Budućnost| Istorija

Aleksandar

niccolo RSS / 20.03.2021. u 12:24

Na Filipovom blogu smo se kratko dotakli pitanja da li su rezultati Aleksandra Karađorđevića, kralja SHS i Kraljevine Jugoslavije, u potpunosti i objektivno ocenjeni u srpskom društvu. Čini se da njega ne vole ni nacionalisti, jer se cela ta priča sa ujedinjenim južnim Slovenima nije baš najbolje završila, pogotovo iz srpskog ugla gledano. A ne vole ga ni ovi drugi, najčešće pod uticajem narativa o velikosrpskoj hegemoniji.

 

 

Ja mislim da je svaljivanje sve krivice na jednoga zgodno, u smislu prostog i jednostavnog rešenja koje ne traži dalje analize, ali i oslobađanja od krivice svih ostalih. Iako je zgodno verujem da je duboko pogrešno. 

 

Praktično od prvih koraka ka oslobađanju od Turske, srpska država (šta god to u konkretnom momentu značilo) je kao jedan od ciljeva imala oslobađanje i onih teritorija sa srpskim/slovenskim narodom koji još uvek nije bio deo te srpske države. 

 

Uzmimo samo Garašaninovo Načertanije, koje smo takođe skorije spominjali na Blogu kao primer dokumenta koji ima gotovo mitski status kao neki ne znam kakav dokaz o velikosrpskoj hegemoniji, a koji u stvarnosti em nije imao domašaj koji mu danas pripisuju, em je bio primenjivan jedan kratak period. Em, da se ne lažemo, njegova primena nije ni donela ne znam kakve praktične rezultate.

 

Dakle, nije baš da je sve bilo idealno i da je onda došao Aleksandar i sjebao srpsku stvar. Čak ni posle Drugog balkanskog rata nisu sve teritorije koje smo pokušavali da prisjedinimo potpadale pod Kraljevinu Srbiju i u tom smislu se postupci nakon Prvog svetskog rata mogu posmatrati kao prirodan nastavak politike koju je Srbija imala od početka 19. veka pa na ovamo.

 

Tačno je, s druge strane, da je ujedinjenju pristupljeno ko grlom u jagode, te da nisu baš sve okolnosti sagledane. Nisam siguran koliko je u to vreme bilo očigledno kao danas da Katolička crkva nikako ne voli da katolicima vladaju pravoslavni narodi i da će u tom smislu pokušavati na svaki način da to spreči odnosno prekine, ali je svakako bilo očigledno da ni sami Hrvati i Slovenci nisu toliko oduševljeni ujedinjenjem. Nije se sagledao ni obim stradanja Srbije u ratu – verovatno ni obnova Srbije u granicama pre rata ne bi išla tako glatko, a kamoli kad se odjednom oslabljena država uveća svoje granice za onoliko, uključujući i one koji nisu baš previše oduševljeni ujedinjenjem. Bilo je i nekih proceduralnih grešaka, koji i danas prave smetnje u odnosima sa bliskim susedima.

 

Ipak, neće baš biti da je sve u Kraljevini bilo toliko loše. Uostalom, pogledajmo samo spisak iz ovog teksta o kompanijama koje su ili nastale tokom perioda o kome pričamo ili su nastavile poslovanje posle Prvog svetskog rata, a koje su danas poznate pod svojim nazivima dobijenim uglavnom nakon Drugog svetskog rata.

 

Eto, to bi ukratko bio moj stav o Aleksandru i periodu Kraljevine SHS/Jugoslavije, a pozivam i druge blogere da daju svoje viđenje.

 



Komentari (418)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

stemajz stemajz 12:43 24.03.2021

Re: Proces

maksa83

E.

A šta ste u horoskopu?


максо, ово је више испуњавање споменара, рекао бих :)
ту можеш мало и да преписујеш, не знам како би то ишло код хороскопа, не разбирам се баш...
gvozden1 gvozden1 12:54 24.03.2021

Re: Proces

apacherosepeacock
gvozden1
Hipici jbt :)

A jel nosite onu traku oko glave i cvetne košuljice? :)


Bogami i ti si hipik spram mog rezultata..

Daj da vidimo ako smeš :)
apacherosepeacock apacherosepeacock 13:03 24.03.2021

Re: Proces

stemajz
maksa83

E.

A šta ste u horoskopu?


максо, ово је више испуњавање споменара, рекао бих :)
ту можеш мало и да преписујеш, не знам како би то ишло код хороскопа, не разбирам се баш...


U pravu je Maxa, tu su negde u istom rangu. (horoskop i ovaj test)

Odgovaraš li prvom i poslednjom opcijom - ideš na obode kvadrata (bilo kojeg)
ako biraš 2 srednja ideš u centar. I to je to.

A pitanja su u na nivou za osnovnu školu.
apacherosepeacock apacherosepeacock 13:09 24.03.2021

Re: Proces

gvozden1
apacherosepeacock
gvozden1
Hipici jbt :)

A jel nosite onu traku oko glave i cvetne košuljice? :)


Bogami i ti si hipik spram mog rezultata..

Daj da vidimo ako smeš :)


I take the fifth.

(Šalim se, ja sam bre radikalna do koske. )
docsumann docsumann 13:14 24.03.2021

Re: Proces

maksa83

E.

A šta ste u horoskopu?


znak
docsumann docsumann 13:15 24.03.2021

Re: Proces

Ovaj je važio za najlepšeg




Bajaga?
alselone alselone 13:17 24.03.2021

Re: Proces

Dobro de, ako vam se ne sviđaju rezultati sebe ili drugih, ne morate igru da kudite. :)

Nije detaljna psihološka analiza ali je korektna igirca koja pokazuje rezultate koji su u skladu sa stavovima koje iznosimo ovde godinama.

Stav broj jedan - marksisti su oko nas.
gvozden1 gvozden1 13:25 24.03.2021

Re: Proces

docsumann
Ovaj je važio za najlepšeg




Bajaga?

Stvarno liči jbt! :)
apacherosepeacock apacherosepeacock 13:32 24.03.2021

Re: Proces

Stav broj jedan - marksisti su oko nas.


Da.


Hučito, evo konkretno - economic l/r 2.5, social libertarian 1.69 (plavi kvadrat tačno iznad tebe:))
gvozden1 gvozden1 13:36 24.03.2021

Re: Proces

apacherosepeacock
Stav broj jedan - marksisti su oko nas.


Da.


Hučito, evo konkretno - economic l/r 2.5, social libertarian 1.69 (plavi kvadrat tačno iznad tebe:))

Uh dobro je, možda će onda proći i bez rata između nas :)

Ja mislio neki ekstremista pa se naoružao.
principessa_etrusca principessa_etrusca 14:02 24.03.2021

Re: Proces

apacherosepeacock

Hučito, evo konkretno - economic l/r 2.5, social libertarian 1.69 (plavi kvadrat tačno iznad tebe:))

Сви ви са којима се у принципу слажем сте листом горе и десно од мене (Economic Left/Right: -4.63, Social Libertarian/Authoritarian: -4.31).

gvozden1 gvozden1 14:34 24.03.2021

Re: Proces


Сви ви са којима се у принципу слажем сте листом горе и десно од мене (Economic Left/Right: -4.63, Social Libertarian/Authoritarian: -4.31).
onda je ovo stvarno horoskop.
Mada zanimnjiv.

Ali verujem da bi psiholozi u ovome videli ozbiljnu stvar.
srdjan.pajic srdjan.pajic 14:56 24.03.2021

Re: Proces

docsumann
Hipici jbt :)


mi, djeca iz trećeg kvadranta


Uh, što je to bila dobra knjiga, zastrašujuća, poneo sam je sa sobom u USA, i baš sam je nedavno ponovo pročitao.
docsumann docsumann 15:03 24.03.2021

Re: Proces

srdjan.pajic
docsumann
Hipici jbt :)


mi, djeca iz trećeg kvadranta


Uh, što je to bila dobra knjiga, zastrašujuća, poneo sam je sa sobom u USA, i baš sam je nedavno ponovo pročitao.


to bi trebalo biti lektira.

prvi-drugi srednje.
gvozden1 gvozden1 15:13 24.03.2021

Re: Proces


to bi trebalo biti lektira.

prvi-drugi srednje.

Al da bude sa stanice, ne kolodvora :)
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:16 24.03.2021

Re: Proces

docsumann
srdjan.pajic
docsumann
Hipici jbt :)


mi, djeca iz trećeg kvadranta


Uh, što je to bila dobra knjiga, zastrašujuća, poneo sam je sa sobom u USA, i baš sam je nedavno ponovo pročitao.


to bi trebalo biti lektira.

prvi-drugi srednje.


Ja mislim da sam je prvi put tad negde i pročitao. Bio je i film pravljen po njoj, ali nisam gledao, sećam se da me nisu pustili roditelji, jer su čuli da je dosta eksplicitan. Posle ga više nisam mogao naći, čak ni ovde kod nas gde smo do pre desetak godina imali sjajnu video biblioteku gde je bilo šta god ti padne napamet. Imali su naslov, doduše na nemačkom, ali ne i kasetu/disk.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:19 24.03.2021

Re: Proces

gvozden1

to bi trebalo biti lektira.

prvi-drugi srednje.

Al da bude sa stanice, ne kolodvora :)


I da se prevede sa jekavice.

Ali knjiga ima i zanimljiv socijalistički predgovor, gde se u početku kritikuju zapadna kapitalistička društva za porast narkomanije tih godina, mada se stidljivo priznaje da je toga bilo i u naprednom socijalizmu, te da su lekcije univerzalne.
alselone alselone 15:43 24.03.2021

Re: Proces

apacherosepeacock
Stav broj jedan - marksisti su oko nas.


Da.



Stav broj dva: Ljudi mešaju ekonomiju i ljudska prava.
apacherosepeacock apacherosepeacock 15:48 24.03.2021

Re: Proces

principessa_etrusca
apacherosepeacock

Hučito, evo konkretno - economic l/r 2.5, social libertarian 1.69 (plavi kvadrat tačno iznad tebe:))

Сви ви са којима се у принципу слажем сте листом горе и десно од мене (Economic Left/Right: -4.63, Social Libertarian/Authoritarian: -4.31).


Verovatno zato što si pokazala više empatije po nekim pitanjima od mene :). Recimo po pitanju uvođenja smrtne kazne za teške zločine (ja sam za).

I imaš, verovatno, više odgovora u rangu strongly agree/disagree, ja imam samo jedan ili dva.

Huči
Ja mislio neki ekstremista pa se naoružao.


Pa nisam još doskočila do Megi Tačer, mada, nikad se ne zna..
apacherosepeacock apacherosepeacock 16:00 24.03.2021

Re: Proces

alselone
apacherosepeacock
Stav broj jedan - marksisti su oko nas.


Da.



Stav broj dva: Ljudi mešaju ekonomiju i ljudska prava.


Pod marksisti ja podrazumevam pravac mišljenja oko ekonomije.

Oko pitanja ljudskih prava imam rezervu za ono što se piše po internetu u smislu većina ljudi voli sebe rečima da predstavi boljim nego što u sustini (ili RL/na delu) jesu.
alselone alselone 16:09 24.03.2021

Re: Proces

Pod marksisti ja podrazumevam pravac mišljenja oko ekonomije.


Ja podrazumevam odnos prema socijalnom ustrojstvu drušva, pri čemu je ekonomija samo jedan deo. Na primer - želja za zabranama je toliko marksistički manir a nema veze sa ekonomijom. Zabrane knjiga, filmova, ljudi, zabrana reči itd itd.
milisav68 milisav68 16:11 24.03.2021

Re: Proces

srdjan.pajic
Ja mislim da sam je prvi put tad negde i pročitao. Bio je i film pravljen po njoj, ali nisam gledao, sećam se da me nisu pustili roditelji, jer su čuli da je dosta eksplicitan. Posle ga više nisam mogao naći, čak ni ovde kod nas gde smo do pre desetak godina imali sjajnu video biblioteku gde je bilo šta god ti padne napamet. Imali su naslov, doduše na nemačkom, ali ne i kasetu/disk.

Ima sad serija.

Knjiga je bila kultna, film se gledao u celom svetu. Sada, posle četiri decenije, „Mi deca sa stanice Zoo“ postoji kao serija na platformi Amazon prajm. To je priča o heroinu i zaboravljenoj omladini.


link
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:13 24.03.2021

Re: Proces

Verovatno zato što si pokazala više empatije po nekim pitanjima od mene :). Recimo po pitanju uvođenja smrtne kazne za teške zločine (ja sam za).

Тачно, нисам за смртну казну.

(Нису питали, али сам за јавно бичевање за нека дела.)
docsumann docsumann 16:18 24.03.2021

Re: Proces

Ali knjiga ima i zanimljiv socijalistički predgovor, gde se u početku kritikuju zapadna kapitalistička društva za porast narkomanije tih godina, mada se stidljivo priznaje da je toga bilo i u naprednom socijalizmu, te da su lekcije univerzalne.


jeste, baš daje dobar, direktan uvid (iz perspektive djeteta) u otuđene živote njemačke radničke klase, nabijene po novim ogromnim neboderima u stambenim blokovima, gdje roditelji jureći za karijerom, ostavljaju djecu da sama ispituju i istražuju po urbanoj džungli punoj kojekakvih iskušenja.

sjećam se detalja o tome kako su liftovi u tim zgradurinama uvijek bili zapišani, jer im je trebalo dosta vremena da stignu na najvisočije spratove, pa dijete koje je iz igre krenulo kući da obavi nuždu, jednostavno ne bi izdržalo...

posebno je dobro prikazano svjedočenje kako djeca počinju da se upuštaju u prostituciju kako bi došla do novca za heroin.
pa čitav soj odraslih ljudi-lešinara koji vreba posrnule klince kako bi ih odveo kući.
sjećam se da to ponekad uopšte ne bi bili klasični predatori, već emotivno prilično disfunkcionalni ljudi, s "nestandardnim" seksualnim porivima, koji su imali pare, a nisu imali nikakav socijalni život.
često bi klinci dominirali takvim nesrečnicima, pošto ovi pored njih nisu imali nikoga.
baš divan polusvijet...

e da, na kraju socijalna služba upada na scenu, a policija hapsi pšodvodače, kao kakve plave bluze.
bar trunka svijetlosti u mučnu down atmosferu koja dominira drugim dijelom knjige.
docsumann docsumann 16:36 24.03.2021

Re: Proces

Na primer - želja za zabranama je toliko marksistički manir a nema veze sa ekonomijom. Zabrane knjiga, filmova, ljudi, zabrana reči itd itd.


rekao bih da je taj manir opštijeg značenjea i važenjka da bi se vezivao samo za marksizam.
zapravo nju na istorijsku scenu na vgelika vrata donosi hrišćanstvo.

prva zabranjena knjiga u starih grka je Protagorina (ovog sofistu ne treba brkati sa Pitagorom) O bogovima. no to su bili rijetki slučajevi.

prvi veliki cenzuristički zahvat predstavlja paljenje Aleksandrijske biblioteke, kom prilikom je ubijena i čuvena filosofkinja i matematičarka Hipatija.
GOAT kulminaciju cenzura dostiže sa inkvizicijom.

fašisti, komunisti, Gebels, KGB, Udba, Sekuritatea i ostale službe mogu samo da sanjauju o kreativnoj slobodi i metodama dubinskog brisanja knjiga, ljudi, ideja, kojima je pribjegavala ova ubitstvena "služba gospodnja"
alselone alselone 16:42 24.03.2021

Re: Proces

Dalo bi se diskutovati, čak bih i voleo, pogoto ovo za hrišćanstvo (koje hirišćanstvo, istočno ili zapadno), ali nemam sada koncentracije. Može amo tviter komentari. :)
docsumann docsumann 16:56 24.03.2021

Re: Proces

Dalo bi se diskutovati, čak bih i voleo, pogoto ovo za hrišćanstvo (koje hirišćanstvo, istočno ili zapadno),


paljenje aleksandrijske biblioteke su izvršili prvi (rani) hrišćani.
evo izguglah - 391. godine.
inkvizicija je naravno plod zapadnog hrišćanstva.

nešto laganije

Godine 1937, od 30. septembra počeo je da se objavljuje strip “Miki i njegov dvojnik” u Politici. Strip je trebalo da se objavljuje sve do februara naredne godine, ali ga u poslednjem mesecu 1937. godine ipak nije bilo. Državnom cenzoru se radnja stripa učinila previše slična dešavanjima na jugoslovenskom dvoru. Miki i njegov dvojnik su mu, zapravo, bili prikaz princa Pavla Karađorđevića i kralja Petra II.


i moj omiljeni citat o cenzuri,

u Rusiji je prvo nastala cenzura, pa tek onda književnost - Vladimir Nabokov
alselone alselone 17:02 24.03.2021

Re: Proces

inkvizicija je naravno plod zapadnog hrišćanstva.


Pričao je na TVu onaj vladika padobranac o tome kako je u isto vreme kada je po Evropi inkvizitirano zbog heliocentričnog modela, u Prizrenu SPC pronalazi knjigu 100 godina staru koja piše o tome. Tako nešto, ovo je teška parafraza ali je poenta ta.
apacherosepeacock apacherosepeacock 17:06 24.03.2021

Re: Proces

fašisti, komunisti, Gebels, KGB, Udba, Sekuritatea i ostale službe mogu samo da sanjauju o kreativnoj slobodi i metodama dubinskog brisanja knjiga, ljudi, ideja, kojima je pribjegavala ova ubitstvena "služba gospodnja"


Prvo razlika je u vekovima, drugo - i nije baš veliki progres od tada do danas po tom pitanju postignut, ako je uopšte. Ne spaljuju veštice ali vešaju žene na kranove (primer).

Mučenje se i dalje praktikuje, odsečenih glava na yutubu, rušenje hramova, spaljivanje jeretičkih knjiga.. Ono što se nekada rušilo/palilo peške danima/mesecima danas se radi džojstikom za sekund.. itd.

Broj žrtava u ratovima antika/srednji vek i 20. vek neuporedivo. Plus u 20 veku i močugama i noževima/sekirama i lomačom i u pećima utamanjivano. Nemaju šta da sanjaju o nekadašnjim kreativnim slobodama, sve im je uveliko pri ruci danas takodje.


freehand freehand 17:08 24.03.2021

Re: Proces

fašisti, komunisti, Gebels, KGB, Udba, Sekuritatea i ostale službe mogu samo da sanjauju o kreativnoj slobodi i metodama dubinskog brisanja knjiga, ljudi, ideja, kojima je pribjegavala ova ubitstvena "služba gospodnja"

Pa ono jeste, CIA je izabrala da kreira stvarnost, događaje i ljude i da na taj način deformiše realnost umesto da ih briše.
stemajz stemajz 18:31 24.03.2021

Re: Proces

хе, тај цитат набокова може бити вицкаст, поготово ако сматра да књижевност у руса почиње баш кад се он дохватио пера...
ништа необично за размажена деришта из богатих паразитских породица
docsumann docsumann 20:06 24.03.2021

Re: Proces

ништа необично за размажена деришта из богатих паразитских породица


malo čudno piše jedan od najboljih ruskih pisaca u 20. vjeku, nenadmašni stilista i mag igre riječima.
docsumann docsumann 20:13 24.03.2021

Re: Proces

Broj žrtava u ratovima antika/srednji vek i 20. vek neuporedivo.


ali zato ako u računicu ubaciš 21. vijek imaš da više ljudi gine u saobraćajnim nesrećama ili od uboda pčele nego u ratovima
bene_geserit bene_geserit 20:32 24.03.2021

Re: Proces

Ljudi mešaju ekonomiju i ljudska prava

Meni i pitanja deluju malo bezveze i nisam siguran da odgovore dobro interpretiraju.
Npr. Pitanje "Da li država treba da kontroliše i brani zloupotrebu monopola" ili tako već nekako, ja ću uvek da odgovorim sa Strongly Agree, to je elementarni uslov da imaš slobodno tržište. A siguran sam da te takav odgovor baca ka levoj strani ose, verovatno to tretiraju višak državnih regulacija - levo, što manje regulacija - desno. A zapravo je jako bitno o kakvom uplivu države pričamo, nisu sve državne regulacije iste, naprotiv.
freehand freehand 20:39 24.03.2021

Re: Proces

docsumann
Broj žrtava u ratovima antika/srednji vek i 20. vek neuporedivo.


ali zato ako u računicu ubaciš 21. vijek imaš da više ljudi gine u saobraćajnim nesrećama ili od uboda pčele nego u ratovima


Mislim da ljudi dosta olako donose zaključke i zauzimaju stavove. Preskočiću sad, na primer, šta se desilo sa Konstantinopoljem i njegovim stanovništvom po upadu krstaša, ili konačno ravnanje hrama sa njegovim braniocima i stanovništvom Jerusalima od strane Rimljana.
Ali, možda će ovo biti interesantno. Kinezi su vazda bili avangarda:

Bai Qi killed 400,000 Zhao soldiers 白起坑杀40万降卒

It was an ancient belief that killing captives was inauspicious. However, in the dictionaries of some generals, there was no entry for “prisoner-of-war.” Bai Qi, a famous general of Qin in the Warring States Period, who won more than 70 battles and never lost a single time in his life, was widely known for killing captives.

In the Battle of Changping between Qin and Zhao, 262 B.C, over 400,000 Zhao soldiers surrendered to Qin. But Bai only spared 240 of them to send message to Zhao. During his military career, Bai killed more than one million six hundred and fifty thousand soldiers. Despite of all his great military achievements, there is always controversy over whether he was a great general, due to his cruel practice of killing prisoners.



Gore su bile pominjane i knjige, i aleksandrijska biblioteka.
Da vidimo malo kako su to drevni Kinezi radili:


Emperor Qin Shihuang, the founder of the first unified empire in the history of China, was a great ruler but also a tyrant. Among what he did, the event “burn books and bury scholars alive (焚书坑儒)” had a large effect on history. In 213 B.C, Emperor Qin accepted official Li Si’s suggestion and ordered books to be burned. Except The History of Qin Dynasty and books on medicine, divination, and tree planting; many ancient books and records of the other six states were destroyed by Qin. The purpose of burning the books was to prohibit all heterodox thinking. Later, for the same reason, Emperor Qin ordered the burial of over 460 living scholars, who were thought to oppose him or his political


Znači, jebo knjige ako ostanu naučnici i profesori da ih oepšt napišu.
stemajz stemajz 21:37 24.03.2021

Re: Proces

docsumann
ништа необично за размажена деришта из богатих паразитских породица


malo čudno piše jedan od najboljih pisaca na ruskom jeziku u 20. vjeku, nenadmašni stilista i mag igre riječima.



и да је најбољи (опет, по ком и чијем аршину се то одређује), ова изјава је говнарска

књижевности је било у русији и много пре њега (па и пре тзв златног доба), цензура се баш и не везује за те периоде, значи, биће да изјава баш и није тачна

мени може бити јасно (из његовог угла) да је човек киван јер је изгубио сву ону раскош тамо (лепо је бити у 5% белих по дворовима и баловима док за тебе рмбачи 80% неписменог сељачког становништва царске русије) па онда пљује оваквим заједљивим досеткама

као паметан човек, требало је прво да пљује по својој класи која га је својим паразитирањем и отерала из русије, изазвавши револуцију
maksa83 maksa83 21:51 24.03.2021

Re: Proces

Ali, možda će ovo biti interesantno. Kinezi su vazda bili avangarda:

Mislim da sam ovu bitku sa 400K pobijenih zarobljenika pominjao ovde bar 3x. Inače, nije imao vremena da ih ubija pojedinačno (400K ljudi, veliki posao) nego su ih - zapalili žive. Kažu da na toj livadi i dan danas isplivavaju kosti.
freehand freehand 21:56 24.03.2021

Re: Proces

maksa83
Ali, možda će ovo biti interesantno. Kinezi su vazda bili avangarda:

Mislim da sam ovu bitku sa 400K pobijenih zarobljenika pominjao ovde bar 3x. Inače, nije imao vremena da ih ubija pojedinačno (400K ljudi, veliki posao) nego su ih - zapalili žive. Kažu da na toj livadi i dan danas isplivavaju kosti.

I to su ponavljali nekoliko puta, mada ne baš u tolikom broju. Recimo da je pišljivih 50-200K bilo kusur.
ali su zato u deset dana slobodnog lova pobili - pogodi koliko?

“Ten days in Yangzhou” and “Three Massacres in Jiading” 扬州十日嘉定三屠

The regime of Qing Dynasty also started with massacres. Manchu rulers forced the Han people to change their costumes and hair into Manchu style. It was unacceptable tothe Han people because in Confucian culture, both the dress and hair style had important ritualistic meaning. So, fierce and violent resistance occurred all over the country. Among those tens of massacres Qing conducted, the most famous two were called “Ten days in Yangzhou (扬州十日)” and “Three Massacres in Jiading (嘉定三屠)”.

In May, 1645, Qing army entered Yangzhou and started a 10-day massacre. Over 800,000 people were killed in total. The same year, after Qing announced the “order to shave heads”, saying that people only had two choices: lose their hair or their head. Residents in Jiading rose up in revolt, and were around 30,000 people were killed by Qing troops. Three or four days later, another rebellion was raised in the city, followed by the second massacre. Later, General Wu Zhifan, who served Ming dynasty, sent his troops to Jiading to fight against Qing. Though many residents stood up to assist him, Wu was defeated, leading to a third massacre.

History is interesting but always cold. Destroyed cities are reconstructed; victims become statistics in history books; one dynasty replaces another; powerful rulers appear on stage one by one and then bow out. Sometimes, we may feel powerless because it seems that tragedies occur repeatedly and can not be prevented. However, in every era, bright or dark, there are always people struggling to make things better. No matter what kind of reality they are confronting, they never give up. They are a part of history too.

docsumann docsumann 22:03 24.03.2021

Re: Proces

књижевности је било у русији и много пре њега (па и пре тзв златног доба), цензура се баш и не везује за те периоде, значи, биће да изјава баш и није тачна


ja baš mislim da je odlčino izrazio to što je kanio kasti

мени може бити јасно (из његовог угла) да је човек киван јер је изгубио сву ону раскош тамо (лепо је бити у 5% белих по дворовима и баловима док за тебе рмбачи 80% неписменог сељачког становништва царске русије) па онда пљује оваквим заједљивим досеткама



stemajz stemajz 22:10 24.03.2021

Re: Proces

да уме да се изрази, то сигурно, можеш увек погану ствар упаковати у леп украсни папир

ово друго ако није јасно, јбг, директније не умем (што не значи да не грешим)
apacherosepeacock apacherosepeacock 22:39 24.03.2021

Re: Proces

docsumann
Broj žrtava u ratovima antika/srednji vek i 20. vek neuporedivo.


ali zato ako u računicu ubaciš 21. vijek imaš da više ljudi gine u saobraćajnim nesrećama ili od uboda pčele nego u ratovima


Pa ne mogu u računicu da ubacim više od 20 godina, ni ono što ćemo doživeti i sigurno ne ono što nećemo (drugu polovinu)..

Usput, velikih bitaka i pogibija jeste bilo u prošlosti, i dalje N-neuporedivo samo sa 20. vekom (1. i 2. sv. rat + svi ostali ratovi u 20.veku)

Na stranu što su u prošlosti više ljudi pobile epidemije nego što su se među sobom istrebljivali.
docsumann docsumann 08:02 25.03.2021

Re: Proces

ово друго ако није јасно, јбг, директније не умем (што не значи да не грешим)


sasvim je jasno, nego smatram da je izvođenje ovakih zaključaka iz ovakvih premisa besmislica.

kako da drugačijem predstavim to što ti za jednu njegovu rečenicu o fenomenu cenzure u ruskoj tradiciji, koja je baj d usput, više figurativna nego faktička, prilažeš sledeću primjedbu

као паметан човек, требало је прво да пљује по својој класи која га је својим паразитирањем и отерала из русије, изазвавши револуцију


iz hiljada stranica romana, eseja, bilježaka Nabokovljevih, ti si uspio da čitav njegov svjetonazor, njegove ideje, stavove, promišljanja, sagledaš i definišeš kroz tih desetak riječi.
a zaključak je bombona, mislim...evo, ni ja ne znam jasnije.
docsumann docsumann 08:08 25.03.2021

Re: Proces

Pa ne mogu u računicu da ubacim više od 20 godina, ni ono što ćemo doživeti i sigurno ne ono što nećemo (drugu polovinu)..


dodaj zadnjih 50, svejedno.
generalna tendencija je da svijet sve više ulazi u mirnu fazu.
sad da li će sutra da (ne)bude nuklearnog rata, to niko ne moiže da garantuje.
daleko od tog da je situacija stabilna, al je neuporedivo mirnija i manje smrtnonosna od svih pređašnih vremena.
preporučivao sam već Hararijev analize u tom smislu.

danas više ljudi umire od problema vezanih za prekomjernu ishranu nego od gladi.
a skok u prosječnom ljudskom vijeku ostvaren je prvenstveno zbog smanjenja stope smrtnosti novorođenčadi.
docsumann docsumann 08:59 25.03.2021

Re: Proces

Gore su bile pominjane i knjige, i aleksandrijska biblioteka.
Da vidimo malo kako su to drevni Kinezi radili:



Emperor Qin Shihuang, the founder of the first unified empire in the history of China, was a great ruler but also a tyrant. Among what he did, the event “burn books and bury scholars alive (焚书坑儒)” had a large effect on history. In 213 B.C, Emperor Qin accepted official Li Si’s suggestion and ordered books to be burned. Except The History of Qin Dynasty and books on medicine, divination, and tree planting; many ancient books and records of the other six states were destroyed by Qin. The purpose of burning the books was to prohibit all heterodox thinking. Later, for the same reason, Emperor Qin ordered the burial of over 460 living scholars, who were thought to oppose him or his political


Znači, jebo knjige ako ostanu naučnici i profesori da ih oepšt napišu.



Huang Tijevo masovno spaljivanje knjiga i spisa iz kineske prošlosti (a sve su knjige iz prošlosti) je više kulturna revolucija/nulto resetovanje u pokušaju, nego ciljano zabranjivanje određenih ideja i mišljenja, nalik modernoj cenzuri.
stemajz stemajz 09:38 25.03.2021

Re: Proces

docsumann
ово друго ако није јасно, јбг, директније не умем (што не значи да не грешим)


sasvim je jasno, nego smatram da je izvođenje ovakih zaključaka iz ovakvih premisa besmislica.

kako da drugačijem predstavim to što ti za jednu njegovu rečenicu o fenomenu cenzure u ruskoj tradiciji, koja je baj d usput, više figurativna nego faktička, prilažeš sledeću primjedbu

као паметан човек, требало је прво да пљује по својој класи која га је својим паразитирањем и отерала из русије, изазвавши револуцију


iz hiljada stranica romana, eseja, bilježaka Nabokovljevih, ti si uspio da čitav njegov svjetonazor, njegove ideje, stavove, promišljanja, sagledaš i definišeš kroz tih desetak riječi.
a zaključak je bombona, mislim...evo, ni ja ne znam jasnije.


каква цензура у традицији? од ког века иде та цензура?

ја сам се само на ову изјаву осврнуо, која је говно у основи, па је ти умотавај како ти драго у какав год хоћеш целофан, мени миндеђ


vrabac_onaj vrabac_onaj 09:44 25.03.2021

Re: Proces

docsumann

prvi veliki cenzuristički zahvat predstavlja paljenje Aleksandrijske biblioteke, kom prilikom je ubijena i čuvena filosofkinja i matematičarka Hipatija.


Joj bre Docs, paljenje biblioteke nema veze sa Hipatijinom smrti, pa čak ni Serapeiona.
Od tog događaja (ubistva Hipatije) koji se zaista dogodio, je napravljena bajka sa jasnom antrihrišćankskom propagandnom kao osnovom. A blage veze sa istorijskim činjenicama nema.
vrabac_onaj vrabac_onaj 09:50 25.03.2021

Re: Proces

docsumann

paljenje aleksandrijske biblioteke su izvršili prvi (rani) hrišćani.
evo izguglah - 391. godine.


Ma nisu, oni su uništili Serapeion, ostatke ostataka biblioteke.
Inače, sama biblioteka je uništavana i paljena više puta.
freehand freehand 10:02 25.03.2021

Re: Proces


Huang Tijevo masovno spaljivanje knjiga i spisa iz kineske prošlosti (a sve su knjige iz prošlosti) je više kulturna revolucija/nulto resetovanje u pokušaju, nego ciljano zabranjivanje određenih ideja i mišljenja, nalik modernoj cenzuri.

Konfabuliraš. Svako spaljivanje knjiga je pokušaj zatiranja reči i ideje.
docsumann docsumann 10:21 25.03.2021

Re: Proces

vrabac_onaj
docsumann

paljenje aleksandrijske biblioteke su izvršili prvi (rani) hrišćani.
evo izguglah - 391. godine.


Ma nisu, oni su uništili Serapeion, ostatke ostataka biblioteke.
Inače, sama biblioteka je uništavana i paljena više puta.


sori ako sam bio neprecizan, naravno da sam na to mislio.
docsumann docsumann 10:23 25.03.2021

Re: Proces

freehand

Huang Tijevo masovno spaljivanje knjiga i spisa iz kineske prošlosti (a sve su knjige iz prošlosti) je više kulturna revolucija/nulto resetovanje u pokušaju, nego ciljano zabranjivanje određenih ideja i mišljenja, nalik modernoj cenzuri.

Konfabuliraš. Svako spaljivanje knjiga je pokušaj zatiranja reči i ideje.


nama potreba da se sporimo ono nesporivog.

akcenat je bio na (ne) nalik modernoj cenzuri.


više kao Farenhajt 451, nego kao Manifest Komunističke Partije u Kraljevini Jugoslaviji
docsumann docsumann 10:28 25.03.2021

Re: Proces

каква цензура у традицији? од ког века иде та цензура?


vjerujem od najdavnijih dana carstava.
u novija, iliti civilizovanija, vremena, u kojima se dešava i pojava moderne ruske književnosti (na koju je, cijenim, Nabokov ciljao) cenzura je već bila tu, uveliko spremna da dočeka i potkreše ideje koje bi štrčale ispred svog vremena.

Rodonačelnik ruske moderne književnosti Aleksandar Sergejevič Puškin proteran je u Kišinjevo zbog svoje poezije.

Prvobitno je bio osuđen na progonstvo u Sibir, ali mu je kazna ublažena na zauzimanje njegovih prijatelja, pre svega istoričara i pisca Nikolaja Karamzina.

Kada je Puškin ubijen u dvoboju, veliki ruski pesnik Mihail Ljermontov napisao je protestnu pesmu "Pesnikova smrt" ("Vi, što u rulji pohlepnoj ste pokraj cara,/ O, vi, Slobode, Slave, Genija dželati!" ) zbog koje ga je car proterao na Kavkaz.

Rodonačelnik ruske filozofije Petar Čaadajev počeo je sa objavljivanjem "Filozofskih pisama" u časopisu "Teleskop", u kojima je izložio kritici rusku stvarnost svog doba, zbog čega je proglašen ludim i strpan u kućni pritvor.

Časopis je zabranjen, urednik prognan, a cenzor čijoj je budnosti promakla Čaadajevljeva kritika, dobio je otkaz. Da, cenzura je delovala u Rusiji kao državna institucija koja je pod svojim nadzorom držala objavljivanje knjiga i časopisa, pozorišne predstave, slikarske izložbe, muzičku umetnost, uopšte svu tu kulturu koja ima običaj da malo skrene s puta koji je car zacrtao.

Ruski pisci i umetnici su se dovijali kako su znali i umeli da zaobiđu cenzorsku mašineriju, ali im to često nije polazilo za rukom.

Ruski mislilac Aleksandar Hercen takođe je osuđen na progonstvo, a kasnije je morao i da emigrira u London. U memoarskoj knjizi "Prošlost i razmišljanja" Hercen je ovako opisao odnos spahija, činovnika i cara prema slobodi mišljenja: "Car 'zbog mišljenja' progoni u Sibir, zbog stihova ubija u kazamatima, a svo troje su spremni da pre oproste krađu i mito, ubistvo i razbojništvo, nego drskost ljudskog dostojanstva i smelost slobode govora".

U jednom od najvećih političkih suđenja 60-ih godina XIX veka, poznatom kao Proces trideset dvojice, optuženima je kao glavni zločin stavljena na teret saradnja sa Hercenom i njegovim kolegom Nikolajem Ogarjovim, zbog čega su mnogi intelektualci osuđeni na doživotno progonstvo u Sibir, proterivanje iz Rusije bez prava na povratak, policijski nadzor, zatvorske kazne ili lišavanje građanskih prava.

Hercen je u memoarima pribeležio i da je car Nikolaj I bio toliko autoritaran i netrpeljiv prema svakoj slobodi mišljenja da nije podnosio čak ni slovenofile, iako su mu bili idejno bliski.
docsumann docsumann 10:33 25.03.2021

Re: Proces

vrabac_onaj
docsumann

prvi veliki cenzuristički zahvat predstavlja paljenje Aleksandrijske biblioteke, kom prilikom je ubijena i čuvena filosofkinja i matematičarka Hipatija.


Joj bre Docs, paljenje biblioteke nema veze sa Hipatijinom smrti, pa čak ni Serapeiona.
Od tog događaja (ubistva Hipatije) koji se zaista dogodio, je napravljena bajka sa jasnom antrihrišćankskom propagandnom kao osnovom. A blage veze sa istorijskim činjenicama nema.


pravo da ti kažem, pisao sam iz glave, umjesto da malo provjerim sjećanja, pa se omaklnula i pokoja greška.

nego, kad si već spomenuo, interesuje me - u čemu se ogleda mitologizacija Hipatijine smrti? je l' pretjeran sma čin njenog ubijanja, kidanje mesa oklopom ostige, ili do to linča uopšte nije ni došlo?

volio bih da čujem pojašnjenje.
apacherosepeacock apacherosepeacock 11:38 25.03.2021

Re: Proces

docsumann
Pa ne mogu u računicu da ubacim više od 20 godina, ni ono što ćemo doživeti i sigurno ne ono što nećemo (drugu polovinu)..


dodaj zadnjih 50, svejedno.
generalna tendencija je da svijet sve više ulazi u mirnu fazu.
sad da li će sutra da (ne)bude nuklearnog rata, to niko ne moiže da garantuje.
daleko od tog da je situacija stabilna, al je neuporedivo mirnija i manje smrtnonosna od svih pređašnih vremena.
preporučivao sam već Hararijev analize u tom smislu.

danas više ljudi umire od problema vezanih za prekomjernu ishranu nego od gladi.
a skok u prosječnom ljudskom vijeku ostvaren je prvenstveno zbog smanjenja stope smrtnosti novorođenčadi.


Ovaj poslednji pasus nije sporan, poslednjih 20 godina nešto mirnija vremena i bolja zaštita, zdravstvena i globalna nahranjenost.

Ali ne može ni 50 godina tj. druga polovina 20. veka jer je hladni rat, Koreja, Vijetnam, Balkan, J. Amerika, Afrika, Bl. Istok, ratovi, ratovi, ratovi, političke čistke, mrtvi, mrtvi, mrtvi, diktatori, čistke, žrtava na desetine miliona. Jbg. saberi sve žrtve 20. veka, i bez španske groznice od 100M, zavrteće ti se u glavi..


docsumann docsumann 11:51 25.03.2021

Re: Proces

Ali ne može ni 50 godina tj. druga polovina 20. veka jer je hladni rat, Koreja, Vijetnam, Balkan, J. Amerika, Afrika, Bl. Istok, ratovi, ratovi, ratovi, političke čistke, mrtvi, mrtvi, mrtvi, diktatori, čistke, žrtava na desetine miliona. Jbg.



ne mož 50, mož 40

naravno, da imaš ponegdje neki rat koji bukti, ali u odnosu na ranije razdoblja to je mnogo manje učestano i prisutno, pogotovo kad se uzme u obzir koliki dio čovječanstva 99% ostaje izvan tih ratova.

Evrope, ako izuzmeš raspad Jugoslavije, ne ratuje već skoro 80 godina, što je bilo nezamislivo u ranijim vremenima.


i ono što je ključno, trenutno je to tendencija. dokle će tako, bumo videli.

WWII je definitivno bio prekretnica, a i svjesnost opasnosti od nuklearnog samouništenja ima svoju ulogu
apacherosepeacock apacherosepeacock 12:21 25.03.2021

Re: Proces

docsumann
Ali ne može ni 50 godina tj. druga polovina 20. veka jer je hladni rat, Koreja, Vijetnam, Balkan, J. Amerika, Afrika, Bl. Istok, ratovi, ratovi, ratovi, političke čistke, mrtvi, mrtvi, mrtvi, diktatori, čistke, žrtava na desetine miliona. Jbg.



ne mož 50, mož 40

naravno, da imaš ponegdje neki rat koji bukti, ali u odnosu na ranije razdoblja to je mnogo manje učestano i prisutno, pogotovo kad se uzme u obzir koliki dio čovječanstva 99% ostaje izvan tih ratova.

Evrope, ako izuzmeš raspad Jugoslavije, ne ratuje već skoro 80 godina, što je bilo nezamislivo u ranijim vremenima.


i ono što je ključno, trenutno je to tendencija. dokle će tako, bumo videli.

WWII je definitivno bio prekretnica, a i svjesnost opasnosti od nuklearnog samouništenja ima svoju ulogu



Ratuje i Evropa za vreme tih 75 godina samo na tuđoj teritoriji..
Ma ne može 40, 20 može da se stisne nekako kao najmirniji mogući period.

A za nuklearnu svesnost ćemo videti (ili mi baš i ne), ne bih stavljala ruku u vatru za tu svesnost, al ajde..
vrabac_onaj vrabac_onaj 12:33 25.03.2021

Re: Proces

docsumann
vrabac_onaj
docsumann

prvi veliki cenzuristički zahvat predstavlja paljenje Aleksandrijske biblioteke, kom prilikom je ubijena i čuvena filosofkinja i matematičarka Hipatija.


Joj bre Docs, paljenje biblioteke nema veze sa Hipatijinom smrti, pa čak ni Serapeiona.
Od tog događaja (ubistva Hipatije) koji se zaista dogodio, je napravljena bajka sa jasnom antrihrišćankskom propagandnom kao osnovom. A blage veze sa istorijskim činjenicama nema.


pravo da ti kažem, pisao sam iz glave, umjesto da malo provjerim sjećanja, pa se omaklnula i pokoja greška.

nego, kad si već spomenuo, interesuje me - u čemu se ogleda mitologizacija Hipatijine smrti? je l' pretjeran sma čin njenog ubijanja, kidanje mesa oklopom ostige, ili do to linča uopšte nije ni došlo?

volio bih da čujem pojašnjenje.


vazi, ali veceras,
trenutno sam na nekoj fizioterapiji prikacen na struju :)
vrabac_onaj vrabac_onaj 20:27 25.03.2021

Re: Proces

docsumann


volio bih da čujem pojašnjenje.


nego, kad si već spomenuo, interesuje me - u čemu se ogleda mitologizacija Hipatijine smrti? je l' pretjeran sma čin njenog ubijanja, kidanje mesa oklopom ostige, ili do to linča uopšte nije ni došlo?


Prvo pogledaj šta sam ja prvo napisao (obratiti bažnju na boldovano)

Od tog događaja (ubistva Hipatije) koji se zaista dogodio, je napravljena bajka sa jasnom


Dakle ja nigde nisam rekao da se to nije desilo, čak ni opis čina nisam dovodio u pitanje, izgleda da i jeste bilo surovo, postoji samo debata o finesama da li su kao sredstvo korišćene ostrige ili nešto drugo :)
(verovatnije je da su bili u pitanju komadi razlupane keramike)

Ono što jeste sporno je jednodimenzonalnost kojom se opisuje Aleksandrija u to vreme.
Episkop Ćirilo Aleksandrijski i njegovi sledbenici jesu bili teška gamad, pre toga je što pobio što proterao i opljačkao sve aleksandrijske Jevreje.

Hipatija je bila žrtva političkog sukoba dve hrišćanske struje u Aleksandriji, jedne da je nazovemo "talibanske" i druge prosvećene, više sekularne. Ona se iako sama paganka, kao obrazovana žena stavila na stranu ove druge. Imala je dosta prijatelja među aleksandrijskim hrišćanima i bila je izuzetno poštovana od strane njih. Pored toga bila prijatelj i sa Sinesijem episkopom Kirenskim koji je i sam bio vrlo zainteresovan za matematiku, astronomiju itd.
Dakle i svi ti ljudi sa druge strane spadaju u "rane hrišćane", baš kao i Čirilova rulja.
U ostalom sam opis Hipatijine smrti sa očiglednom zgroženošću nad činom nam donosi Sokrat Sholastik i sam hrišćanin, istoričar crkve.


Dodatno, Hipatija jeste bila izuzetno obrazovana žena za to vreme ali nije bila baš neki veliki naučnik, pronalazač. Niti je izumela astrolab niti hidrometar kako danas ume da joj se pripisuje, obe stvari su napravljene pre nje. Dakle više neki akademik, visoki intelektualac, bitan u svoje vreme ali teško da bi bila upamćena da nije bilo mučenićke smrti.
Pri tome, uopšte u vreme svoje smrti nije bila mlada zgodna riba već starija gospođa koja je zagazila u svoje šezdesete.

No dobro, svaka religija pa i (post)moderni feminizam traži svoje mučenice da ih slika po ikonima.
To je onaj feminizam što ne zna de mu dupe de mu glava
docsumann docsumann 09:44 26.03.2021

Re: Proces

Dakle ja nigde nisam rekao da se to nije desilo, čak ni opis čina nisam dovodio u pitanje, izgleda da i jeste bilo surovo, postoji samo debata o finesama da li su kao sredstvo korišćene ostrige ili nešto drugo :)


pa dobro, izgleda da smo se (opet) sporili oko niokočega

mislim da sam detaljan opis Hipatijinog ubistva prvi put čitao kod Bertranda Rasela. koliko se sjećam on je baš spominjao oklop od ostrige.

Pri tome, uopšte u vreme svoje smrti nije bila mlada zgodna riba već starija gospođa koja je zagazila u svoje šezdesete.

No dobro, svaka religija pa i (post)moderni feminizam traži svoje mučenice da ih slika po ikonima.


pa ni apostoli na ikonama nisu neki frajeri

haklberi_tom haklberi_tom 13:32 20.03.2021

Da!

Što bi rekli stari ljudi - kako je derano, nije ni krvavo!
Bilo kako bilo, ja se nadam boljem
Te - da će Srbi, sa ostalima koji sa njima žive, a ne mrze ih (Srbe), napraviti sebi državu po svojoj meri.
A ne da im kojekakva kalakurcija i bašibozuk uređuje državu.
niccolo niccolo 16:58 20.03.2021

Re: Da!

Bilo kako bilo, ja se nadam boljem

Черевићан Черевићан 14:53 20.03.2021

Tačno je, s druge strane

ili, od prvih koraka ka oslobađanju

потомци ће суд о бившем не реално имат'
јер приказ времена .......резултат декрета,
(историја-лажљивица прикаже... шта треба)
ал' не исклизнућа ..............реалност присета
niccolo niccolo 17:00 20.03.2021

Re: Tačno je, s druge strane

историја-лажљивица прикаже... шта треба

To svakako. Pa je pitanje da li nam danas treba takav prikaz perioda između dva rata.
freehand freehand 14:56 20.03.2021

Malo istorije

Нишка декларација је историјски акт, који је Краљевина Србија донела у првој години Великог рата (7. децембра 1914). Написана у форми Владине изјаве, и прихваћена од стране Народне скупштине, она је у себи поред ратних циљева садржала и идеју о уједињењу свих Срба, Хрвата и Словенаца у заједничку државу након Првог светског рата.[1]

Србија је овом изјавом истакла да јој ратни циљ није српски – уједињење свих Срба, већ југословенски – уједињење Јужних Словена (Срба, Хрвата и Словенаца) у једну нову, велику државу, која би настала на рушевинама Аустроугарске. Изношењем југословенског ратног циља, у друштвено-политичком смислу, Србија је истовремено савезницима понудила стварање велике државе на Балкану која би могла да буде један од стубова стабилности у послератној Европи.[2]

У реализацију овог циља Српска влада је потом, ставила све своје потенцијале „...у службу велике ствари Српске Државе и Српско-Хрватског и Словеначког племена,“ што је имало снажан утицаја на даљи развој идеје о уједињењу која је променила слику Европе након рата стварањем Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца.
...
У данима када је писана Нишка декларација Србија је била на рубу пропасти. Колубарска битка се још водила, војска је имала много погинулих, у Београду се већ вијорила аустријска застава. Поред тога Србија је била под притиском западних држава које су хтеле да придобију Бугарску и Румунију за своје савезнике, а на уштрб српске територије.
...
Традиционална политика Србије према Истоку, тј. Уједињењу са Бугарском, дефинитивно је напуштена и усмерена према југословенским земљама, тако се код Срба јавила и све више јачала идеја да би јединствени и сложни, савладали непријатеља, на шта би у великој мери требало да утиче побуна Словенаца и Хрвата против Аустроугарске.[1]

У овим условима настао је став, још на почетку Великог рата утемељен је на два рационално изречена интереса Србије

Да престане бити мала држава на „ветрометини“ међународне политике
Да се, и поред расејања и измешаноности са другима народима, коначно Срби окупе у једну независну државу,[8] (коју је Никола Пашић видео као једину могућност да се трајно и коначно реши српско питање).[9]
Визију о југословенској држави Никола Пашић, председник српске владе, заступао је међу својим пријатељима и блиским сарадницима одмах по избијању српско-аустријског сукоба, 29. јула 1914. године.

На питање Јована Цвијића о новим границама после рата, Пашић је одговорио да ће она...бити на линији Клагенфурт-Мардебург-Сегедин.[10]

Крајем августа 1914. Никола Пашић окупио је једну групу познатих српских јавних и научних радника, која је на основу науке требало да формулише српски ратне циљеве у смислу стварања јединствене југословенске државе... А та основа југословенског програма у Србији изграђивана је на тези о етнички јединственом народу, поткрепљена етнографским, историјским истатистичким образложењима.[11] Основне програмске поставке Нишке декларације договорене су у српским Политичким круговима у више наврата у јесен 1914. а посебно на састанку Н. Пашића са неколико истакнутих личности у Нишу 27. октобра исте године.

Тада је донета одлука о окупљању присталица југословенске идеје из Хрватске и Словеније, коју је подржала Влада образована проширивањем Пашићевог радикалског кабинета у време изузетно тешког војног и политичког положаја, која је 5. децембра 1914. окупила највећи део српског грађанских странака. Пашић који је био председник и нове (проширене) владе, није био састављач Нишке декларације. Као њен састављач обично се наводи самосталски првак Милорад Драшковић, а, као шеф владе, узео је учешћа у редиговању декларације. У току тог посла из предлога декларације Пашић је изоставио Словенце. Један од ретких Словенаца у Србији, Нико Жупанич, потом је приписивао себи заслугу што су Словенци обухваћени Нишком декларацијом, и поред Пашићевог става да је о Словенцима...уопште прерано говорити.

Након вишедневног рада пред Народну скупштину влада је 7. децембра изашла са изјавом (Нишком декларацијом), за чији је програм добила гласове готово свих посланика. Народне скупштине је усвајањем изјаве дала пуну подршку југословенској Политици владе Н. Пашића већ и потврдила да ће Србија остати доследна у остварењу циљева изложених у Нишкој декларацији. То ће Србија већ у самом почетку рата омогућити да очува целовитост свог југословенског ратног програма.[1]

Декларација је у изводу саопштена и посланицима Француске, Русије и Енглеске.

Тако је у околностима рата и одбрамбених интереса и циљева Србије, настала Нишка декларација која је означила прекретницу у српском - југословенској политици. Она је била преломни догађај у погледима грађанских странака у Србији, које су у својој ранијој југословенској оријентацији превасходно биле окренуте решавању српског националног питања, тзв. „малом решењу“, са основним циљем да се ослободе и уједине делови суседних земаља у којима живе Срби, при чему се уједињење са Црном Гором, Босном и Херцеговином сматрало као неминовно и природно, а Македонци још нису прихватани као посебан национални субјект.[1]

Да би се помогло испуњењу циљева наведених у Нишкој декларацији, у Паризу је 1915. формиран Југословенски одбор, што је означило настасвак историјског процеса започетог у Нишу, стварањем југословенске државе, који ће се завршити 1. децембра 1918. формирањем Краљевине СХС (Срба, Хрвата и Словенаца).
...
Влади је част изаћи пред Народно Представништво с овом изјавом:

Она је образована с циљем да се у њеном саставу оличи и до краја ове велике кризе оличава јединство вољâ, снагâ и циљевâ наше земље. Уверена у поверење Народне Скупштине, докле год све своје силе ставља у службу велике ствари Српске Државе и Српско-Хрватског и Словеначког Племена. Влада сматра за своју прву дужност да се с бескрајним поштовањем поклони пред светлим жрвтвама храбро и вољно принесеним на олтар Отаџбине. Целој пак српској војсци и свима у њој, од оних који воде и командују до редова на предстражама, шаље изразе својег поверења, дивљења и захвалности за напоре које чине и жртве које за Отаџбину подносе.

Наша млада и мала војска, чувајући леп глас који је стекла лањске и преклањске године, стала је сад достојно уза славне, многомилионе и старе војске великих народа, наших савезника, који с нама заједно воде борбу за ствар правде и слободе. То нам је историјска тековина, чији ће се големи значај сагледати и правилно оценити истом на свршетку ових мучних ратних дана.

Уверена у решеност целога српскога народа да истраје у светој борби за одбрану свога огњишта и своје слободе, Влада Краљевине сматра као свој најглавнији и у овим судобоносним тренуцима једини задатак да обезбеди усшешан свршетак овог великог војевања које је, у тренутку кад је започето, постало уједно борбом за ослобођење и уједињење све наше неслободне браће Срба, Хрвата и Словенаца. Сјајни успех који има да крунише ово војевање искупиће обилато крваве жртве које данашњи српски нараштај подноси. У тој борби српски народ нема избора, јер се између смрти и живота не бира. Он је на њу принуђен и водиће је са онаком истом несаломном енергијом с каквом се пре сто година борио за свој Васкрс из косовске гробнице. Влада ће се трудити да буде веран израз те решености народне, и она ће, верна својим моћним и јуначким савезницима, с поверењем у будућност чекати час победе.

Влада зна за патње и терете које подноси војска и велики део народа, и чиниће све што је у људској снази да то олакша. Она ће предузимати, брзо и одлучно, све мере да снабдевање војске и нега рањеника буду све бољи, и ништа се у том погледу неће жалити. У споразуму с Вама, Господо Посланици, решиће се и мере којима ће се после рата олакшати народу да поврати своју истрошену снагу и среди своје имовно стање, а док је непријатељ још ту, она од свега срца шаље најбољој снази наше земље поклич:

Напред, с Божјом помоћу, на непријатеља, у борбу за слободу


angie01 angie01 15:15 20.03.2021

,


Tačno je, s druge strane, da je ujedinjenju pristupljeno ko grlom u jagode, te da nisu baš sve okolnosti sagledane.

a u stavri,....



Prilike u Evropi pre I sv. rata

U periodu s kraja 19. i pocetka 20. veka u Evropi su se velike sile borile za prevlast u teritorijalnom, politickom, ekonomskom i vojnom smislu, kao i u podeli kolonija.

U toj uzajamnoj borbi i odmeravanju snaga stvorena su dva vojno-politicka bloka:

Drzave Antante-Rusija, Velika Britanija i Francuska

i Savez Centralnih sila-Nemacka, Austrougarska i tada i Italija

Srbija je izasla iz Balkanskih ratova sa velikim brojem ljudskih zrtava i fininasijski oslabljena. Trebalo je da se suprotstavi mnogo snaznijem neprijatelju, pa su se mobilisali svi muskarci koji su mogli da nose pusku, zemljoradnici, seljaci, zanatlije, trgovci, obrazovani….tokom celog rata uspela je da mobilise oko 250 000 ljudi, dok je Austrougarska jos na pocetku rata imala 378 000 obucenih profesionalnih vojnika i mnogo veci fundus, bolje i savremenije oruzje i ostalu ratnu tehniku.


Kako je nastala Kraljevina Jugoslavija

Na pocetku rata, Niskom deklaracijom, koja je doneta 7. decembra 1914. je iskazana teznja za oslobadjanje Srba, Hrvata i Slovenaca, sto je bio nastavak ideje nastale posle balkanskih ratova, u kojoj bi Srbija trebalo da bude stozer ujedinjenja Juznih Slovena.

U Parizu je 1915. ustanovljen Jugoslovenski odbor, ciji je zadatak bio da radi na dogovorima i podrsci ujedinjenja.

Srpska vlada se trudila u skladu sa Niskom deklaracijom da teritorije koje su bile naseljene juznim Slovenima ostanu nerascepane.

Na Krfu se u leto 1917. dogovaraju principi o uredjenju zajednicke drzave izmedju predstavnika Srpske vlade i Jugoslovenskog odbora.

Krfskom deklaracijom, koja je doneta 1917., dogovoreno je da ce se buduca zajednicka zemlja zvati- Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, da ce biti ustavna, demokratska, parlamentarna monarhija na cijem celu ce biti dinastija Karadjordjevic.

U oktobru 1917. Hrvatski sabor raskida drzavno/pravne veze sa Becom i Budimpestom i u Zagrebu se osniva Narodno vjece drzave Slovenaca, Hrvata i Srba.

U novembru, Srpska vojska ulazi u Sarajevo, Zagreb, Rjeku i Ljubljanu sa ciljem odbrane nacionalnih interesa Jugoslavije.

U Novom Sadu je 25. novembra odrzana Velika narodna skupstina, na kojoj je vise od 700 izabranih predstavnika Srba, Bunjevaca i drugih Slovena u Banatu, Baranji i Backoj, jednoglasno odlucuju da se ove oblasti pripoje Srbiji, sto su nesto ranije ucinili i Srbi iz Srema.

Na Velikoj narodnoj skupstini srpskog naroda u Crnoj Gori odrzanoj u Podgorici 26. novembra, odluceno je da se i ova zemlja ujedini sa Srbijom.

Tako je, po zavrsetku Velikog rata, 1. decembra 1918. regent Aleksandar Karadjordjevic proglasio stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Zavrsetkom I svetskog rata, nestalo je Nemacko, Austrougarsko, Rusko i Otomansko carstvo.

A nastala su neke nove drzave, medju kojima i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
gvozden1 gvozden1 15:46 20.03.2021

Re: ,

E što volim kad se ovako izguglaju neki tekstovi, pa kao budu guglaši pametni.

Koji vama što guglate krasni?

Mislite da niko ne zna da gugla niške deklaracije i neke "prilike u Evropi"

angie01 angie01 16:29 20.03.2021

Re: ,

E što volim kad se ovako izguglaju neki tekstovi, pa kao budu guglaši pametni.


e hebigica, ja "izguglala" svoj tekst.
gvozden1 gvozden1 16:35 20.03.2021

Re: ,

e hebigica, ja "izguglala" svoj tekst.

A to si još jednom radila sa istim tekstom? :)

Moguće, nisam ga ni čitao pravo da ti kažem, čim vidim ovakve forme, preskačm jer mi liče na izguglano.

A što stalno ponavljaš isti tekst, misliš da je nešto mnogo pametan?

Ajd sad ću da ga pročitam, makar ukoso, jer ti i "prilike u Evropi" mi baš ne idete skupa.

gvozden1 gvozden1 16:38 20.03.2021

Re: ,


Ajd sad ću da ga pročitam, makar ukoso, jer ti i "prilike u Evropi" mi baš ne idete skupa.

Pa da, površno da površnije ne može.

Možda za trojku u petom razredu, a sedmi već čist kec.
angie01 angie01 16:44 20.03.2021

Re: ,

Pa da, površno da površnije ne može.

Možda za trojku u petom razredu, a sedmi već čist kec.


eh, steta, recenziju radili istoricari- posto je tekst namenski pisan po dokumentaciji iz Istorijskog arhiva....al neobrazovani i ne bas mnogo inteligentan huci zna bolje.
gvozden1 gvozden1 16:53 20.03.2021

Re: ,


eh, steta, recenziju radili istoricari- posto je tekst namenski pisan po dokumentaciji iz Istorijskog arhiva....al neobrazovani huci zna bolje.

Za koji uzrast je pisan, hajd iskreno reci :)

Ništa tu nije netačno, samo je površno i ništa se na osnovu njega ne može zaključiti.
Tek puko izguglavanje najelementarnijih podataka.

Za koju namenu si ga pisala, ne verujem da su ti radili recenziju za blog.

angie01 angie01 16:57 20.03.2021

Re: ,

Za koju namenu si ga pisala, ne verujem da su ti radili recenziju za blog.


ne mislis valjda da cu tebi da odgovaram i da se pravdam na ovako jadan bezobrazluk...tako se verovatno preganjas preko plota.
gedza.73 gedza.73 17:00 20.03.2021

Re: ,

Mislite da niko ne zna da gugla niške deklaracije i neke "prilike u Evropi"

A ne znaju ni razliku između 'srpska vlada' i 'jugoslovenski odbor' kao i da u ustavu Hrvatske piše
u činjenici da odluku Narodnoga vijeća Države SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglašenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao
Ustav Hrvatske


Jedinstven prostor na Balkanu nije bila loša ideja. U praksi to nije radilo.

A zanimljivo da najglasniji koji se bune protiv šestojanuarske diktature i integralnog jugoslovenstva istovremeno se zalažu za ukidanje demokratskih sloboda zarad jugoslovenskog bratstva i jedinstva



Srpska vojska pod komandom regenta Aleksandra Karađorđevića je oslobodila prostore koji su bili u KuK carstvu a ne obrnuto. Narodi sa tih prostora su ratovali u vojci koja je Srbiju napala.

Epilog zalaganja kralja Aleksandra da su na njegovom Oplencu šenlučili bivši okupatori njegove zemlje koji su sve vreme, i pored velikog stradanja srpskog stasnovništva, radili protiv te Jugoslavije i protiv srpskih interesa.

Takođe je bitno i ovo
Ipak, neće baš biti da je sve u Kraljevini bilo toliko loše. Uostalom, pogledajmo samo spisak iz ovog teksta o kompanijama koje su ili nastale tokom perioda o kome pričamo ili su nastavile poslovanje posle Prvog svetskog rata, a koje su danas poznate pod svojim nazivima dobijenim uglavnom nakon Drugog svetskog rata
Niccolo.

S obzirom na početnu poziciju razrušene Srbije koja je pored desetkovanja stanovništva preživala i uništavanje i pljačku (što je umnogome uticalo na događaje u II svetskom ratu na prostoru Srbije) Srbija je napredovala dosta dobro.

Bez obzira na sve uvek će mi biti bliži kralj Aleksandar Karađorđević i kraljica Marija nego neki lik iz Kumorvca (koji je njihov nakit i ordenje pokrao i čuvao u svom sefu) i starleta u minjaku koju su mu na penal nabacili partijci



Kraljica koja vozi kralja. A mi od šlosera i sitnih kriminalaca pravili elitu.






freehand freehand 17:00 20.03.2021

Re: ,

Za koju namenu si ga pisala, ne verujem da su ti radili recenziju za blog.

Za utvrđivanje IQ beslovesnog goveda i samozvanog golog kurca (by Magnus) koje iskače iz pomrčine sa svojim argumentom "Šta ti znaš!" i priča o tuđem neznanju i površnosti?
niccolo niccolo 17:03 20.03.2021

Re: ,

a u stavri,....

Ne razumem, ne slažeš sa sa nečim od napisanog?
niccolo niccolo 17:05 20.03.2021

Re: ,

Jedinstven prostor na Balkanu nije bila loša ideja. U praksi to nije radilo.

Saglasan. Što se najbolje vidi i iz ovoga

A zanimljivo da najglasniji koji se bune protiv šestojanuarske diktature i integralnog jugoslovenstva istovremeno se zalažu za ukidanje demokratskih sloboda zarad jugoslovenskog bratstva i jedinstva

Jednom kada se došlo do diktature za održavanje te zajednice, nije se od toga odustalo do kraja te zajednice.
gvozden1 gvozden1 17:10 20.03.2021

Re: ,


A ne znaju ni razliku između 'srpska vlada' i 'jugoslovenski odbor

O toj površnosti govorim, navede se podatak da je potpisao neki jugoslovenski odbor i tačka.

Jeste to on potpisao, tačan je podatak, ali ne zapita se, ej, ko je taj odbor, šta je on, koga predstavlja?

A suštinski je bio grupa samozvanaca bez ikakvog legitimiteta, i s tim vlada kraljevine, priznate države, pobednice, potpisuje pravljenje nove države koja ću tu pobednicu izbrisati.

freehand freehand 17:19 20.03.2021

Re: ,

gvozden1

A ne znaju ni razliku između 'srpska vlada' i 'jugoslovenski odbor

O toj površnosti govorim, navede se podatak da je potpisao neki jugoslovenski odbor i tačka.

Jeste to on potpisao, tačan je podatak, ali ne zapita se, ej, ko je taj odbor, šta je on, koga predstavlja?

A suštinski je bio grupa samozvanaca bez ikakvog legitimiteta, i s tim vlada kraljevine, priznate države, pobednice, potpisuje pravljenje nove države koja ću tu pobednicu izbrisati.




Након вишедневног рада пред Народну скупштину влада је 7. децембра изашла са изјавом (Нишком декларацијом), за чији је програм добила гласове готово свих посланика. Народне скупштине је усвајањем изјаве дала пуну подршку југословенској Политици владе Н. Пашића већ и потврдила да ће Србија остати доследна у остварењу циљева изложених у Нишкој декларацији. То ће Србија већ у самом почетку рата омогућити да очува целовитост свог југословенског ратног програма.[1]

P.S. Inače, ideja o nekakvom referendumu u jesen/zimu 1914. toliko je idiotska da zaista nije vredna pažnje.
angie01 angie01 17:20 20.03.2021

Re: ,

Ne razumem, ne slažeš sa sa nečim od napisanog?


sa recenicom koju sam citirala iz tvog teksta na pocetku mog komentara.
gedza.73 gedza.73 17:21 20.03.2021

Re: ,

navede se podatak da je potpisao neki jugoslovenski odbor

A taj Jugolsovenski odbor napravio Pašić. Dok su oni merili da li će Srbja da preživi ili neće (oni koji su bili van ratnih dejstava, ostali su pljačkali i rušili Beograd)

Са оснивањем Југословенског одбора се оклевало. Анте Трумбић је чекао да види да ли ће Србија преживети Поћорекову казнену експедицију. Трумбић је тражио додатна уверавања да Србија неће, са ослонцем на Русију, са југословенског прећи на пут велике Србије


A pazi tek ovo

Plitvička rezolucija Zavnoh 14. 6.1943.

Hrvatski se je narod, usprkos svom dugom robovanju pod Nijemcima, Madžarima i Talijanima, usprkos svom 22-godišnjem potlačenom položaju pod velikosrpskom beogradskom klikom, uvijek borio za svoju slobodu i samostalnost.
Te vjekovne težnje hrvatskog naroda za slobodom nisu se sve do danas ostvarile, pored ostalog, i zbog toga, što je u svim momentima u Hrvatskoj prevladao utjecaj ljudi, koji nisu imali ništa zajedničkog s interesima hrvatskog naroda, nego su naprotiv stajali u službi tuđina.

U najnovijoj povijesti Hrvatske postojala je 1918. puna mogućnost da se ostvare te vjekovne težnje hrvatskog naroda. Do toga, međutim, nije došlo radi izdaje tadašnjih "predstavnika" Hrvatske. Da zaštite svoje klikaške interese pred narodom, koji je tada, pod utjecajem Velike oktobarske revolucije, tražio svoja iskonska prava, ta su se protunarodna gospoda povezala s velikosrpskim hegemonistima i njihovom pomoću ugušili narodni pokret


Navodi se robovanje hrvatskog naroda pod Italijanima, Nemcima, Mađarima i potlačeni položaj pod Srbima (posredno 'tuđini') i to isti ljudi koji odlučuju o sudbini Srbije u Jajcu i zabrani povratka srpskog kralja u Srbiju.

p.s.
nemački komentator na 0:41 ima sličan stav
'Dole sa srpskim ablemima'







haklberi_tom haklberi_tom 17:34 20.03.2021

Re: ,

gedza.73

...

Navodi se robovanje hrvatskog naroda pod Italijanima, Nemcima, Mađarima i potlačeni položaj pod Srbima i to isti ljudi koji odlučuju o sudbini Srbije u Jajcu i zabrani povratka srpskog kralja u Srbiju.


Komunjare (komuno-relikti) smatraju da je to bilo potpuno logično i opravdano.
Budaletine!
niccolo niccolo 17:38 20.03.2021

Re: ,

angie01
Ne razumem, ne slažeš sa sa nečim od napisanog?


sa recenicom koju sam citirala iz tvog teksta na pocetku mog komentara.

Nisam siguran kako ono što si ti napisala protivreči stvarima koje nisu sagledane - pročitaj ceo pasus iz koga si kopirala prvu rečenicu. Ne verujem da su u vreme rata i okupacije zemlje imali baš ne znam koliko vremena da analiziraju ideju zajedničke države.
gvozden1 gvozden1 17:42 20.03.2021

Re: ,


A taj Jugolsovenski odbor napravio Pašić.

Dakle, imao je legitimitet kao, otprilike, Sejdo Bajramović, koga je Sloba postavio da predstavlja Albance, ili Rahman Morina.

To je taj legitimitet do u dlaku.

To kad se razmišlja, a kad se prepisuje sa gugla, onda sve izgleda bajno.
Još recenzije, ihaj!
gvozden1 gvozden1 17:48 20.03.2021

Re: ,


P.S. Inače, ideja o nekakvom referendumu u jesen/zimu 1914. toliko je idiotska da zaista nije vredna pažnje.

Što se petljaš jbt?

Kakva 1914?

Deklaracija.... sad i to treba da ti objašnjavam.

Prvo, nije obavezivala nikoga, drugo, ni ona nije sveto pismo, mogla se i promeniti, a i ona se može smatrati greškom.

Naravno, raznih mišljenja ima i o tome zašto je baš tad i baš takva deklaracije doneta.

Al komplikovano je to za tebe.


I da, ima i na guglu, potraži.

Nije baš jednostavno, ali potrudi se, možda i uspeš.


Ili bolje, mani se ti ovoga.
gedza.73 gedza.73 18:00 20.03.2021

Re: ,

gvozden1
Dakle, imao je legitimitet kao, otprilike, Sejdo Bajramović, koga je Sloba postavio da predstavlja Albance, ili Rahman Morina.

Mislim čak da ih je finansirao. I tada, kao i u sledećem ratu, su zločini nad srpskim civilima bili pomalo gurani u stranu.

Takođe je velom tajne ili bar prećutkivanja obavijeno kako su se ponašali oficiri iz regiona kad je Nemačka napala Jugoslaviju, odnosno Srbiju.

Mada mislim da je bitna tema koju je Nikolo pomalo izdvojio a to je privredni uspon Srbije između dva rata. Opet gledajući kakva je Srbija bila 1918. godine.
(ne vidi se pošto je mala slika ali na ovoj pumpi ispred Skupštine u Beogradu piše
Shell)


Da u jednoj državi nakon skoro poptunog sloma, egzila vojske, političkog i vojnog vrha u deceniji stvoriš avio industriju je za poštovanje

Srbija s ponosom ističe da ima jednu od najdužih tradicija u Evropi, kako u oblasti vojnog tako i civilnog vazduhoplovstva, počev od prvih letova daleke 1910. godine i pokretanja proizvodnje prvih aviona i prateće vazduhoplovne opreme i naoružanja u ranim dvadesetim godinama 20. veka. Takođe, Srbija je među prvih 10 zemalja koje su potpisale Međunarodnu konvenciju o avio transportu.

avio-industrija Srbije se ubraja među 15 najstarijih na svetu.

1927. godine u Zemunu je osnovana fabrika „Zmaj“. Puno ime je bilo Fabrika aeroplana i hidroplana - Zmaj, Petrović i Šterić. Od ranih 1930-ih fabrika je počela da proizvodi prve državne avione za obuku, obučavajući leteće čamce i trenerske borbene avione, koristeći francuski dizajn.


freehand freehand 18:06 20.03.2021

Re: ,

gvozden1

P.S. Inače, ideja o nekakvom referendumu u jesen/zimu 1914. toliko je idiotska da zaista nije vredna pažnje.

Što se petljaš jbt?

Kakva 1914?

Deklaracija.... sad i to treba da ti objašnjavam.

Prvo, nije obavezivala nikoga, drugo, ni ona nije sveto pismo, mogla se i promeniti, a i ona se može smatrati greškom.

Naravno, raznih mišljenja ima i o tome zašto je baš tad i baš takva deklaracije doneta.

Al komplikovano je to za tebe.


I da, ima i na guglu, potraži.

Nije baš jednostavno, ali potrudi se, možda i uspeš.


Ili bolje, mani se ti ovoga.

I toliko o površnosti.
Neupitni autoritet, koji bi da 100+ godina kasnije objasni kralju, regentu, skupštini i vladi šta je i kako trebalo, i kako je sve moglo ali nije moralo, i i može da bude al ne mora da znači...
Govedo koje se podsmeva Guglu.
Još da shvati da je Gugl ogromna biblioteka u kojoj svako prilazi polici za koju je zainteresovan i sa nje bira ono što mu se čini odgovarajućim. Al to je samo za pismene i one koji znaju šta je biblioteka. beslovesna goveda to svakako nisu.

gvozden1 gvozden1 18:14 20.03.2021

Re: ,

I toliko o površnosti

To baš hoćeš da te propitam?

Šta je deklaracija, prvo pitanje.

Ništa posebno važno, nikakav obavezujući akt, načelno zauzimanje stava, iskazivanje mišljenja, ništa više od toga.

Ništa strašno se ne dešava i kad se izmeni.

A ti upro, deklaracije pa deklaracija, misliš jadan, ako si to izguglao da si izguglao nešto važno.

freehand freehand 18:17 20.03.2021

Re: ,

To baš hoćeš da te propitam?



Govedo...


Ništa posebno važno, nikakav obavezujući akt, načelno zauzimanje stava, iskazivanje mišljenja, ništa više od toga.

Reče gnom o zvaničnom dokumentu koji narodna skupština usvaja na predlog vlade u prelomnom trenutku rata, a kojim se projektuju najvažniji ciljevi države, njene politike i vođenja rata.

A ti upro, deklaracije pa deklaracija, misliš jadan, ako si to izguglao da si izguglao nešto važno.


Ma guglčaćeši ti, ali sutra.
gvozden1 gvozden1 18:24 20.03.2021

Re: ,

Takođe je velom tajne ili bar prećutkivanja obavijeno kako su se ponašali oficiri iz regiona kad je Nemačka napala Jugoslaviju, odnosno Srbiju.

To je još jedan dokaz da je Jugoslavija bila greška.

Na prvoj prepreci se njena vojska raspala.
Po nacionalnim šavovima, naravno, uz neke izuzetke.

Nije postojala sila koja bi tu skalameriju držala na okupu.
Patriotizam je sila koja države drži, ta je nije imala.

Srpska vojska je izdržala i pobedila na kraju, zato što je patriotizam bio dovoljno jak.

Jugoslavija se rasturila odmah, komunisti su je silom koja nije bila patriotizam nego diktatura, ponovo razvalčili neko vreme, ali se na kraju opet raspala.

Ne ide, ne može, i greška je na tome insistirati, kao što je Aleksandar insistirao.
gvozden1 gvozden1 18:26 20.03.2021

Re: ,

o zvaničnom dokumentu koji narodna skupština usvaja na predlog vlade u

Si čuo nekad o rangiranju dokumenata?

Ajd na gugl.
Brže!
freehand freehand 18:33 20.03.2021

Re: ,

gvozden1
o zvaničnom dokumentu koji narodna skupština usvaja na predlog vlade u

Si čuo nekad o rangiranju dokumenata?

Ajd na gugl.
Brže!

Ma jok, čekao sam samozvanog golog kurca (by magnus) da mi ob+asni rangiranje dokumenata u kontekstu definisanja i obnarodovanja ratnih ciljeva države u ratnom stanju. Gnomovi bi u takvoj situaciji sigurno doneli ustav, za koji bi takođe neki drugi gnomovi sto godina kasnije rekli da je greška l da je sreća da nije Sveto pismo.
angie01 angie01 18:40 20.03.2021

Re: ,

Ne verujem da su u vreme rata i okupacije zemlje imali baš ne znam koliko vremena da analiziraju ideju zajedničke države.


Ideja o zajednickoj drzavi nije nastala ishitreno za vreme rata, nego jos pocetkom 19. veka,...tome je doprinela geopoliticka situacija i aspiracije velikih sila, a i cinjenica, kako objasnjavaju istoricari, da su tada Srbi,Hrvati i Slovenci smatrali da su jedan narod,(ovde ide emotikon hucija koji cupa kosu),...rat je samo potvrdio i ubrzao tu odluku, postojala je dilema o uredjenju, da l da zajednicka drzava bude federalna ili centralisticka.


ps,upravo sam pod teskom samokontrolom odgledala 30 minuta serije o Aleksandru-pa ono je negledljivo njesra.
gedza.73 gedza.73 18:54 20.03.2021

Re: ,

Velike sile

Patto di Londra, che andavamo a stipulare il 26 aprile 1915 con l'Inghilterra, la Francia e la Russia. Il patto ci impegnava ad entrare in guerra al fianco dell'Intesa entro il termine massimo di un mese, riconoscendoci delle contropartite adeguate:
«Art. 4.- Nel trattato di pace, l'Italia otterrà il Trentino, il Tirolo cisalpino con la sua frontiera geografica naturale ( la frontiera del Brennero); così come Trieste, le contee di Gorizia e Gradisca, tutta l'Istria fino al Quarnero compresa Volosca, le isole istriane di Cherso, di Lussin e le piccole isole di Plavnik, Unie, Canidole, Palazzuoli, San Pietro di Nembi, Asinello, Gruica, con gli isolotti vicini. [...]
Art. 5.- Spetterà pure all'Italia la provincia della Dalmazia nei suoi limiti amministrativi attuali, comprendente al nord Lisarica e Tribanj, e giungendo a sud fino al fiume Narenta, con inoltre la penisola di Sabbioncello, e tutte le isole giacenti a nord e ad ovest della Dalmazia stessa, da Premuda, Selve, Ulbo, Maon, Pago e Puntadura al nord, fino al Meleda al sud, compresevi Sant'Andrea, Busi, Lissa, Lesina, Curzola, Cazza e Lagosta con gli isolotti vicini oltreché Pelagosa.


Trojna antanta je Italiji obećala sljedeće teritorijalne dobitke

Italija je tim ugovorom dobila na sjevernim granicama: Trentino, južni Tirol do Brennera, Goricu, Gradišku, dio Koruške, Trst, jugozapadnu Kranjsku, Istru, otoke Cres i Lošinj te niz manjih otoka. U sjevernoj Dalmaciji ustupljena su joj područja od Lisarice i Tribnja na sjeveru, do rta Ploča (između Šibenika i Splita, kraj Rogoznice) sa Šibenikom i Zadrom, kao i njihovo zaleđe u slijevu rijeke Čikole, Krke i Butišnice te njihovih pritoka. Osim toga, Italiji su bili obećani gotovo svi dalmatinski otoci, od Premude do Mljeta.

Kraljevini Srbiji, koja nije bila prisutna niti je imala potpisnika, trebalo je da pripadne:
Dalmatinska obala između Krka i Stona, uključujući poluostrvo Pelješac, luku Split i ostrvo Brač.

Jugoslavenski odbor i srpska izbjeglička vlada otkrili su ubrzo sadržaj Londonskog ugovora, te protiv njega vodili žestoku kampanju. Ta akcija i otpor političara južnoslavenskih naroda, te međusobne suprotnosti članica Antante, spriječili su potpuno ostvarenje Londonskoga sporazuma, tako da je niz talijanskih teritorijalnih zahtjeva koji su iz sporazuma proizlazili ostao neispunjen nakon I. svjetskog rata


niccolo niccolo 18:56 20.03.2021

Re: ,

Ideja o zajednickoj drzavi nije nastala ishitreno za vreme rata, nego jos pocetkom 19. veka

O tome nema ni reči u tvom prvom komentaru. Zato mi i nije jasno sa čime se ne slažeš, ja sam pišem o tome da je od uspostavljanja države u 19. veku politika Srbije bila upravljena na tome ka prisjedinjenju i onih teritorija Turske na kojima žive Srbi/Sloveni a koji još uvek nisu bili deo Srbije. S druge strane, jeste bilo ideja o zajedničkoj državi, ali do 1914. ni jedan zvaničan dokument nije pominjao ujedinjenje sa Hrvatima i Slovencima.
angie01 angie01 19:38 20.03.2021

Re: ,


O tome nema ni reči u tvom prvom komentaru


ali ima o razlozima koji nisu bili ni ishitreni ni grlom u jagode, ovaj dodatak je samo iznudjen ovom naknadnom pricom...u sveukupnim okolnostima je sve sprovedeno prilicno solidno, ne znam zasto bilo ko ocekuje neke bezgresno idealne master ov d juniverz verzije bilo cega-od pocetnog polozaja malih, nejakih, stalno porobljavanih u podelama velikih i jakih.
gedza.73 gedza.73 19:55 20.03.2021

Re: ,

Povlaštena knjižara kraljevine Jugoslavije 'Trifko Dudić' Mostar. 1930.

У месецу мају 1917. посланици Југословенског клуба, Царевинског Већа у Аустрији траже да се сви Словенци, Хрвати и Срби из Хапсбуршке монархиjе уједине у једну самосталну државу, организовану на демократској основи а под жезлом Хапсбурга
Joван Јовановић Пижон


Koncepcija koja je odnela prevagu i koju je podržavala i Pašićeva vlada bila je ona Jaše Tomića i predviđala je neposredno prisajedinjenje Srbiji, a tek potom jugoslovenskoj državi. Ujedinjenje "preko Beograda" je, po mišljenju njegovih zagovornika, pružalo veće izglede da će otcepljenje od Ugarske biti međunarodno priznato, zbog ugleda koji je Kraljevina Srbija uživala među pobedničkim silama. Nosioci poražene, alternativne koncepcije zastupali su ideju ujedinjenja u zajedničku državu preko Narodnog vijeća u Zagrebu, poput ostalih jugoslovenskih pokrajina Austrougarske.


Devedesete bi bile još turbulentnije da je bila zaokružena opcija 2.
Filip Mladenović Filip Mladenović 17:35 20.03.2021

Klasno, a ne nacionalno pitanje!

Glavni problem Kraljevine SHS, potom Jugoslavije nije bilo nacionalno, već klasno pitanje.

Slično kao i sada, radnici su bili svedeni na slabo plaćeno i obespravljeno roblje, dok se mali broj povlašćenih i korumpiranih enormno bogatio, medju njima i Karadjordjevići.
niccolo niccolo 17:39 20.03.2021

Re: Klasno, a ne nacionalno pitanje!

Slično kao i sada, radnici su bili svedeni na slabo plaćeno i obespravljeno roblje, dok se mali broj povlašćenih i korumpiranih enormno bogatio

Ne govorimo sad o sfrj, nego o Kraljevini Jugoslaviji
haklberi_tom haklberi_tom 17:57 20.03.2021

Re: Klasno, a ne nacionalno pitanje!

Filip Mladenović
Glavni problem Kraljevine SHS, potom Jugoslavije nije bilo nacionalno, već klasno pitanje.

Slično kao i sada, radnici su bili svedeni na slabo plaćeno i obespravljeno roblje, dok se mali broj povlašćenih i korumpiranih enormno bogatio, medju njima i Karadjordjevići.

I onda su došli komunjare - i sve procvetalo!
Mislim da u ovo više ne veruju ni najveće budaletine.
loader loader 21:18 20.03.2021

Srpska hegemonija, mala i velika

Sa aspekta oslobađanja i ujedinjenja srpskog naroda Jugoslavija je bila solidan koncept, a treba pridodati i jednako značajnu činjenicu da bi se i zapadna braća našla van okova austrijske imperije.
Jugoslaviju je kao glavni remetilački faktor na Balkanu proglasila Kominterna. Papstvo je od početka zahtevalo konkordat. Zainteresovane komšije su merkale svoje interese na teritoriji Jugoslavije. Tu su uvek i imperijalni interesi koje ne treba ni naglašavati. Na euforiji teške i epohalne pobede u I sv. ratu Aleksandar je načinio pogrešnu procenu. Dovoljan je samo onaj jedan, najvažniji faktor - a to je saznanje da papstvo nipošto neće dozvoliti da se umesto daljeg, viševekovnog unijaćenja Srba sada formira država u kojoj su dominantni Srbi pravoslavci i srpska kruna. Ovde je po sredi permanentan verski rat. On se u različitim vremenima samo drugačije manifestuje, shodno mogućnosti da se bude ovoliko ili onoliko agresivan, ili na druge, manje očigledne načine agilan. To je praksa dokazala bezbroj puta. Jugoslavija se imala razvaliti na svaki mogući način.

Da nije ovih stvari, koje je Aleksandar očito, tragično prevideo, Jugoslavija bi bila u najmanju ruku srednje razvijena evropska zemlja. U najmanju ruku. Ali, to navedeni "faktor" nikada neće dozvoliti, ne samo što se tiče Jugoslavije, nego i što se tiče Srbije. Ko ne veruje, neka pogleda činjenice, više nego dostupne, više nego očite. A mnogo je uloženo u to da mi ovdašnji te stvari ne prepoznajemo, već da sami sebe osudimo kao velikohegemoniste i nadobudne zanesenjake koji su krivi za svaki rat.


Dakle, Jugoslavija izvanredna ideja, ali neostvariva.
milisav68 milisav68 22:59 20.03.2021

Re: Srpska hegemonija, mala i velika

loader
Da nije ovih stvari, koje je Aleksandar očito, tragično prevideo, Jugoslavija bi bila u najmanju ruku srednje razvijena evropska zemlja. U najmanju ruku. Ali, to navedeni "faktor" nikada neće dozvoliti, ne samo što se tiče Jugoslavije, nego i što se tiče Srbije. Ko ne veruje, neka pogleda činjenice, više nego dostupne, više nego očite. A mnogo je uloženo u to da mi ovdašnji te stvari ne prepoznajemo, već da sami sebe osudimo kao velikohegemoniste i nadobudne zanesenjake koji su krivi za svaki rat.



Sticanjem nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine, Srbija je mogla da vodi svoju nezavisnu trgovinsku politiku – do tada je ekonomski smatrana delom Otomanskog carstva. U tom trenutku je Srbija poljoprivredna zemlja, bez ikakve industrije ako se zanemari nekoliko rudnika, mlinova, pivnica i fabrika gajtana i tekstila, uz naravno Topolivnicu u Kragujevcu (iz koje će kasnije nastati “Zastava”). Gotova sva trgovina sastojala se od izvoza žive stoke u Austrougarsku, preko Save i Dunava, odakle su uvoženi industrijski proizvodi. Kako gotovo uvek ekonomija i politika ne idu odvojeno, kao jednu od nagrada za podršku Srbiji za sticanje nezavisnosti i proširenje na jugu, Austrougarska je tražila i povlašćen položaj na srpskom tržištu. Potpisivanjem “Tajne konvencije” 1881. godine ovakvo stanje postaje i napismeno.


Kada najveći deo izvoza ide na jedno tržište lako je izvršiti politički pritisak zatvaranjem granica. Kako je to rekao Stojan Novaković, naprednjački političar i u nekoliko navrata ministar i premijer: “Kako je naša politika delovala samostalnije od Beča, tako su se Beču naše svinje činile bolešljivijim”. U nekoliko navrata između 1895. i 1897. godine granica za izvoz stoke zatvarana je pod izgovorom stočnih bolesti, što bi pričinjavalo ozbiljne ekonomske štete i teralo svako vladu da dobro porazmisli pre nego što bi uradila nešto što Beču ne bi bilo po volji. Novakovićeva Vlada je pokušala da organizuje izvoz stoke na druga tržišta preko Soluna železnicom, ali to nije dalo dobre rezultate jer je taj prevoz bio mnogo skuplji, a sama stoka je gubila na težini tokom transporta ili se razboljevala i umirala. Stoga je 1897. godine osnovana Beogradsko klanično društvo da bi se izvozilo prerađeno meso, ali ni to nije u početku dalo neke značajnije rezultate.


itd.

Carinski rat

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana