Gost autor

Окупација

zilikaka RSS / 09.03.2021. u 17:59

 Гост аутор: nikvet pn

Нешто размишљам –  други светски рат, окупација у Србији… Како је то изгледало? Знамо сви како су текле битке далеке али појма немамо како је то изгледало у реалности, у свакодневном животу. О томе се нигде није учило, нигде ништа озбиљно записано, тек окрајци. Размишљам са становишта просечног човека који има породицу, посао, приход и расход. Није да немамо искуства од те феле, прошло се овде тога подоста; инфлација, санкције, бомбардовање, 5.октобар, експлозија магацина муниције, поплава… Просечан човек гледа да спасе породицу, имовину, да избегне беду; природно и нормално.

Из ове памети покушавам да се сместим у главу свога деде Душана '41. Као школован порески чиновник Министарства финансија Краљевине Југославије каријеру је почео двадесетих у вукојебини, Ђаковица, да би после пар година у служби аванзовао преко Бечеја и Ср. Карловаца до Параћина '38. Породица пресрећна, индустријски град у процвату, цивилизација. Као и сви чиновници становали су под кирију, код становитог Мике Балонџије. Звучи као алкос? Не, напротив, тврд домаћин. Стаклене балоне оплео би врбовим прућем и продавао надалеко. Занатска радња довољно успешна да породица пристојно живи па још да сагради у дну дворишта кућу за издавање као додатни приход. И није био једини у чаршији. У околним градовима није било конкуренције; голо стакло неће цело ни до Ћуприје а оплетен балон изволте у Беч. Таквих сателитских фирмица везаних за Стаклару било је много. Још и више од Штофаре. Све те ситне и крупније занатлије заједно са трговцима, индустријалцима и сеоским газдама сачињавале су чаршију, јавно мнење. Они су водили привреду, доносили приход у град и о њему одлучивали. Локалне политичаре тог времена нико и не помиње; ћате.

Када је дошла окупација сви су са зебњом пратили шта ће бити али у основи није се много тога променило. Немачка управа поставила је за председника општине Павлуса, Немца што се показало као мудар потез. Мештанин деценијама радио је код Теокаревића па пред пензију од отпремнине отворио ткачницу. Немцима на виталној саобраћајници интерес је био мир и рад; тако је и било. У једноконфесионалној средини није било превјерених да праве клања као Западним Србима или Бугара јужније, утолико лакши окупациони посао. Довољан је био мали гарнизон од пар десетина војника плус понешто бугарских али под Швабом мирних ко бубице. Реквизицију робе из фабрика поштено су плаћали, као и стоку сељацима. Јесу то били инфлаторни Недићеви динари али то је цвеће према чувеној инфлацији деведесетих.

За непуне четири године окупације није било ратних дејстава ни репресалија према цивилима. Свако је радио свој посао, ћутао и трпео оскудицу и неизвесност. Стање одлично у односу на друге крајеве Краљевине. Немци су Параћин третирали исто као и било који индустријски градић у окупираној Француској или Бенелуксу. Покрет отпора био је колико и тамо (Ало-Ало), није било ни четника ни партизана.

Мала дигресија пар година уназад: сеоски газда Драгутин послао је сина у Праг на студије. Сина није вукла књига него лагодан живот и – комунизам. На распусту преко лета уместо да води породични посао и раднике он им је држао ватрене говоре и после осам радних сати пуштао кућама. Отац бесан укинуо му је апанажу и одрекао преко новина. Син из Прага оде у Шпанију да ратује. Кад је овде запуцало '41 није имао ауторитета да у родном крају диже устанак него на Космају где га његови упуте на заседу да погине. Звао се Бранко Крсмановић.

Окупација је протекла мучно и оскудно. Ослобођење је дошло са Русима (ракију дајеш, жене кријеш) који су протутњали, био је и понеки наш са њима. Нова власт била је крута и тврда, у њој није било баш ниједног мештанина (откуд домаћих комуниста у индустријском граду). Одмах су ушли у Штофару и саопштили г.Теокаревићу да то више није његово него народно. На суђењу за наводну колаборацију главу му је спасла срећа и мудрост. Ино-приход фабрике током рата није уносио у земљу него је у Лондону '43 на берзи купио аустралијске вуне за наредних десет година. Уз један услов - истовар у Солуну може искључиво на његов потпис. Из станчића у Београду покупили би га да то обави.

Огроман капитал променио је власника преко ноћи. И шта је ту Мика Балонџија и остала чаршија у оном Андрићевском значењу, шта је имала на то да каже кад је онолики Теокаревић једва живу главу изнео? Стакларски акционари, банкари, трговци, занатлије? Сеоске газде? Има, бунили се, како да нису али све то је сређено по кратком поступку. Тај мучан и крвав период нека остане комунистима на образ и историчарима на пребројавање али исход знамо. Брзо је завладао тајац и предаја. То је онај психички моментум исти као Ноле кад преломи противника па га трти до топлотне смрти универзума.

Од Хитлера претекосмо некако ал' од Тите нећемо никако. И нису. Тих пар стотина људи који су водили град, послове, доносили приход више нису постојали. Пресрећни који су преживели постали су људске нуле, зомбији. Као Карађорђе кад је поплашио Србе горе од Турчина па се устанак омасовио исто тако је и Тито поплашио Србе горе од Немца. Па омасовио и комунисте, дотле непостојеће. Новој власти споља утераној прво су пришли градска фукара и сеоски ђилкоши. Уследила је беда гора него за време окупације. Комунисти су по фабрикама плате скресали а село почистили. Шваба је жито-бикове-свиње како-тако плаћао а ови ништа, још и земљу одузели. А ако немаш разрезано да предаш ајде на робију.

 Чаршија се поново етаблирала као и увек и свуда али персонално тотално другачија. То више нису била образована галантна господа која своју децу гања на посао, клавир и француски већ бахати неписмени разбојници. После су се мало култивисали. Пришло им је подоста чистих часних људи идеалиста који су им нехотично прали образ. Сви они су се касније повукли у беду дубоко разочарани.

И најзад како је ту прошао Мика Балонџија? Ућутао се јер оде глава. У Занатску задругу није хтео. Одјавио је радњу али не и занат. Наставио је да плете и продаје на ситно, за пијаце и вашаре. Живело се тање али остао је газда свој на своме. За разлику од сина – слуга код Тита, и унука – слуга код Швајцарца.

И сад, свако има своју верзију. За пређашњу чаршију комунисти су били нерадничка багра жељна да отме, за новонасталу чаршију пређашњи су били бездушни експлоататори радничке класе и сиротиње, кулаци. Чија је верзија тачнија не зна се а ка'ће се сазнати не знамо. Зато се овде овако гложимо годинама и нико туђе аргументе упамет не прима. Емоције и даље царују нажалост. А свет иде својим путем, клатно се неумитно помера.

 

Све ово је рекла-казала, покупљено од породице и суграђана што није смело јавно да се прича. Лего-коцкице оне сакривене покушавам да саставим. Је ли истина или није појма немам, историчар нисам, ако су лагали мене… Доступно је расправи и аргументима али не и емоцијама и вређању, на пристојности хвала унапред.


 



Komentari (475)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gedza.73 gedza.73 20:08 11.03.2021

Re: ..

oteto je uvek prokleto nikom dobro nihe donelo.

Samo ova rečenica je dovoljna Nikvetovom blogu.

mariopan mariopan 20:10 11.03.2021

Re: ..

freehand
Bili su takva sirotinja da je ona počela da radi sa pet godina, čuvala je guske nekome u selu za obrok dnevno. U kući sedmoro dece, otac i majka, deda i baba....i sve to ishraniti od nadnica koje su bile bedne nije se moglo nego su i deca morala da rade od malena.
Braća radili kao čobani i nadničari isto kao deca jer hleba nisu imali, porodica velika a zemlje nemaju iako su ziveli u selu u Vojvodini.

tako su i moja majka i njena braća i sestre. Međutim, specifičnost njhove nadnice bila je u tome što su nadničili - kod svog dede. Mog pradede.

Mislim da su mnogi tako radili, bilo je mnogo sirotinje i gladi, zimi bez ogreva a zime oštre i duge, često do proleća nestane i hrane i ogreva ako ga je uopšte i bilo.
gvozden1 gvozden1 21:05 11.03.2021

Re: ..

radili, bilo je mnogo sirotinje

Nekome je to odgovaralo

"Seljak koji poseduje kuću, zemlju i stoku, radnik koji prima platu i ima hleba, za nas ništa ne vredi. Mi od njih moramo načiniti beskućnike, proletere. Samo nesrećnici postaju komunisti, zato mi moramo nesreću stvoriti,"
predatortz predatortz 21:10 11.03.2021

Re: ..

Samo nesrećnici postaju komunisti


Saglasan! © by Čarlivoje
freehand freehand 21:32 11.03.2021

Re: ..

mariopan
freehand
predatortz
Pitaš li se nekad kako su živjeli nadničari i bezzemljaši prije rata?


U selu u kom smo imali vikendicu upoznao sam mnogo nadničara. Sirotinja, leba gladna, kuće zemljane, bez poda, struje, vode, toaleta... WC poljski.
Iz dečije perspektive, ti ljudi od cca 40 godina starosti su mi izgledali kao starci pred smrt. Njihova deca su takođe rintala po tuđim njivama.
I sve to u "zlatno doba SFRJ".
Ko se dokopao inostranstva, iz te populacije, taj se i hleba najeo. Ovi drugi - jok!


Gde je i kad ovo bilo, ako nije tajna?

U Melencima kod Zrenjanina. Braća su čuvala ovce gde pogode posao, u selima u okolini.

Mariopan, rad u nadnicu bio je u kraljevini osnovni izvor preživljavanja i osnovna delatnost za ozbiljan deo populacije. U SFRJ to je bio zanemarljiv procenat u vrlo specifičnim sredinama.

A čobani su, i danas, vrlo specifična delatnost, kako ovde tako i u zemljama na Zapadu. Prijateljevao sam i provodio vreme sa ljudima koji su se tim poslom bavili u alpima. Sve je drugačije i lakše nego ovde ali i tamo je to pogan posao.
gvozden1 gvozden1 21:33 11.03.2021

Re: ..

predatortz
Samo nesrećnici postaju komunisti


Saglasan! © by Čarlivoje

E da se i ti jednom složi sa komunistima :)
To je komunista rekao.

Teško je izgleda resetovati mozak, pa lako plivamo u struji u koju su nas komunisti ubacili da su oni fini i pošteni, da su spasili ljude siromaštva, da bi bez njih bilo i '79. isto kao' 39. isti broj nepismenih, iste plate, isti odnosi u društvu, da bi bez njih vreme stalo.

Što je, naravno, apsurd, pa i ove lične priče o sirotinji pre rata ništa zapravo ne znače.

Istina je prosta, samo treba otvoriti um i lako ju je shvatiti.

Komunisti su u najvećem broju bili sirotinja, ali ne ona časna sirotinja koja nadniči za hleb, već neradnici i probisveti kojima nije bilo dovoljno da imaju onoliko koliko mogu da zarade, nego hoće tuđe, da otmu, pa i vlast da imaju.
I to neograničenu.

Tita im je najtipičniji predstavnik, ponavljač, koji ništa u životu nije znao, i da radi, ni da uči, a tek vojnički pisao, tu je tek bio dunster, ali to mu uopšte nije smetalo da hoće sve.

Njemu ni sopstvena porodica, ni deca, ni prijatelji nisu bili ništa u odnosu na ambiciju da otima, sve je olako pod noge bacao samo da se on puže na vrh i da zadovolji svoje porive.

Karakter nula, podlac, nesumnjivi, a evo teško to ljudi prihvataju.

predatortz predatortz 21:36 11.03.2021

Re: ..

E da se i ti jednom složi sa komunistima :)
To je komunista rekao.


Znam i saglasan sam.
Samo teški nesrećnik, paćenik zapravo, pored tolikih mogućnosti, može da se opredeli da postane komunista ili nacista, isti qratz.
gedza.73 gedza.73 21:39 11.03.2021

Re: ..


mariopan
kako su tatinu radionicu pljačkali i raznosili mašine

Ovaj blog je upravo o temi za i protiv. Neko kaže da je ta pljačka opravdana ako tvoj otac nije po volji vlasti i da takva država u kojoj se upisanima u leksikon ljubitelja Ljubičica belih dozvoljava ubijanje radi krađe sistemski uređena i pravna država. Jer vlas' je vlas'

zašto je mene majka u jastuk zavila i tek rođenu bacila kroz prozor da me komšije uhvate jer nije mogla sve nas da snese u rukama sa sprata naše kuće... Desetak godina posle rata.





freehand freehand 21:40 11.03.2021

Re: ..

mariopan
freehand
Bili su takva sirotinja da je ona počela da radi sa pet godina, čuvala je guske nekome u selu za obrok dnevno. U kući sedmoro dece, otac i majka, deda i baba....i sve to ishraniti od nadnica koje su bile bedne nije se moglo nego su i deca morala da rade od malena.
Braća radili kao čobani i nadničari isto kao deca jer hleba nisu imali, porodica velika a zemlje nemaju iako su ziveli u selu u Vojvodini.

tako su i moja majka i njena braća i sestre. Međutim, specifičnost njhove nadnice bila je u tome što su nadničili - kod svog dede. Mog pradede.

Mislim da su mnogi tako radili, bilo je mnogo sirotinje i gladi, zimi bez ogreva a zime oštre i duge, često do proleća nestane i hrane i ogreva ako ga je uopšte i bilo.

Teško da je to bilo tako. Možda nisi razumela, ali moja majka i njena braća i sestre nadničili su kod rođenog dede, vlasnika stotina i stotina hektara voćnjaka i vinograda, i 13 kafana od Beograda do Kumanova.
Njihov deda, moj pradeda, mog dedu a njihovog oca je razbaštinio jer se oženio po svojoj a ne očevoj volji, al to je opet druga pričakoja sa ovim nema veze.
Ono šđto ima veze je priča da su u tom rasinskom okrugu po zlu zapamćeni paralelno Bugari i četnici.
Možda lažu, bemliga. Ta porodična sećanja budu potaknuta raznim stvarima i traumama, al kod mojih je to bilo ovako: rođeni deda se klonio politike a komuniste nije mirisao do mere da mu je kao obrazovanom posle rata nuđeno nekakvo rukovodeće mesto a on sa gađenjem odbio da mu omladina komanduje.
jedan njegov rođeni brat , stariji, bio u partizanima i pri Vrhovnom štabu. DRugi, mlađi, bio Keserovićev kurir i glavu su mu posle rata spasli tako što su trčali ode sela do sela i skupljali potpise da nikom nije naudio. U međuvremenu ga je udba malo kinjila, al posle radne akcije na autoputu ga nisu čačkali, mada je ubrzo posle toga iumro.
U toliko se sa Nikvetom slažem: nema crno-belog. Al šteta je što nisu svi bili ni u Ženevi i Paraćinu, jebiga.
gvozden1 gvozden1 21:40 11.03.2021

Re: ..

Samo teški nesrećnik, paćenik zapravo, pored tolikih mogućnosti, može da se opredeli da postane komunista ili nacista, isti qratz.

Ili se mora prilično prost pa nasesti na njihove priče o nekom superpravednom svetu.

Ali ti prosti a pošteni nisu mogli u vrh.
freehand freehand 21:43 11.03.2021

Re: ..

Ovaj blog je upravo o temi za i protiv.

Jel zna Nikvet za to? Mislim, šta su komisija i komesarijat odlučili o čemu je blog?
zilikaka zilikaka 22:50 11.03.2021

Re: ..

Nekome je to odgovaralo

"Seljak koji poseduje kuću, zemlju i stoku, radnik koji prima platu i ima hleba, za nas ništa ne vredi. Mi od njih moramo načiniti beskućnike, proletere. Samo nesrećnici postaju komunisti, zato mi moramo nesreću stvoriti,"

Ček, ček, na koji se period ova namera odnosi?
Ako je pre dolaska na vlast, komunisti su bili uticajni skoro pa kao Jogi Letači. Jedino što su mogli je agitovanje a stvarno ne vidim kako od bilo koga agitovanjem možeš stvoriti sirotinju i beskućnika.
S druge strane, ako se odnosi na period nakon dolaska na vlast, koja je korist od stvaranja masovne sirotinje i beskućnika za državu koju vodiš. Samo dobijaš problem, a niko neče problem.

Eto, čisto mi se logički nikako ne uklapa.

gvozden1 gvozden1 23:11 11.03.2021

Re: ..


Ček, ček, na koji se period ova namera odnosi?

Na period rata, Moša Pijade, Bihać 1942.
Tvrdi se da postoji dokument sa tim govorom.

I nije agitovanje u pitanju, paljenje predlaže.

Neverovatno zvuči, jel da?

O tome govorim upravo, o tome koliko je teško prihvatiti da su stvari sasvim različite od onoga što su nam utuvili.

I ne moramo o ovom primeru, ima ih još.

Sećamo se koliko je teško bilo prihvatiti da je postojala nemačka poternica za Dražom, da su postojala pasja groblja, da su komunisti ubijali maljevima, da su klali, da su ubijali svoje zato što taj nije hteo da ubije svog strica,..

Ili Titi, da je bio ono što se danas zove muška šovinistička svinja, sve su to sad nesporne stvari, a bilo ih je užasno teško prihvatiti.

To je valjda neka ljudska potreba da ne prizna sebi da se bio u zabludi, da se naselo.

Ne znam koliko je to dobro.
predatortz predatortz 23:15 11.03.2021

Re: ..

S druge strane, ako se odnosi na period nakon dolaska na vlast, koja je korist od stvaranja masovne sirotinje i beskućnika za državu koju vodiš. Samo dobijaš problem, a niko neče problem.


Uklapa.
Seljaka, koji je samoodrživ na svom imanju, manje više boli patka za svaku vlast i velike ideologije.
Međutim, ako seljaku uzmeš zemlju i napraviš nekakvu zadrugu koja brzo propadne, pa njega prinudiš na taj način da ode u grad i postane proleter, onda će itekako da podvije šipke jer jedino što ima je posao, koji mu uvek možeš uzeti.

Tako je uništeno selo, a dobio si neki produkt tog eksperimenta, nešto što nije ni seljak ni građanin, ni poljoprivrednik ni kvalifikovani radnik. E, taj i takav nesrećnik, iz straha za golu egzistenciju, postaje najlojalniji.

kamilo_emericki kamilo_emericki 23:23 11.03.2021

Re: ..

gvozden1

Tita im je najtipičniji predstavnik, ponavljač, koji ništa u životu nije znao, i da radi, ni da uči, a tek vojnički pisao, tu je tek bio dunster, ali to mu uopšte nije smetalo da hoće sve.


Nomadne sam kačio ovaj citat sa Wikipedije na francuskom, pa da ponovim večeras.
"L'historien français Philippe Masson compare quant à lui le contraste entre Tito — « redoutable stratège et tacticien consommé » — et Mihailović — « brave militaire » à l'« intelligence limitée » — à celui entre de Gaulle et Giraud."
Da prevedem bitno.Tito je strašan strateg i savršen ili potvrđen taktičar, Mihajlović je hrabar vojnik ograničene intelegencije"

Philippe Masson (1928-2005) est un historien français, agrégé d'histoire et docteur ès-lettres. Il a été le chef de la section historique du service historique de la Marine nationale, ainsi que professeur à l’École de guerre et à l'Institut catholique de Paris. Il a notamment écrit des ouvrages sur la marine et la Seconde Guerre mondiale.


freehand freehand 23:23 11.03.2021

Re: ..

Međutim, ako seljaku uzmeš zemlju i napraviš nekakvu zadrugu koja brzo propadne, oa njega prinudiš na taj način da ode u grad i postane proleter, onda će itekako da podvije šipke jer jedino što ima je posao, koji mu uvek možeš uzeti.

Zemlja mahom nije uzimana "seljavima" nego veleposednicima, i deljena baš seljacima u agrarnoj reformi.


Tako je uništeno selo, a dobio si neki produkt tog eksperimenta, nešto što nije ni seljak ni građanin, ni poljoprivrednik ni kvalifikovani radnik. E, taj i takav nesrećnik, iz straha za golu egzistenciju, postaje najlojalniji.


I takvih seljaka 2/3 Evrope, onaj najrazvijeniji deo. A zadrugarstvo je i danas evropska vrednost i način udruživanja poljoprivrednika u jarazvijenijim zemljama Evrope.
al nema veze, da trućamo štagod.

gvozden1 gvozden1 23:26 11.03.2021

Re: ..


Nomadne sam kačio ovaj citat sa Wikipedije na francuskom, pa da ponovim večeras.


Šta god da tu piše, ne može pobiti ono što si citirao.

predatortz predatortz 23:28 11.03.2021

Re: ..

To je valjda neka ljudska potreba da ne prizna sebi da se bio u zabludi, da se naselo.

Ne znam koliko je to dobro.


Poznat mi je taj osećaj.

Ja sam, dosta mlad, krenuo za nekom idejom. Iskreno sam je smatrao za jedino ispravnu u tom momentu, a smatram da je ispravna i danas, trideset godina posle.

No, to ne znači da nisam primetio koliko su Karadžić i Krajišnik sporani po moralu, koliko je govedo Mladić, a o onim sitnijim, ispod njih da ne govorim kakve je sve mrake bilo.

Potom, zločini koje je činila ona strana kojoj sam pripadao, to za mene nije tabu tema, niti ću ikada pravdati ono što za pravdanje nije.

E, to razlikuje slobodnog čoveka od koministe. Komunista je o tome morao da ćuti, morao da se pravi i ćorav i lud. Ili da završi na Golom!

To društvo nije bilo slobodno ni za one koji su ga uspostavljali.

zilikaka zilikaka 23:37 11.03.2021

Re: ..

Mani Dražu i Tita, hajde malo da se zadržimo na ovom
Na period rata, Moša Pijade, Bihać 1942.
Tvrdi se da postoji dokument sa tim govorom.

I nije agitovanje u pitanju, paljenje predlaže.

Znači rat u toku, oni imaju nešto gerilske vojske za koju tvrdiš da je bila nesposobna i neorganizovana, sastavljena od zaluđenih pojedinaca.
I sad ta i takva vojska treba da u sred rata ide i pai, pretpostavljam sela, jer u gradove nisu imali pristup.
Sad ostaje nejasno za gde i koga je ovo planirano. Mislim, Srbe su Ustaše svakako već palile i ubijale u dobrom delu nekadašnje zemlje, Ako su mislili i partizani to da rade, slabo bi ko preteko. U samoj Srbiji su, objasnio si više puta, bili Nemci, koji su već vršili odmazde, zajedno s Bugarima i još po nekima. Njima su se suprostavljali četnici. Slabo je tamo i bilo partizana i tek tu ne vidim ni mogućnost ni svrhu paljenja sela.
Osim toga, kad nekom upališ kuću, nekako ne vidim da bi taj bio tvoj pristalica i sledbenik.
Ne znam, i dalje mi se ne uklapa.


gvozden1 gvozden1 23:40 11.03.2021

Re: ..


Poznat mi je taj osećaj

Svi valjda imaju tu potrebu da budu u pravu, i svima je prijatan osećaj da su uvek bili u pravu.

Nije prijatno kad moraš sebi da priznaš da si bio zaveden.

Ali bi kod ozbiljnih ljudi trebao da od toga bude jači poriv da prihvate ono što je istina.
gvozden1 gvozden1 23:49 11.03.2021

Re: ..

Ne znam, i dalje mi se ne uklapa

Pa ako ti se ne uklapa onda ništa, onda se verovatno nije desilo.

A ne uklapa se jer se ne uklapa u sliku o kojoj pričah gore, u sliku o superfinom komunistima.

A u i ratnu i ideološku poziciju komunista se sasvim uklapa.

Treba omasoviti partizane, kako?
Pijade daje jedan predlog.
Što se ne bi uklapao?

Evo ti tog teksta

Takav jedan „zalutali“ dokument se može naći u Arhivu vojnoistorijskog instituta u Beogradu u fajlu Štaba vrhovne komande (JVUO) – Četnička arhiva, pod oznakom K-12, 30/12. Radi se konkretno o delu izlaganja Moše Pijade na Prvom zasedanju tzv. AVNOJ-a novembra meseca 1942. u Bihaću. Evo, konkretno, kako je ovaj visoki član KPJ i njenog Politbiroa kratko i jasno objasnio koji je najbolji put stvaranja komunističke armade pod rukovodstvom Josipa Broza Tita:

„Potrebno je zato stvoriti toliko mnogo beskućnika, da ovi beskućnici budu većina u državi.

Stoga mi moramo da palimo. Pripucaćemo pa ćemo se povući. Nemci nas neće naći, ali će iz osvete da pale sela. Onda će nam seljaci, koji tamo ostanu bez krova, sami doći i mi ćemo imati narod uza se pa ćemo na taj način postati gospodari situacije. Oni koji nemaju ni kuće ni zemlje ni stoke, brzo će se i sami priključiti nama, jer ćemo im obećati veliku pljačku.

Teže će biti sa onima koji imaju neki posed. Njih ćemo povezati uza se predavanjima, pozorišnim predstavama i drugom propagandom... Tako ćemo postepeno proći kroz sve pokrajine. Seljak koji poseduje kuću, zemlju i stoku, radnik koji prima platu i ima hleba, za nas ništa ne vredi. Mi od njih moramo načiniti beskućnike, proletere... Samo nesrećnici postaju komunisti, zato mi moramo nesreću stvoriti, mase u očajanje baciti, mi smo smrtni neprijatelji svakog blagostanja, reda i mira...“
predatortz predatortz 23:51 11.03.2021

Re: ..

Osim toga, kad nekom upališ kuću, nekako ne vidim da bi taj bio tvoj pristalica i sledbenik.
Ne znam, i dalje mi se ne uklapa.


Taj ti neće pristupiti, a takvog su uglavnom ubijali.
No, pristupiće desetine drugih, iz straha da ne prođu kao ubijeni i njegova porodica, na teritoriji kojom si ovladao. A kad stupiš, to ti je to. Retko ima nazad.

zilikaka zilikaka 23:52 11.03.2021

Re: ..

Uklapa...

Kad bi se proverila struktura tadašnjih poseda, prosečno po glavi, dobio bi mahom sirotinju koja na toliko zemlje nije mogla ništa drugo nego da pokušava da preživi.
Znači, već si dobrim delom imao proletere.
Razvojem industrije tim ljudima je pružena šansa da ipak pristojno žive.
A zadruge u ruskom smislu kod nas nikad nisu postojale.
Mahom su oni sa više zemlje ostajali na selu a ostali gledali da se domognu fabrike i grada. Sa nekadašnjim maksimumom zemlje, u ono vreme se moglo pristojno živeti. Danas teško jer su cene globalne a i mehanizacija takva da podrazumeva skupe mašine i ogromne površine. Al to je zbog napretka tehnike, i svuda je tako.
zilikaka zilikaka 23:54 11.03.2021

Re: ..

Taj ti neće pristupiti, a takvog su uglavnom ubijali.

Huči reče da su od njega pravili proletera. Znači, mrtvog proletera.
predatortz predatortz 23:59 11.03.2021

Re: ..

Kad bi se proverila struktura tadašnjih poseda, prosečno po glavi, dobio bi mahom sirotinju koja na toliko zemlje nije mogla ništa drugo nego da pokušava da preživi.


Jeste, a onda si toj sirotinji udario takve namere u "otkupu" da je teško mogla i da preživi. Pa "za radnika", pa "za gladne u Albaniji". Ako nema da preda, udri narodna milicijo jer je stoka kulačka sigurno negde sakrila...
To ni okupator nije radio. Slušao sam priče seljaka iz mog kraja o tom periodu. Jezive su!
Bukvalno, ali bukvalno, ih nije zanimalo hoćeš li imati čime decu prehraniti. Daj državi, a ti crkni i gledaj gladmu decu.
predatortz predatortz 00:00 12.03.2021

Re: ..

zilikaka
Taj ti neće pristupiti, a takvog su uglavnom ubijali.

Huči reče da su od njega pravili proletera. Znači, mrtvog proletera.

Ne od njega, ali jedan mrtav plaši hiljade živih.
E od njih ćeš da praviš proletere.

gvozden1 gvozden1 00:01 12.03.2021

Re: ..


Huči reče da su od njega pravili proletera. Znači, mrtvog proletera.


Piše gore

"Stoga mi moramo da palimo. Pripucaćemo pa ćemo se povući. Nemci nas neće naći, ali će iz osvete da pale sela"

Al bolje tako, Huči reče, pa onda Huči objašnjava da ne reče, pa da li je mogao drugačije da kaže, pa ovo pa ono, i ostade nama naše slatko uljuljkivanje u samoobmani.

A može i drugačije, može da se kaže, ma lažu, nije tačno, ne postoji taj dokument u tom arhivu, a ako Huči hoće da dokaže, neka ide pa neka ga donese ovde.

Sve se može ako se želi ostati u zabludi da su partizani ljubičice.

A želi se, očigledno.
zilikaka zilikaka 00:17 12.03.2021

Re: ..

Slušao sam priče seljaka iz mog kraja o tom periodu. Jezive su!
Bukvalno, ali bukvalno, ih nije zanimalo hoćeš li imati čime decu prehraniti. Daj državi, a ti crkni i gledaj gladmu decu.

Ja nisam morala za to da idem daleko, majka mi pričala za svog oca i strica. Em maltretirani em bili na robiji zbog toga.
Posle trampili svoje konje i još svašta da namire kolko treba, jer recimo za koloonistička sela obaveza nije važila.
Zato su važili pariteti vrednosti x10, recimo.
Daš par najboljih konja za kola kukuruza.

Nego, ujedno i za Hučija. Daleko da su bili ljubičice nego sve to nije bilo crno belo, dočim se on upinje da dokaže kako su eto četnici ipak bili baš skroz beli.
kamilo_emericki kamilo_emericki 00:21 12.03.2021

Re: ..

predatortz
S druge strane, ako se odnosi na period nakon dolaska na vlast, koja je korist od stvaranja masovne sirotinje i beskućnika za državu koju vodiš. Samo dobijaš problem, a niko neče problem.


Uklapa.
Seljaka, koji je samoodrživ na svom imanju, manje više boli patka za svaku vlast i velike ideologije.
Međutim, ako seljaku uzmeš zemlju i napraviš nekakvu zadrugu koja brzo propadne, pa njega prinudiš na taj način da ode u grad i postane proleter, onda će itekako da podvije šipke jer jedino što ima je posao, koji mu uvek možeš uzeti.

Tako je uništeno selo, a dobio si neki produkt tog eksperimenta, nešto što nije ni seljak ni građanin, ni poljoprivrednik ni kvalifikovani radnik. E, taj i takav nesrećnik, iz straha za golu egzistenciju, postaje najlojalniji.


Svake godine u Francuskoj preko 600 poljoprivrednika izvrši samoubistvo. Veliki broj tih ljudi zarađuje onoliko koliko je minimalno zagarantovana plata za rad 35 sati sedmično. Proizvođači koji imaju ili obrađuju ispod 50 H su skoro nestali. Tako je danas u jednoj bogatoj zapadnoj državi.
Kod nas su bili rijetki bogati seljaci koji se nisu bavili nekom usko specjalizovanom proizvodnjom i koji su bili van nekoliko područja izuzetno povoljnih za poljoprivredu. I to bogatstvo je bilo specifično.
Mogao si pristojno zarađivati u tom vremenu kad imaš desetak krava ali nema praznika, odmora, života kakav imaju oni u fabrici. O ženidbama i udajama, životu u velikim zajednicama gdje samo jedan, najstariji odlučuje, da ne pričam.
Višeslojan je je problem sela i nema razvijenog sela bez jake industrije.
Ovdje i ovdje se može vidjeti kako se mjenjalo francusko selo. Paralela sa Jugoslavijom ima pono.


gvozden1 gvozden1 00:26 12.03.2021

Re: ..

kako su eto četnici ipak bili baš skroz beli.

Tako nešto u mojim komentarima nećeš naći.
kamilo_emericki kamilo_emericki 00:34 12.03.2021

Re: ..

gvozden1

Nomadne sam kačio ovaj citat sa Wikipedije na francuskom, pa da ponovim večeras.


Šta god da tu piše, ne može pobiti ono što si citirao.


Mogao sam misliti. Čovjek bio predavač na francuskoj vojnoj školi. Šta je to prema kursu pred seoskom zadgugom?
milisav68 milisav68 00:34 12.03.2021

Re: ..

A zadruge u ruskom smislu kod nas nikad nisu postojale.



Idi bre Zili, postojalo itekako, pa je sve ostalo u prlogu, i pocrkali bi od gladi da nam Truman nije poslao jaja, pošto je zbog prinudnog otkupa zamrla i samostalna proizvodnja.

Ovo je skoro kačeno.





angie01 angie01 00:49 12.03.2021

Re: ..

Kad bi se proverio


izvor citata, sve bi bilo mnogo jasnije:))
gvozden1 gvozden1 01:20 12.03.2021

Re: ..


Mogao sam misliti. Čovjek bio predavač na francuskoj vojnoj školi. Šta je to prema kursu pred seoskom zadgugom?

A gde si ti učio?
Po drumskom kafančinama među šoferskom inteligencijom ako se ne varam?

Nego, prevedoh sad ovo što kačiš kao neki dokaz.

Ovo, ovako napisano, ne znam kontekst, ali van njega je čista budalaština.

Tito vojni taktičar?
On je bio vojni dunster, šarlatan.

Makar tri ili četiri primera su njegovog vojnog šarlatanstva.

Prvi, Kadinjača, o tome se pisalo, sve se zna, katastrofa.

Drugi, Neretva i navodno genijalno rušenje mosta, a njegov Koča piše da je to bila panika jer je Tita mislio da je sa druge strane 20, 200 hiljada, dva miliona četnika, pa u panici srušio most, a da oni nisu imali ni inženjerce ni tehniku da ga sruše tako da bi mogli da ga koriste ubrzo.
Čista panika, po Kočinim rečima.

Sutjeska, rasulo.
Šalje tri puta jedinice u juriš, u proboj, iako na tom mestu stoji elitna nemačka jedinica koji nije imao šanse da probije.
Šalje jednom, pogibija, on kaže, ajd opet, opet isto, on, ajd opet.
To rade ludaci.

Koča, bez znanja i bez dogovora sa njim, na svoju ruku probija obruč, Tito pojma o tome nema, Koča mu kao šalje kurire, ovi kao ne stižu, i Tito se jedva provlači za Kočom.

Posle ga optuživao za izdaju, za ostavljanje na cedilu, i zamenu mu našao, ali se nekako izgladilo.

Drvar, luda kuća.

Nemci opkolili, on sa onom ludom Davorjankom u pećini, obukli se za predaju Nemcima.

Vraća se Sreten Žujović (opasan lik, legija stranaca, i na slici se vidi da se s njim ne treba kačiti, inače deda Sanje Ilića, da ga pomenemo pošto je umro čovek) i zatiče nadrealnan prizor :

Davorjanka vrišti, histeriše, ker laje, Tita vadi pištolj i juri da ubije kera, a Nemci tu, pred pećinom, čuju i Dacu i kera, i Žujović išamara i Titu i Davorjanku i natera ih da pobegnu i da se ne predaju.

Tita se toliko isprepada da posle toga ode na Vis, sa Visa u Moskvu, i dođe tek kad su Nemci isterani.


Taktičar!
Budala.
freehand freehand 07:24 12.03.2021

Re: ..

zilikaka
Mani Dražu i Tita, hajde malo da se zadržimo na ovom
Na period rata, Moša Pijade, Bihać 1942.
Tvrdi se da postoji dokument sa tim govorom.

I nije agitovanje u pitanju, paljenje predlaže.

Znači rat u toku, oni imaju nešto gerilske vojske za koju tvrdiš da je bila nesposobna i neorganizovana, sastavljena od zaluđenih pojedinaca.
I sad ta i takva vojska treba da u sred rata ide i pai, pretpostavljam sela, jer u gradove nisu imali pristup.
Sad ostaje nejasno za gde i koga je ovo planirano. Mislim, Srbe su Ustaše svakako već palile i ubijale u dobrom delu nekadašnje zemlje, Ako su mislili i partizani to da rade, slabo bi ko preteko. U samoj Srbiji su, objasnio si više puta, bili Nemci, koji su već vršili odmazde, zajedno s Bugarima i još po nekima. Njima su se suprostavljali četnici. Slabo je tamo i bilo partizana i tek tu ne vidim ni mogućnost ni svrhu paljenja sela.
Osim toga, kad nekom upališ kuću, nekako ne vidim da bi taj bio tvoj pristalica i sledbenik.
Ne znam, i dalje mi se ne uklapa.



Ne kapiraš ti, smatra se dapostoje dokumenti!

kamilo_emericki kamilo_emericki 08:48 12.03.2021

Re: ..

vozden1
01:20 12.03.2021 / *novo
Re: ..

Mogao sam misliti. Čovjek bio predavač na francuskoj vojnoj školi. Šta je to prema kursu pred seoskom zadgugom?

A gde si ti učio?
Po drumskom kafančinama među šoferskom inteligencijom ako se ne varam?


Priznajem. Ovdje sam se zaustavio, pozvao pjevaljku za sto, stavio sto marki tamo gdje se stavlja i naručio:

Ostali dio teksta čitam malo dijagonalno i kroz maliganska isparenja vidim da spominješ nekog Koču. Kojeg, da nije slučajno onaj jebivjetar sa pariskih bulevara za koga još nije odlučeno u ovlaštenim krugovima da li je intelektualac ili nije jer diskusija kakav ideološki profil može imati intelektualac još traje?
gvozden1 gvozden1 09:21 12.03.2021

Re: ..

vidim da spominješ nekog Koču. Kojeg, da nije slučajno onaj jebivjetar sa pariskih bulevara za koga još nije odlučeno u ovlaštenim krugovima da li je intelektualac ili nije jer diskusija kakav ideološki profil može imati intelektualac još traje?

Taj.
Tog je Tita smenjivao što ga je ostavio u obruču.

A za Sretena Žujovića Crnog što je šamarao Titu, nisi čuo.
I on je bio sorbonski student, ali ga je Tita uvek opasno nervirao pa ga tukao ko vola.

Jeste bio komunista, al sve mu opraštam.

predatortz predatortz 09:53 12.03.2021

Re: ..

I sad ta i takva vojska treba da u sred rata ide i pai, pretpostavljam sela, jer u gradove nisu imali


Evo malo o tome:



72 В. Дедијер објављује писмену забиљешку из 11. Марта 1943. у којој се између осталог наводи:“
Горњи Вакуф, дне 11. Март 1943... 3. Команда НОВ Југославије сматра: а) Да у датој ситуацији нема
разлога да немачка армија води ратне акције против НОВ Југославије а посебно обзиром на положај
противника и интересе једне и друге стране. Стога би било у обостраним интересима ако би
непријатељства била обустављена. У вези са тим, требала би немачка команда и ова делегација да измене
своје предлоге о евентуалној зони и смеровима економских и других интереса. б) НОВ Југославије
сматра четнике главним непријатељима.“72 Ако су истакнути партијски руководиоци из тог времена и
могли да кажу да су „Мартовски преговори“ били само тактика и начин да покрет опстане у тешким
тренуцима, онда сигурно то нису могли да кажу за дијелове писма упућеном ПК за Србију у коме се
„борба против великосрпског центра“ назива „главном задаћом Партије.“

potom:
Још 21. Децембра 1941. године у наређењу Штабу Црногорско-санџачког НОП
одреда изричито се каже: „ Све четнике и крилашке снаге на територији одреда треба
ликвидирати и спријечити сваки њихов утицај. „ Истог дана наређено је Главном штабу
НОП одреда за Санџак да ликвидира четничку групу у Бањи код Прибоја и очисти
подручје Златара од „четничких банди.“ Због неуспјеха те акције Тито окривљује
политичког комесара Шумадијског батаљона В. Дедијера, смјењује га са дужности, и
назива га „гангстером“ и показује како ће свако колебање и неодлучност у борби
против четника бити кажњени.81

Pa:

Када Тито упућује наређење Штабу Калиновачког НОП одреда 8. Јануара 1942.
тада каже да је главни задатак „чишћење тог сектора од пљачкашких четничких банди
и да не забораве „да су то главне акције и правац дејства.“ Недуго затим, им се наређује
да не покрећу акције у правцу Борча (злогласно усташко упориште у Херцеговини)
одакле су усташе покретале скоро све злочиначке походе на Србе, „све док се предео
Фоча-Горажде не очисти од четника.“84

Onda:

Прво из 14. Фебруара 1942. г. упућено Штабу Црногорско-санџачког НОП
одреда, у коме се каже: „ Морате обавезно стријељати све оне који су потпомагали
четнике и били наклоњени њима. Исто тако расчистите са лабавим и колебљивим
елементима. При свему томе морате бити потпуно енергични и без сваког милосрђа;
Стријељајте масу оних који су били прешли из партизана на страну четника. Послије
овог стријељања они који остану неће више помислити да тако нешто направе... Поред
овог, обавезно морате спровести мобилизацију људства у бјелопољском срезу. Оне који
се не би јавили стријељати... Упамтите да је сада за нас важније убити и растјерати
четнике него Талијане.“87

I stotine takvih primera, a svi su bazirani na dokumentima ili komunističkim izvorima.

Ko ima vremena i želi da čita, evo zanimljiv rad mladog istoričara.

„Лијева скретања“ у Херцеговини и Црној Гори (јесен-зима 1941-1942)












gedza.73 gedza.73 10:05 12.03.2021

Re: ..

freehand
A zadrugarstvo je i danas evropska vrednost i način udruživanja poljoprivrednika u jarazvijenijim zemljama Evrope.


Često potežeš za sličnim relativizacijama (mada si srozao nivo SFRJ privrede od 'nije što je naša ali je najjača u Evropi' do 'oni uplašili od našeg privrednog razvitka zato nas razbili') pa je tako po tebi Čaušesku bio malo strožiji demokrata koji se suprostavljao imperijalističkom svetu koji ga je na kvarno i podmetanjem neistinitih afera srušio ali sve u svemu u Rumuniji se živelo pod Čaušeskim skoro kao u Evropi.

Pošto vidim da se razumeš u zadrugarstvo kao ja u vojnu strategiju tebi je sigurno isto zadruga u selu u kojoj su ljudi prisiljeni da se udruže, gde su svi zaposleni kao partijski podobni članovi, gde jedini izbor imaš da predaš državi i da od države kupiš ono što ti je potrebno sa na primer koperativom Melinda gde su se ljudi sami udružili, sami odabrali stručnjake i menadžment (razlika je samo što nemaju predviđena radna mesta za ONO i DSZ niti političke marksističke časove) koji će da ih vodi.

Ako im ne odgovara oni mogu da raskinu ugovor, baš kao i u našoj SFRJ jako razvijenoj zemlji u partijskom komitetu. Ili da se požališ na partijske uposlenike i njihove malverzacije (sve isto kao u onoj priči koju je Nsarski napisao da je partija, država i uređenje dozvolilo i legalizovalo pljačku pa ti imaš sva moguća prava i pravnu zaštitu... Kao sa rumunskom Sikuretateom ili Štazi ili sličnom komunističkom humanitarnom organizacijom)

Da bi' ti pojasnio 'taktičku strategiju' Nikola iz Melinde se dogovori sa zadrugarima da nabave kod Hermesa i njegove ćerke neke mašine, u San Prospero ode kod Vićenca za drugi tip mehanizacije (sad Vićenco drži mnogo lep hotel) a na primer u Novi di Modena kod Đanija koji je jedno vreme bio direktor Landini u mestu Fabbrico pa posle odlučio da proizvodi neke mašine i danas je poznato ime u tom sektoru u Francuskoj, Novom Zelandu... (isto kao naši OUR-i)

E sad kao što melinda nabavlja i opremu za prehrambenu industriju tako svako od ovih navedenih uzima elemente od drugih privatnika (koji uništavaju radničku klasu pa su zbog toga isto kao u SFRJ bili zakonom zabranjeni takvi odnosi u jakim razvijenim zemljama Evrope) koje navodiš a to se grana dalje u svim pravcima, i gle čuda baš kao u našoj 'razvijenoj' zemlji od privatnika. Što je sreća naša u nesreći pa smo tranziciju nakon propasti državnih giganata lakše prošli pošto su mali preduzetnici već imali saradnju sa inostranim partnerima (da ti ne pričam kako je funkcionisala špedicija iz Azotare i kako je išao granulat ka Zapadu)

A tek da ne pominjem SFRJ transport, ni većih čobana, ni većih naduvenaca, sednu za volan i od Gorice do Zagreba šetaju pijani s leva na desno u onim krševima, ni da ih obiđeš jer autoput (malo oko Vrhnike) ne postoji a između sebe pravili smicalice jer su nabavljali povratne ture (komunistički 'udruženi' rad krađe državne imovine). Sve isto kao u jakim razvijenim zemljama Evrope kao što ti kažeš


Sve ovo zajedno dovodi do rezultata u kome radnik mora odnosno ne mora da izađe na jednopartijske izbore i glasa za jednog ponuđenog vođu i jedno političko uređenje.


p.s.
Ujedno po nekima dokaz kako poljoprivreda nema apsolutno nikakve veze niti je povezana sa različitim industrijama jer je opšte poznato da se šargarepa sama posadi, sama ubere, sama spakuje, sama pretvori u sok i sama flašira.


Koji smo mi brod ludaka

gedza.73 gedza.73 10:18 12.03.2021

Re: ..

A zadrugarstvo je i danas evropska vrednost i način udruživanja poljoprivrednika u jarazvijenijim zemljama Evrope.

I još nešto.

U vreme Miloša Obrenovića su seljaci dobijali zemlju u Srbiji. U Srbiji.

Zadrugarstvo u Srbiji se vremenom razvijalo pa je tako napravljena zadruga u Požarevcu koja je nabavila mlin kako ne bi izvozila žito a uvozila brašno i za kratko vrreme su postali od uvoznika brašna izvoznici, pa je u Kragujevcu bila napravljena zadruga, pa vinogradarske, pa su ljudi finansirali decu da idu u unostranstvo da uče i šire svoja znanja.

A onda su Austrougari iz regiona došli i po planu i programu pokrali imovinu ljudi u Srbiji a ono što nisu mogli da odnesu divljački uništili pa postoji zapis jednog govornika u skupštini da se zbog delovanja naše austrougarske braće (ovo sam dodao da ne bude zabune ali oni jesu krivci za milion srpskih žrtava i uništenje jednog veka akumulacije kapitala u Srbiji) u nekim selima vratili oranju drvenim plugovima.

Isti ti austrougari potpomognuti srpskim komunistima su videli da im ipak nije dovoljno to što su pokrali i uništili pa su 1945. nastavili sa lopovlucima optužujući onu decu čije su roditelje pobili i opljačkali da su kulaci i izdajnici.

Prva kreditna zemljoradnička zadruga u Srbiji osnovana je 1894. godine u selu Vranovu, kod Smedereva. Već naredne, 1895. godine, osnovana je asocijacija zemljoradničkih zadruga – Glavni savez srpskih zemljoradničkih zadruga, a samo tri godine kasnije donet je prvi zakon koji je regulisao ovu, zadružnu oblast – Zakon o zanatskim i zemljoradničkim zadrugama. Do 1900. godine, u Srbiji je bilo preko 650 zadruga!

Tokom rata, zadrugarstvo je teško stradalo. Oporavak je bio dug i mukotrpan. Zemlja, ratom opustošena, polja zapuštena, stočni fond – zanemarljiv… Tek tridesetih godina prošlog veka, zadrugarstvo je konsolidovano sa socijalnog i ekonomskog aspekta, tako da se 1937. godine ukazala potreba za donošenjem Zakona o privrednim zadrugama, kojim je, prvi put od osnivanja Kraljevine Srbije, ujednačeno zadružno zakonodavstvo. U tom periodu, neposredno pred drugi svetski rat, bilo je preko 3.500 zadruga.

A onda dođu Švabe pa sovjetski agenti iz KuK i odrade Lenjinovu preraspodelu kapitala.

Lajk za tebe


p.s.
naravno da nije u Srbiji bilo sve idilično ali demokratsko, normalno zakonodavno uređeno i slobodno društvo traje i ne stvara se preko noći
gedza.73 gedza.73 10:27 12.03.2021

Re: ..

A za Sretena Žujovića Crnog što je šamarao Titu, nisi čuo.
I on je bio sorbonski student, ali ga je Tita uvek opasno nervirao pa ga tukao ko vola.


Čoveka koji je kritikovao Titovu strategiju koja je izazvala mnoge žrtve su u toj divnoj, demokratskoj i prelepoj zemlji pod lažnim psihijatrijskim nalazom nabili u ludnicu

Radomir Veljkovic ( 1927) pukovnik JNA iz Krusevca, penzionisan 1967 sa 41 starosti po kazni , bivsi profesor Vojne akademije u Sarajevu, iz Krusevca,
proveo je 17 godina, od 1971 do 1988 godine u Psihijatrijskoj bolnici
Centralnog zatvora u Beogradu, zbog verbalnog delikta, gde je bio smesten
na montiranom sudskom procesu kao navodni dusevni bolesnik. A zato sto je
obznanio sabotaze JNA na Kosovu i dalmatinskim ostrvima, kritikovao je
J.B.Tita i ondasnji rezim za masovna krsenja ljudskih prava u JNA, i sire.
Posle vala protesta i intervencija u zemlji i van nje, nase organizacije
, SANU, UKS, Odbora za odbranu slobode misli i izrazavanja (profesor
dr.V.Kostunica, prof dr.Ljubomir Tadic, Dobrica Cosic, profesor dr.Kosta
Cavoski, i drugi), na zahtev AI, Unesco, Svetske asocijacije psihijatrije,
Americke asocijacije psihijatrije, i drugih., je pusten na slobodu,

proglasen za "zatvorenika savesti AI", dakle dokazano je da nije bio dusevno
bolestan. Postao je svetski poznat kao zrtva zloupotrebe psihijatrije u
politicke svrhe.


I on (sa 17 godina) i brat su bili u partizanima, Radomir Veljković je bio najbolji pitomac Vojne akademije, na svim pregledima bio zdrav i nakon javne kritike režima i Tita ga proglašavaju ludim.
Komunistička vlast mu čak hapsila advokata.


Totalitarna država.



gvozden1 gvozden1 10:30 12.03.2021

Re: ..

„Мартовски преговори“

I to, sam naziv martovski, je laž, zamagljivanje i prikrivanje istine.
Nisu bili martovski jer se nisu vodili samo u martu, trajali su od januara do marta.

Ali kako bi bilo da se zovu dvomesečni pregovori, ne bi moglo da se kaže da je to bio taktički trik da prevare Nemce, bilo bi jasno da su to bili ozbiljni, iskreni pregovori.

A i ovako, treba biti mnogo naivan pa poverovati u priču kako su partizani, realno amateri u ratu, nasankali naivne nemačke generale.
freehand freehand 12:15 12.03.2021

Re: ..

ali sve u svemu u Rumuniji se živelo pod Čaušeskim skoro kao u Evropi.

E, iuvini,ne mogu dalje. Čak ni ako je o planinarskim zilotima i strategiji taktike. Jesam ja nekad mazohista i pobornik tolerancije al ne baš toliki. Dosta su mi polupismeni geaci uživo, ne trebaju mi još i virtuelni.
gedza.73 gedza.73 12:39 12.03.2021

Re: ..

Dosta su mi polupismeni geaci uživo

Verovatno neću baš knjiški da se izrazim vaša Gramatička Uzvišenosti ali mislim kako ćete ipak razumeti poentu u mom oskudnom znanju rumunskog
Suđem pula.


freehand freehand 12:42 12.03.2021

Re: ..

Odličan ti je rumunski. Mora da si učio od Tadeuša Košćuškog?
mariopan mariopan 14:33 12.03.2021

Re: ..

U toliko se sa Nikvetom slažem: nema crno-belog. Al šteta je što nisu svi bili ni u Ženevi i Paraćinu, jebiga.


Baš živopisna istorija tvoje porodice. Svideo mi se deda što se oženio po svojoj volji makar ga razbaštinili, mogu da ga zamislim, i ja sam tvrdoglavo čeljade.
gedza.73 gedza.73 16:55 12.03.2021

Re: ..


freehand
Odličan ti je rumunski. Mora da si učio od Tadeuša Košćuškog?

Hteo sam da učim od tebe kako ne bi' bio nepismeni geak ali mi u podsvesti odjeknule reči besmrtnog Druga Jode
'da li lud si ti?'
A što bi naš najveći filozof beogradske asfaltne škole Kristijan Golubović preveo u
'normalaaan bio nisiii'
kad su uspeo da uporediš jugoslovenske komuniste sa srpskim ustanicima, nacionalizaciju postaviš u istu ravan sa oslobođenjem od turskog ropstva a Srbi kojima je otimana imovina nakon II svetskog rata su ti isti Turci.
(da ti ne komplikujem život kako su se komunisti prema SPC slično ponašali poput Turaka a ima i slučaj kad su ti isti komunisti vagon sa zatvorenicima u kome se nalazio jedan od vladika stavili na sporedni kolosek kod Vinkovaca i u njega 'slučajno' udarili teretnim vozom pa pobili ljude)

Takav nivo pismenosti je meni nedostižan

Pismeno si ga sročio svaka ti čast ali ovakva prasa po meni zaslužuje ubedljivo prvo mesto od Big Bang-a bloga B92




freehand freehand 19:25 12.03.2021

Re: ..


Takav nivo pismenosti je meni nedostižan

to nije problem. Problem je što je tebi svaki nivo pismenosti nedostižan.
Opet, tvoja sreća je što ti je manje bitan sopstveni maternji jezik od psovki na rumunskom. I onda svakom svoje: nekom opšta kultura, nekom kočijaški vokabular.
Al i tu je problem što bi takav ne samo da se bavi pitanjima o kojima ništa ne zna, nego da o nnima i docira. E tu bude malo rutavo, alopet - ništa što strategijska taktika u kojoj jedna rumunska psovka sve reši.

Pismeno si ga sročio svaka ti čast ali ovakva prasa po meni zaslužuje ubedljivo prvo mesto od Big Bang-a bloga B92

Mislim da se baviš nečim što si ti sročio. Sad, jeste malo nepismeno i deluje kao da je plod nekakvog rastrojstva i duševnog nemira al jebiga - tvoje je. Šta ćeš sad. Uvek ima onih koji su još niži i koji će i tome da aplaudriaju. Malo li je i to kao duševna hrana?

freehand freehand 19:33 12.03.2021

Re: ..

mariopan
U toliko se sa Nikvetom slažem: nema crno-belog. Al šteta je što nisu svi bili ni u Ženevi i Paraćinu, jebiga.


Baš živopisna istorija tvoje porodice. Svideo mi se deda što se oženio po svojoj volji makar ga razbaštinili, mogu da ga zamislim, i ja sam tvrdoglavo čeljade.

Jeste vala. Deda se zvao Milosav, onu voćarsku školu završio sa DobricomĆosićem. Baba Zlatija bila iz bogate familije, a njen miraz je dedi poslužio kao početni kapital da stigne do prvog barkrota. E posle su deca nadničila kod sopstvenog dede, i imala su sreću da ih tetka (rođena sestra mog dede) po imenu Aferija (nikad nisam za to ime čuo sem kod nje) koju su svi od milošte zvali Sejče hranila i oblačila, koliko je mogla iz svoje kuće da iznese.
No to je druga priča. Bilo kako bilo - u tom kraju, koliko se ja sećam, lepu reč o četnicima nissam čuo.
E da, i ujak koji je antikomunista bio od kad znam za njega i kome je žena, moja ujnma Katarina u letnjim nićima na glavu stavljala jastuk jer je pričao u snu i sve protiv Tita i partije - nikad o četnicima nije lepu reč izustio.
Jebena vremena.
gedza.73 gedza.73 20:40 12.03.2021

Re: ..

Al i tu je problem što bi takav ne samo da se bavi pitanjima o kojima ništa ne zna, nego da o nnima i docira. E tu bude malo rutavo, alopet

Malo mi bilo teško da ova pismena protumačim ali uspeo sam na kraju. Prvo sam pomislio da je neka tajna šifra ili kletva ne daj Bože.

Nego lutko moja reci ti meni nižem 'govedu' kako blagoizvolevši nekočijaški često nazivaš blogere neistomišljenike... pazi shvatio sam da su Srbi nabijale Turke i komuniste na kolac pa im ovi vratili kad su se dokopali vlasti jedino ne mogu baš pismeno kao ti da napišem... pa te molim...

Evo o čemu se radi. Kako po tebi lepo, pravopisno i bez grešaka da sročim i u koju istorijsku epohu da uklopim kad su komunisti upotrebili umesto handžara i jatagana teretni voz kako bi ubili vladiku koji je bio turski dahija pa su tom prilikom pobili još neke srpske age odevene u tursku narodnu nošnju.

A i ovo zatvaranje političkih neistomišljenika u SFRJ koje su partijski doktori sa lažnim nalazima nabijali u ludnice me zbunjuje. Čini mi se da sam negde pročitao kako su takvi slučajevi dešavali u Frankovoj fašističkoj Španiji.

Ali verovatno su to Turci i reakcija pa je po tebi sve opravdano u borbi protiv srpskih Turaka.

haklberi_tom haklberi_tom 21:02 12.03.2021

Re: ..

gedza.73

mariopan
kako su tatinu radionicu pljačkali i raznosili mašine

Ovaj blog je upravo o temi za i protiv. Neko kaže da je ta pljačka opravdana ako tvoj otac nije po volji vlasti i da takva država u kojoj se upisanima u leksikon ljubitelja Ljubičica belih dozvoljava ubijanje radi krađe sistemski uređena i pravna država. Jer vlas' je vlas'



Kakva neko treba da bude budalčina da kaže da je to opravdano?
haklberi_tom haklberi_tom 21:17 12.03.2021

Re: ..

gedza.73
A za Sretena Žujovića Crnog što je šamarao Titu, nisi čuo.
I on je bio sorbonski student, ali ga je Tita uvek opasno nervirao pa ga tukao ko vola.


Čoveka koji je kritikovao Titovu strategiju koja je izazvala mnoge žrtve su u toj divnoj, demokratskoj i prelepoj zemlji pod lažnim psihijatrijskim nalazom nabili u ludnicu

Radomir Veljkovic ( 1927) pukovnik JNA iz Krusevca, penzionisan 1967 sa 41 starosti po kazni , bivsi profesor Vojne akademije u Sarajevu, iz Krusevca,
proveo je 17 godina, od 1971 do 1988 godine u Psihijatrijskoj bolnici
Centralnog zatvora u Beogradu, zbog verbalnog delikta, gde je bio smesten
na montiranom sudskom procesu kao navodni dusevni bolesnik. A zato sto je
obznanio sabotaze JNA na Kosovu i dalmatinskim ostrvima, kritikovao je
J.B.Tita i ondasnji rezim za masovna krsenja ljudskih prava u JNA, i sire.
Posle vala protesta i intervencija u zemlji i van nje, nase organizacije
, SANU, UKS, Odbora za odbranu slobode misli i izrazavanja (profesor
dr.V.Kostunica, prof dr.Ljubomir Tadic, Dobrica Cosic, profesor dr.Kosta
Cavoski, i drugi), na zahtev AI, Unesco, Svetske asocijacije psihijatrije,
Americke asocijacije psihijatrije, i drugih., je pusten na slobodu,

proglasen za "zatvorenika savesti AI", dakle dokazano je da nije bio dusevno
bolestan. Postao je svetski poznat kao zrtva zloupotrebe psihijatrije u
politicke svrhe.


I on (sa 17 godina) i brat su bili u partizanima, Radomir Veljković je bio najbolji pitomac Vojne akademije, na svim pregledima bio zdrav i nakon javne kritike režima i Tita ga proglašavaju ludim.
Komunistička vlast mu čak hapsila advokata.


Totalitarna država.


Eeee, ali smo zato imali crveni pasoš i išli fićom u Makarsku na more!
Bilo, ne ponovilo se!
Govna!
freehand freehand 22:34 12.03.2021

Re: ..

Nego lutko moja

Izađe čovek iz palanke, palanka iz čoveka nikad. Lutko, Miki, Mićo, cile, pile.



mariopan mariopan 09:49 13.03.2021

Re: ..

Jebena vremena.

Meni se čini da ta vremena večito traju? I danas, na svoj način.
gedza.73 gedza.73 12:18 13.03.2021

Re: ..


freehand
Izađe čovek iz palanke, palanka iz čoveka nikad. Lutko, Miki, Mićo, cile, pile.

Šta ćeš, tak'a sudba kleta. Nije mi dato da budem poput tebe komifo pa da se ljudima obraćam sa
'iš', 'mrš', 'glupaku', 'govedo'

Nego lepi moj shvatio sam da ti podržavaš Turke na prostoru Srbije u XIX veku, prevaspitanje Srba koje je u XX veku započeo Poćorek pa komunisti kako bi sami Srbi uvideli da je Srpska pravoslavna crkva nosilac srpskog velikošovinističkog nacionalnog projekta nastavili tako što su dizali crkve u vazduh, od njih pravili skladišta i magacine, vozom pokušali da ubiju vladiku (posle je njihov učenik Milošević malo modernizovao princip pa upotrebio kinesku kopiju Mercedesa iz Priboja napunjenu peskom).

Svaka čas'. Eto nadam se da ti srce zaigra od sreće kad pročitaš da se isto tako ponašaju pripadnice Oslobodilačke vojske države Kosovo ili priču Mariopan da su deset godina nakon rata ušli i opljačkali radionicu njenog oca.

Još jednom bravo za tvoju predanu i beskompromisnu antifašističku borbu.
gedza.73 gedza.73 12:33 13.03.2021

Re: ..

haklberi_tom
Kakva neko treba da bude budalčina da kaže da je to opravdano?

Ili budalčina ili lopov.

Što bi rek'o Danko Popović
Зове она идемо школи, на читалачке часове... Ставила вако руке на кукове, а очи јој уцаклике: Шта знаш ти о Титу и Партији?
Ћутим, а она се као мало слади. Дођи, вели, биће ти лакше, знаћеш зашто ти је син погинуо...
И да л'она стварно говори што мисли? Ако лаже, онда је добро; али ако верује у оно што говори, онда је наопако

ама не могу да сконтам шта је нашим људима те се теше Сибиром и руском револуцијом, да л' га неки црв нагриза, изнутра. помишљам није ни њему лако, није дика за ваког младића и ратника да чува у затвору бивше ратнике - па се ето изговара на руски Сибир и већом несрећом покрива ову нашу

Умал га не пита : добро, синовче, каку су срећу и љепоту људску постигли што су толике људе у Сибир послали и тамо поморили

Е, ако сам ти ја непријатељ онда ћеш Шумадији имати поприлично непријатеља. Него, младићу, фали ти бога што си комуниста у Србији, па су ти класни непријатељи у тежињавим гаћама и опанцима, и ко што видиш, вашљиви; помислим, кажем, како је комунистима у богатим земљама, де су им непријатељи фабриканти и друга сила. Ту се богме не би прошло ласно ко са сељацима шумадијским


milisav68 milisav68 12:36 13.03.2021

Re: ..

freehand
Nego lutko moja

Izađe čovek iz palanke, palanka iz čoveka nikad. Lutko, Miki, Mićo, cile, pile.


freehand freehand 15:31 13.03.2021

Re: ..

Šta ćeš, tak'a sudba kleta. Nije mi dato da budem poput tebe komifo pa da se ljudima obraćam sa
'iš', 'mrš', 'glupaku', 'govedo'


Nego lepi mo[/quote]

Valjda je sarkazam neki, neka strategijska taktika, šta li...


glupaku


Upalo ti nešto tvoje, izvinjavam se. Mislim, gramatički liči, možda je i neki od kolega iz krda, ne tvrdim.

shvatio sam da ti podržavaš Turke na prostoru Srbije u XIX veku

Ne ide ti to shvatanje nikako.
Ja sam shvatio da TI podržavaš privatnu svojinu i vladavinu prava.
U zemlji kojase hvali time da je rob koji stane na njenu teritoriju postaje slobodan čovek.
Pa rekoh - dal je moguće da zakon ne vaqži samo za jednu etničku grupu i veropistpovest, skoro ko za Jermene onomad u Turskoj?
I da neko sa tako prefinjenim osećajem za patriotiza i najviše evropske vrednosti ko maše stranim pasošem i ponosi se time na to ne reaguje?!
gedza.73 gedza.73 19:35 13.03.2021

Re: ..

freehand
Pa rekoh - dal je moguće da zakon ne vaqži samo za jednu etničku grupu i veropistpovest, skoro ko za Jermene onomad u Turskoj?


Svaka čas' na doslednom komunističkom stavu za bolji svet. Tako su i oni pomagali palestinske muslimanske terorističke grupe i ostale teroriste u borbi za svetsku revoluciju a ti sad porediš Srbe sa Turcima pa si se još setio jermena. Čudo nisi pomenuo koralna ostrva i pande.

Znam da je nenamarna omaška tvog velikog uma O Ti čije smo milosti nedostojni ali ako njižnje govedo može Velikog Blogo Gramatikusa da podseti da su za srpske interese i posleratnu nacinoalizaciju, hapšenja, zatvaranja, podele, krađe je posebno bitni, naravno kao što si ti utvrdio posle Turaka i Jermena, Džingis kanovi pohodi i Devojčica sa šibicama.

Ti si meni takav lik da te nema trebalo bi te izmisliti.


freehand freehand 20:00 13.03.2021

Re: ..

gedza.73
freehand
Pa rekoh - dal je moguće da zakon ne vaqži samo za jednu etničku grupu i veropistpovest, skoro ko za Jermene onomad u Turskoj?


Svaka čas' na doslednom komunističkom stavu za bolji svet. Tako su i oni pomagali palestinske muslimanske terorističke grupe i ostale teroriste u borbi za svetsku revoluciju a ti sad porediš Srbe sa Turcima pa si se još setio jermena. Čudo nisi pomenuo koralna ostrva i pande.

Znam da je nemarna omaška tvog velikog uma O Ti čije smo milosti nedostojni ali ako njižnje govedo može Velikog Blogo Gramatikusa da podseti da za srpske interese i posleratnu nacinoalizaciju, hapšenja, zatvaranja, podele, krađe je posebno bitno, naravno kao što si ti utvrdio posle Turaka i Jermena, Džingis kanovi pohodi Devojčisa sa šibicama.

Ti si meni takav lik da te nema trebalo bi te izmisliti.



Ne znam šta si hteo da kažeš sem da ispadneš pametan upotrebljavajući mnogo nepoznatih reči u kitnjastoj "Vuletovi nameštaji" baroknoj formi, al ne sekiraj se - Čarli će da se raduje. A i dvojica trojica lokalnih primitivaca.

P.S. Pardon! Zaboravih da ispadnem najveći frajer među svim frajerima! Kakav je to komentar u kome treba da ispadnem najpametniji i svecki čovek a da ne mahnem nekakvim pasošem za ustreptalu publiku?

gedza.73 gedza.73 20:07 13.03.2021

Re: ..

Ne znam šta si hteo da kažeš sem da ispadneš pametan

Za razliku od tebe i tvog poređenja posleratne neselektivne nacionalizacije po prekopiranom tuđem ustavu (Staljinovom) sa oslobođenjem od Turaka i uvođenjem Jermena u priču.

Pa rek'o samo da proširim tvoju listu ugroženim koralnim grebenima, Bokserskim ustankom i pegavim šašavcem koji napada stabljiku bambusa u prvoj nedelji metamorfoze.

a za p.s
Stani mirno kad svira himna


jer oni nisu kao tvoji komunisti dizali srpske crkve u vazduh nego ih čuvaju i nisu kao italijsnki fašisti i tvoji komunisti vršili atentate na kralja.


(skupili su materijal za obnovu crkve svetog Nikole)

za razliku od tvojih koje braniš ne ruše i ne kradu.

freehand freehand 20:50 13.03.2021

Re: ..

jer oni nisu kao tvoji komunisti dizali srpske crkve u vazduh nego ih čuvaju i nisu kao italijsnki fašisti i tvoji komunisti vršili atentate na kralja.

Znam bre. Nego, pošto ti sa slovima teško ide da probam i ja sa slikama:









zilikaka zilikaka 20:48 09.03.2021

nego,

Kad se sumiraju priče iz tih vremena, često se svodi na kliše uobičajen za većinu ratova i drugih nesreča.
Figurativno, krene da nadolazi poplava. Većina gleda da sačuva sebe i svoje i ono što može od imanja al ima i ko se upusti da pomaže drugima. Al na nekoliko takvih, nađe se bar jedan koji ne iznosi stvari da bi spasao nego da bi odneo.
Onda domaćin shvati bez čega je sve ostao i s pravom krene da proklinje one što su pomagali, pa ostanu usrani oni koji su glavu u torbu stavljali i ni ekser ukrali nisu.
Al rekoh, to tako inače biva.
Черевићан Черевићан 01:23 10.03.2021

рекла-казала

или,чија је верзија тачнија не зна се а ка'ће се сазнати не знамо

смутња је реално историју вагат'
упливи са стране ....да слуде умеју,
присети су ретки ..(ко је доживеше)
а потомству нелако.. да их разумеју
st.jepan st.jepan 02:30 10.03.2021

...

Samo 17 komentara!?!?!?
Jbg, Nik, okasnio si, nestalo džebane - sve ispucali kod Filipa.
Uz to, biće da si blogersku raju razagnao ovim naputkom:
Доступно је расправи и аргументима али не и емоцијама и вређању, на пристојности хвала унапред.

Ne može, brate, bez vređanja, kako'š bez vređanja?!

Inače, poznavao sam Teokarevićevu ćerku, bila mi prva komšinica u Ljube Didića.
Nesrećna žena... Ceo svoj život posvetila je dokazivanju očeve nevinosti.

A bilo je slučajeva, i 'vakih, i 'nakih. Na primer, mom pradedi i bakinoj braći ništa nisu oduzeli. Bili ljudi pametni, skapirali kojim je smijerom udarilo, te su sve svoje fabrike na vreme poklonili novoj vlasti. Stoga, ni njih ni njihove bivake, niko nije ni pipnuo, a svetski brend koji su izgradili, i dalje se zvao po njihovom prezimenu (Sardine Mardešić). Možda je bakinu porodicu donekle zaštitila i bliskost s Randolfom Čerčilom koji je, dok je boravio na Visu, stanovao u njihovom domu.
gedza.73 gedza.73 09:05 10.03.2021

Re: ...

mom pradedi i bakinoj braći ništa nisu oduzeli. Bili ljudi pametni, skapirali kojim je smijerom udarilo, te su sve svoje fabrike na vreme poklonili novoj vlasti.

Dobar pristup. Shvatiš kako mafijaška grupa može da te nabije u gepek, prebije kako bi im prepisao stan ili lokal na luksuznoj lokaciji a možda ti usput odseku glavu i zakopaju u šumu pa bolje na vreme da im predaš na tacni svoju imovinu.


Industrijalac Mita Ristić iz Niša, koga su radnici spasili od smrtne kazne na koju su hteli da ga osude nove 'oslobodilačke' vlasti nije bio te sreće. Oznaši su mu ubili sinove od kojih je jedan imao 16 godina.

Slično je prošao i čuveni vlasnik fabrike konzervi iz Kragujevca Stefanović koga su radnici peticijom spasili od smrtne kazne.

Dragoljub Marković (čuveni vinjak) od Župe je samo još jedan u nizu primera. Sve oduzeto (po svedočenju su i kolevku iz kuće odneli). Sa robije su ga izveli jer su bili nepsimene neznalice pa su morali da ga koriste kako bi im spasio vino koje su pretvorili u sirće svojom 'stručnošću'.
Po izlasku iz zatvora postao socijalni slučaj.

Spisak je predugačak, biografije tih ljudi demantuju optužbe posleratnih prekih sudova, solidarnost njihovih radnika sa njima govori dosta o kvalitetu ljudi kojima su imovinu oduzimali uglavnom sitni predratni lopovi i neradnici, o uspešnosti je dovoljno videti da su snabdevali Evropu a njihov patriotizam je neupitan pošto je većina tih ljudi učestvovala bar u nekom ratu za slobodu Srbije.

Fanatičnim ideološkim eksperimetnom smo vraćeni u daleku prošlost i uništena je cela jedna klasa sa kojom bismo vremenom bili na putu ostalih uređenih demokratskih država sa jakom i razvijenom srednjom klasom.

milisav68 milisav68 09:48 10.03.2021

Re: ...

st.jepan
A bilo je slučajeva, i 'vakih, i nakih.

Da, samo što je nešto bilo igra sudbine, a nešto je bilo ciljano.

Problem u nerazumevanju je odnos u ponašanju, što okupatora, što "oslobodilaca" u zavisnosti od geografije, odnosno predistorije, tok rata, kao i posle.

Iskustva iz WW1 i WW2 su bila prilično različita.

Ustanička Srbija iz prve polovine 19. veka (proširena na jug) je najebala tokom WW1, pa je u WW2 ušla rezervisano (posle sloma ustanka), dok se za to vreme van njenih granica odigravao ciljani pokolj Srba u NDH, potisnut obračun bjelaša i zelenaša u Crnoj Gori, kao i borba za teritoriju Bugara i Albanaca.A kao mirođija, svuda je bilo muslimana.

Otud i različita lična iskustva i komentari (sa više ili manje emocija).

Da se vratim na citirano.

U toj pomenutoj ustaničkoj Srbiji nije bilo vakih i nakih slučajeva, već samo jednih, zato što je bila uporište monarhije, pa je kao glavni ideološki protivnik morala da bude totalno slomnjena, pa ne samo du su "čišćeni" veliki, već su se i mrvice "usisavale".

Zato danas domćicinin kum (na blog), nema pojma šta se dešavalo u rodnom selu (iako za to postoji nedvosmislena dokumentacija), samo zato što se to guralo u stranu, a od legendi se pravila istorija.

Takva jedna legenda je napravljena i u mom mestu, zbog međudržavnih "pomirenja".

Prvi pisani trag legende o "dobrom nemačkom vojniku" koji je streljan jer nije hteo da strelja partizane potiče iz 1952. godine. Vojniku će se kasnije pripisati identitet Jozefa Šulca. Posle skoro šezdeset godina, nemački novinar Mihael Martens ubedljivo i nedvosmisleno dokazuje da je cela priča zapravo izmišljena


U izdanju Vojnoistorijskog instituta JNA stacioniranog u Beogradu, 1952. godine objavljen je Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda. Jedna rečenica iz tog zbornika prvi je zabilježeni trag legende o njemačkom vojniku koji je otišao u smrt ne želeći da strelja jugoslovenske partizane:


Iz medijskih izvještaja, tačnije iz jednog članka iz "Borbe", Martnes saznaje da je sedamdesetih godina jedan poslanik Bundestaga pokrenuo inicijativu da se u Bonu jedna ulica nazove imenom Jozefa Šulca. Poslanik se zvao baron Vilderih Ostman fon der Laje, a ima biografiju nalik na kakvog epizodistu iz romana Džona le Karea. Taj je čovjek bio glavni "pokrovitelj" njemačke svojevremene male fame o Šulcu. Šulc, međutim, nije dobio ulicu u Bonu zato jer je njemačko pravosuđe odavno došlo do istog zaključka koji sada sa širom javnošću dijeli Martens: cijela priča je izmišljena. Ironično je da se njemačko pravosuđe zainteresovalo za slučaj zbog činjenice da su se mnogi vojnici koji su učestvovali u ratnim zločinima na suđenjima branili tvrdnjom da su morali da ubijaju zarobljenike, jer bi u suprotnom i sami bili ubijeni. Nije, međutim, postojao nijedan konkretan slučaj koji bi potkrijepio opravdanost takve odbrane. Medijski izvještaji o Šulcu pomagali su zapravo optuženima, pa su se ljudi iz pravosuđa još šezdesetih bacili na istraživanje. Masa vojnika i oficira Vermahta što su 1941. godine bili stacionirani u Smederevskoj Palanci, četvrt vijeka kasnije mirno su živjeli širom Njemačke i Austrije.


A otkud uopšte potreba za legendom? Među najzanimljije stranice ove knjige spadaju one na kojima nam Martens otkriva da ovakva srpska (i jugoslovenska) priča nije jedina varijanta iste legende. U Grčkoj postoji gotovo identična legenda o "dobrom Nijemcu iz Kalavrite", vojniku koji je, rizikujući vlastiti život, spasio žene i djecu iz zapaljene školske zgrade, u koju su ih Nijemci zatvorili da ih žive zapale zarad odmazde zbog svojih žrtava u sukobu s grčkim partizanima. U Poljskoj, opet, postoji legenda o dobrom vojniku Otu Šimeku, koji je streljan jer je navodno odbio da puca u zarobljene Poljake.


Uglavnom, nakon što poslije niza peripetija, mjesto radnje ispravno locira u Smederevsku Palanku, umjesto u Kragujevac, Martnes pronalazi i spomenik šesnaestorici streljanih partizana na kojem je naknadno upisano i Šulcovo ime.


Ostman fon der Laje traži način da fantomskom vojniku da ime i lik. Među poginulim pripadnicima Vermahta u Srbiji, Jozef Šulc se nameće kao najzgodnije rješenje; poginuo je, naime, u Topoli, samo dan prije streljanja u Smederevskoj Palanci.


Druga smrt Jozefa Šulca
magnus magnus 07:14 10.03.2021

zamračeno

Нешто размишљам – други светски рат, окупација у Србији… Како је то изгледало?

A tek prvi , koliko je tu zamračeno prvo od "nosatog kralja ujedinitelja" do " najvećeg kopileta naših naroda" ..
a sve puno Hrvata koji će i dalje biti na javnim funkcijama za kraljevine ili u ndh
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:31 11.03.2021

Re: zamračeno

magnus
Нешто размишљам – други светски рат, окупација у Србији… Како је то изгледало?

A tek prvi , koliko je tu zamračeno prvo od "nosatog kralja ujedinitelja" do " najvećeg kopileta naših naroda" ..
a sve puno Hrvata koji će i dalje biti na javnim funkcijama za kraljevine ili u ndh


Сматрам да није баш најпристојније употребити такав атрибут за "краља ослободиоца и ујединитеља". Све његове теквине су пропале, осим једне. Да ли знаш које његово дело још постоји?
medjutim92 medjutim92 08:54 10.03.2021

Priča iz istog kraja, iz istog rata..

pričao moj pradeda Goma (1910) svom unuku, mom ocu..

Za ceo rat, Nemci jedva da ušli u Lešje. Malo selo u brdo, železnička stanica (pruga uskog koloseka Paraćin - Zaječar) dođe ispod sela pa i kad su prolazili nije bilo da bodu oči, a nisu nešto ni rčkali ljude.

Selo nije imalo nikakvi poznati borci, tamo gde su ginuli u onaj prvi rat nisu bili mnogo raspoloženi diu opet oni da krvare gaće, koja god da je vojska, gledaš da se skloniš kad prolaze i da se ne mešaš. Najbolje bilo da ne budeš ni sa jednima, ko može.

Al' došla četeres četvrta, vidiš tu je samo što nije, kupe se Nemci iz Paraćina polako, a kolko ih već prošlo odozdo. A onda počeli da se povlače i sa zaječarske pruge, i vidi se iz sela da idu, čuješ priču da nailaze Rusi, biju se tam negde oko Boljevca, presekli prugu.. i sednu seljaci da pričaju pa dobro bre, dosad smo se izvukli, al eve prođe rat, šta će pričamo kad nas pitaju deca šta smo radili u rat?

I dogovore se oni diu doslobode neko selo. Padne dogovor da to bude Šaludovac, tu najbliže bili Nemci, a nije i bilo mnogo.

Sad kad pogledaš mapu, Šaludovac im nije daleko, za sat vreme peške mož se stigne. Deda Goma inače i pre rata radio u Popovac u Cementaru nosio džakove na leđa, pa dobro znao svaki žbun pored puta, a put ide odma tu. Al što su Nemci koj moj imali četu vojnika smeštenu u Šaludovac, koj će ga zna, nikako mi nije jasno šta čuvali tamo, jedino ko su tu spavali jer čuvali fabriku a u Popovac nije imala zgodna kuća..

Svejedno, pokupe se jedno dvaestinu njih, Lešjani, Mutničani (selo od tad već pokojnog Branka Krsmanović, a danas selo od Ane Nikolić), i dal beše neki Planjani, dovate puške koj kakvu imao, i sad u selo lovci kolko oćeš, a tad sam bilo još više. I stignu oni u Šaludovac, podele se na dve grupe, aj dopkole tu neku kuću de bili Nemci, al onako malo izdalje, što je sigurno sigurno. I nameštaju se oni, kad ono Đura Mali zapne nogom za nešto, saplete se, i puška opali pre no što su svi bili spremni.

Nemci čuju, poskaču na uzbunu, al ne znaju odakle puca.

Mutničani isto čuju, opale dva tri metka s druge strane, al opet ni oni ne znaju ko puca i šta se dešava.

Lešjani opsuju Đuru i krenu i oni da pucaju i da galame kolko god mogu.

I tako pucnjava, a još sabajle pa se ne vidi bogzna šta, i niko nikog da pogodi.

Posle nekolko minuta, Nemci se presabrali, ubre neko puca na nas, dal moguće da su već dovde došli, čuli da prekinuta pruga, čuli i topove izdaleka, Obradove Stolice de su se bili s Rusima nisu tolko daleko da ne mož se čuje. I pošto pojma nisu imali ko puca na njih i kolko ih je, a bolje znali od svih naših da rat neće još dugo i za kakvu budalu treba da ginu, pokupe se i uz pucnjavu na sve strane odu ka Popovcu, de fabrika i de računali će nađu neke svoje.

Ovi naši sačekali da se Nemci raziđu pa uišli u selo ko oslobodioci, pričao deda lepo ih dočekali tamo, al nije smeo mnogo u detalje, nije pedagoški.

I dobro sad, kakva je ovo junačka priča?

Takva je kakva je. Deda Goma nije ni umeo ni voleo da dodaje ono što nije bilo.

Deda Goma nije pamtio svog oca, jer je Vladimir otišao da tera Turke 1912, oterao i Bugare, prešao Albaniju, probio Solunski front, došao do Kruševca na 50 km od sela, za dan da pređe peške, i tu se razboli i umre. I nije teo da uči nikog mlađeg da je rat junaštvo i nešto super, bolje da se generacije pamte i žive zajedno nego ko on što je morao..

A Šaludovci posle tolko bili ljuti na Nemce da ih sad u Ulm ima gomila.
gedza.73 gedza.73 09:08 10.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

medjutim92
A Šaludovci posle tolko bili ljuti na Nemce da ih sad u Ulm ima gomila.

Negde sam pročitao izjavu jednog našeg gastarbajtera.

'Zahvalan sam socijalizmu što mi je pokazao put u kapitalizam'

nikvet pn nikvet pn 09:12 10.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

medjutim92

st.jepan st.jepan 09:20 10.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

nikvet pn
medjutim92



Sjajna priča, uživanje čitati.
Ko da je iz neke prave knjige.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 10:23 10.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

pričao moj pradeda Goma (1910) svom unuku, mom ocu..


Balkan ekspres.

Lep jezik!



Ali ima i ono sto se u pricama o ratu cesto ne pominje a to je robovski rad (ovo nije metafora nego termin iz istoriografije posto su nacisti imali robove), radni i konc logori. U slucaju rata na teritoriji Kraljevine Jugoslavije vecina ovih logora je bila u Nemackoj i Austriji pa je to moze biti razlog da su oni manje deo tog ratnog secanja.

To iskustvo u logorima se opet nije uklapalo u narativ o NOR pa je i to uticalo da je danas bitnija tema koliko je u nekom selu bilo partizana i cetnika cetresteite nego ko je sta i kako preziveo po tim logorima. Manje se o tome moze naci u domacoj nego u inostranoj istoriografiji a i drzava Srbija tek od nedavno je nesto kao pocela (znaci uradila skoro nista) da se interesuje da se zrtve sa prostora okupirane Srbije 'obeleze' na prikladan nacin.

milisav68 milisav68 10:42 10.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

Neues aus der Nachbarschaft
Ali ima i ono sto se u pricama o ratu cesto ne pominje a to je robovski rad

Kakav crni robovski rad, robovi su dobijali hranu.

Nemci su precizno izračunali koliko čovek može da radi bez hrane (i zaradi gazdi), a koliko košta njegov transport do logora.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 10:54 10.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

Kakav crni robovski rad, robovi su dobijali hranu.


Prinudni i robovski rad su strucni termini. Sad, sve moze da se dovede u pitanje pa i to, ali ne vidim cemu. To je manje zanimljiva tema od samih logora, hapsenja, rada, prezivljavanja i umiranja u logorima i povratka kuci i odlaska u trecu zemlju.
medjutim92 medjutim92 12:01 10.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

Neues aus der Nachbarschaft
Ali ima i ono sto se u pricama o ratu cesto ne pominje a to je robovski rad (ovo nije metafora nego termin iz istoriografije posto su nacisti imali robove), radni i konc logori. U slucaju rata na teritoriji Kraljevine Jugoslavije vecina ovih logora je bila u Nemackoj i Austriji pa je to moze biti razlog da su oni manje deo tog ratnog secanja.


Baba bivšeg cimera je imala sjajnu priču o ovome.. ćerka lokalnog domaćina u okolini Čačka, ali je nešto pomagala partizanima, i onda je jednom četnici uhvate.

Kad su je sprovodili da vide šta će s njom, verovatno s namerom da joj naprave još jedan osmeh na grlu, naiđe neki drugi viđeniji dobrostojeći domaćin, izviče se na njih, znate li čija je to ćerka, nemojte da se zajebavate, puštajte devojku.. i oni je puste.

Ona kud će šta će, morala da se skloni, ali nije smela u šumu, nego ode u Kragujevac, koji je streljanjem smiren na neko vreme, nađe tamo neki posao, lepo se snađe.. ali vrlo brzo stigne glas za njom, sazna se ko je i šta je, i da bi se spasila od bede, prijavi se dobrovoljno da ode u radni logor u Nemačku.

I tako završi u Austriji, i preživi rat bez većih problema, malo bilo nezgodno kad su bombardovali, ali to je ništa u poređenju s ratom u Srbiji, još naučila jezik.. ceo život posle pričala kako je s Nemcima bilo mnogo lakše nego s našima.

A njen muž je u ratu triput bio u partizanima i dvaput u četnicima, jer kako ko naiđe, mobiliše..


Čudo jedno koliko istorija ume da izgleda drugačije iz lične perspektive..
freehand freehand 16:13 10.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

I tako završi u Austriji, i preživi rat bez većih problema, malo bilo nezgodno kad su bombardovali, ali to je ništa u poređenju s ratom u Srbiji

Ček sqd, ona nije bila iz Paraćina u kome je kao bio rat al baš i nije sem što je kurs bio malo nepovoljniji?
mariopan mariopan 16:38 10.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

Neues aus der Nachbarschaft
Kakav crni robovski rad, robovi su dobijali hranu.


Prinudni i robovski rad su strucni termini. Sad, sve moze da se dovede u pitanje pa i to, ali ne vidim cemu. To je manje zanimljiva tema od samih logora, hapsenja, rada, prezivljavanja i umiranja u logorima i povratka kuci i odlaska u trecu zemlju.

Majka moje drugarice je odvedena u logor u Mađarskoj na prinudni rad 1941. godine kada je imala 12 godina. Vratila se 1945 u maju mesecu, sve uredno zavedeno u knjigama. Vratila se devojka od 17 godina koja više nije bila normalna. Ne znam šta joj je tačno bilo, kakva je to dijagnoza, da li je to neka nervna bolest, ispuštala je stvari ili bi ih previše jako drzala, ili bi joj ispadale same....nije mogla da se kontroliše. Dve čerke je podigao muž i nju je pazio do smrti jer sama nije za to bila sposobna.
Šta su joj tamo radili ne zna niko.

Pre nekih petnaestak godina država Mađarska je obavestila preko crvenog krsta naše vlasti da će da obešteti logoraše i proceduru kako da se jave našem crvenom krstu preko koga će to sve da ide.
I ona dođe kod mene da pozajmi sto evra jer joj treba profesionalni prevod sudskog prevodioca na mađarski jezik, sve kopije dokumenata njene majke apostila overa u sudu, sto se sve plaća a ona nema od čega to da plati, čak ni put do Beograda ne može da plati, mora da zajmi.
I preda ona sve papire na vreme.
Neki kreten u crvenom krstu u Beogradu pogreši ime oca njene majke i nju odbiju. Džabe je pokazivala svoja dokumenta gde se ime oca slaže sa imenom oca u knjigama logora ove naše ni opepeliti i tako ona nije dobila ništa.
Ali je saznala koliko bi dobila za pet godina robovskog rada svoje majke i njen unisten život:
Dobila bi ukupno 500 evra.
O tome sam već jednom pisala na blogu povodom druge teme, svejedno, nije loše ponoviti da se ne zaboravi.
milisav68 milisav68 21:02 10.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

Neues aus der Nachbarschaft
Prinudni i robovski rad su strucni termini. Sad, sve moze da se dovede u pitanje pa i to, ali ne vidim cemu. To je manje zanimljiva tema od samih logora, hapsenja, rada, prezivljavanja i umiranja u logorima i povratka kuci i odlaska u trecu zemlju.

Postoji razlika ne samo u izrazu.Ljudi koji su zarobljavani su slati na prinudni rad, i dobijali su kakvu takvu hranu da bi uopšte mogli da rade, i uglavnom su preživeli.

Ovi po logorima smrti (najčešće Jevreji), ciljano nisu dobijali hranu da bi pomrli, ali su morali da rade dok ne padnu mrtvi.I to je sve bilo prezizno izračunato u odnosu na telesnu masu.Nešto kao eksperiment.

Zato kažem da je neuporedivo sa robovima, jer su i robovi dobijali redovnu hranu.
kamilo_emericki kamilo_emericki 11:10 11.03.2021

Re: Priča iz istog kraja, iz istog rata..

Neues aus der Nachbarschaft
Kakav crni robovski rad, robovi su dobijali hranu.


Prinudni i robovski rad su strucni termini. Sad, sve moze da se dovede u pitanje pa i to, ali ne vidim cemu. To je manje zanimljiva tema od samih logora, hapsenja, rada, prezivljavanja i umiranja u logorima i povratka kuci i odlaska u trecu zemlju.

Moj đed, kao rezervista bio zarobljen u aprilu i odveden u zarobljeništvo u Njemačku.
Imao je sreću u nesreći pa je čitav rat proveo radeći na nekoj farmi. Dodjeli li ga gazdi kao zamjenu za sina mu koji je otišao negdje na front. Đed se vratio kući živ i zdrav kao i u dobroj kondiciji. Baka baš nije volila da se priča o tom njegovom zarobljeništvu tako da ne znam nekih detalja.
alselone alselone 09:13 10.03.2021

Luda gužva ovih dana

Samo da pozdravim Nika i kažem da mi se sviđa napisano.

Imao bih štogod ispričati na ovu temu, i možda stignem dok se ne zatvori blog.
freehand freehand 10:00 10.03.2021

Više od igre



lepa i bajkovita priča. kao Mediteraneo.
Sediš u Paraćinu i ne znaš za Kraljevo, Kragujevac, šabac, Valjevo, kruševac, kamoli za Beograd i čekaš da rat prođe... A oni zapatili i četnike i komuniste, pa ko im je kriv.

Da sam Paraćinac sigurno bih pomenuo i ovo u priči, čak bih bio ponosan na ovog čoveka:


Нит правде прекинут је. Зацарила обест и сила. Велики тлаче мале и у својој осионости не познају Бога; немају душу. Крвожедни Хитлер хита да ни једна њива на ово земаљској кугли не остане засејана јадом и чемером. Ни наша напаћена Отаџбина није поштеђена. Пружамо ти своју поштену руку али ти хоћеш и срце. У жељи да освајаш и тлачиш ти нам газиш оно што нам је кроз сва робовања и кроз векове било најсветије газиш нам слободу и част газиш нам понос. Теби Хитлере; кајинов сине ми деца великих отаца и дедова узвикујемо доста. Не слушаш ли наићићеш на бодре мишице наше. Пролићемо ти крв и ногом ти аждајо стати на врат да се не дигнеш. Упамти да нас је можда Господ Бог одредио да код нас добијеш одмазду за сва недела. Упамти


Šteta je samo što su Švabe hapseći ga morali da remete palanački mir, ali su se palančani branili žmurenjem.

KLIK
milisav68 milisav68 10:21 10.03.2021

Re: Više od igre

freehand
lepa i bajkovita priča. kao Mediteraneo.
Sediš u Paraćinu i ne znaš za Kraljevo, Kragujevac, šabac, Valjevo, kruševac, kamoli za Beograd i čekaš da rat prođe... A oni zapatili i četnike i komuniste, pa ko im je kriv

Da, mnogo bolje rešenje je da pripucaš na trećepozivce, pa kad se pojavi ozbiljna vojska - pobegneš u Bosnu.
freehand freehand 10:25 10.03.2021

Re: Više od igre

milisav68
freehand
lepa i bajkovita priča. kao Mediteraneo.
Sediš u Paraćinu i ne znaš za Kraljevo, Kragujevac, šabac, Valjevo, kruševac, kamoli za Beograd i čekaš da rat prođe... A oni zapatili i četnike i komuniste, pa ko im je kriv

Da, mnogo bolje rešenje je da pripucaš na trećepozivce, pa kad se pojavi ozbiljna vojska - pobegneš u Bosnu.

Kako bi se inače dičili danas "prvim gerilcem u porobljenoj Evropi"? Ili govoriš o Lozničanima,Kraljevčanima i Kragujevčanima generalno??
nikvet pn nikvet pn 10:26 10.03.2021

Re: Više od igre

Е јесте му реко. Све тачно. Али мудро таман колико Тајсону у лице кад би сручио.
freehand freehand 10:29 10.03.2021

Re: Više od igre

nikvet pn
Е јесте му реко. Све тачно. Али мудро таман колико Тајсону у лице кад би сручио.

Dobro, ja da sam Paraćinac ponosio bih se što sam imao takvog čoveka za gradonačelnika.

milisav68 milisav68 10:42 10.03.2021

Re: Više od igre

freehand
Kako bi se inače dičili danas "prvim gerilcem u porobljenoj Evropi"? Ili govoriš o Lozničanima,Kraljevčanima i Kragujevčanima generalno??

Ne skreći sa teme o junačkim komunistima.
freehand freehand 10:47 10.03.2021

Re: Više od igre

milisav68
freehand
Kako bi se inače dičili danas "prvim gerilcem u porobljenoj Evropi"? Ili govoriš o Lozničanima,Kraljevčanima i Kragujevčanima generalno??

Ne skreći sa teme o junačkim komunistima.


Izvini molim te, nisam znao šta je tema. Jesi li obavestio i domaćina i domaćicu, da ne troluju bez veze?

Inače, koliko razumem, nova blogerska istoriografija došla je do toga da su četnici sem što su otpočeli ustanak (pa je posle Draža utekao u Bosnu, kako i ti kažeš) na kraju Srbiju i oslobodili, kako od Nemaca tako i od sebe. Ne razumem u čemu je sad problem?

milisav68 milisav68 10:54 10.03.2021

Re: Više od igre

freehand
[Izvini molim te, nisam znao šta je tema. Jesi li obavestio i domaćina i domaćicu, da ne troluju bez veze?

Nisi znao šta je tema mog komentara.
Inače, koliko razumem, nova blogerska istoriografija došla je do toga da su četnici sem što su otpočeli ustanak (pa je posle Draža utekao u Bosnu, kako i ti kažeš) na kraju Srbiju i oslobodili, kako od Nemaca tako i od sebe. Ne razumem u čemu je sad problem?

Problem je što lažeš.
nikvet pn nikvet pn 11:02 10.03.2021

Re: Više od igre

freehand
takvog čoveka za gradonačelnika


Повукао се из политичког живота 1939.


Драгачевац је био докони пензионер. А градоначелник је био речени Паулус. Он је стварни локални херој тога времена. Много је лудих глава спасао, обострано.

Једног јутра, кажу, приводи жандар четворицу; пролази Павлус и пита га: Којим добром? Жандар каже: Коцкали се госн начелниче. Он им се онако бесно швапски унесе у лице и чека одговор. Нисам се коцкао, богами! Нисам ни ја, очију ми! Нисам мајке ми! Четврти ћути. А ти, јеси ли се коцкао? Госн начелниче, ја сам стварно 'тео да се коцкам - ал' нисам имао с кога!

Пресуда на лицу места, на улици испред општине: ова тројица десет по туру, ти четврти ајде кући. А могао је 'ладно без подпитања да их пошаље у Борски рудник или на воз за Немачку.



medjutim92 medjutim92 11:42 10.03.2021

Re: Više od igre

freehand
Dobro, ja da sam Paraćinac ponosio bih se što sam imao takvog čoveka za gradonačelnika.



Naravno da smo ponosni. Ima i ulicu, dva puta po 50 metara, s tim što je u prvom momentu dobio samo tih 50 metara, drugih 50 je nakalemljeno kasnije i asfaltirano relativno skoro.

Duže ulice su prvo bile rezervisane za bolje drugove, a posle za vlastelu i vojvode..
freehand freehand 16:12 10.03.2021

Re: Više od igre

Problem je što lažeš.

Važi ciketan.
Znači, nije Draža taj što je prvi digao ustanak pa utekao u Bosnu?
antioksidant antioksidant 11:59 10.03.2021

kakva crtica...

nije ga vukla knjiga već lagodan život i komunizam...

samo ispravka, branko krsmanović je isteran iz još gimnazije zbog socijalizma. nije se u pragu zarazio "lagodnim životom"
angie01 angie01 12:04 10.03.2021

Re: kakva crtica...

nije ga vukla knjiga već lagodan život i komunizam..


:)),

baska sto su revolucionare hapsili i trpali na robiju.


antioksidant antioksidant 12:15 10.03.2021

Re: kakva crtica...

ne znam, porodična sećanja su verovatno za svakog različita. neki se iz tog perioda sećaju i marisava. smutno je to vreme bilo da bi se danas potezali "bolji je čips, smoki ne valja" argumenti
Atomski mrav Atomski mrav 13:55 10.03.2021

Re: kakva crtica...

ne znam, porodična sećanja su verovatno za svakog različita. neki se iz tog perioda sećaju i marisava. smutno je to vreme bilo da bi se danas potezali "bolji je čips, smoki ne valja" argumenti


Ako krenemo da pišemo svak svoje porodično predanje o tome kako je bilo za vreme okupacije tokom II svetskog rata diljem bivše nam domovine, bojim se da će to prerasti u skeč o četiri Jorkširca...

EDIT: Za ekipu sa galerije


zilikaka zilikaka 14:11 10.03.2021

Re: kakva crtica...

bojim se da će to prerasti u skeč o četiri Jorkširca...

Bilo bi zgodno da ovo objasniš, za nas sa galerije. Blog je često prilika da se nešto novo nauči a ja o ovome pojma nemam.
P.S. Brat Gugl pomogao. Našla.

nikvet pn nikvet pn 12:26 10.03.2021

...

Све те ситне и крупније занатлије заједно са трговцима, индустријалцима и сеоским газдама сачињавале су чаршију, јавно мнење. Они су водили привреду, доносили приход у град и о њему одлучивали.


Локална самоуправа и финансије између два рата били су потпуно другачији. Градом је управљало десетак финансијски најјачих, бумбара што би се данас рекло. Седети у Градском савету била је велика част и - сигуран расход. За разлику од данас. Они су из свога џепа финансирали јавне потребе. Невероватно али морам поверовати своме стрицу архитекти који је то знао до детаља. Општински буџет био је смешан, колико да покрије трошкове зграде, пар ћата и пандура. Градски савет реши нпр. да се скоцка главна улица, пошто је то? Толико и толико. Ко то плаћа, округ, бановина, краљевина? Паз'да не плате; коме треба нека плати. Колико ко даје? Онда ту сакупе добар комад и пусте абер осталим газдама по чаршији да допуне колико ко може. Кад се испуни цифра ајде дунђери на посао. Нигде кинте, све на реч. Дунђери просту радну снагу затраже од начелника који дигне жандаре да наватају кримоса колико им треба. И ето их сутра уз дунђере на шљаку.

Из онакве пропасти по Првом рату град је метеорски напредовао.
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:38 10.03.2021

Re: ...

Из онакве пропасти по Првом рату град је метеорски напредовао.


Zlatno Doba, takoreći.

Bre, nikvete, kako si ovo lepo prikupio i skockao, čak su mi i nacisti došli nekako dragi: verovatno ih je neka muka naterala na okupaciju, ali su bili skroz korektni, umeli da cene saradnju, održavali red, uredno plaćali to što im je trebalo za ratne operacije, skoro nikog nisu streljali, i posle lepo sami otišli. Samo taj neki Krsmanović, prokleta komunjara, neradnk i vucibatina, je pravio nered, ali srećom samo tamo na planini Kosmaju, dok nije dobio naredbu da se samoubije u zasedi.

No, zezanje na stranu, moj jedan deda je na početku rata odma otišao u šumu i priključio se partizanima, izgleda da mu nije odgovarao taj prijateljski menadžement od strane benevolentnog okupatora na jednoj, a loše higijenske navike ove četničke razularene bande na drugoj i njihovo očijukanje sa benevolentnim okupatorom, a nestrpljiv da lepo sačeka da ga Rusi oslobode. Jebi ga, takva je bila ondašnja mladež. Ali njegove priče znamo, manjeviše su ispričane u omraženim komunjarsksim čitankama i Bulajićevim filmovina.

Ali ovaj drugi deda, kojeg slabo pamtim jer je poginuo na Zrenjanincu kad sam bio prvi ili drugi osnovne, on više odgovara ovim tvojim sugrađanima. Samo što je nekoliko puta, po sopstvenom priznanju, u ambaru povremeno krio Prleta i Tihog (Krnjača je imala jak pokret otpora alo-alo tipa pred oslobođenje Beograda, verovatno poznati kao Ljudi iz Močvare) kad su mu, verovatno na dojavu iz komšiluka, dolazili iz gestapoa ili takve neke slične organizacije za ordžavanje reda da trkeljišu, zamalo da najebe ("tresle mu se čakšire" . Ali to se isplatilo, donekle, jer posle rata, kad su komunjare krenule da oduzimaju imovinu od saradnika okupatora, njemu nisu uzeli ništa. Jesu nacionalizovali ali ga nisu oterali sa te zemlje. Dobro, nije toga mnogo ni bilo, pola hektara zemlje pored Kalovite, koja je odhranila mog oca i još troje dece.





Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana