Budućnost| Istorija

Aleksandar

niccolo RSS / 20.03.2021. u 12:24

Na Filipovom blogu smo se kratko dotakli pitanja da li su rezultati Aleksandra Karađorđevića, kralja SHS i Kraljevine Jugoslavije, u potpunosti i objektivno ocenjeni u srpskom društvu. Čini se da njega ne vole ni nacionalisti, jer se cela ta priča sa ujedinjenim južnim Slovenima nije baš najbolje završila, pogotovo iz srpskog ugla gledano. A ne vole ga ni ovi drugi, najčešće pod uticajem narativa o velikosrpskoj hegemoniji.

 

 

Ja mislim da je svaljivanje sve krivice na jednoga zgodno, u smislu prostog i jednostavnog rešenja koje ne traži dalje analize, ali i oslobađanja od krivice svih ostalih. Iako je zgodno verujem da je duboko pogrešno. 

 

Praktično od prvih koraka ka oslobađanju od Turske, srpska država (šta god to u konkretnom momentu značilo) je kao jedan od ciljeva imala oslobađanje i onih teritorija sa srpskim/slovenskim narodom koji još uvek nije bio deo te srpske države. 

 

Uzmimo samo Garašaninovo Načertanije, koje smo takođe skorije spominjali na Blogu kao primer dokumenta koji ima gotovo mitski status kao neki ne znam kakav dokaz o velikosrpskoj hegemoniji, a koji u stvarnosti em nije imao domašaj koji mu danas pripisuju, em je bio primenjivan jedan kratak period. Em, da se ne lažemo, njegova primena nije ni donela ne znam kakve praktične rezultate.

 

Dakle, nije baš da je sve bilo idealno i da je onda došao Aleksandar i sjebao srpsku stvar. Čak ni posle Drugog balkanskog rata nisu sve teritorije koje smo pokušavali da prisjedinimo potpadale pod Kraljevinu Srbiju i u tom smislu se postupci nakon Prvog svetskog rata mogu posmatrati kao prirodan nastavak politike koju je Srbija imala od početka 19. veka pa na ovamo.

 

Tačno je, s druge strane, da je ujedinjenju pristupljeno ko grlom u jagode, te da nisu baš sve okolnosti sagledane. Nisam siguran koliko je u to vreme bilo očigledno kao danas da Katolička crkva nikako ne voli da katolicima vladaju pravoslavni narodi i da će u tom smislu pokušavati na svaki način da to spreči odnosno prekine, ali je svakako bilo očigledno da ni sami Hrvati i Slovenci nisu toliko oduševljeni ujedinjenjem. Nije se sagledao ni obim stradanja Srbije u ratu – verovatno ni obnova Srbije u granicama pre rata ne bi išla tako glatko, a kamoli kad se odjednom oslabljena država uveća svoje granice za onoliko, uključujući i one koji nisu baš previše oduševljeni ujedinjenjem. Bilo je i nekih proceduralnih grešaka, koji i danas prave smetnje u odnosima sa bliskim susedima.

 

Ipak, neće baš biti da je sve u Kraljevini bilo toliko loše. Uostalom, pogledajmo samo spisak iz ovog teksta o kompanijama koje su ili nastale tokom perioda o kome pričamo ili su nastavile poslovanje posle Prvog svetskog rata, a koje su danas poznate pod svojim nazivima dobijenim uglavnom nakon Drugog svetskog rata.

 

Eto, to bi ukratko bio moj stav o Aleksandru i periodu Kraljevine SHS/Jugoslavije, a pozivam i druge blogere da daju svoje viđenje.

 



Komentari (418)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gedza.73 gedza.73 23:43 20.03.2021

Re: Srpska hegemonija, mala i velika

Stoga je 1897. godine osnovana Beogradsko klanično društvo da bi se izvozilo prerađeno meso, ali ni to nije u početku dalo neke značajnije rezultate.


кланица (касније БИМ Славија) је 1898. изграђена, а уз њу и зграде за берзу, пошту, телеграф, канцеларију, раднички станови, пушнице, хладњача, обори и друго, са распоредом објеката који је предвиђао и сва могућа потребна проширења, због чега је јавност дошла до закључка да је Савчић (Милош) поверени посао веома успешно одрадио. Осим тога, цео комплекс је имао значајну улогу у борби за привредну независност током Царинског рата из кога је Србија изашла као победница.

Након изградње кланице, скочили су му углед у јавности и поверење у његов рад. Због стечене репутације, савесног рада и иницијативе, Савчића су многе установе узимале за саветника, сарадника или директног извођача

Заједно са српском војском је прошао Албанску голготу. Године 1916. се нашао у Женеви, где је заједно са Јованом Цвијићем и проф. Ђорђевићем, основао Српски комитет, који је имао за циљ да међу српским савезницима и пријатељима српског народа скупља прилоге као прву помоћ у тренутку ослобађања. Учестововао и у оснивању Друштва народа

Током рата инсталације и инвентар на Тари су опљачкани и однети. Парна стругара у Београду је уништена у пожару, а пловни парк и бродове је делом уништила непријатељска артиљерија са монитора, док је други део одвежен у горњи ток Дунава. Фабрику стакла у Костолцу је непријатељ порушио, тако да нису остали ни темељи. Нову зграду Привредне банке је знатно оштетила непријатељска артиљерија

Под његовом управом је донет Статут којим је регулисано питање општинског чиновништва. Радио је и на већ започетом модерном калдрмисању Београда, за које је израдио програм и све потребне елаборате. Заведен је нови начин наплате електричног осветљења и воде, који су омогућили општинско самофинансирање. Основана је и Штедионица Општине града Београда с циљем да прима приходе и плаћа трошкове општине. Као извршилац тестамента Николе Спасића, започето је изградњу Градске болнице у Београду. Подигнута је и нова, модерна Основна школа „Краљ Александар I” у Дечанској улици

Приликом немачке окупације, супруга Катинка, мада пореклом Немица је одбила сарадњу са Немцима, тако да је заједно с децом и њиховим породицама избачена из породичне палате у центру града. Крај рата су дочекали у виноградским викендицама на Дедињу. Након ослобођења, избачени су и са Дедиња, као представници поражене буржоазије и одузета им је читава имовина

Кућа у Ужичкој 15, у којој је живела његова ћерка Јелица је касније постала резиденција Јосипа Броза Тита, а затим и Слободана Милошевића, а у близини је на њиховом некадашњем имању изграђена и Кућа цвећа









srdjan.pajic srdjan.pajic 21:25 20.03.2021

Aleksandar, ali Kavčić

Slušao sam ga prvi put pre neki dan na Zecovom kanalu, i deluje mi kao sasvim prijatan gospodin i čovek na mestu, tipično za nekog ko je postigao nešto u životu i ne mora da se dokazuje i leči komplekse niže vrednosti.

Ne pratim pomno dešavanja oko tih udžbenika, onako na prvi pogled mi se čini da se, u najboljoj nameri, uvaljao u srpsko blato i govna, što je možda bilo i neizbežno. I pitam se da li mu to sve stvarno treba. Kakogod, i što se kaže for what is worth, ima moje veliko poštovanje što se u to sve upustio, i što, za sada, ne odustaje.
milisav68 milisav68 23:03 20.03.2021

Re: Aleksandar, ali Kavčić

srdjan.pajic
Slušao sam ga prvi put pre neki dan na Zecovom kanalu, i deluje mi kao sasvim prijatan gospodin i čovek na mestu, tipično za nekog ko je postigao nešto u životu i ne mora da se dokazuje i leči komplekse niže vrednosti.

Ma nije mnogo postigao.

Doktorat profesora Aleksandra Kavčića ako nije najbolji sigurno je najvredniji doktorat nekog srpskog stručnjaka. Patent zasnovan na ovom doktoratu doneo je američkom Univerzitetu Karnegi–Melon 750 miliona dolara u sporu sa kompanijom "Marvel tehnolodžiz" 2016. godine i to posle poravnanja.


Profesor Kavčić napravio je revolucionarno otkriće u oblasti očitavanja zapisa sa magnetnih nosača. Završio je Matematičku gimnaziju u Beogradu, počeo studije na Elektrotehničkom fakultetu, ali je sticajem okolnosti diplomirao u Diseldorfu u Nemačkoj. Doktorirao je u Americi, gde je predavao na Harvardu, Havajima, Teksasu, kao i u Hongkongu.

U emisiji "Tako stoje stvari" u februaru 2018. govorio je o tome kako je došao do otkrića koje je napravilo revoluciju u IT industriji, zašto mu je zbog toga kasnio doktorat i kako mu se to na kraju isplatilo.


link
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:07 20.03.2021

Re: Aleksandar, ali Kavčić

milisav68
srdjan.pajic
Slušao sam ga prvi put pre neki dan na Zecovom kanalu, i deluje mi kao sasvim prijatan gospodin i čovek na mestu, tipično za nekog ko je postigao nešto u životu i ne mora da se dokazuje i leči komplekse niže vrednosti.

Ma nije mnogo postigao.

Doktorat profesora Aleksandra Kavčića ako nije najbolji sigurno je najvredniji doktorat nekog srpskog stručnjaka. Patent zasnovan na ovom doktoratu doneo je američkom Univerzitetu Karnegi–Melon 750 miliona dolara u sporu sa kompanijom "Marvel tehnolodžiz" 2016. godine i to posle poravnanja.


Profesor Kavčić napravio je revolucionarno otkriće u oblasti očitavanja zapisa sa magnetnih nosača. Završio je Matematičku gimnaziju u Beogradu, počeo studije na Elektrotehničkom fakultetu, ali je sticajem okolnosti diplomirao u Diseldorfu u Nemačkoj. Doktorirao je u Americi, gde je predavao na Harvardu, Havajima, Teksasu, kao i u Hongkongu.

U emisiji "Tako stoje stvari" u februaru 2018. govorio je o tome kako je došao do otkrića koje je napravilo revoluciju u IT industriji, zašto mu je zbog toga kasnio doktorat i kako mu se to na kraju isplatilo.


link


Štreberčina.

Sine, ta matematička gimnazija je keva od škole, bila i ostala, ne znam samo kako to niko do sada nije uspeo da usere.


Filip Mladenović Filip Mladenović 03:20 21.03.2021

Kralj Aleksandar - pljačkaš i švercer

http://www.zsf.rs/analize/monarhija-i-novac/

Tekstovi uglednog pravnika Milana Bartoša o pogubnim razmerama alavosti, korumpiranosti i licemerstva kralja Aleksandra Karadjordjevića za vreme svoje autokratske vladavine.
jinks jinks 07:46 21.03.2021

...

Skoro sam negde čuo da je u trenutku atentata u Marseju Kralj Aleksandar bio u poodmakloj fazi raka pluća, i da mu lekari već tada nisu davali više od pola godine života.

Inače, postoji i stara teorija po kojoj je prva Jugoslavija stvorena između ostalog i kako bi se napravila brana boljševizmu, odnosno, kako bi se sprečilo da revolucionarne ideje uzmu maha pre svega na bivšim austrougarskim teritorijama, u kojima je pretilo da u interregnumu nakon I sv. rata zavlada bezvlašće i haos - što predstavlja iznimno plodno tle za revolucije.

Kakva ironija, da boljševizam kako neposredno nakon I sv. rata, tako i nakon II sv. rata na određeni način i odredi sudbinu ove zemlje.
shmoo shmoo 09:35 21.03.2021

Политичка инфантилност (понављам се)

Одмах, домаћине, да се извинЕм (удесно или улево, не правим питање) на дужини свога коментара, али много тога си се дотакао у уводном тексту. Па да кренемо редом... Елем, Дебели, поклони се и почни:


Uzmimo samo Garašaninovo Načertanije, koje smo takođe skorije spominjali na Blogu kao primer dokumenta koji ima gotovo mitski status kao neki ne znam kakav dokaz o velikosrpskoj hegemoniji, a koji u stvarnosti em nije imao domašaj koji mu danas pripisuju, em je bio primenjivan jedan kratak period. Em, da se ne lažemo, njegova primena nije ni donela ne znam kakve praktične rezultate.



Ако се добро сећам тога из неких књига и уџбеника историје, Гарашанин је управо и смењен на почетку Кримског рата (1853-1856) на захтев Русије баш због тога што је Србија одбила тада да објави рат Турској на захтев Русије. Гарашанин је као министар иностраних дела сматрао да не треба да се мешамо у то јер немамо ни снаге ни воље ни жеље као држава у настајању (мислим на модерну Србију, после турских 500 година) и као народ да не дозволимо на крају те баладе да не будемо само тек монета за поткусуривање великим империјама.

А о каквој то онда великосрпској хегемонији на Балкану у Гарашаниновом Начертанију уопште и можемо да причамо без Русије? Не пије то воду.

Некако увек у тој нашој имбецилној љубави према највећој православној браћи, против чега немам ништа против да се разумемо јер овде не причамо о нама малим људима него о онима који кроје судбине милиона и милијарди малих људи, заборављамо да су све државе кроз историју те наше највеће православне браће, и царска Русија и СССР и садашња Русија, ипак само такође империје исто као и Велика Британија, Немачка, Аустроугарска, Турска, САД,...

А зна се чему мали народи и мале слабачке државе служе империјама кроз историју, зар не? (ЛИНК)


'Ајмо даље...

Ipak, neće baš biti da je sve u Kraljevini bilo toliko loše. Uostalom, pogledajmo samo spisak iz ovog teksta o kompanijama koje su ili nastale tokom perioda o kome pričamo ili su nastavile poslovanje posle Prvog svetskog rata, a koje su danas poznate pod svojim nazivima dobijenim uglavnom nakon Drugog svetskog rata.



Читава фамилија моје жене да априла 1941. радила је у Батиној фабрици у Борову. Од њеног оснивања. Капитализам са људским ликом. Имали су обезбеђене станове у кућама за раднике у фабрици, имали су аеродром, болницу, школу,... Све погодности потребне човеку. Тома Максимовић, потоњи комесар за избеглице у влади Милана Недића под окупацијом, такође је радио у тој Батиној фабрици да би од 1941. до 1945. у Србији сместио, хранио и одевао пола милиона избеглица са свих територија распале краљевине, па чак и Словенце. То могу да раде само људи који су се пре тога васпитали на неким вредностима по којима је људски живот највреднија ствар, вреднија од профита, националности,...

Или да вам причам о томе како је Геца Кон 1926. када је мој деда отишао у војску, примио моју бабу са тек рођеним мојим ћалетом у партер своје куће у Добрачиној 30, код Чукур чесме, и све време док је деда служио војску, стари Кон је баби редовно исплаћивао пуну дедину плату, а једини бабин задатак је био да чисти и пере ходнике и степеништа по згради.

Или да вам причам о томе како ми је исти тај деда, трговац код Геца Кона, причао како је у то време југословенски (краљевине) динар вредео као и један амерички долар? 1 динар = 1 долар.

Другачији су то тада људи били, другачије обликовани од нас данас којима је максима водиља у животу "човек је човеку вук", са другачијим вредностима...

Па довољно је да погледате старе фотографије својих предака... Како они седе и стоје на тим фотографијама, а како ми, у већини случајева (чак и ови клинци данас који се убише позирајући на фоткама због инстаграма), изгледамо на својим фотографијама. У односу на њих, ми као да немамо кичму. А ти људи су знали и ко су и шта су и шта треба да раде у свом животу.

И зато, Николо, наравно да у тој краљевини није све било тако лоше. Напротив.

Није то право питање.

Право питање јесте коме је то сметало? Ватикан и СССР су здушно, заједничким снагама и као по договору, одмах по настанку те прве и једине државе Јужних Словена, кренули да је руше, зар не?

Да ли је та одлука била баш само краљева? Или је ипак још неко о томе одлучивао?

(Да не заборавимо при томе још и то да су Карађорђевићи ипак били род са оном највишом аристократијом царске Русије, Демидовима.)

А за то онда не може бити крив један човек, нека ме пардонирају ови данашњи "националисти" чија се шизофреност данас огледа у томе да величају четнике и истовремено обожавају Путина до имбецилности к'о што Радован Трећи воли Џорџа у својој омиљеној серији. И онда, пошто виде да ту нешто баш и не штима (четник који воли агента КГБ на челу Русије, наследнице СССР), онда оправдање за сопствену данашњу шизофреност траже у искључивој кривици краља Александра за стварање те државе Јужних Словена која је и трајала онолико колики јој је био дугачак гарантни рок код великих империја. Наравно, све у интересу великих сила које вуку конце по Балкану.








И у томе се тако добро види та наша општенародна пословична политичка инфантилност читавог народа којем је увек потребан неки вођа и отац, па самим тим када се и зезнемо, онда сву кривицу сваљујемо на тог оца који нас је напустио у кључним тренуцима. Читав народ размишља о томе као деца из разведеног брака који током читавог свог живота за сопствене неуспехе кривицу сваљују искључиво на родитеље, али никада не виде своје слабости.

Не иде то.




Praktično od prvih koraka ka oslobađanju od Turske, srpska država (šta god to u konkretnom momentu značilo) je kao jedan od ciljeva imala oslobađanje i onih teritorija sa srpskim/slovenskim narodom koji još uvek nije bio deo te srpske države.




У нашем посттурском националном експерименту – да, овде мислим на наше слављене вождове, књажеве и краљеве – та стабилност се изгубила и замењена је небирократским ауторитарним системом који је био мешавина бечке бирократије и турске самовоље. Народ је, и даље, био извор прихода за елиту и ништа више. Народ и даље није имао утицај на дешавања; народу су и даље неочекиване одлуке падале са неба; народ и даље није разумео компликована бирократска правила која су се стално мењала; народу су и даље давана најбесмисленија објашњења за поступке његових владара. Укратко, народ је и даље живео у фарси.

Није ништа боље искуство ни нашег колективистичког експеримента након ослобођења од Немаца, упркос лепим речима и жељама његових идеалистичких твораца и још више идеалистичких следбеника. Ако ми на овом месту сада поменете идеалну Титову Југославију, наш некадашњи црвени пасош и доживотни посао за све, све што могу да кажем је да не постоји ништа што се не може решити довољно великим кредитом. Фарса се у тој Југославији још и појачала, због притиска да се помире мед и млеко званичне пропаганде са корупцијом и некомпетенцијом 'на терену'.

Перманентни сукоб између идеалног и реалног, стабилности и нестабилности, логике и ирационалности, знања и простаклука, одговорности и самовоље, поверења и изневеравања тог поверења, општег добра и личне користи, закона и безакоња и – више него било шта друго – свакодневног искуства да лоши момци на крају, дугорочно, увек победе, с временом су учвршћивали и распиривали наш надреално-фарсични ментални калуп.



И зато, ево ми Срби и Србија (које год балканске територије сврставали ми под тај назив) и у 21. веку


седи у нелагодној средини између идеалистичког аутократизма (и левичарске и десничарске сорте) и агресивнијег капитализма, не зна где јој је душа и којем би се царству приволела. И на врху има људе који то одсликавају.




А можда нам те империје и не дају да политички одрастемо?

Лакше им је овако на Балакну... Са оваквим Србима и оваквом Србијом (које год балканске територије сврставали ми под тај назив).

Јбг...





niccolo niccolo 09:44 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Или да вам причам о томе како је Геца Кон 1926. када је мој деда отишао у војску, примио моју бабу са тек рођеним мојим ћалетом у партер своје куће у Добрачиној 30, код Чукур чесме, и све време док је деда служио војску, стари Кон је баби редовно испалћивао пуну дедину плату, а једини бабин задатак је био да чисти и пере ходнике и степеништа по згради.

Pričaj nam , pričaj. Moj stav je da je jedna od najpogubnijih posledica komunizma to neprijateljstvo prema preduzetnicima, naročito onima koji se obogate obavljajući svoje poslove. To treba da se menja što pre.
shmoo shmoo 10:14 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

niccolo
Или да вам причам о томе како је Геца Кон 1926. када је мој деда отишао у војску, примио моју бабу са тек рођеним мојим ћалетом у партер своје куће у Добрачиној 30, код Чукур чесме, и све време док је деда служио војску, стари Кон је баби редовно испалћивао пуну дедину плату, а једини бабин задатак је био да чисти и пере ходнике и степеништа по згради.

Pričaj nam , pričaj. Moj stav je da je jedna od najpogubnijih posledica komunizma to neprijateljstvo prema preduzetnicima, naročito onima koji se obogate obavljajući svoje poslove. To treba da se menja što pre.






Помињао сам то већ неколико пута на Блогу, али нема везе... Нека иде реприза као на РТС... За оне који нису читали...




Приче које се не заборављају

Мој деда и његов рођени млађи брат (обојица дошли из Ниша као врло млади момци одмах после Првог светског рата) радили су као трговци и магацински радници између два светска рата у издавачком предузећу Геце Кона. Када се родио мој отац, 1926. године, деда је морао да иде на одслужење војног рока, па је стари Кон великодушно примио моју бабу и оца, тада бебу, у стан у партеру у својој кући у Добрачиној 30, код Чукур чесме. Договор је био да баба чисти и одржава зграду, а све време је Кон исплаћивао пуну дедину плату док је он носио униформу.

Баба је као дванаестогодишње сироче такође стигла у Београд из Титела непосредно после Великог рата. Њен отац, мој прадеда, оставио је кости негде у Галицији, на руском фронту, у униформи К унд К монархије, а мајка, моја прабаба, умрла је од шпанске грознице 1918. Седморо сирочади подељено је међу фамилијом по читавој Војводини, а баба је као најстарија упућена у Београд на кројачки занат.

Примила ју је и на занат и на стан Жана Грос која имала кројачки салон и уопште је није одвајала од својих ћерки. Бабу су у комшилуку звали погрдно "Чифуче" јер живи у јеврејској кући иако је Српкиња. Из те куће се баба и удала за мог деду 1925. и била опремљена као најрођенија. Оца су често као малог чувале ћерке Жане Грос као да су му биле рођене тетке...

Пред улазак Немаца у Београд 1941. године, стари Кон је заједно са мојим дедом и деда стрицем у једној великој ниши у зиду (не знам да ли је то било у књижари у Кнез Михајловој или у кући у Добрачиној) зазидао велики број књига за које су претпостављали да би их Немци уништили ако их се дочепају. Била је то чувена библиотека Каријатиде, Фројд, Маркс, Шпенглерова Пропаст запада и многе друге.

И данас размишљам какав је то човек био, стари Кон. Не верујем да није знао шта му се спрема када Немци освоје Београд. Сигурно је знао. И био је довољно имућан да и пре доласка Немаца напусти Југославију са фамилијом. А он је ипак бринуо како ће да сачува књиге за нека наредна поколења. Невероватан човек...
Растао сам и био васпитаван у свом детињству на тој причи.

По ослобођењу Београда мој деда је неко време ћутао о тим сакривеним књигама надајући се повратку Конових из ропства. После неког времена је новим властима у ослобођеном Београду испричао за те књиге зазидане у зиду и из тог фонда књига отпочело је своју делатност послератно издавачко предузеће Просвета.

Немци су по уласку у Београд 1941. конфисковали сву имовину Конових, а његову издавачку кућу преименовали у издавачко предузеће Југоисток које је издавало публикације за њихове потребе за време окупације.


(UKinSerbia: Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, 27.01.2015.- ЛИНК)

Болдовао сам у цитираном ово накнадно... Због тог предузеетништва о којем причаш.



Понудио сам био ову причу и покојном Вељи Старчевићу док је писао своју књигу о Геци Кону, али није био нешто заинтересован за то иако је познавао лично и мог деду који је после Другог светског рата до пензије радио у Заводу за уџбенике и мог ћалета који је радио у ИП Просвета.





nsarski nsarski 11:37 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)


(UKinSerbia: Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, 27.01.2015.- ЛИНК)


Jebote, u svojoj Imperijalnoj moralnosti, ovi UK nas podsećaju na dan sećanja na Holokaust. WTF?! Kakve oni veze imaju sa tim stvarima.
Da su napisali blog
Dan kad se Indija oslobodila tiranije Krune 15. 08. 1947
ili
Dan kad je ER II izgubila nevinost 21.04.1941,
ili makar
Dan kad smo zajebali Jugoslaviju 27.03.1941,

ali ne, oni se prave Englezi pa pišu o Holokaustu, jebote.
freehand freehand 11:46 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Dan kad se Indija oslobodila tiranije Krune 15. 08. 1947

Salman Rušdi, "Deca ponoći". Dan kada je dobri lord Mauntbaten kao poslednji vicekralj Indije svojim tamošnjim podanicima u poslednjem minutu svog imperijalnog dobročinstva omogućio tamošnjem stanovništvu i državi da se pocepaju na Indiju i Pakistan uz najveće pomeranje stanovništva u dotadašnjoj istoriji.


Dan kad smo zajebali Jugoslaviju 27.03.1941,


Kačio sam link pre nekoliko dana: po rečima Nika Ilića, vojnog atašea u britanskoj ambasadi u Beogradu, britanski uticaj na 27. mart je mit.

Puč su, kaže, organizovali oficiri Jugoslovenske vojske, koje su predvodili vazduhoplovni generali Bora Mirković i Dušan Simović.

„Oni su bili su protiv spoljne politike vlade Cvetković-Maček i kneza-namesnika Pavla, ali to nije bio jedini razlog njihovog nezadovoljstva.

„Pretežno srpski oficiri nisu bili oduševljeni stvaranjem banovine Hrvatske u avgustu 1939. godine, koja je uživala visok stepen autonomije, dok je ostatak države bio pod centralističkim uređenjem u kom nisu bile jasno određene granice 'srpskih zemalja'", navodi profesor Đokić.

U martu 1941, i Srpska pravoslavna crkva je otvoreno podržala demonstracije protiv savezništva sa Trojnim paktom, a zatim, i puč 27. marta.

„Britanci, naravno, jesu imali interesa da se smeni vlada koja je 25. marta potpisala pristupanje Trojnom paktu u bečkom dvorcu 'Belvedere' - istim onim iz kog je Franjo Ferdinand krenuo u Sarajevo krajem juna 1914", pred atentat koji je uveo Evropu i svet u Prvi svetski rat.


KLIK
gvozden1 gvozden1 11:48 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)


А о каквој то онда великосрпској хегемонији на Балкану у Гарашаниновом Начертанију уопште и можемо да причамо без Русије? Не пије то воду.

Načertanije je antiruski dokument, pisan da bi se stvaranjem velike države na Balkanu sprečio prodor ruskih intrresa

Iza Načertanije stoji Poljak Adam Čartoriski, ministar u Rusiji u vreme prvog srpskog ustanka koji je primio Karađorđeve izaslanike, a koji se posle smrti cara Aleksandra razišao sa Rusijom, da bi ga ova posle njegove podrške nekom poljskom ustanku, osudila na smrt, a kasnije to izmenila u progonstvo.

On je Garašaninu poslao dokument koji se zvao nešto tipa,saveti za spoljnu politiku, u kome se pisalo o Jugoslaviji i jugoslovenstvu, Garašanin to izmeni u Nacrt, Načertanije, i koristi reč Srbi i Srbija.

Nikakav zvaničan državni dokument, nikada usvojen na nekom državnom nivou pisao ga jedan političar, ministar, koji je imao i opoziciju, i one koji nisu mislili kao on.

Načertaniju su značaj dali srpski neprijatelji koji su od toga hteli da naprave kao neki tajni srpski plan za uništenje drugih, isti slučaj je sa Memorandumom.

shmoo shmoo 13:22 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

nsarski

(UKinSerbia: Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, 27.01.2015.- ЛИНК)


Jebote, u svojoj Imperijalnoj moralnosti, ovi UK nas podsećaju na dan sećanja na Holokaust. WTF?! Kakve oni veze imaju sa tim stvarima.




Па морају... То им је друштвена обавеза у склопу деловања у Србији у духу друштвено одговорних компанија савременог предузетничког профила.


Rodić navodi da u ubistvu Zorana Đinđića vidi nevidiljivu ruku britanske službe.










П.С. - Асаф Ејсин рулз!




EDIT:

This is Louisiana, chief! I mean, how do you know who your daddy is? Because your mama told you so?

Everybody keeps flipping sides. It's fun and games.


nsarski nsarski 15:25 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)


Па морају... То им је друштвена обавеза у склопу деловања у Србији у духу друштвено одговорних компанија савременог предузетничког профила.


Bemti sunce. Kad sam bio mali, slušao sam mog dedu Šumadinca, Solunskog borca, itd., da govori za komunizam: " Daj Bože da Englezi slave ovu slavu, pa da vide kako je slatka!" Ali, nije doživeo da to vidi. Smučilo mu se, i u zreloj starosti se ukantao skokom sa terase.
Ja sam mislio da on to nešto svoje mrsi, jer kakve veze imaju Englezi kad je nama komunizam doveo Tita i Rusi.
Ali, posle, bogami, vidim da Tita voli Engleze, druži se sa Elizabetom, kraljicom, pa ni na careve nije gadljiv, Selasije mu drugar, nije proleter nego voli luksuz, Rols Rojsa koji mu poklonili Englezi, pije skupa pića, kreše svetske ribe i domaće maloletnice...a propagira komunizam i proleterske vrednosti Alije Sirotanovića.
E, onda sam već bio dovoljno odrastao, ukapirao, i otišao što dalje. Basta.

gedza.73 gedza.73 17:38 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

freehand
Kačio sam link pre nekoliko dana: po rečima Nika Ilića, vojnog atašea u britanskoj ambasadi u Beogradu, britanski uticaj na 27. mart je mit.

Jel' se ti slažeš sa rečima Nika Ilića?
freehand freehand 17:43 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

gedza.73
freehand
Kačio sam link pre nekoliko dana: po rečima Nika Ilića, vojnog atašea u britanskoj ambasadi u Beogradu, britanski uticaj na 27. mart je mit.

Jel' se ti slažeš sa rečima Nika Ilića?

Oko socradničkih stanova u sivom Beogradu? Ili oko planinarskih zilota?
gedza.73 gedza.73 17:58 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Dobro, ukapirao sam da si potkovan papak ali me živo interesuje da li selektivno biraš šta je Nik Ilić ispričao pretražujući arhive (Britanski nacionalni arhiv) kad piše o antifašističkoj borbi četnika tokom 1943. Pošto 'naša istorija' a i ti često pričate drugi 'mit' kako kažeš


General Aleksander dao je naređenje Draži Mihailoviću koje datira od 20. septembra 1942. da zaustavi snabdevanje Afričkog korpusa koje se vršilo preko Srbije do Soluna. Od zime 1942. do početka 1943. pripadnici SOE i JVuO izvršili su niz sabotaža. Prema našim podacima, jedna trećina vozova je stavljena van upotrebe, kao i 50 odsto vagona. Jedan od velikih problema bio je kako sprečiti da Nemci u znak osvete ne ubijaju civile.

Nik Ilić


Klugman je radio na pripremi izveštaja koje su agenti SOE i vojne misije slale u Kairu da se dalje pošalju u London. Prava istina otkrivena je 1996. godine, znači 51 godinu od završetka Drugog svetskog rata, kada su otvorene arhive i kad su neki preživeli agenti SOE otišli da pogledaju dokumente i izveštaje koje su sa terena slali.

Tad su otkrili da nijedan izveštaj koji su oni poslali nije bio pravi. Naime, Klugman je, kako je kasnije otkrio, sve te izveštaje priređivao u korist partizana i komunističkog pokreta.
Nik Ilić

Pukovnik Ilić spomenuo nam je u razgovoru i tekst istoričara Roderika Bejlija koji je napisao zanimljiv tekst o tome kako je Klugmanov plan bio da prikaže da se partizani jedini bore protiv Nemaca, dok Mihailović sarađuje sa njima.

gedza.73 gedza.73 18:03 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

niccolo
Moj stav je da je jedna od najpogubnijih posledica komunizma to neprijateljstvo prema preduzetnicima, naročito onima koji se obogate obavljajući svoje poslove. To treba da se menja što pre.

+1.

A to je jedna od osnova komunizma. Uzmeš to od komunizma ostanu neupotrebljive froncle.
niccolo niccolo 18:09 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

gedza.73 gedza.73 18:32 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

niccolo
Evo aktuelne vesti.

Nisam ni znao da je spomenik kralju Aleksandru postojao u Kragujevcu.
Gvozden postavio sliku.

A onda sasvim slučajno naiđem na svedočenje. Partizani su se popeli na spomenik, obavili ga sajlom, zakačili za sovjetski tenk i srušili.
Ćoveku pod čijom je komandom izvojevana pobeda u I svetskom ratu i koji (među ostalima) zaslužan za stvaranje Jugoslavije







Filip Mladenović Filip Mladenović 18:46 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

gedza.73
niccolo
Evo aktuelne vesti.

Nisam ni znao da je spomenik kralju Aleksandru postojao u Kragujevcu.
Gvozden postavio sliku.

A onda sasvim slučajno naiđem na svedočenje. Partizani su se popeli na spomenik, obavili ga sajlom, zakačili za sovjetski tenk i srušili.
Ćoveku pod čijom je komandom izvojevana pobeda u I svetskom ratu i koji (među ostalima) zaslužan za stvaranje Jugoslavije


I jednom od najvećih lopina i korumpiranih satrapa iz srpske nevesele istorije!






gedza.73 gedza.73 18:55 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

I jednom od najvećih lopina i korumpiranih satrapa iz srpske nevesele istorije!

Misliš što kao pobednik nije 'obrisao' BiH, Hrvatsku i Sloveniju i naplatio ratnu štetu koju su naneli Srbiji?


gvozden1 gvozden1 19:04 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Partizani su se popeli na spomenik, obavili ga sajlom, zakačili za sovjetski tenk i srušili.

Divljaci ko divljaci.

gedza.73 gedza.73 19:19 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Divljaci ko divljaci.


Štobrekli neki 'prosvećeni jugosloveni opijeni francuskom (a u stvari Lenjinovom) revolucijom'. Oni koji su iz rovova u austrougarskim uniformama ratovali protiv vojske regenta Aleksandra i u KuK uniformama ubijali decu po Mačvi su nazivali kralja Petra austrougarskim špijunom i u Kragujevcu rušili spomenik kralju Aleksandru. Nemci mu srušili most, komunisti spomenik.

freehand freehand 20:10 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Dobro, ukapirao sam da si potkovan papak

Misliš - ne pričam o socradničkim stanovima u Beogradu dvadesetih godina dvadesetog veka, niti pominjem planinarske zilote? Takoe.
Ili da ne odgovaram na moronska pitanja-navlakuše poput onog "da li se slažem sa Ilićem"? Naravno da ne. ne odgovaram. Te seljačke fore za lokalne džovane upotrebljavaj sa tim drugarima-džovanima.
Jer nemam ja šta da se slažem sa Ilićem ili ne slažem. On je istoričar, ja nisam. Ovde sam preneo ono što je napisao o usvojenom stereotipu koji je i profa pomenuo, koliko da bude viđeno. Svakako ne bih nešto tvrdio, jer ni sad nisam uveren šta se tačno tog 27. marta dogodilo. To vi sa višim znanjima sa takmičenja Tito-
Revolucija-Mir, poznavaoci istorije KPJ i naročito Drezdenskog kongresa - vi svakako znate sve i uvek. Čak i kad lupate najstrašnije.
Ajd sad, ko onaj autić na bateriješto pustiš a on se zabode u zid i onda tu u mestu drnda dok mu se baterija ne isprazni...

gedza.73 gedza.73 21:04 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

On je istoričar, ja nisam. Ovde sam preneo ono što je napisao o usvojenom stereotipu

Isto i ja. On je istoričar i istražujući britanske arhive kaže kako su se četnici borili protiv Nemaca i 1943. Ti, koji kažeš kako nisi istoričar, si pisao 'usvojene stereotipe' da su četnici nakon 1941. počeli da sarađuju sa okupatorom.

Što bi reko Džej 'gde češ sad moja ružo?'
freehand freehand 21:10 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

gedza.73
On je istoričar, ja nisam. Ovde sam preneo ono što je napisao o usvojenom stereotipu

Isto i ja. On je istoričar i istražujući britanske arhive kaže kako su se četnici borili protiv Nemaca i 1943. Ti, koji kažeš kako nisi istoričar, si pisao 'usvojene stereotipe' da su četnici nakon 1941. počeli da sarađuju sa okupatorom.

Što bi reko Džej 'gde češ sad moja ružo?'

Bože, kako si ti glup...
Filip Mladenović Filip Mladenović 21:54 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

gedza.73
I jednom od najvećih lopina i korumpiranih satrapa iz srpske nevesele istorije!

Misliš što kao pobednik nije 'obrisao' BiH, Hrvatsku i Sloveniju i naplatio ratnu štetu koju su naneli Srbiji?




Pročitajte tekstove profesora Milana Bartoša o svim lovopovlucima satrapa kralja Aleksandra Karadjordjevića!
milisav68 milisav68 22:38 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Filip Mladenović
Pročitajte tekstove profesora Milana Bartoša o svim lovopovlucima satrapa kralja Aleksandra Karadjordjevića!

Bar nije bio ubica kao Tito i njegova banda.
Filip Mladenović Filip Mladenović 23:02 21.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

milisav68
Filip Mladenović
Pročitajte tekstove profesora Milana Bartoša o svim lovopovlucima satrapa kralja Aleksandra Karadjordjevića!

Bar nije bio ubica kao Tito i njegova banda.


Pročitajte kolike i kakve je zločine počinio u svojoj dedovini, državi u kojoj je odrastao: Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića: dokumenti o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori, knjiga koju je Vlada Kraljevine Crne Gore u egzilu štampala u Rimu 1921. godine.

Objavljeni dokumenti u njoj su izveštaji sa terena, iz Crne Gore, o akcijama srpskih okupacionih trupa prema crnogorskom stanovništvu, a koji su tih godina predstavljeni i međunarodnoj javnosti.
milisav68 milisav68 00:01 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Filip Mladenović
Pročitajte kolike i kakve je zločine počinio u svojoj dedovini, državi u kojoj je odrastao: Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića: dokumenti o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori, knjiga koju je Vlada Kraljevine Crne Gore u egzilu štampala u Rimu 1921. godine.

To je bila oružana pobuna.

Tačno je da je bilo prekomerne sile i zločina koji nam ne služe na čast, ali se bitno razlikuje od Titovih bandita koji su ubijali i pljačkali u miru.

I niko za to nije odgovarao.
Filip Mladenović Filip Mladenović 01:00 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

milisav68
Filip Mladenović
Pročitajte kolike i kakve je zločine počinio u svojoj dedovini, državi u kojoj je odrastao: Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića: dokumenti o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori, knjiga koju je Vlada Kraljevine Crne Gore u egzilu štampala u Rimu 1921. godine.

To je bila oružana pobuna.

Tačno je da je bilo prekomerne sile i zločina koji nam ne služe na čast, ali se bitno razlikuje od Titovih bandita koji su ubijali i pljačkali u miru.

I niko za to nije odgovarao.


A za masovne zločine režima Aleksandra Karadjordjevića u Crnoj Gori je odgovarao - NIKO!
nsarski nsarski 07:15 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Kačio sam link pre nekoliko dana: po rečima Nika Ilića, vojnog atašea u britanskoj ambasadi u Beogradu, britanski uticaj na 27. mart je mit.


E, ako je po rečima Nika Ilića, onda izbaci moj drugi primer. Ostale primere mogu da zadržim, nadam se. (Jedan brišem, dva pamtim; ma, to ja za sebe da se ne zbunim posle, zato je ova rečenica u zagradi).

Ovim smo, dakle - ako nema drugih primedbi i amandmana - rešili osnovno pitanje: A iz kog razloga je UK u Srbiji uopšte pisala na ovom bogu o Holokaustu?
Da nas podseti pošto mi imamo običaj da zaboravljamo važne datume? Da nam da primer kako jedna zemlja izuzetne moralnosti u istoriji i dalje održava plemenitu tradiciju? Neka druga pouka za nas skudoumne?

Dobro, do konkretnih odgovora nismo došli, ali, hej, raščistili smo pitanje 27. marta jednom za svagda.

Za vedro raspoloženje, nudim Kafkinu pripovetku od jedne rečenice: "Radujte se pacijenti, lekar vam je u postelji."
freehand freehand 09:10 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

E, ako je po rečima Nika Ilića, onda izbaci moj drugi primer. Ostale primere mogu da zadržim, nadam se. (Jedan brišem, dva pamtim; ma, to ja za sebe da se ne zbunim posle, zato je ova rečenica u zagradi).

ali, hej, raščistili smo pitanje 27. marta jednom za svagda.

Ništa nismo raščistili niti je iko - bar ja nisam - išta pokušavao da raščisti. Samo sadm dodao još jedan prilog opisa i tumačenja tih događaja. Ako ti to smeta mogao si jednostavno da preskočiš, nema potrebe da remertiš ustaljeni redi spokoj.
milisav68 milisav68 10:45 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Filip Mladenović
A za masovne zločine režima Aleksandra Karadjordjevića u Crnoj Gori je odgovarao - NIKO!

Ako su zločini u Crnoj Gori bili masovni, onda su komunistički bili genocid.
gedza.73 gedza.73 11:39 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Filip Mladenović
Pročitajte kolike i kakve je zločine počinio u svojoj dedovini, državi u kojoj je odrastao: Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića: dokumenti o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori, knjiga koju je Vlada Kraljevine Crne Gore u egzilu štampala u Rimu 1921. godine.

Istina da to nije trebalo da se desi.
A šta ti kažeš o crnogorcijanskim zločinima koju su komunistički crnogorijanci kao okupucione trupe počinili na tlu Srbije?

Kad si već pomenuo ovu temu (bez namere da se svađam samo bi' voleo ako neko zna više o tome pošto sam na par mesta naišao na tu priču)

Tadašnji predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko (istorija se ponavlja) samo se tad zvao Benjamin Kalaj (između ostalog pričao o bošnjačkoj naciji i citirao tebe i Šešelja
Vlastelin i nevlastelin jednako su smatrani kao državljani lišeni sviju prava. Da bi tu sudbinu izbegli, mnogi srpski plemići primiše Muhamedovu veru, usled čega ostadoše u uživanju svojih dobara i svoga uticaja u zemlji. Bosanski begovi koji su u svom fanatizmu daleko nadmašili verozakonsku revnost azijskih Turaka, potomci su tih starih vlasteoskih porodica”
)

je engleskom publicisti i bivšem glavnom uredniku Tajmsa Wickham Steed pre Majskog prevrata izjavio da obrati pažnju na Beograd.

Nakon Majksog prevrata pri ponovnom susretu isti taj Kalaj između ostalog kaže kako se u celu stvar spletkama umešao i Nikola iz Crne Gore ali i da su njegovi odnosi sa zetom (Petar Karađorđević) rđavi pa nije opasan.

Kalaj kaže kako je plan Nikole da na srpski presto (dinastička borba) dovede sina Mirka propao ali da je moguće da kroz katoličke Arbanase dođe do Prizrena i sa juga pokuša nešto protiv Srbije.

kao kroz maglu se sećam da sam negde pronašao o ustanku Albanaca protiv Srba a da je u tu pobunu umešan Nikola koji je 'pogurao' Albance da ustanu protiv Srba.

Nikola je zanišanio Vračar po svaku cenu pa je pokušao da se ugura i preko devojke iz porodice Obrenović koju je uturio sinu Mirku (Aleksandar ga otkačio ako se ne varam nije ni prisutvovao venčanju dalje rođake).

Radnja se zahuktava kad se umešaju Rusija i Austrougarska (opet i ponovo).

Ruski ministar spoljnih poslova je čak, navodno, obavestio Aleksandra Obrenovića o tome da im nije mrsko da Mirko Crnogorac gradi vile po Dedinju.

Nakon cele Dinastija gužve počinje I svetski rat pa se pominju neke velikocrnogorijanske pretenzije prema susednim teritorijama, nepristajanje na zajedničko delovanje sa Srbijom, tajna pisma iza leđa Srbije preko crnogorske knjeginje na ruskom dvoru, jesu-nisu kapitulirali






docsumann docsumann 16:58 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

milisav68
Filip Mladenović
A za masovne zločine režima Aleksandra Karadjordjevića u Crnoj Gori je odgovarao - NIKO!

Ako su zločini u Crnoj Gori bili masovni, onda su komunistički bili genocid.


najveći paradoks crnogorske političke scene je tzv. komitsko patriotski savez, koji baštini tradiciju komita Krsta Zrnovog, i njegovih ubica, udbaša Jova Kapičića i Veljka Milatović
docsumann docsumann 18:10 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)


inače, simbol srbijanskog terora u CG 1918. čovjek za kojeg su vezana najsvirepija zvjerstva, je bio major Milan Kalabić.
otac čuvenog geometra. i veliki junak u 1.SR.
1942. stigla ga je duga ruka krvne osvete bratstva Mijuškovića
vrabac_onaj vrabac_onaj 19:23 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann

inače, simbol srbijanskog terora u CG 1918. čovjek za kojeg su vezana najsvirepija zvjerstva, je bio major Milan Kalabić.
otac čuvenog geometra. i veliki junak u 1.SR.
1942. stigla ga je duga ruka krvne osvete bratstva Mijuškovića


A pa to nam je zajednički prekodrinski brat.
Predo bre, šta su to ovi tvoji radili po Crnoj Gori na zimu 1918/1919?

Zezam se, bio je u uniformi Srpske vojske (zvaničan naziv vojske Kraljevine Srbije). Mada po zvaničnoj biografiji nije umro od "krvne osvete" nego su ga 1942. u Beogradu streljali Nemci zato što je dostavljao informacije Jugoslovenskoj vojsci u Otadžbini.

Nego Docs, znaš li tačan broj tih srbijanskih vojnika u Crnoj Gori za vreme tih deševanja. Ako se ne varam večim delom ste se vi sami klali među sobom. Naravno, jedna strana je imala podršku Srbije.
docsumann docsumann 19:59 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)


Nego Docs, znaš li tačan broj tih srbijanskih vojnika u Crnoj Gori za vreme tih deševanja.


nemam taj podatak.
znam da je kompletna granica stavljena pod kontrolu, a crnogorski oficiri koji su se iz zarobljeništva vraćali u zemlju su zadržavani u sabirnim centrima bukvalno kao ratni zarobljenici poražene strane.

mišljenja sam da međucrnogorski raskol ne bi bio tako žestok i krvav bez aktivnog činodejstvovanja Pašićeve službe na terenu.
vrabac_onaj vrabac_onaj 20:18 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann

mišljenja sam da međucrnogorski raskol ne bi bio tako žestok i krvav bez aktivnog činodejstvovanja Pašićeve službe na terenu.


Kao što je pohara Kuča u dva navrata bila humanitarna akcija?

Ili kada su istrebljivani Kadići?

Podrška Pašićeve službe je svakako u znatnoj meri doprinela tome ko će biti pobednik a ko će biti živ spaljivan u kući sa sve familijom. Mogli su da budu i oni drugi.

Citirao sam na blogu već onog mog Podgoričanina šta mi reče kada smo pričali o tim zbivanjima:
"A šta ti očekuješ od ovih avetnih prostora, nastanjenim još avetnijim narodom?".

Samo da bude jasno on pod tim "avetnim prostorima" podrazumeva prostor od Jadrana do Save i Dunava, od Kotora do Beograda sa sve pripadajučim "nastanjenim avetnim narodom". Dakle ni malo ne štedi tu ni tzv. "Srbijance".
Ovi Alseloneovi preko reke su već nešto drugo, bečka škola.
Dok ne popizde.
milisav68 milisav68 20:20 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann
znam da je kompletna granica stavljena pod kontrolu, a crnogorski oficiri koji su se iz zarobljeništva vraćali u zemlju su zadržavani u sabirnim centrima bukvalno kao ratni zarobljenici poražene strane.

Zato što je Italija htela da okupira Crnu Goru kao ratni plen od raspale Austrougarske, i da postave kralja Nikolu za marionetu (njih je najviše interesovala Boka, kao i Rijeka u Hrvatskoj).

Италијански покушај окупације Црне Горе
docsumann docsumann 20:33 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Zato što je Italija htela da okupira Crnu Goru kao ratni plen od raspale Austrougarske, i da postave kralja Nikolu za marionetu (njih je najviše interesovala Boka, kao i Rijeka u Hrvatskoj).


nema opravdanja da heroje s mojkovačke bitke tretiraš kao ratne zarobljenike.
docsumann docsumann 20:38 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Podrška Pašićeve službe je svakako u znatnoj meri doprinela tome ko će biti pobednik a ko će biti živ spaljivan u kući sa sve familijom. Mogli su da budu i oni drugi.


sistematsko negiranje i izrugivanje simbola crnogorske državnosti dodatno je dolivalo zlo na vatru.
čisto sumnjam da bi Aleksandar lično odobravao takve svinjarije.
ali neko ludilo je zavladalo ljudima. meni neobjašnjivo.


milisav68 milisav68 20:45 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann
nema opravdanja da heroje s mojkovačke bitke tretiraš kao ratne zarobljenike.

Nema.

Samo što je tu bila opšta pometnja.Da se Amerikanci nisu povukli (bilo ih je malo, ali su značili kao politička podrška), izbio bi srpsko - italijanski rat na teritoriji Crne Gore.

Veliki je grabež bio tih dana (nad raspalom Austrugarskom).
vrabac_onaj vrabac_onaj 20:50 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann
Podrška Pašićeve službe je svakako u znatnoj meri doprinela tome ko će biti pobednik a ko će biti živ spaljivan u kući sa sve familijom. Mogli su da budu i oni drugi.


sistematsko negiranje i izrugivanje simbola crnogorske državnosti dodatno je dolivalo zlo na vatru.
čisto sumnjam da bi Aleksandar lično odobravao takve svinjarije.
ali neko ludilo je zavladalo ljudima. meni neobjašnjivo.


Ma više puta smo pričali o tome, ja mislim da je teško sranje napravljeno tada, potpuno sumanuti potezi.
Opet kapiraš kakvi su to bili meseci, delovalo se na brzinu, vojske su bile u pokretu, svako je hteo da zgrabi što više. Italijani su bili spremni da umarširaju u Boku. Ne bi ona ona bila data Nikoli.

Mada, možda bi se tebi to isplatilo - sada bi bio Italijan i ne bi se patio sa raznim avetinjama (bar bih ja na tvom mestu tako gledao na stvari)

docsumann

nema opravdanja da heroje s mojkovačke bitke tretiraš kao ratne zarobljenike.

Nema. Da, to je velika sramota koja je tada načinjena.
docsumann docsumann 21:00 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

još za vrijeme vrhunca DPS vlasti, govorio sam da prave istu grešku kao bijelaši 1918.
silovali su istoriju, preko svake mjeru na svoju stranu, i to se kad-tad vrati kao klatno s velikom kuglom na dnu.

EDIT: moguće da nakon srljanja u jednu, pa u drugu stranu, Crna Gora nađe neophodan balans.
ako se odbace DPS i DF kao krajnosti, ostaje dosta zdravog poltičkog tkiva između za neku normalu politiku.

gvozden1 gvozden1 21:01 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

1942. stigla ga je duga ruka krvne osvete bratstva Mijuškovića

Jesu li ti Mijuškovići bili u nemačkoj vojsci, ili nekim Nedićevcima, tako nešto?

Ko je tačno pucao, ne znam, ali je okupaciona vlast nad njim izvršila smrtnu presudu.

I drugi Milan Kalabić je ubijen najverovatnije, sin Nikolin.

Zna se da su ga komunisti zarobili, i da se više nije pojavio.

Ženski deo porodice, Nikoline majka, sestra, žena i ćerka su proganjane do njihove smrti.

Baš čudne sudbine za saradnike okupatora, jel da?
crossover crossover 21:12 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann
nema opravdanja da heroje s mojkovačke bitke tretiraš kao ratne zarobljenike.


Нема. То је тешка срамота.

[ЛИНК]
vrabac_onaj vrabac_onaj 21:16 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

gvozden1
1942. stigla ga je duga ruka krvne osvete bratstva Mijuškovića

Jesu li ti Mijuškovići bili u nemačkoj vojsci, ili nekim Nedićevcima, tako nešto?


Ma nisu Mijuškovići nego neka od sestara iz bratstva koja radila za Švabe u Beogradu kao prevodilac. Ona ga je druknula Gestapou da je slao oružje i informacije na Ravnu Goru (inače je bio ubačen u Nedićevu Državnu stražu kao "krtica" ).
Posle višednevnog surovog mučenja su ga Nemci streljali.

Eto takva je bila ta rodoljubiva i junačka krvna osveta.
haklberi_tom haklberi_tom 21:18 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann
još za vrijeme vrhunca DPS vlasti, govorio sam da prave istu grešku kao bijelaši 1918.
silovali su istoriju, preko svake mjeru na svoju stranu, i to se kad-tad vrati kao klatno s velikom kuglom na dnu.

EDIT: moguće da nakon srljanja u jednu, pa u drugu stranu, Crna Gora nađe neophodan balans.
ako se odbace DPS i DF kao krajnosti, ostaje dosta zdravog poltičkog tkiva između za neku normalu politiku.


Kako je derano, nije ni krvavo.
Važno je da se u Crnoj Gori vraćaju srpstvu i svojim korenima.
I da se nakaradnost da se srpstvom rugaju nikada više ne ponovi.
A to da li će se ujediniti sa Srbijom ili ne - to je pitanje nižeg ranga.
docsumann docsumann 21:19 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Eto takva je bila ta rodoljubiva i junačka krvna osveta.


hvala na pojašnjenju.
vrabac_onaj vrabac_onaj 21:21 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann

EDIT: moguće da nakon srljanja u jednu, pa u drugu stranu, Crna Gora nađe neophodan balans.
ako se odbace DPS i DF kao krajnosti, ostaje dosta zdravog poltičkog tkiva između za neku normalu politiku.



Da, da i ja za to navijam. Neka nas pod dve kape ali da se osećamo svoji na svome i među svojima i ti u Kruševcu i ja u Kolašinu (random odbrani gradovi).

I jebote, tu pasošku kontrolu da ukinemo, svaki put me za srce ujed, pa majku mu između Poljaka i Nemaca nema granice a mi se među sobom ogradismo bodljikavim žicama.
docsumann docsumann 21:22 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

I da se nakaradnost da se srpstvom rugaju nikada više ne ponovi.


problem je počeo sa ruganjem crnogorstvu.

a slažem se da nikoga ne treba omalovažavati, pa ni srbe
gvozden1 gvozden1 21:23 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)


Ma nisu Mijuškovići nego neka od sestara iz bratstva koja radila za Švabe u Beogradu kao prevodilac

E to je već moguće.
(inače je bio ubačen u Nedićevu Državnu stražu kao "krtica



Kad se hoće objektivno i ne ostrašćen razgovarati, a ne hvatati za reč kako bi se" dokazala" izdaja, onda se može pričati i o kontaktima Nedićeva a i četnika.
Jeste ih bilo, bilo je i "legalizacije ", a sve to je, nesporno, bilo u cilju antinemačke borbe.

Ali je zgodno za, ha! pričali sa nedićevcima - izdaja!
docsumann docsumann 21:23 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

I jebote, tu pasošku kontrolu da ukinemo,


minimum
vrabac_onaj vrabac_onaj 21:30 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann


a slažem se da nikoga ne treba omalovažavati, pa ni srbe


Hoćeš reči, ne daš na sebe?
docsumann docsumann 21:43 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

vrabac_onaj
docsumann


a slažem se da nikoga ne treba omalovažavati, pa ni srbe


Hoćeš reči, ne daš na sebe?


jesi li zapratio Joca Markuša?

tebi bi lego ko šlag na desetku...




inače, on je kao gradonačelnik Cetinja organizovao prebacivanje posmrtnih ostataka kraljevske porodice iz Italije na Cetinje
vrabac_onaj vrabac_onaj 21:58 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann
vrabac_onaj
docsumann


a slažem se da nikoga ne treba omalovažavati, pa ni srbe


Hoćeš reči, ne daš na sebe?


jesi li zapratio Joca Markuša?

tebi bi lego ko šlag na desetku...


inače, on je kao gradonačelnik Cetinja organizovao prebacivanje posmrtnih ostataka kraljevske porodice iz Italije na Cetinje


Ma znam za njega. Lucidan tip, bez dlake na jeziku. Dobro si pogodio, gotivim ga :)
niccolo niccolo 22:03 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

vrabac_onaj
docsumann

EDIT: moguće da nakon srljanja u jednu, pa u drugu stranu, Crna Gora nađe neophodan balans.
ako se odbace DPS i DF kao krajnosti, ostaje dosta zdravog poltičkog tkiva između za neku normalu politiku.



Da, da i ja za to navijam. Neka nas pod dve kape ali da se osećamo svoji na svome i među svojima i ti u Kruševcu i ja u Kolašinu (random odbrani gradovi).

I jebote, tu pasošku kontrolu da ukinemo, svaki put me za srce ujed, pa majku mu između Poljaka i Nemaca nema granice a mi se među sobom ogradismo bodljikavim žicama.

Podržavam
docsumann docsumann 22:09 22.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

vrabac_onaj
docsumann
vrabac_onaj
docsumann


a slažem se da nikoga ne treba omalovažavati, pa ni srbe


Hoćeš reči, ne daš na sebe?


jesi li zapratio Joca Markuša?

tebi bi lego ko šlag na desetku...


inače, on je kao gradonačelnik Cetinja organizovao prebacivanje posmrtnih ostataka kraljevske porodice iz Italije na Cetinje


Ma znam za njega. Lucidan tip, bez dlake na jeziku. Dobro si pogodio, gotivim ga :)


prenjeću mu pozdrave
gedza.73 gedza.73 09:44 23.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann
I da se nakaradnost da se srpstvom rugaju nikada više ne ponovi.

problem je počeo sa ruganjem crnogorstvu.
a slažem se da nikoga ne treba omalovažavati, pa ni srbe

Umešanost srpske strane u međusobnom obračunu u Crnoj Gori nakon okončanja I svetskog rata ne služi nam na čast.

Posebno ne to što su se tako ponašali, kao što kažeš, prema Crnogorcima koji su ratovali protiv Austrougara.

docsumann docsumann 12:41 23.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

rekoh već da mi nije jasnio šta se s ljudima tada dešavalo.
jesu bila dramatična vremena, velike istorijske turbulencije, tektonski poremećaji i urušivanje carstava, al opet.
navo sam primjer majora Kalabića, kao velikog junaka iz WWI koji se poslije rata u Crnoj Gori pretvorio u najgoreg sadistu.

o pogubnom višedecenijskom, pa evo već i jednovjekovnom, toksičnom uticaju tih zlosrećnih događaja na odnose CG i SRB da i ne govorim.

gedza.73 gedza.73 19:39 23.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann
rekoh već da mi nije jasnio šta se s ljudima tada dešavalo.

Izgleda da svako ubedi sebe da radi pravu stvar. Još kad to bude u ime 'višeg cilja' onda svaki zločin ima opravdanje u glavi.
docsumann docsumann 19:47 23.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

gedza.73
docsumann
rekoh već da mi nije jasnio šta se s ljudima tada dešavalo.

Izgleda da svako ubedi sebe da radi pravu stvar. Još kad to bude u ime 'višeg cilja' onda svaki zločin ima opravdanje u glavi.


definitivno, viši cilj sužava vizuru
vrabac_onaj vrabac_onaj 21:40 23.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann


definitivno, viši cilj sužava vizuru


upravo tako. zato treba biti oprezan sa višim ciljevima, što ne znači da ne treba stremiti ka višim ciljevima već da ih treba sprovoditi pažljivo.
ujedinjenje Srbije i Crne Gore je bio ispravan viši cilj, nešto čemu se težilo tokom celog 19. veka u i sa odobravanjem podržavano od strane stanovništva u obe države, to je bio san kome se težilo.

realizacija je bila loša i to je stvorilo gomilu problema kasnije.

samo da napomenem za one koji ne znaju.

1. u to vreme, ako ne 99% onda ogromna večina zelenaša je sabe smatrala Srbima. oni čak nisu bili ni protiv ujedinjena, nego protiv ujedinjenja na takav način.

2. sam kralj Nikola je forsirao i radio na ujedinjenju sve dok je postojala ikakva šansa da neki od njegovih sinova zasedne na presto u Beogradu.
docsumann docsumann 22:27 23.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

1. u to vreme, ako ne 99% onda ogromna večina zelenaša je sabe smatrala Srbima. oni čak nisu bili ni protiv ujedinjena, nego protiv ujedinjenja na takav način.


bijelaši - unitaristi

zelenaši - federalisti
vrabac_onaj vrabac_onaj 22:51 23.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann
1. u to vreme, ako ne 99% onda ogromna večina zelenaša je sabe smatrala Srbima. oni čak nisu bili ni protiv ujedinjena, nego protiv ujedinjenja na takav način.


bijelaši - unitaristi

zelenaši - federalisti


ja bih samo dodao:

Nikola i Aleksandar - autoritarne ličnosti sa apsolutističkim tendencijama

P.S.
krv nije voda :)
docsumann docsumann 22:57 23.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

Nikola i Aleksndar - autoritarne ličnosti sa apsolutističkim tendencijama


inače dvor kralja Nikole, bio je baš zanimljivo stjecište književnika, fotografa, putopisaca, političkih avanturista, s početka XX vijeka.
a princeze su bile mnogo jače i zanimljivije ličnosti od sinova mu.

u tom ambijentu je rastao mali Aca
vrabac_onaj vrabac_onaj 23:00 23.03.2021

Re: Политичка инфантилност (понављам се)

docsumann
mali Aca


ispravka, "mali Sašo" :)
Filip Mladenović Filip Mladenović 21:50 21.03.2021

Četnička saradnja sa fašistima:

Sve do februara 1942. godine svi četnički ustanici i pripadnici partizanskog pokreta na tlu NDH bili su zajedno, iako je bilo međusobnog rivaliteta.

Nakon toga, proces saradnje snaga JvUO na tlu NDH tokom Drugog svetskog rata obuhvata usmene i pismene dogovore i ugovore o lojalnosti četničkih formacija potpisane sa organima vlasti NDH.

Iz tih ugovora, nastalih nakon razlaza partizana i četnika na tlu NDH, četnički odredi obavezuju se na saradnju sa organima NDH.
Karakteristični su po tome što se praktično vrši legalizacija četničkih odreda na taj način što organi NDH priznaju četnicima pravo organizovanja u zamenu za potpisivanje lojalnosti i prestanak sukoba četnika sa domobranima i ustašama. Ugovori su potpisani sa četničkim vođama: Urošem Drenovićem (Mrkonjić Grad, 27. april 1942), Vukašinom Marčetićem (Banja Luka, 15. maj 1942), Cvijetinom Todićem (Lipac, 22. maj 1942.), Lazarom Tešanovićem (Banja Luka, 23. maj 1942.), Radivojem Kerovićem (Lopare, 30. maj 1942) i Radetom Radićem (Banja Luka, 9. jun 1942).

Ti ugovori standarno obuhvataju sledeće:
- Priznanje NDH od strane četnika
- Obavezivanje četnika na lojalnost Ante Paveliću i NDH
- Priznavanje od strane NDH četnicima prava na organizovanje
- Priznavanje prava četnicima od strane NDH za nošenje oružja
- Zajedničku borbu protiv NOVJ
- Snabdevanje oružjem, municijom, hranom i lekovima četnika od strane NDH
U nekim slučajevima, NDH je četnicima garantovala i plate i penzije, kao i "bonuse" za ubijene ili zarobljene pripadnike NOVJ. Praktično, na taj način četnici su postali pomoćne snage NDH u borbi protiv partizana.

Tokom proleća 1942. glavnina četničkih odreda u delu NDH pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa civilnim i vojnim vlastima NDH. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizani, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage NDH bile pod taktičkom komandom nemačkih nadležnih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem.

A u SRBIJI:

Istoričarka Elizabet Barker u knjizi „Britanska politika prema jugoistočnoj Evropi u Drugom svetskom ratu" piše da su Britanci u prvo vreme bili oduševljeni što uopšte postoji bilo kakav vid pokreta otpora i pažnju potpuno usmerili na Dražu Mihailovića.

Međutim, ubrzo stižu vesti o neuspelim pregovorima između partizana i četnika u jesen 1941, kao i tajni izveštaji u kojima se pominje Mihailovićeva saradnja sa kvislinškom vladom Milana Nedića i sa Italijanima.

Od Vilijema Hadsona, prvog britanskog oficira za vezu u Jugoslaviji iz specijalne jedinice za ratne operacije širom Evrope, zatraženo je mišljenje o Draži Mihailoviću, a on je uvijeno odgovarao da veruje da je Mihailović pristao na saradnju s Italijanima i da je „kadar da se sporazume" sa Nemcima.

Iako su smatrali da je narod u Srbiji više naklonjen Mihailovićevom pokretu, Britanci su ipak podržali Tita.

Partizani su bili efikasniji pokret otpora u okupiranoj Evropi. Jednostavno, nanosili su više gubitaka nemačkim nacistima i italijanskim fašistima od bilo koje druge grupe u Jugoslaviji.

Takođe, Britanci su uvideli da je Tito jedini u poziciji ne samo da oslobodi, nego i da ujedini zemlju posle rata.

Kralj Petar II Karadjordjević je, pod pritiskom Britanaca, u septembru 1944. preko radio Londona pozvao Jugoslovene da podrže Narodno-oslobodilački pokret maršala Tita.

Mihailović tada nije samo gubio podršku od Britanaca, nego je praktično nije imao ni od svoje vlade i kralja Petra!

Sapienti sat.
crossover crossover 23:32 21.03.2021

Re: Četnička saradnja sa fašistima:

Sapienti sat.


Ваистину сапиенти!
gvozden1 gvozden1 00:08 22.03.2021

Re: Četnička saradnja sa fašistima:

crossover
Sapienti sat.


Ваистину сапиенти!

Ili vaistinu sat.
niccolo niccolo 06:09 22.03.2021

Re: Četnička saradnja sa fašistima:

Opet on troluje...
docsumann docsumann 19:19 22.03.2021

Re: Četnička saradnja sa fašistima:


Sapienti sat
ili nikat


crossover crossover 20:51 22.03.2021

Re: Četnička saradnja sa fašistima:

gvozden1
crossover
Sapienti sat.


Ваистину сапиенти!

Ili vaistinu sat.


Ваистину Врњачка бања. Е, Хучи, кафу ћемо да пијемо на неком другом месту, можда пре ту код тебе кад будем ишао са кумом у Ненадовиће. Прадеда је разделио имовину па је та кућа припала мојим теткама, дуго нисам био тамо па не знам ни да ли још увек постоји. Ми нисмо из Бање, ту кућу је купио прадеда ко зна кад пре рата, углавном је користио за одмор и уживање зими кад нема много туриста, а преко лета за издавање, и да нас једном годишње окупи да види све унуке и праунуке.

Ништа не брини, кад Дероко буде дошао на ред бићеш обавештен преко курира из Горског штаба 2. :)
niccolo niccolo 09:32 22.03.2021

@Milisav

milisav68 milisav68 10:43 22.03.2021

Re: @Milisav

niccolo
Evo slike sa akcijama.


gedza.73 gedza.73 12:02 22.03.2021

Re: @Milisav

Mnogo lepo izgleda.

Zanimljivo da isti kažu kako je od komunizma trebalo ostaviti ono što valja a istovremeno su za sovjetski sistem 'spržene zemlje' svega što je stvoreno u Srbiji u periodu između dva rata.

Mnoge institucije u Srbiji se danas diče od vek i više tradicijom, što bi Filip Mladenovich rek'o, svoje nevesele istorije.

Sva sreća pa imamo jake SSRNJ i SUBNOR odbore koji su zaostalu i van evropskih tokova Srbiju uspeli da poguraju u red najrazvijenijih država sveta.

Ova zgrada je izgrađena Omladinskom radnom akcijom tek 1963. godine a otvorena po kliznom datumu rođendana druga Tita na Dan mladosti (do tada neveseli zaostali Srbi, iako su među prvima prihvatili standard Latinske monetarne unije, plaćali drvenim novčićima sa likom Lenjina)


svarog svarog 14:01 22.03.2021

Re: @Milisav

U Udruženju banaka imaju (ili su imali) izložene na desetine akcija preduzeća, banaka i zadruga pre 2. sv rata. Mislim da raniji gensek udruženja ima najveću kolekciju tih hartija (oko 1.500).
Mislim da ne bih pogrešio ako bih rekao da je tržište kapitala tada bilo razvijenije i življe nego danas
niccolo niccolo 14:12 22.03.2021

Re: @Milisav

Mislim da ne bih pogrešio ako bih rekao da je tržište kapitala tada bilo razvijenije i življe nego danas

Svakako.
milisav68 milisav68 19:53 22.03.2021

Re: @Milisav

svarog
Mislim da ne bih pogrešio ako bih rekao da je tržište kapitala tada bilo razvijenije i življe nego danas

Ma danas je komedija.

Berze su ponovo počele da se osnivaju tek početkom tranzicije 1989, donošenjem Zakona o tržištu novca i tržištu kapitala. Tada 34 najveće banke u Jugoslaviji osnivaju Jugoslovensko tržište kapitala, što je trebalo da bude berza za celokupnu zemlju, ali uskoro počinje raspad zemlje, pa ova berza menja naziv u Beogradska berza. Međutim, politička klima poništava ekonomsku klimu: iako je prva trgovina akcijama preduzeća zabeležena 1991. berza je praktično mrtva sve do nakon 2000, i tek 2007. dolazi do listinga prvih preduzeća na berzi. Ovome je sigurno doprinela i država, koja je – paradoksalno – i pojedinačno najveći akcionar Beogradske berze preko nekadašnjih državnih banaka u stečaju. Država niti zna kako da upravlja berzom, niti je to zanima – ona se zadužuje emitovanjem dužničkih hartija kod banaka i investicionih fondova i to prvenstveno u inostranstvu, a ne preko berze. Ovo stanje lepo ilustruje činjenica da je pauza između dva poslednja IPO-a (inicijalna javna ponuda, gde preduzeće emituje deo svojih akcija na berzi da bi time prikupila kapital za investicije umesto što da se zaduži kod banaka) na beogradskoj berzi bila gotovo 80 godina: poslednja je bila 2018, a pretposlednja čak 1940. Takođe, država nije do sada ni pokušala da pojedina preduzeća privatizuje emitovanjem akcija na berzi, već uglavnom direktnom prodajom. Veliki deo javnih preduzeća nisu ni u statusu akcionarskih društava što bi bio prvi korak ka njihovom listingu na berzi, a ona koja jesu, su u statusu zatvorenih akcionarskih društava – kao Telekom Srbija – što znači da se njihovim akcijama ne može ni trgovati, čak ni kada su u pitanju akcije u vlasništvu malih akcionara.

I onda čuješ - tražili ste kapitalizam, eto vam ga.

bene_geserit bene_geserit 20:59 22.03.2021

Re: @Milisav

I onda čuješ - tražili ste kapitalizam, eto vam ga

I onda povampireni komunisti krenuli u ofanzivu da objasne narodu kako kapitalizam ne valja. Pri čemu ono što je izašlo iz njihove jazbine je i napravilo ovaj retardirani trenutni sistem, koji sa kapitalizmom slabo da ima dodirnih tačaka.
kamilo_emericki kamilo_emericki 14:09 22.03.2021

Nagovorili ste me

da ponovo pročitam Krležine romane "Zastave" i "Banket u Blitvi" jer su pisani baš na temu stvaranja Jugoslavije.
Povodom ocjenjivanja kvaliteta i veličine Srbina sjetio sam se jednog posta kojeg je davno napisao bloger nsarski o dvojici srpskih, mislim mladih, naučnika koji su bili negdje na specjalizaciji pa im ponuđeni dobri materijalni uslovi da ostanu a da se ne vraćaju u komunističku Srbiju.
Jedan prihvatio i ostao a drugi se vratio, djelio sudbinu sa svojim narodom, osnovao institut za bavljenje naukom iz njegove oblasti, postao akademik.
Ako sam nešto pomješao ja ću se izviniti ali bih baš volio ponovo pročitati taj post.
gedza.73 gedza.73 15:03 22.03.2021

Re: Nagovorili ste me

Povodom ocjenjivanja kvaliteta i veličine Srbina


Tri primera
Po završetku Drugog svetskog rata i komunističke revolucije Sud časti Beogradskog univerziteta je procenjujući podobnost Milutina Milankovića, za novi poredak, doneo sledeću karakteristiku u kojoj se priznaje da se Milanković istakao kao odličan stručnjak i naučnik koji se bavi astronomijom i nebeskom mehanikom, ali je "vrlo star i o nekom njegovom ličnom razvoju nema ni govora". Doduše, i on je dobar pedagog, ali "predavanja jedva otaljava". "Po političkoj orijentaciji pripada poznatoj matematičkoj kliki... Marksizam-lenjinizam uopšte ne poznaje niti pokazuje ikakav interes. Smatramo da je naš politički neprijatelj i da će kao takav umreti. Može se iskoristiti kao nastavnik i naučnik" (1. jul 1950).

Milutin Milanković je jedan od najcitiranijih naučnika (svih vremena) u svetu.



Веселин Чајкановић је био доктор филозофије, филолог, етнолог, преводилац, историчар религије, митолог, професор Универзитета у Београду
...
Активно је учествовао у Балканским, као четник добровољац и у Првом светском рату.
Учествовао је у Бици на Конатици, на Солунском фронту, Кумановској бици, показавши војничку храброст и родољубиви дух.
Током Првог светског рата је учествовао неколико пута у одбрани Београда... Имао је чин резервног потпуковника Српске војске, и био водник, командир чете и командант батаљона у елитном VII пешадијском пуку првог позива „Краљ Петра I“.

У Бизерти је са француским инжењером, поручником Албером Офором,] објавио је Француско-српски речник, а потом и Граматику, лексикон, и водич за разговор, који су служили за комуникацију српских и савезничких војника. Са њим је основао и Штампарију српских инвалида, где су инвалиди обучавани типографском занату, како би по повратку у земљу имали од чега да зарађују,

Упркос томе што се током током окупације часно и патриотски држао, након рата је био један од првих осуђеника Суда части, који је формирао Београдски универзитет

Последња четири месеца живота је водио дневник, у коме је забележио тужна и потресна лична дешавања из којих се види да му је најтеже падало то што су његови најближи, жена и деца, морали да сносе тежину греха који је њему приписан и што су, да би преживели, били принуђени да распродају ствари из домаћинства, па и књиге из кућне библиотеке. Мада је супруга Ружа молила пријатеље да нико не говори на његовом испраћају, како се не би експонирао и дошао под удар власти, на сахрани су говорили Миодраг Ибровац и његов бивши студент Богдан Рашић

Душан Недељковић...
Био је председник „Државне комисије за утврђивање ратних злочина окупатора и њихових помагача“, установљене одлуком АВНОЈ-а још 20. новембра 1943. Седиште комисије најпре се налазило на Вису, а касније по ослобођењу, је премештено у Београд.
Због своје моћи у новом режиму је уживао велики ауторитет, а неистомишљенике је гонио, шиканирао и кажњавао

Био је један од једанаесторице чланова Суда части Београдског Универзитета, Чистку Београдског универзитета је започео још 30. новембра 1944. године, пре формирања Суда части, када је издао писмени налог за прва хапшења својих колега. На Филозофском факултету од предратних професора није остао готово нико, тако да је целокупну наставу филозофије држао сам.

Био је иницијатор Кон­греса филозофа Србије, одржаног 25. марта 1951. Сма­трао је да је рад највећег броја филозофа Краљевине Ју­го­славије био изразито конзерва­ти­ван, реакционаран и да је неопходан раскид са прошло­шћу, да предратно Српско филозофско друштво, у чијем је раду и сам учествовао, није одговорило задацима, те је мислио да треба основати ново Друштво, што је и учињено.

Посебно се посветио марксистичкој философији Дијалектичког материјализма и из те области је написао преко десет књига. Уживао је глас „марксистичког филозофа“ и „великог комунисте без компромиса“, а они који су га непосредно познавали, видели су га као пргавог, преког и самоувереног човека


Što bi rek'o

freehand
Prvo opismenjavanje. to je ono što su komunisti radili odmah posle '45



gedza.73 gedza.73 15:35 22.03.2021

Re: Nagovorili ste me

Takođe je zanimljiv primer (možda komparativno poređenje) susedne Bugarske kad se nakon otvaranja arhiva otkrilo da su mnogi rektori i profesori bili agenti tajne službe sa imenima poput
агент Симеонов
агент А. Николов
агент Мимов
агент Оасис
a najzanimljivi je profesor ekonomskog fakulteta Georgij Najdenov pod pseudnimom агент Сториновски.

Po sopstvenom priznanju okrio je Marksa i Kapital pa oduševljen ravnomernom preraspodelom odlučio da se bavi političkom ekonomijom.

Biografija mu je slična našim stručnjacima. Bugarski partizan, pohađao kurs za vojne instruktore u Jugoslaviji (čak kažu braća Bugari kako je imao sreće što su se posvađali Tito i Staljin pre nego što su realizivali dogovor o teritorijalnom 'prekomnonovanju' Bugarske da ne bude upamćen kao izdajnik)

Po povratku postaje oficir Državne bezbednosti i ima istovetan put poput naših direktora. Postaje predstavnik bugarskih ispostava po inostranstvu pa preduzeća koje osniva država za trgovinu sa kapitalističkim zemljama od čega nastaje kompanija koja okreće milione dolara. Isto kao naše firme rade po nesvrstanim zemljama pa poljoprivredni avioni kojima Georgij Najdenov gazduje rade po Siriji, Egiptu, Sudanu...

Inače taj naš 'đak', marksista, profesor, agent tajne službe postaje devedesetih socijalista i prvi najpoznatiji komunistički kapitalista koji otvara privatnu Teksim banku.

Naravno da se razlikuje u odnosu na ono što su radili komunisti po Srbiji. Ili baš i ne?

Zanimljiva je priča o još jednom komunističkom agentu koji je krajem osamdesetih u Bugarskoj saslušavao jednog pesnika. Taj istražitelj postaje glavni u pravosudnom sistemu, njegov pulen postaje medijski gigant pre tridesete sa milionima eura kapitala i pripadnici komunističke tajne službe su ga izglasali za direktora Agencije za nacionalnu sigurnost (bivša tajna služba)


Kao i priča da Kokalis (mislim da je nešto u EU parlamentu), sin grčkog partizana i komuniste, za koga kažu da je imao uticaj u nekoliko grčkih vlada, valjda je bio direktor Olimpijakosa, stručnjak čije je ime pronađeno mešu agentima tajne službe Štazi je umešan u mnoge sumnjive poslove (što kaže policajac iz Vratiće se rode 'sad je pred zakonom čist') po Rumuniji (igre na sreću), Bugarskoj (veze sa komunističkim oligarsima), Rusiji, Grčkoj (telekomunikacione kompanije i ugovori uz DDR-a)

gedza.73 gedza.73 15:42 22.03.2021

Re: Nagovorili ste me

'Samo četiri dana posle Mitrovićevog mučnog saslušanja, 24. februara 1945. godine, Kosta Grubačić, pomoćnik poverenika za prosvetu Srbije, piše pismo dr Dušanu Nedelj-koviću, jednom od glavnih izaslanika Brozovog režima na Univerzitetu:

"Dragi Dušane,
Evo Ti napomene za Jeremiju Mitrovića, asistenta za istoriju na beogradskom Univerzitetu. Onoga dana kad sam se sreo sa njime na Univerzitetu počeo se žaliti govoreći da su naše vlasti suviše oštre u kažnjavanju navodeći primer kako smo pobili preko 4 000 (četiri hiljade) ljudi u Kragujevcu, preko hiljadu u Beogradu, da su neopravdano ubili njegova oca, da to neće trpeti srpski narod i td. Ne znam tačno kakvo mu je držanje bilo za vreme okupacije, ali bi dobro bilo da i ovo uzmete u obzir prilikom donošenja odluka Suda časti na Univerzitetu. Izgleda, prema njegovoj drskosti, da zloupotrebljava autonomiju Univerziteta. Drugarski pozdrav, Kosta."

Dr Nedeljković je odmah stupio u akciju, pa je Grubačićevo pismo poslao dr Jovanu Tomiću, predsedniku Suda časti: "Šaljem Vam ga s obzirom da Vi isleđujete slučaj pomenutog asistenta, a smatram da ga treba i po ovom ispitati. Sa kolegijalnim pozdravom. Smrt fašizmu - sloboda narodu, Dr Nedeljković.'

mahom levičarski nastrojeni još u gimnaziji, a u toku NOB njeni učesnici, saradnici ili pristalice, izjavljuju saglasno da je njihov Jeremija bio vrlo ispravan i omiljen vaspitač. Naročito kod levičarskih orijentisanih učenika i to zbog toga što je i sam bio takav. Dalje, da se isti baš zauzimao za đake komuniste kojima je pretila opasnost da budu udaljeni iz gimnazije


Sud časti ga je već jednoglasno izbacio sa Univerziteta, a da ga pre toga ni za jednu novu optužbu koju mu je stavio na dušu uopšte nije ni saslušao. Zato se Mitrović 3. septembra 1945. obraća Rektoratu Univerziteta, dostavlja mu rešenje kojim je Vojni sud obustavio svaki krivični postupak protiv njega: "Smatram da Rektorat Univerziteta ima opravdanje da preduzme potrebne korake da se ukloni naneta mi nepravda, da se vratim na svoju asistentsku dužnost, na kojoj se za skoro petnaest godina nikada nisam pokazao nedoraslim i nedostojnim."

Rektorat je ostao gluv.

freehand freehand 17:02 22.03.2021

Re: Nagovorili ste me

Povodom ocjenjivanja kvaliteta i veličine Srbina

Povodom ocenjivanja kvaliteta i veličine Srbina a bogami i merenja srpskosti, patriotizma -
i porodičnosti ne treba ići dalje od toga da se fašizam nazove fašizmom. Beslovesna ljotićevština najniže vrste. Pupin bi se usrao, čak i da mu ne kažu da potomci, mutanti-gnomvi uzimaju sebi pravo da se time bave, kamloi da njegai Teslu u tom kontekstu porede i rangiraju.
Mislim, od muke bi se ursao taj austorugarski i američki građanin šta sebi dopuštaju samozvani goli kurci i cvet srbstva, dični Šumadinci.
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:11 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

freehand
Povodom ocjenjivanja kvaliteta i veličine Srbina

Povodom ocenjivanja kvaliteta i veličine Srbina a bogami i merenja srpskosti, patriotizma -
i porodičnosti ne treba ići dalje od toga da se fašizam nazove fašizmom. Beslovesna ljotićevština najniže vrste. Pupin bi se usrao, čak i da mu ne kažu da potomci, mutanti-gnomvi uzimaju sebi pravo da se time bave, kamloi da njegai Teslu u tom kontekstu porede i rangiraju.
Mislim, od muke bi se ursao taj austorugarski i američki građanin šta sebi dopuštaju samozvani goli kurci i cvet srbstva, dični Šumadinci.


Bogami, ni ja ne bih voleo da živim u zemlji u kojoj će svaka šuša koja se loži na gole četnike da mi svaki čas meri srpstvo i patriotske performanse.
gedza.73 gedza.73 09:31 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

freehand
Povodom ocenjivanja kvaliteta i

Rangiranje po Frihend skali
govedo

mutanti-gnomvi

goli kurci


A u istoj rečenici
Pupin bi se usrao

Da ti ipak pročitaš šta je Pupin napisao bez tvojih interpretacija?




apacherosepeacock apacherosepeacock 10:32 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

gedza.73
freehand
Povodom ocenjivanja kvaliteta i

Rangiranje po Frihend skali
govedo

mutanti-gnomvi

goli kurci


A u istoj rečenici
Pupin bi se usrao

Da ti ipak pročitaš šta je Pupin napisao bez tvojih interpretacija?


Đavolje sluge su mu hit..
gedza.73 gedza.73 12:02 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

Đavolje sluge su mu hit..

Valjao sam se od smeha kad mi je skoro napisao 'ti mene oćeš da ocrniš'
ali sad je ipak prevazišao sve dosadašnje radove sa 'Pupin bi se usrao'
freehand freehand 15:06 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

Da ti ipak pročitaš šta je Pupin napisao bez tvojih interpretacija?

O tome da mu samozvani goli kurci, goveda i gnomovi mere sprskost i porede je sa Teslinom?
Ništa, eno mu zgroženom koske lupkaju ko kastanjete dojk se pogrobu prevrće.
Inače, nema interpretacija dok se seljačina ne dohvati talijanskog i najvažnijeg Pupinovog pronalaska - šumadijskih tresilica zua masline.
gvozden1 gvozden1 15:34 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

sprskost i porede je sa Teslinom?

Ne, nije tako, on je mera nacionalizma, s njim se ostali porede.
Teslin nacionalizam je otprilike 0,02 Pupina.

Što se bre lomataš pokušavajući uvredama da zatrpaš ono što je i tebi tako glupom jasno, da je Pupin nesporno bio čovek sa izraženim osećanjima prema naciji, i to uvek isticao?

Ti sebi, tako glupom i uvređenom, daješ za pravo da nagađa šta bi on danas radio.
Kako te bre nije sramota?

A verujem i da nagađaš da bi, da je proživeo, podržao ove što ih ti u ovom stadijumu metamorfoze, podržavaš, nepismene kriminalce, komuniste.

Šta misliš, da li bi se oduševljavao onim krimosom Savom Kovačević?
nsarski nsarski 15:59 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

napisao bloger nsarski o dvojici srpskih, mislim mladih, naučnika koji su bili negdje na specjalizaciji pa im ponuđeni dobri materijalni uslovi da ostanu a da se ne vraćaju u komunističku Srbiju.
Jedan prihvatio i ostao a drugi se vratio, djelio sudbinu sa svojim narodom, osnovao institut za bavljenje naukom iz njegove oblasti, postao akademik.


Bogami, ti si tu nešto pomešao. Ja znam mnogo naših ljudi koji su otišli u inostranstvo na postdiplomske studije i napravili odlične karijere, ali ne znam za one koji su se vratili sa takvih studija i napravili institut. Institut? Ovde institute mogu da osnuju političari i ljudi uvezani sa lovom.
Nedavno smo imali čoveka, Miodraga Stojkovića, genetičara koji je došao iz inostranstva, odbili ga za SANU (a bolji je od skoro svih njih tamo), on se maltretirao par godina i sad je nazad na Harvardu. Bavi se naukom.
Pre komunističke ere bilo je mnogo naših koji su visoke škole završili u inostranstvu i vratili se i dobili dobre uslove da se bave svojom naukom (Mihajlo Petrović Alas, Milanković, moj deda, itd.) Ko je pretekao posle WWII (Milanković, Isidora Sekulić), e takvi su nastradali.

Dakle, to ja znam.
gedza.73 gedza.73 18:37 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

nsarski
Ovde institute mogu da osnuju političari i ljudi uvezani sa lovom.

Možda je mislio na sina čuvenog komuniste i partizana (za koga se vezuje 'anegdota' da ga je profesor pravnog fakulteta vratio sa ispita uz reči da ako želi da postane pravnik ne dolazi naoružan na fakultet... ubrzo po profesora dolaze Oznaši a Božinu u biografiji piše da je završio fakultet nakon rata) čija je majka takođe bila čuvena partizankinjinja i komunistkinjinja Miću Jovanovića, vlasnika Megatrenda.

Jednostavno, kada sam, po rođenju, pre 60 godina, otvorio oči – prvo što sam ugledao bila su „petokraka zvezda“ i „srp i čekić“. To je bila duga porodična tradicija i svoje levičarsko opredeljenje nikada nisam menjao, a svoje ideološke principe ne bih prodao ni po koju cenu“, kaže Jovanović.




Nema, to kad prvo ugleda petokraku zvezdu, srp i čekić ne može da ne valja. Rada Pašić može samo da ih gleda i plače.



Božin Jovanović (desno od Tita)
sekretar Sreskog komiteta Komunističke partije Srbije i predsednik Sreskog narodnog odbora u Knjaževcu, predsednik Okružnog narodnog odbora u Zaječaru, predsednik Okružnog združnog saveza, predsednik Okružnog odbora Narodnog fronta i predsednik Međuopštinske regionalne zajednice Zaječar. Godine 1965. postao je generalni direktor Rudarsko-topioničarskog basena „Bor“ i na toj funkciji ostao sve do 1975. godine. Potom je bio predsednik Poslovne zajednice „Jugobakar“, član Predsedništva i predsednik Privredne komore Jugoslavije, odakle je 1985. godine otišao u penziju.

Bio je član Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (CK SKJ), u tri mandata; član najužeg kabineta predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, od 1965. do 1969. godine; predsednik delegacije SFRJ u Interplanteranoj uniji; predsednik „Franko-jugoslav banke“ u Parizu, od 1968. do 1972. godine. U više saziva biran je za narodnog poslanika Savezne i Republičke skupštine.


Rudnik Bor je inače poznat po stručnim direktorima koji nisu bili partijski podobni.




kamilo_emericki kamilo_emericki 19:46 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

nsarski

Bogami, ti si tu nešto pomešao.

Moguće, Ali sam potpuno siguran da je bio tvoj post i da sam pomislio na Pavla Savića. To me podstaklo da pročitam nekoliko tekstova o njemu i njegovom djelu.
Znači da si me na neki način inicirao da naučim nešto. Hvala.
To sam spomenuo jer mislim da smo svi pomalo dužni naciji ili društvu iz kojeg krećemo u život i svijet.
Male i siromašne države su suočene sa odlaskom mladih, školovanih, ljudi u razvijenije i bogatije države gubeći tako na dva načina. Ostaju bez potrebnih stručnjaka, kao i novca uloženog u njihovo školovanje.

nsarski nsarski 20:00 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

Moguće, Ali sam potpuno siguran da je bio tvoj post i da sam pomislio na Pavla Savića.


Aaah, Paja! Da, on jeste bio u Parizu pre rata, "radio" sa Irenom Žolio Kiri, pa onda bio Titin šifrant (to je tek odiseja), pa otišao u SSSR da tamo radi stvari o kojima nije imao pojma, pa je posle '48 došao nazad - tamo je bilo loše po zdravlje tada - i ovde ga stavili da kao vodi Vinču (kojoj je direkor bio Ranković), i da bude akademik.
Nije bio uspešan u svemu tome, ali je zato bio predsednik skoro svake komisije za moralnu podobnost koja je uklonila sa Bg. univerziteta sve "sumnjive profesore" i ostavila napredni i svestan kadar.
Da, ima takav.
Izvini, njega sam izgubio iz vida. Kao čoveka i kao komunistu.
freehand freehand 21:07 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

nsarski
Moguće, Ali sam potpuno siguran da je bio tvoj post i da sam pomislio na Pavla Savića.


Aaah, Paja! Da, on jeste bio u Parizu pre rata, "radio" sa Irenom Žolio Kiri, pa onda bio Titin šifrant (to je tek odiseja), pa otišao u SSSR da tamo radi stvari o kojima nije imao pojma, pa je posle '48 došao nazad - tamo je bilo loše po zdravlje tada - i ovde ga stavili da kao vodi Vinču (kojoj je direkor bio Ranković), i da bude akademik.
Nije bio uspešan u svemu tome, ali je zato bio predsednik skoro svake komisije za moralnu podobnost koja je uklonila sa Bg. univerziteta sve "sumnjive profesore" i ostavila napredni i svestan kadar.
Da, ima takav.
Izvini, njega sam izgubio iz vida. Kao čoveka i kao komunistu.

Profo, pobogu...Sve, sve ali "Vojko i Savle vol. 2"?!
freehand freehand 21:11 23.03.2021

Re: Nagovorili ste me

on je mera nacionalizma

Ma jok. T i si mera nacionalizma. I svako ko prihvati te tvoje aršine i ančine merenja nije Srbin nego govno fašističko, baš takvo kao ti. I to bi ti i Pupin, austrougarski Srbin rekao, baš kao i Tesla, onaj lički, na ideju da se poredi ko je koliki Srbin, nacinalista ili patriota, štagod ti pokušao da uvedeš kao novi pojam ne bi li se izvadio iz svoje fašističke septičćke jame.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana