ili Sve šta treba da znate o Evroviziji 8 - poslednji deo. U prošlom postu ste mogli pročitati o Jugoslaviji od 1981 do 1992. i o ex-Yu na Evrosongu. Sledi poslednji deo teksta Željka Jankova o Evroviziji.
POVRATAK SRBIJE
Srbija se zajedno sa Crnom Gorom vratila na «Evroviziju» tek 2004. godine nakon dvanaestogodišnjeg izbivanja. Uspeh je odmah stigao. Željko Joksimović je ubedljivo pobedio na srpsko-crnogorskom izboru sa etno melodijom «Lane moje». Pesma je vrlo brzo postala hit u zemlji i u Istanbul je otišla kao jedan od favorita. Pošto se od te godine zbog velikog broja zemlja učesnica uvelo i održavanje polufinala, Željko je morao najpre da prođe kroz njega. Osvojio je prvo mesto ispred ukrajinske predstavnice Ruslane. No u finalu, je došlo do obrnutog rezultata, Ukrajinka je odnela pobedu, a predstavnik Srbije i Crne Gore se našao na drugom mestu. Dobio je doduše poene od strane svih zemalja učesnica, od čega čak sedam «dvanaestica» i sedam «desetki». Joksimović se kasnije predstavio i kao autor najbolje plasirane bosansko-hercegovačke pesme u istoriji «Eurosonga», koju je u Atini 2006. izveo Hari Mata Hari.
Ove godine u Beogradu, Željko se pojavljuje u dvostrukoj ulozi, kao kompozitor srpske numere «Oro» i kao jedan od voditelja ceremonije.
Naredne godine Srbiju i Crnu Goru su predstavljali mladići iz podgoričkog sastava No Name sa pesmom «Zauvijek moja» zauzevši vrlo dobro 7. mesto.
Državna zajednica Srbije i Crne Gore se blizila kraju pa kao ni na izboru 1991. godine ni 2006. nisu mogle da se izbegnu međunacionalne podele. Na takmičenju za najbolju pesmu Srbije, pobedila je kompozicija «Ludi letnji ples» u izvođenju Flamingosa, dok je na crnogorskoj selekciji trijumfovao Stevan Faddy ispred grupe No Name. Smatralo se da je pobeda Flamingosa na nacionalnom finalu prosto pitanje formalnosti jer su oni imali iza sebe i ogromnu podršku što publike u dvorani Sava Centra, što tv gledalista. Desilo se da su članovi žirija iz Crne Gore prilikom deobe poena potpuno ignorisali favorite iz Srbije dajući najveći broj bodova sastavu No Name.
Na kraju glasanja pesma ove grupe, «Moja ljubavi» je proglašena «pobednikom» što je publika dočekala sa nevericom, a kada su se mladi Pogoričani pojavili da je ponovo izvedu dočekani su zvižducima i gađanjem dok su se Flamingosi smatrali moralnim pobednicima. Nakon višednevnog mrcvarenja i bezuspešnih pregovora rukovodilaca RTS-a i RTCG-a, odlučeno je da Srbija i Crna Gora ne idu na takmičenje u Atini. Kako je par meseci kasnije Crna Gora proglasila nezavisnost, od 2007. obe države nastupaju zasebno.
Srbija je za takmičenje u Helsinkiju izabrala mladu pevačicu iz Kragujevca, Mariju Šerifović koja je za sobom već imala nekoliko velikih uspeha i pobeda na festivalima. Kompozicija «Molitva» autora muzike Vladimira Graića i tekstopisca Sađe Miloševića Mareta se ubrzo uvrstila među one od kojih se očekivao odličan plasman u glavnom gradu Finske.
Marija je ubedljivo trijumfovala u polufinalu ostavljajući iza sebe drugoplasiranu mađarsku predstavnicu sa čitavih 74 poena razlike. U finalu joj je glavni konkurent bio kontroverzni ukrajinski izvodjač koji nastupa pod imenom Verka Serduchka. Odličnom interpretacijom i izuzetno osmišljenom koreografijom, srpska predstavnica je i to veče bila nenadmašna osvojivši 268 glasova, dok je Ukrajinac bio drugi sa 235. Marija kao da se revanširala za srpsko-ukrajinski duel 2004. godine u Istanbulu i najzad dovela «Pesmu Evrovizije» u Beograd.
Ove godine predstavnik Srbije je Jelena Tomasević sa pesmom «Oro», autora muzike Željka Joksimovića.
BEOGRAD 2008.
Rekordan broj od 43 zemlje učesnice stiže na beogradski «Eurosong», a po prvi put se umesto jedne, organizuju dve polufinalne večeri sa kojih po deset najbolje plasiranih pesama odlazi u veliko finale. Mesto u finalu je već obezbedila Srbija kao domaćin i prošlogodišnji pobednik, kao i članice takozvane velike četvorke: Španija, Francuska, Velika Britanija i Nemačka. Ove zemlje nemaju obavezu da prolaze kroz «kvalifikacije» jer su one glavni donatori «Evrovizije», tako da ispada da i na ovom takmičenju važi princip «koliko para, toliko i muzike».
Od ranijih evrovizijskih znanaca u Beogradu će biti Švedjanka Charlotte Perelli koja iza sebe već ima jednu pobedu i to 1999. godine u Jerusalimu (tada je nastupala pod prezimenom Nilsson) i Rus Dima Bilan, osvajač drugog mesta na festivalu u Atini 2006.
Biće zastupljeni mnogi muzički stilovi: od hard roka koji stiže iz Finske, preko laganog džeza iz Moldavije, disko ritmova iz Andore i sa Islanda, repa iz Makedonije, balada iz Poljske i Rumunije, elektronskog zvuka iz Francuske... I ovog puta će stići za «Pesmu Evrovizije» nezaobilazni «euro-trash», pre svega u vidu lutke u liku ćurana iz Irske, estonske parodije gde se na nečem što valjda treba da liči na srpski peva o mahunama i krompiru. Biće tu i «gusari» iz Letonije a i chiki chiki ples iz Španije.
Kao najozbiljniji favoriti pominju se: Grčka, Jermenija, Rusija, Švajcarska, Ukrajina, Švedska i Srbija. Ko će pobediti i da li će biti nekog iznenađenja, znaće se 24. maja!
Eurovision Song Contest - Belgrade 2008 Preview Player
POBEDNICI «PESME EVROVIZIJE»
1956: «Refrain» - Lys Assia (Švajcarska)
1957: «Net als toen» - Corry Brokken (Holandija)
1958: «Dors, mon amour» - André Claveau (Francuska)
1959: «Een beetj» - Teddy Scholten (Holandija)
1960: «Tom Pillibi» - Jacqueline Boyer (Francuska)
1961: «Nous les amoureux» - Jean-Claude Pascal (Luksemburg)
1962: «Un premier amour» - Isabelle Aubret (Francuska)
1963: «Dansevise» - Grethe & Jorgen Ingmann (Danska)
1964: «Non ho l'età» - Gigliola Cinquetti (Italija)
1965: «Poupée de cire, poupée de son» - France Gall (Luksemburg)
1966: «Merci chérie» - Udo Jürgens (Austrija)
1967: Puppet on a string» - Sandie Shaw (Velika Britanija)
1968: «La, la, la» - Massiel (Španija)
1969: «Vivo cantando» - Salomé (Španija)
«Boom bang-a-bang» - Lulu (Velika Britanija)
«De troubadour» - Lenny Kuhr (Holandija)
«Un jour, un enfant» - Frida Boccara (Francuska)
1970: «All kinds of everything» - Dana (Irska)
1971: «Un banc, un arbre, une rue» - Séverine (Monako)
1972: «Après toi» - Vicky Leandros (Luksemburg)
1973: «Tu te reconnîtras» - Anne-Marie David (Luksemburg)
1974: «Waterloo» - ABBA (Švedska)
1975: «Ding, dinge, dong» - Tech-In (Holandija)
1976: « Save your kisses for me» - Brotherhood of Man (Velika Britanija)
1977: «L'oiseau et l'enfant» - Marie Myriam (Francuska)
1978: «A-ba-ni-bi» - Izhar Cohen & Alpha Beta (Izrael)
1979: «Hallelujah» - Gali Atari & Milke and Honey (Izrael)
1980: «What's another year» - Johnny Logan (Irska)
1981: «Making your mind up» - Buck's Fizz (Velika Britanija)
1982: «Ein bisschen Frieden» - Nicole (Nemačka)
1983: «Si la vie est cadeau» - Corinne Hermès (Luksemburg)
1984: «Diggi loo, diggi-lei» - Herreys (Švedska)
1985: «La det swinge» - Bobbysocks (Norveška)
1986: «J'aime la vie» - Sandra Kim (Belgija)
1987: «Hold me now» - Johnny Logan (Irska)
1988: «Ne partez pas sans moi» - Céline Dion (Švajcarska)
1989: «Rock me» - Riva (Jugoslavija)
1990: «Insieme: 1992» - Toto Cutugno (Italija)
1991: «Fagand av en stormvind» - Carola (Švedska)
1992: «Why me» - Linda Martin (Irska)
1993: «In your eyes» - Niamh Kavanagh (Irska)
1994: «Rock'n'roll kids» - Paul Harrington & Charlie McGettigan (Irska)
1995: «Nocturne» - Secret Garden (Norveška)
1996: «The voice» - Eimar Quinn (Irska)
1997: «Love shine a light» - Katrina & The Waves (Velika Britanija)
1998: «Diva» - Dana International (Izrael)
1999: «Take me to your heaven» - Charlotte Nilsson (Švedska)
2000: «Fly on the wings of love» - The Olsen Brothers (Danska)
2001: «Everybody» - Tanel Padar, Dave Benton & 2XL (Estonija)
2002: «I wanna» - Marie N (Letonija)
2003: «Everyway that I can» - Sertab Erener (Turska)
2004: «Wild dances» - Ruslana (Ukrajina)
2005: «My number one» - Helena Paparizou (Grčka)
2006: «Hard rock, hallelujah» - Lordi (Finska)
2007: «Molitva» - Marija Serifovic (Srbija)
ARHIVA:
1. SVE ŠTO TREBA DA ZNATE O EVROVIZIJI
2. OD KLIFA RIČARDA DO DANE INTERNACIONAL
3. OD PLAKARA DO KUĆE