повезане. Јован Цвијић бележи Србе који Говоре Арбанашки и католици су.


Pa, znam. Ja sam uzvratio.

Andrić je bio osrednji đak. Eto. O tome se radi.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:48 02.12.2020

Re: Mitovi i legende

nsarski
Pa, znam. Ja sam uzvratio.

Andrić je bio osrednji đak. Eto. O tome se radi.


Јесте. И велики швалер. Ни о томе се не прича.

Него, свим овим сам почео да се бавим тражећи када почиње Српско-Албанска мржња. И, закључим тек од прикључења Нишког Санџака Србији 1878. Тада су страдали Турци али и Албанци Муслимани. Онда су се они, протерани одатле, светили Србима на Косову. А онда се Српска војска осветила Албанцима на Косову у Балканским ратовима.

Ето.
Иначе су Срби и Албанци задуго пре тога били скоро један народ.
А ни та прича се не зна.
maksa83 maksa83 00:52 02.12.2020

Re: Mitovi i legende

Иначе су Срби и Албанци задуго пре тога били скоро један народ.

Zar ne bi ta stvar morala da se vidi u jeziku, a jezici ne mogu biti različitiji?
shmoo shmoo 00:55 02.12.2020

Re: Mitovi i legende

Predrag Brajovic

Јован Цвијић бележи Србе који Говоре Арбанашки и католици су.



Брајовићу, а ко је то, када и за чије потребе наметнуо (силом?) уверење на Балкану да вера одређује нацију?

То су три кључна питања у свему томе.

А са тим да је Карађорђе био Арбанас, лако ћемо ми. И мој прадеда био у ствари Цинцарин а не Србин, а опет био српски комита уочи и за време балканских ратова и Првог светског рата.

Али није то кључно питање. Главна три питања су ко је, када и за чије потребе наметнуо уверење на Балкану да вера одређује националност.

Ја знам за Милоша Ђерђа Николу. И за још неке такве Србе католике који су говорили разне језике... Али данас они нису део српског културног наслеђа баш због тих (силом?) наметнутих уверења да вера одређује и нацију на Балкану.

shmoo shmoo 00:57 02.12.2020

Рукопис пред објављивањем

Такорећи протокопија...


Три дубровачка портрета






Онда када су моји преци пријатељевали са госпарима дубровачким

Кадгод сам кроз Врата од Пила ушао у Град и пошао Страдуном до предворја Кнежевог двора које ме својим витким стубовима распричаних капитола одводе у негдашње славно доба, застанем пред заносном готско – ренесансном фасадом палате Спонза, свратим на Гундулићеву пољану да купим слатко воће од старих Конављанки у живописној одећи какву носише њихове мајке и мајке старе, како се у Дубровнику и околини говорило, сретах сени негдашњих госпара дубровачких. Каткад бих с неким од њих започињао разговоре угодне да их завршимо на Порпорели у освит, док са црвеног стуба жмирка бело светло у модру тмину још поспаног мора а над Градом се уздижу силуете неосвојивих тврђава. Минчета, Ревелин и горди Ловријенац на врху усамљене хриди. Беху ти госпари постојани у свему, господствени, складних мисли и понашања. Књижевници, сликари, свештеници, правници, новинари, политичари. Срби родољубиви, католици који су светог Саву доживљавали као свог, волели га и називали великим и славним.

Данас скоро заборављени. Медо Пуцић, Матија Бан, Валтезар Богишић, Луко Зоре, Петар Будмани, Милан Решетар, Антун Фабрис, дум Иван Станојевић, жупник који је довикивао народу у Дубровнику: ''Србин си по роду и обичајима; у Српству ти је једини спас; вјера ти ни најмање не пријечи, да будеш Србин!''... За Руђера Бошковића и Ивана Џива Гундулића, ваљда су сви чули.

Свак близак и драг. Али срцу и души најближи су Марко Мурат, Иво Војновић и брат његов Лујо. Због њихових дела, али и пријатељства које их је везивало за моје претке.

Лујо Војновић (1864 – 1951), Дубровчанин рођен у Сплиту. Високог чела, усредсређеног погледа, бркова крајева повијених нагоре, правог, господственог држања. Веома је држао до својих корена. Према породичном предању, Војновићи су изданци старе племићке породице, из времена Немањића. Његов предак је био Војислав, чија је територија обухватала данашњу западну Србију и Херцеговину. Крајем XVII века Војновићи из Херцеговине долазе у Херцег Нови, а Млетачка република, потом и Хабзбуршка монархија, потврђују им право да носе титулу ужичких кнезова и користе средњовековни грб.

Прадеда Ивов и Лујов, Ђорђе Васиљевић Војновић (1760-1821) био је руски официр ожењен Италијанком Касандром Ангели Радовани, из Анконе. Деда Јован Војновић (1811-1837) се оженио Катарином, рођеном Гојковић, по мајци из знамените породице Стратимировић и са њом је имао синове Константина и Ђорђа. Оставши удовица, Катарина се удаје за Италијана из породице Пелегрини, а синове којима је пет и четири године, предаје њиховој баки по оцу Касандри у Дубровник. Чим су стасали, она их уписује у католичку школу и преводи у католичанство.

Ђорђе се касније вратио у православље, постао председник општине Херцег Нови и један од вођа Српске странке. Биран је за посланика, па председника Далматинског сабора. Константин, професор права и такође посланик Далматинског сабора, отац је Ива и Луја и три ћерке.

Лујо је докторирао права у Грацу и запослио се у Трсту као адвокат. Почетак који не наговештава ништа узбудљиво и велико. Али он је човек од науке и пера, изузетан историчар, превасходно Дубровника. Његова дела Дубровник и Османско царство (Београд 1898.), Пад Дубровника (Загреб 1908), Histoire de Dalmatie (Paris 1934), Вођа кроз Дубровник и остала мјеста, спадају у значајно историјско штиво. Због Историје Далмације (написане и објављене на француском) оштро је нападан од стране, како сам каже ''ултра шовенског праваштва, највише у сплитским листовима ''Јадрански дневник'' и ''Наше доба''. Осим историјских, он пише и књижевне радове попут Дубровачке елегије и Књижевних часова.

Године 1896. одлази у Црну Гору и постаје секретар кнеза Николе, а од 1901. до 1903. је министар правде у Кнежевини.

Убрзо почиње и његова дипломатска каријера. Прве године двадесетог века постављен је за опуномоћеног посланика Црне Горе у Ватикану. Од 1904. до 1906. је у Београду учитељ и васпитач краљевића Александра Карађорђевића. У периоду од 1907. до 1911. у Бугарској дела на пољу културе и дипломатије. Наредне године је поново на Цетињу као шеф кабинета краља Николе. У Лондону 1913. заступа Црну Гору на Конференцији Мира.

На Мировној конференцији у Версају 1919. године делегат је новостворене краљевине СХС, а деценију касније представља Југославију приликом склапања културне конвенције са Италијом.

Често борави у Паризу и држи предавања на Сорбони. За изузетне заслуге Председник Републике га одликује командантским редом Легије части. У Београду је 1938. године именован за сенатора.

Лујо Војновић и Миленко Веснић, мој прадеда стриц, отпочињу своје пријатељство 1901. године у Риму. Први је био опуномоћени посланик Црне Горе у Ватикану, други опуномоћени посланик (амабасадор) краљевине Србије у Италији. У то време диже се бура око Светојеронимског завода у Риму. Овај завод је још од XIII века носио назив Словенски. Два века касније постаје Илирски, да би га 1842. године под своју заштиту узела Аустрија. Папа Лав XIII је најзад издао бревет по ком ће завод постати богословско семениште под називом Collegium Hieronymianum pro Croatia gente. Како су право на завод имали и Срби католици из Барске надбискупије, Црна Гора је уложила протест због давања заводу хрватског имена. Црногорска делегација под вођством Луја Војновића водила је дуге и тешке преговоре са кардиналом Рамполом. Папина була се, наравно, није могла укинути, али је потписан споразум по ком се укида хрватска титула заводу и потврђује титула Prima Serbiae барском надбискупу.

Године 1906, након што је годину дана у Београду био гувернер принца Александра, Лујо Војновић одлази у Бугарску. Из Варне он 1. јуна 1906. пише Миленку Веснићу једно веома интересантно писмо. У њему говори о неусклађеним односима краља Петра са својим синовима, поготово са млађим. Осим тога се жали да је у Београду био окружен пакосницима, завидљивцима и противницима.

Конте Лујо био је човек префињен, свикао на складност породичних односа, тако да му је тешко падало оно шта је видео на двору у Београду. Замерао је и краљу и принцу на слабости и ограничености, посебно окривљујући суверена за синовљево понашање. Биле су то речи једног разочараног, али добронамерног родољуба. Јадао се пријатељу како би олакшао душу, али исказивао и наду да ће Веснић учинити све да ситуацију смири. Наиме, Веснић је те године, вративши се из Париза где је био опуномоћени посланик Србије, постао министар правде и могао је несметано да улази у двор као краљев човек од поверења. Забринути Војновић веровао је да ће његов пријатељ коме је стало до добробити династије и стабилности Србије, знати да краљу предочи негативне последице односа са сином.

Лујо се 1912. године у Паризу састаје са Миленком који је поново посланик. У децембру њих двојица заједно са представницима балканских земаља путују преко Ламанша на Мировну конференцију у Лондону. И поред великих обавеза они налазе времена да седну и уз коњак воде пријатне разговоре.

Током Првог светског рата, нашавши се у Риму, Лујо доспева у незавидну ситуацију. Наиме, њему је Никола Пашић поверио да буде веза између италијанског и српског, односно југословенског јавног мнења, тако што ће писати о националним аспирацијама и правима јужнословенских народа. То се није допало италијанској ириденти,али и другим круговима у Италији, па је уследило протеривање његове мајке, сестре и деце, док су њега оптужилиза везе са аустро-угарским конзулатом и Цириху.

Узалуд је српски посланик у Риму Ристић уверавао италијанске власти, па и француског посланика Берара, да Војновић није крив. О целом случају је обавестио и Пашића и писао Веснићу у Париз тражећи да Французе разувери. Лујо 22. маја 1917. године упућује писмо (на ћирилици и екавици) Веснићу у ком га моли да председнику Министарског савета изнесе своје мишљење и спроведе приложени акт у коме се моли да српска влада разјасни италијанској целу ствар и од ње затражи објашњење због чега је протерала породицу Војновић. Веснић се службено заузео за случај, али Италијани су остали при свом. Успео је једино да прогнаној грофици издејствује материјалну помоћ.

После рата Лујо и Миленко су се најчешће виђали у Паризу, што службено (Миленко је заједно са Пашићем и Трумбићем био главни преговарач на Мировној конференцији у Версају, док је Војновић био један од чланова делегације), што приватно. Том њиховом пријатељевању посебну ноту дали су Миленкови блиски односи са Марком Муратом, пријатељем браће Војновић.

Иво Војновић (1857-1929), по образовању правник, по души песник Дубровника. У срцу му је било позориште. У граду под Срђем проводи детињство и најбоље године живота. Извесно време ради у Загребу, путује у Италију, у Беч, Праг... А кад стигне у српску престоницу преплављују га силовита осећања. По повратку у Загреб он своје одушевљење исказује дописнику ''Ријечког новог листа''.

''Вратио сам се у своју кућу. Војновићи су живјели и умирали славом и тугом Србије... дошао сам и ја, па ми се чинило као да нисам нигдје другдје био. Та из Дубровника до Београда нема него скок простора, - а традиције хисторије и обичаја су још све живе. Та колико сам драгих Дубровчана нашао! И сјена великог Орсата Пуцића шетала је са мном по Калемегдану и по Теразијама. Имао сам његове пјесме у руци, па читао и гледао – и разумио све...''

Био је 24. август 1913. године. Српска војска на челу са регентом Александром улази у Београд. У трену је окупљени народ занемео. Само из масе један усклик: ''Живјели јунаци наши!'' Један човек се пропиње на врхове својих ципела и маше сламнатим шеширом. То конте Иво Војновић, усхићен поздравља ратнике што после вековног ропства ослободише Косово, Метохију, Скопље, Куманово, Охрид...

Три месеца пре тога на сцени Народног позоришта у Београду изведена је први пут Војновићева драма Васкрсење Лазарево инспирисана јуначком смрћу комите Лазара Кујунџића 1905. у Великој Хочи. Насловну улогу играо је легендарни Добрица Милутиновић.



Радослав, син Миленка Веснића, потоњи глумац и редитељ највећих наших позоришта, писац, новинар и професор, живо се сећао својих сусрета са Ивом Војновићем. Претходно је ко зна колико пута слушао како мајка и отац у свом дому у Београду разговарају са Марком Муратом о знаменитом књижевнику. Када је млади Веснић заиграо у ђачком позоришту ''Нада'', Мурат му је донео збирку Војновићевих песама и Дубровачку трилогију. Занесен стиховима и узбудљивом причом о пропасти Дубровника и његове властеле, замишљао је песника као стаситог косовског јунака, какви су ликови из његове Смрти мајке Југовића. Први њихов сусрет збио се почетком марта 1912. године.Пред њим се уместо измаштаног горостаса нашао човек готово мајушан, са префињеним и необичним покретима и лицем на којем су изнад истакнутих јагодица зрачиле сјајне очи.

Чувена Мага Магазиновић, новинарка, плесачица и теоретичарка плеса, спремила је приредбу на којој је Иво Војновић сугестивно и са изванредном дикцијом читао други чин трагедије Смрт мајке Југовића. Млади Радослав је играо поморског капетана Луја Ласића у Сутону (други део Дубровачке трилогије) уз чувену глумицу Милку Гргурову и своју учитељицу Магу, док су стару дубровачку властелу играли сликар Марко Мурат и Бора Продановић, син песника и политичара Јаше Продановића. У гардеробу су после представе ушли Иво Војновић, тада драматург Хрватског народног казалишта и директор драме Јосип Бах. Позвали су Радослава у Загреб са жељом да ''тамо чују вашу дикцију, да виде ваш темперамент...''

Та посета се остварила априла 1919. године. Радослав Веснић стиже у Загреб у униформи српског официра, да у Хрватском народном казалишту игра Дамјана у Смрти мајке Југовића. У управниковој ложи седео је конте Иво, готово полуслеп од последица боравка у шибенском затвору где је до 1915. године био затворен као југословенски родољуб. Уз њега је и млади писац Иво Андрић, и сам почетком рата сужањ у истој тамници. На крају чина, после бурних аплауза, на сцену је изашао глумац Дубравко Дујшин и Веснићу предао сребрни ловоров венац, дар Ива Војновића. Песник, који је вазда с поносом истицао да потиче од Војислава Војновића, великаша цара Душана, за ову је прилику изашао из болнице. Усхићен, казује: ''Морао сам да видим једног барјактара са Солуна, како изговара Дамјанове пророчанске ријечи о нашем васкрсу.''

Иво Војновић, ког су називали и песником Дубровника, написао је још неколико позоришних драма, али најбоља од свих је Дубровачка трилогија. У њој је маестрално опевао трагичну судбину Града и његове властеле приликом доласка Наполеонове војске у Далмацију.
''Па ако ова тисућгодишња земља слободе ваља да пропадне, а ми хомо! ... Галеби и облаци ће нас питати – Ко сте? Кога иштете?... а једра ће одговорит: Дубровник плови!... Дубровник опет иште пусту хрид да сакрије Слободу.''

Марко Мурат (1864-1944), сликар песничке душе, родио се у засеоку Дубрава Шипанске Луке. Од Дубровника до Шипана, једног од тринаест чаробних острваца Елафитског архипелага, тек је дванаест наутичких миља. Урош Предић, драги пријатељ Марков, поље шипанско је назвао земаљским рајем. И заиста, ово невелико острво читаво је од плавети мора и неба, сивкастозелиних маслињака, прошараних старим боровима и тамнозеленим чемпресима, мирисно од кадуље, рузмарина, мирте, смиља, мајчине душице, ловора... По бреговима његовим су лугови агрума, смокава и рогача. А доле, уз обалу, нанизани летњиковци дубровачке властеле сведоче о славној прошлости.

Преци Маркови од давнина су на Шипану, много пре него што су подигли кућу на којој је уклесана 1555. година, а они се презиваху Муратовићи и Муратови. Били су Срби католици, као до скоро и сви остали Шипљани, када их је по попису из 1991. године од петсто острвљана остало само двоје.

Чукундеда Паво беше поморац ожењен Италијанком Маријом Каселини из Ливорна. Од својих старих Марко је чуо да је ''српски погрешно говорила, нарочито што се тиче акцента''. Деда Андрија обрађивао је земљу и рибарио. Отац Паво је био обућар и рибар, а држао је и бутигу (продавницу) у Луци. Мајка Кате коју је неизмерно волео, потицала је из Корита, са острва Мљета. Њен отац Марко Палунко бавио се пољопривредом, али је често и пловио. Причало се да је у маленој барци стигао до Смирне и вратио се, све једрећи. Родоначелник породице звао се Пало Палунко – Николић и био је од угледног рода (имали су и свој породични грб). Његови синови Никола и Иван дуго су боравили у Београду где су се успешно бавили трговином све док се 1580. године нису вратили у Дубровник.

Марко је попут старијег брата Анда и сестара крштен у парохијској цркви Св. Стјепана у Луци која потиче из времена зетског господара Стјепана Војислава (XI век). Учитељ његов, дум Антун Казали, свештеник и песник дубровачки, беше на Маркову срећу, веома образован. Познавао је европску књижевност и преводио Шекспира, Бајрона и Шилера. Немирног, истраживачког духа и ведре природе знао је са Матијом Баном у кући славног поморца Рада и Балда Бурића у Дубровнику, са домаћинима и девојкама заиграти поскочицу. И тај католички капелан нарочито је захтевао од ђака да добро науче ћирилицу (чак су је више читали од латинице) и васпитавао их у југословенском духу.

Марко је радо читао књиге из богате очеве библиотеке. Најрадије Качићеве Разговоре угодне и српске Косовске пјесме. Научио је доста и од ујака Вица Палунка, жупника и потоњег помоћног бискупа, вредног сакупљача народног песничког блага. Тим непроцењивим послом бавио се касније и Марков брат Андро, такође жупник, аутор песмарице Народне пјесме из Луке на Шипану. Обојица су много тога чули од Маркове мајке Кате која је често те песме певала и говорила.

Касније, када је отишао у Дубровник на семинаријум, сваки његов наставник, италијански језуита, учио је српски, и ''сваком приликом пред нама похвалама уздизао језик и народ наш...''

Свој први долазак у Дубровник млади Марко је доживео као величанствено чудо. ''Побожни улазимо у Град, као у цркву. У свети Јерусалим Дубровачког пука и народа словинског.'' О том народу он пише: ''...потлачени, мучени и огољени овај сељак сачувао је под оним избразданим челом и у оном намученом срцу, душу старих славних предака, вјеру у Бога праведнога, вјеру у покајање гријехова, у освећено Косово''.
Марко између 1883. и 1886. похађа богословију у Задру и учи основе сликарства код фрањевца Јосипа Росија. Потом одлази у Минхен на студије сликарства. Ту упознаје студента права Миленка Веснића, рођеног у Дунишићима код Сјенице. Њих двојица постају не само нераздвојни пријатељи, већ и побратими. Пошто су сиромашни, помаже им добротвор српске омладине Велимир Теодоровић, ванбрачни син кнеза Михаила Обреновића.
По завршетку студија враћа се у Дубровник. На позив свог побратима Миленка, који постаје министар просвете и црквених дела у влади Саве Грујића, 1894. године долази у Београд где бива постављен за наставника цртања у Првој мушкој гимназији. Тада слика свој први Веснићев портрет и приређује своју прву самосталну сликарску изложбу. Лета проводи на мору сликајући да би се с јесени вратио у српску прстоницу да у њој настави са сликањем. Често путује у Беч, Париз и нарочито у Рим. У вечном граду борави неколико месеци током 1901. и 1902. године на Веснићев позив, који је тамо био посланик (амбасадор) Краљевине Србије.Тада слика други побратимов портрет на ком је написао: ''Дунишићанину Шипљенин''.

Претходно је као већ цењени сликар урадио монументално уље на платну ''Долазак цара Душана у Дубровник'', на којем је у Душановој и свити дубровачког кнеза насликао низ портрета својих пријатеља, међу њима Миленка Веснића, дум Ивана Стојановића, Франа Гундулића и свој. Слика је на Светској изложби у Паризу 1900. године освојила бронзану медаљу. Године 1904. са групом познатих српских сликара оснива уметничку групу ЛАДА. На великој изложби одржаној 1911. године у Риму излаже неке од својих најбољих радова: ''Дафнес и Хлое'', ''Портрет престолонаследника Александра'', ''Молитва'', ''Пролеће'' и ''Хлое''.

Први светски рат затиче Марка у Дубровнику. Аустроугарске власти га шаљу у злогласни логор Нижиред. Већина затвореника су Срби. Међу њима и велики број жена и деце. Утамничени су и многи интелектуалци. Глумци из Србије, али и Загреба (Срби), професори, свештеници, новинари, књижевници (Сима Пандуровић)...

Из логора га избавља Миленко Веснић посредством својих диполоматских веза у Ватикану, тако да до краја рата живи у Луци Шипанској.

Од 1919. до 1932. године неуморно и с пуно љубави брине о заштити градитељског наслеђа Дубровника као конзерватор старина и управник ''Надлештва за умјетност и споменике''. Захваљујући резултатима његовог рада 1979. године одлуком УНЕСКО-а Дубровник је проглашен баштином читавог човечанства.
Иако средином тридесетих година често побољева, он слика са пуно енергије и страсти. Поглед на Луку, портрет дум Паска Антуна Казалија (по сећању), сјани портрети брата, дум Андра, два аутопортрета од којих је онај из 1935. године нарочито упечатљив. Већ потпуно оронулог, у марту 1940. године примају га у Српску краљевску академију. Доживљава још једну радост. Друштво пријатеља уметности ''Цвијета Зузорић'' позива га да у пролеће наредне 1941. године приреди своју ретроспективну изложбу у Београду. Обрадован што ће се, како је рекао, опет наћи '' међу милима и драгима у драгом и милом Београду за који је везано двадесет најбољих мојих година'', прихвата позив.

Али избија рат.У свом дому на Пилама, у драгом му Дубровнику, усамљени сликар преживљава тужне дане под окупацијом. Његова љубљена Ецика (супруга Естер – рођена Мартинец) брижно му ''дешава''. И она попут њега стрепи од усташа, па уништава вредну сликареву архиву и са њом, по свему судећи, други део аутобиографије Из мог живота. Срећом први је претекао и пронађен је скоро после шездесет година код Естерине фамилије у Војводини.

Једног тмурног јесењег послеподнева 1944. године стари сликар умире у Граду којем је толико добра дао. Данас су градски моћници одлучни да избришу сваки траг о госпару Марку. У Дубровнику нема улице са његовим именом, на кући у којој је живео нема спомен обележја, прећуткује се немерљив допринос који је он граду под Срђем дао на пољу уметности и њене заштите. Зар само зато што је био Србин? Један од ретких који се труди да Дубровнику не одузму његовог великана је Иван Виђен, хрватски историчар уметности. Имао сам задовољство да слушам како надахнуто и са неком посебном нежношћу прича о драгом госпару Марку и разговарам са њим приликом изложбе Муратових слика у Народном музеју у Београду 2014. године.

Повремено читам писма која је он из Дубровника писао мом прадеди Милутину у Краљево. И у сваком са сетом помиње свог побратима. Тако у оном од 18. априла 1936. године каже : ''Драги наш Миленко веровао је. То знам. Последњи пут кад сам са њим у Дубровнику говорио читао је св. Писмо. И о томе говорио као неки свети отац. Нарочито ми је истицао своју тврду веру у бесмртност душе.'' Ако Маркова душа види шовинизам данашњих дубровачких власти, има ли у њој мира? У мојој, кад год станем пред неко његово платно, попут ''Пролеће'' (1894.), ''Дах дубровачког пролећа'' (1907.), ''Дубровник'' (1908.), ''Поглед на Луку'' (1935.), поготово ''Конављанку'' (1898.), лице ми помилује лахорење маестрала и огреје сјајни сунчев зрак, а у ноздрвама осетим мирисе кадуље, рузмарина, мирте... Благородни мир лепоте.

(Р.В. млађи)






Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:00 02.12.2020

Re: Mitovi i legende

maksa83
Иначе су Срби и Албанци задуго пре тога били скоро један народ.

Zar ne bi ta stvar morala da se vidi u jeziku, a jezici ne mogu biti različitiji?

Напоменуо сам већ: на прелазу претходних векова Цвијић бележи Србе који говоре Арбанашки. "Албанци" из непланинских делова говорили су, некад, Српски. Цела Љешанска нахија у ЦГ зове се по граду Љешу у Албанији, из којег су пред Мухамеданцима побегли у ЦГ.

Албански је, по свој прилици, језик старих сточара и бачијаша. Друго, билингвизам у Албанији био је нормална ствар.

Нацију су измислили писци. Писаца нема без књига које се штампају. Све је то скорашње.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:04 02.12.2020

Re: Mitovi i legende

ко је, када и за чије потребе наметнуо уверење на Балкану да вера одређује националност.

СПЦ
Упавши у грех етнофилетизма.
СПЦ је постала екслузивна црква Срба. А не помесна црква, као пре.
На сабору у Цариграду у 19. веку грех етнофилетизма је осуђен, али СПЦ од њега није одустао.

Можда ЦГ Митрополија одустане. То је био Амфилохијев правац.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana