Nauka| Obrazovanje| Planeta| Reč i slika

Nobelova nagrada iz fizike za 2021. godinu

nsarski RSS / 11.02.2022. u 12:07

 

Ovaj blog je uprošćena verzija jednog predavanja koje sam pre oko mesec i po dana održao na Matematičkom Institutu SANU, a par nedelja kasnije u jednom privatnom klubu. Ovih dana sam hteo da ga arhiviram, pa sam pomislio da bi možda bilo zgodno da ga prigodno doradim i objavim ovde, hoping against hope da je na Blogu još uvek preteklo nešto čitalaca koje bi ove teme mogle da zanimaju.

image_l.jpeg

 

dodeljena je trojici naučnika za njihov “ključni doprinos razumevanju kompleksnih sistema”. Preciznije, japanski naučnik Syukuro Manabe i Nemac Klaus Hasselman su dobili jednu polovinu nagrade za “fizičko modeliranje klimatskih promena na Zemlji i kvantifikovanje variabilnosti te pouzdanog predviđanja globalnog zagrevanja”. Prostije rečeno, oni su razvili matematičke (numeričke) metode pomoću kojih je moguće preciznije razdvojiti prirodne uzroke  zagrevanja Zemljine atmosfere (vulkanske erupcije, na primer) od onih uzrokovanih ljudskim aktivnostima (sagorevanja fosilnih goriva, smanjenje zelenih površina, itd.).

Drugu polovinu nagrade je dobio italijanski fizičar Giorgio Parisi za otkriće “uzajamne povezanosti između fluktuacija i neuređenosti” u fizičkim sistemima od atomskih do kosmičkih veličina. Drugim rečima, Parisi je pokazao da postoji vrsta dinamičke univerzalnosti u ponašanju komplesnih sistema skoro svih dimenzija. U ovom tekstu ćemo nešto više pažnje posvetiti doprinosu koji je u oblasti fizike kompleksnih sistema napravio Parisi. Ovo zato što je Parisijev rad u nauci blizak onome čime sam se ja godinama bavio, a i poznajem čoveka.

Najpre, šta su to kompleksni sistemi? Najopštije rečeno, takvi sistemi se sastoje od više povezanih elemenata koji su u međusobnoj interakciji. Neposredni primeri su globalna klima, biološki organizmi, ljudski mozak, sistemi transporta i komunikacije, socijalne ili ekonomske organizacije, ekosistemi, biološka ćelija i, u krajnjoj instanci, ceo kosmos.

Dinamika ovakvih sistema je posledica kompeticije, uzročnosti, usaglašenosti i sličnih vrsta interakcije između njihovih delova.  Ovakve raznovrsne interakcije omogućavaju da kompleksni sistemi često ispoljavaju nelinearnost u razvoju, spontani poredak, adaptaciju, povratne sprege, itd.

Matematičari proučavaju ovakve sisteme uz pomoć uprošćenih matematičkih modela koji se formulišu tako da njihov dinamički razvoj odslikava suštinske karakteristike realnog, fenomenološkog ponašanje konkretnog kompleksnog sistema.

Na primer, jedan od prvih meteoroloških modela klimatskog ponašanja je formulisao Edward Lorenz, američki matematičar i meterolog, koji je 1963 godine napisao tri proste međusobno vezane jednačine koje su opisivale brzinu atmosferske konvekcije koja se dešava kada se ravan sloj fluida zagreva s donje strane i hladi s gornje.

The-Lorenz-attractor-gray-obtained-by-solving-the-Lorenz-system-of-equations-The.png  Jedna projekcija rešenja Lorenzovih jednačina (u donjem desnom uglu slike) u (x,z) ravni. Tehnički se za ovakav “atraktror” kaže da je “čudan”, tzv. strange attractor a pomalo liči i na leptira (videti malo niže).

 

Ovo je veoma uprošćen model istinske, realne situacije u prirodi, ali je uprkos svojoj jednostavnosti njegovo rešenje dovelo do sasvim novih  i neočekivanih saznanja o komplesnom sistemu kao što je atmosfersko kretanje. Naime, bez obzira što su Lorenzove jednačine u potpunosti determinističke, tj. ne sadrže nepredvidljive faktore dodatnog šuma, recimo,  ili drugih smetnji, njihova “rešenja” u određenom režimu brzina i temperaturskih razlika pokazuju haotično ponašanje! Jednostavnije rečeno, ovo znači sledeće: ako bi postojala makar i najmanja neizvesnost u početnim vrednostima parametara sistema, onda bi evolucija ovog sistema mogla da dovede do sasvim različitih kasnijih stanja. Popularnim jezikom rečeno, mahanje krila nekog leptira u Brazilu moglo bi kasnije da proizvede oluju u Teksasu. Ovaj “efekat leptira” je svojstven mnogim kompleksnim sistemima i on se tehnički naziva “izuzetna osetljivost na početne uslove”.  Ovakvo ponašanje je dramatično drugačije od ponašanja “prostih” sistema. Ilustracije radi, zamislimo da tenisku lopticu bacimo pravo u vis sa nekom početnom brzinom. Ona će onda poleteti na gore, dostići neku visinu u zavisnosti od početne brzine bacanja, i vratiti se nazad. Ako bi tu istu lopticu bacili u vis nekom samo malo većom brzinom, ona bi se slično ponašala kao i u prvom slučaju, s tim što bi se popela na malo veću visinu nego ranije, što je očekivano. Kod kompleksnog sistema ova mala razlika u početnim uslovima može da dovede do potpuno različitog kasnijeg ponašanja. To je kao kad bi naša loptica, u drugom slučaju bacanja, dostigla visinu koja je 10 ili 50 puta viša od prvog slučaja, iako je početna brzina njenog bacanja bila veoma slična onoj prvoj situaciji. Drugim rečima, “reakcija” sistema – u ovom primeru dostignuta visina -  uopšte nije srazmerna početnom “impulsu”. Takvi sistemi, u kojima veličina reakcije na neku pobudu nije srazmerna veličini pobude,  se zovu nelinearni, a nelinearnost je jedna od inherentnih karakteristika kompleksnih sistema. Takođe, njihovo dinamičko ponašanje nije predvidljivo na osnovu početnih uslova, i naziva se haotično.

Dok je gore opisani Lorentzov model bio konstruisan da simulira ponašanje atmosferskog kretanja tokom relativno kratkog vremenskog intervala, Nobelovi laureati Manabe i Hasselman su proučavali promene klime na Zemlji koje se dešavaju tokom perioda od više decenija, ili čak stoleća i milenijuma. Odavno je poznato da se klima na našoj planeti menja u velikim ciklusima – smena ledenih doba, recimo, koji se ponavljaju. Ovo je utvrđeno na osnovu geoloških, fosilnih, klimatskih i drugih istraživanja. Uzroci ovih promena su prirodni: precesija Zemljine ose, sa periodom od 26,000 godina; promena izduženosti (ekscentričnosti) Zemljine orbite, period 100,000 godina; i promena nagiba Zemljine ose prema ravni rotacije oko Sunca (41,000 godina). Ove periodične promene se zovu Milankovićevi ciklusi i njihova sprega dovodi do globalnih klimatskih promena kao što su ledena doba.  Valja istaći da su uzroci ovih promena kosmičke prirode, slično kao što su promene godišnjih doba posledica rotacije naše planete oko Sunca.

Pored kosmičkih uzroka, postoje i  Zemaljski događaji koji mogu da dovedu do primetnih promena klime. Velike eksplozije vulkana, na primer, emituju velike količine dima i pepela u atmosferu, smanjujući njenu prozirnost. Veruje se da su dinosaurusi sa naše planete naglo izumrli kao posledica udara meteora kod poluostrva Jukatan, u Meksiku, pre oko 66 miliona godina. Taj događaj je izazvao vulkanske erupcije posle kojih je velika količina prašine, pepela i aerosola izbačena u atmosferu i tu se zadržala više godina. Ovo je dovelo do nagle promena klime na celoj planeti što je proizvelo izumiranje dinosaurusa i mnogih drugih životinjskih i biljnih vrsta.  Nešto bliže našem vremenu, svi su izgledi da je velika erupcija vulkana Krakatau, u Indoneziji 1883. godine,  izbacila velike količine prašine i pepela u atmosferu, i nešto od tog materijala i danas se zadržalo na visini od oko 80 km. Oko tih čestica se formiraju kristalići leda koji pod povoljnim uslovima osvetljenosti pri zalasku Sunca svetlucaju u obliku noćno-svetlećih (noctilucent) oblaka. Ovi oblaci, koji se formiraju na mnogo većim visinama od uobičajenih oblaka, prvi put su primećeni 1885. godine.

noctilucent-clouds-at-one-tree-hill-june-16-2021.jpg

 

Pored navedenih prirodnih uzroka, i ljudske aktivnosti na Zemlji mogu da doprinesu promeni klime. Još početkom 19. veka, Francuski matematičar Joseph Fourier je postavio pitanje: kako to da Zemlja ima za nas podnošljivu temperaturu, iako je greje Sunce čija površinska temperature iznosi oko 6000 stepeni? Jedini način da se to postigne je da Zemlja, sa svoje strane, toplotu koja dolazi od Sunca delimično apsorbuje, a delimično reflektuje nazad u prostor. Ova refleksija Sunčeve toplote se najviše vrši od površine vode (mora i okeani) i snegom pokrivenih površina kopna (bela boja snega i leda mnogo efikasnije reflektuje svetlost). Jedna količina reflektovane toplotne energije odlazi dalje u prostor, a drugi deo se zadržava u Zemljinoj atmosferi.  Deo toplote koji se zadržava u atmosferi ima važnu ulogu u regulaciji temperature naše planete. Ako se u atmosferi nalazi “višak” toplote, temperature je povišena i dolazi do otopljavanja snegom i ledom pokrivenih površina, pa Zemlja još manje efikasno reflektuje Sunčevu energiju. Ovaj “višak” toplote najčešće može da bude uzrokovan efektom “staklene bašte” (greenhouse effect). Naime, gasovi kao što su ugljen dioksid i metan u atmosferi zadržavaju toplotu tako da ona ne može efikasno da se eliminiše u kosmički prostor. Drugim rečima, povišena koncentracija ovih gasova u atmosferi dovodi do povećanja prosečne temperature na Zemlji. Ljudske aktivnosti na Zemlji, kao što je sagorevanje fosilnih goriva ili seča šuma,  proizvode velike  količine ugljen dioksida koji doprinosi povećanja prosečne temperature na planeti. Ovako zatvoren uzročno-posledični krug dovodi do globalnog otopljenja s dramatičnim posledicama po biljni i životinjski svet i po samu ljudsku vrstu (suše, poplave, glad, bolest).

Syukuro Manabe i Klaus Hasselman su napravili kvantitativni  (matematički) model klimatskih promena koji pouzdano može da predvidi dugoročne promene prosečne temperature na Zemlji, uzimajući u obzir sve značajne poznate uzroke ove pojave. Konkretno, na osnovu kompjuterskih simulacija, moguće je unapred predvideti prosečnu temperature Zemljine atmosfere tokom perioda od nekoliko decenija. Među klimatolozima postoji skoro univerzalna saglasnost da se globalna temperature naše planete povećava. Takođe, postoji saglasnost da ovo globalno zagrevanje vodi ka mnogim neželjenim posledicama kao što je otopljavanje ledenih površina, suše, poplave, itd. Međutim, iako se mnogi klimatolozi slažu da ljudske aktivnosti na Zemlji igraju važnu ulogu u povećanju zagrevanja, manja grupa naučnika je sumnjičava prema ovom zaključku, tvrdeći da je sadašnja situacija (topljenje leda na Arkriku, recimo) ima dominantno prirodne uzroke i da je doprinos ljudskog faktora minoran. Valja reći da je ovo pitanje sve više počelo da dobija političku dimenziju, što pomera fokus razmatranja ka problemima van nauke.

nobel-prize-why-climat-1.jpg

 

Rezultati predviđanja za veličinu odstupanja od prosečne temperature na Zemlji prema Hasselmanovom modelu tokom 20. veka. Crna kriva - izmerene vrednosti; Plava kriva - promene izazvane isključivo prirodnim uzrocima; Crvena kriva- promene izazvane kombinovanim prirodnim i ljudskim uzrocima. Označene godine na horizontalnoj (vremenskoj) osi odgovaraju godinama aktivnosti poznatih vulkana.

 

Veliki doprinos kvantitativnog modela Manabe-a i Hasselman-a je u tome što on jasno uspeva da razdvoji prirodne i ljudske uzroke promene klime i omogućava nam da detaljnije i preciznije predvidimo dalji razvoj klimatskih promena na našoj planeti. Za taj svoj rad na kompleksnom sistemu kao što je klima na Zemlji, oni su dobili Nobelovu nagradu iz fizike za 2021. godinu.

Giorgio Parisi je svoj naučni rad posvetio drugoj vrsti kompleksnih sistema. Ovi sistemi se, grubo rečeno, nalaze u stanju između potpune molekularne uređenosti i potpune neuređenosti. Kao elementarna ilustracija može da posluži običan komad leda/vode. Na dovoljno niskoj temperature, H2O se nalazi u čvrstom agregatnom stanju u kome formira regularnu, pravilnu kristalnu rešetku. Kada se temperatura leda povisi do tačno nula stepeni, on se topi i pređe u tečno stanje, tj. vodu. Obrnuto, ako se izvesna količina vode postepeno hladi, ona će na tačno nula stepeni Celzijusa da pređe u čvrsto stanje, tj. led. Ovaj prelazak iz jednog u drugo agregatno stanje (tehnički se ovo zove termodinamička faza) se zove fazni prelaz, i on se u ovom primeru dešava na tačno određenoj temperaturi. Teorija faznih prelaza, kao naučna oblast u teorijskoj fizici,  dobila je veliki zamah krajem dvadesetog veka, počevši od sedamdesetih godina. Ta istraživanja su dovela do novih teorijskih saznanja koja su imala značajne implikacije i na druge, naizgled sasvim drugačije pojave.  Ovaj značaj je prepoznat po tome što su samo tokom 21. veka, dve Nobelove nagrade dodeljane za istraživanja u ovoj oblasti, poslednja prošle godine Giorgio Parisi-u.

Parisi je razmatrao ponašanje sistema koji su nalik na voda/led fazni prelaz, ali za nijansu kompleksniji. Naime, ako posmatramo ponašanje materiala SiO2 (silicijum dioksid) kad se okolna temperatura menja od visokih do niskih vrednosti, on iz tečne prelazi u čvrstu fazu, ali to čvrsto stanje nije uređeno u regularnu kristalnu strukturu  kao kristal leda, već formira amorfnu fazu. U našem primeru sa SiO2 , ta amorfna struktura se zove staklo. Pravilna, regularna kristalna SiO2 struktura je kvarc.

Prelazak iz tečne u čvrstu (staklenu) fazu SiO2 se ne događa na fiksiranoj temperaturi kao kod leda. Temperatura ovog “staklenog” faznog prelaza (glass phase transition) zavisi, pored ostalih parametara, i od brzine kojom se SiO2 hladi. Ovo je potpuno novo ponašanje koje je uzrokovano molekularnom strukturom materijala, amorfnom, kao što je staklo. Staklo ima nepravilnu kristalnu rešetku koja može da se predstavi kao regularna rešetka kojoj je izvestan broj molekularnih veza, slučajnim izborom, uklonjen.  U tom slučaju, okruženje svakog pojedinačnog atoma (molekula) tako promenjene rešetke nije isto. Setimo se da se kod pravilnih rešetki svaki pojedinačni atom nalazi u identičnom okruženju – iz ovog razloga čvrsti materijali imaju mehaničku stabilnost, tj. teško se lome. Za ovakvu jednoobraznu kristalnu strukturu se kaže da ima simetriju. Amorfni materijali, zbog svoje ne-jednoobraznosti lokalnog oruženja, nisu tako stabilni i lakše se lome.  Oni nemaju prostornu simetriju, barem ne na očevidan način.

crystalinevsAmorphousSolids.jpg

 

Takvi materijali se takođe i lakše tope. Konkretno, kvarc – pravilni kristal SiO2 - se topi na određenoj temperaturi od 1715 stepeni Celziusa, dok se staklo – amorfni kristal SiO2 – topi na temperaturama između 1400 i 1600 stepeni Celzijusa. Prilikom topljenja, staklo prvo omekša, pa se onda, s povišenjem temperature, postepeno pretvori u tečno stanje.

Budući da su amorfni sistemi ne-jednoobrazni, da li i kako se oni mogu porediti, ili je svaki takav sistem entitet za sebe? Posebno ako se uzme u obzir odsustvo prostorne simetrije kod njih.

Parisi je pokazao da se oni zaista mogu porediti, ali u jednom apstraktnijem smislu. Poslužićemo se jednom grubom analogijom. Zamislimo običan list papira sa ispisanim tekstom koji sadrži 1000 slova. Zamislimo takođe da taj list papira damo nekom detetu i kažemo mu da 20% slova tog teksta slučajnim izborom obriše. Kao rezultat, dobićemo preostali, neregularni, tekst koji je nastao slučajnim procesom – on ima neku sličnost sa originalnim tekstom, ali je opet na svoj način jedinstven. Zamislimo da ovaj proces brisanja slova (teorijski, beskrajno mnogo puta) ponovimo: napravimo veliki broj kopija originalnog teksta i podelimo ih velikom broju dece sa zadatkom da svako po sopstvenom nahođenju obriše slova. Kao rezultat ćemo dobiti veliki broj kopija, ili replika, neregularnog teksta. Mogu li se ove replike porediti?

Parisi je pokazao da mogu. Ako su u pitanju tekstovi kod kojih je mali procenat slova izbrisan, onda postoji sličnost između replika – one su na neki način korelisane, tj. u tom smislu simetrične. Kako se broj obrisanih slova povećava, ova korelisanost je sve slabija, i ta vrsta simetrije među replikama se gubi. Dolazi do razbijanja simetrije među replikama, tj. replica symmetry breaking kako se to tehnički zove, i Parisi je u svojim radovima s kraja 20. veka prvi pokazao kako ovaj “replika trik” može da se koristi za proučavanje neregularnih sistema. Naime, ovaj"trik" omogućava hijerarhijsku klasifikaciju sličnosti među replikama koja najzag dovodi do globalnog opisa originalnog sistema.

Parisi je u svojim istraživanjima koristio ovakve modele ali u kontekstu magnetizma: na svakom čvoru rešetke je zamišljeno da postoji magnetić, tj. strelica ili “spin”, koji može da bude orijentisan u prostoru, a interakcija među spinovima preferira da susedni spinovi budu usmereni u istom pravcu. Ako je temperature dovoljno niska, tj. interakcija među spinovima dovoljno jaka, onda će prosečna orijentacija spinova (magnetića) biti usmerena u nekom određenom pravcu u prostoru. Drugim rečima, material će biti spontano namagnetisan. Sa povišenjem temperature, spontana magnetizacija se gubi, i tada se kaže da dolazi do magnetskog faznog prelaza iz namagnetisanog u ne-namagnetisano stanje. Kao u slučaju topljenja čvrstog tela, kod regularnih rešetki ovaj magnetski fazni prelaz se dešava na nekoj određenoj temperaturi.  Međutim, ako je u pitanju neregularna rešetka, onda se takav model magnetizma zove spinsko staklo, i to je upravo klasa kompleksnih sistema kakve je u svom naučnom radu proučavao Giorgio Parisi. Njegov doprinos preciznijem razumevanju naizgled neuporedivih sistema uz pomoć replika “trika” je otvorio vrata ka kvantitativnom razumevanju mnogih drugih kompleksnih sistema kao što je ljudska svest, ili evolucija, ili globalna dinamika jata ptica u letu, što se može videti po značajnim radovima koje u svojim naslovima imaju pomenute fenomene.  

Kao što je moguće sistematski (matematički ) proučavati neuređene sisteme koji, naizgled, ne podležu preciznom kvantifikovanju, tako je moguće primeniti slične metode na proučavanje bioloških, socijalnih i drugih kompleksnih sistema različitih dimenzija, od atomskih do kosmičkih. Kao ilustraciju prilažem jedan lep gifić koji prikazuje murmuration of starlings (čvorci u letu), negde u severnoj Evropi.

411798ae884701bedca8e4e8007e5361

 

U jednom svom radu Parisi je proučavao kolektivno ponašanje ptica i pokazao da njihovo let može matematički da se precizira pomoću topološkog, a ne metričkog rastojanja među njima. Koga zanimaju detalji, rad je štampan u PNAS

 Interaction ruling animal collective behavior depends on topological rather than metric distance: Evidence from a field study .

Posmatrajući ovo ponašanje jata ptica uviđamo da ono ne poseduje strogu geometrijsku regularnost, ali da svakako postoji  kolektivna osobina njihovog kretanja neke druge prirode.

Za svoj rad na fenomenima neke druge prirode kakvi se viđaju u kompleksnim sistemima, Parisi je dobio Nobelovu nagradu 2021. godine. 

 

 



Komentari (362)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tess1 tess1 21:40 13.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Као на пример : секс без пенетрације - јер представља агресивни чин мушкарца према жени , која може бити задовољена и другачије .

Браво!

Ко не види тенденцију која води ка тоталитарној будућности , тешко да може да се одреди према садашњости.

Ovde bi odgovor "zbog da jedeš govna" bio idealan, traži se sam + na sreću je životni vijek kratak.

Stvara rod i identitet preko skotnosti žene i vojevanja muškarca. Ne mogu se spriječiti promjene u jeziku jer vjeće raspalih staraca ne želi promjenu na zalasku života ili i zanemariti činjenica da u vojsci danas ima i žena i da svaki muškarac ne želi biti vojnik.. malo sutra bi srpski lingvista profesorki npr njemačkog objasnio da savršeno izbrušen srpski jezik zna samo za skotne mljekarice i piljarice (osjemenili ih kovači i kočijaši) i da za onu (?) koja nema djecu kažemo da je jalova = nije trudna (smacna i skozna) = nije žena (npr nobelovka Jelinek).. slingvista ako se izvuče samo sa izvinjenjem dobro je, mrkli mrak je još uvijek njegovo vrijeme, u svjetlijoj budućnosti pričanje gluposti će biti kažnjivo: predviđam.
maliperica maliperica 23:01 13.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

tess1
Као на пример : секс без пенетрације - јер представља агресивни чин мушкарца према жени , која може бити задовољена и другачије .

Браво!

Ко не види тенденцију која води ка тоталитарној будућности , тешко да може да се одреди према садашњости.

Ovde bi odgovor "zbog da jedeš govna" bio idealan, traži se sam + na sreću je životni vijek kratak.

Stvara rod i identitet preko skotnosti žene i vojevanja muškarca. Ne mogu se spriječiti promjene u jeziku jer vjeće raspalih staraca ne želi promjenu na zalasku života ili i zanemariti činjenica da u vojsci danas ima i žena i da svaki muškarac ne želi biti vojnik.. malo sutra bi srpski lingvista profesorki npr njemačkog objasnio da savršeno izbrušen srpski jezik zna samo za skotne mljekarice i piljarice (osjemenili ih kovači i kočijaši) i da za onu (?) koja nema djecu kažemo da je jalova = nije trudna (smacna i skozna) = nije žena (npr nobelovka Jelinek).. slingvista ako se izvuče samo sa izvinjenjem dobro je, mrkli mrak je još uvijek njegovo vrijeme, u svjetlijoj budućnosti pričanje gluposti će biti kažnjivo: predviđam.


Ovde bi idealan odgovor bio da nije svaka promena - dobra promena.

Te da jedan ekstremizam radja drugi.
tess1 tess1 23:32 13.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Ovde bi idealan odgovor bio da nije svaka promena - dobra promena.

Te da jedan ekstremizam radja drugi.

Oh, mica mala, pretvoriće se mljekarica u bundevu, parrdon, u pilotkinju..

Evo Hrvati imaju pilotkinju helikoptera, kaže da je ispunila svoj san, cc, zamisli, san, kakva bedastoća, i vidi kako izgleda sretno, srpski lingvista bi je prodao za tri koze jer je to u duhu srpskog jezika..



Atomski mrav Atomski mrav 23:38 13.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

helikoptera

zrakomlata
tess1 tess1 23:47 13.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

zrakomlata

Ma može, bezazlena jezička vratolomija u odnosu na mrak skoznog ženskog pilota..
Atomski mrav Atomski mrav 00:13 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Ma može, bezazlena jezička vratolomija u odnosu na mrak skoznog ženskog pilota..


Потому, потому, что мы пилоты
Hебо наш, небо наш родимый дом
Первым делом, первым делом самолёты
Hу а девушки, а девушки потом


tess1 tess1 00:35 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Первым делом, первым делом самолёты
Hу а девушки, а девушки потом


Da, dobro. Baš kod Rusa to nije bilo sve bi seke ljubile mornare.

“Vaš strašni stroj u večnost leti,
Od večnog zova srca zebu,
Krilo uz krilo, ruku uz ruku
Na surovom ratnom nebu.”
(Vasilij Jemeljanenko)






tess1 tess1 00:39 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Ne znam koliko imaju pilota vojnih aviona trenutno, ženskih. Ruskinja. Rusi.

Atomski mrav Atomski mrav 08:58 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Ne znam koliko imaju pilota vojnih aviona trenutno, ženskih. Ruskinja. Rusi.


Ako je sudeći po ovom tekstu, nijednu:

However, not all roles are open to women; while the number of countries that allow women to hold combat roles is steadily increasing, Russian women are not permitted in frontline combat roles and are therefore typically restricted from service on aircraft, submarines, or tanks.


Link >>> https://www.csis.org/blogs/post-soviet-post/women-russian-military
mlatisa mlatisa 09:30 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

slingvista ako se izvuče samo sa izvinjenjem dobro je, mrkli mrak je još uvijek njegovo vrijeme, u svjetlijoj budućnosti pričanje gluposti će biti kažnjivo: predviđam.


Треба се пазити онога што се прижељкује/предвиђа. Можда се и оствари али онда буде касно. Попут белих листића на задатко. Ко свесно ко несвесно.
zilikaka zilikaka 10:09 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Atomski mrav
Ne znam koliko imaju pilota vojnih aviona trenutno, ženskih. Ruskinja. Rusi.


Ako je sudeći po ovom tekstu, nijednu:

However, not all roles are open to women; while the number of countries that allow women to hold combat roles is steadily increasing, Russian women are not permitted in frontline combat roles and are therefore typically restricted from service on aircraft, submarines, or tanks.


Link >>> https://www.csis.org/blogs/post-soviet-post/women-russian-military


Nekad je bilo drugačije, al tad je bila frka pa se nije mnogo vodilo računa o održavanju statusa - LINK

I samo jedan izvod iz teksta, jer i ja retko otvaram linkove
Noćne veštice bile su u stvari žene piloti 588. vazduhoplovnog puka noćnih bombardera Crvene armije. Tri ženska vazduhoplovna puka formirana su pre 55 godina, 8. oktobra 1941, po naređenju Narodnog komesarijata odbrane br. 0099 "O aktiviranju ženskih vazduhoplovnih pukova u vazdušnim snagama Crvene armije". Tri puka, isprva kompletno sastavljena od žena pilota, mehaničara i oružara, bila su 586. lovački, 587. bombarderski i 588. puk noćnih bombardera – a krhki Po-2 je u narednim ratnim godinama opravdao tako ozbiljno ime.
...

KO JE JAČI POL: Letele su u avionima bez radio-opreme, kasnije samo s radio-prijemnicima, u mraku se pronalazile da krenu u novi napad, bombe izbacivale ručno ili potezanjem sajle. Veliki deo tih misija danas je neverovatan: leteti u nekom opštem pravcu na nekoliko metara iznad tla, proceniti udaljenost cilja, dostići visinu za početak napada, oboriti nos – i ugasiti motor, izbegavajući ciljanu ili nasumičnu paljbu pa, ako bude sreće, opet kresnuti mašinu Švecova i – izgubiti se u mraku. Da odmah potom ponovo uzlete. Kaća Rjabova i Nađa Popova su jednom prilikom u jednoj noći imale 18 borbenih poletanja; nepotpuni podaci govore da su Noćne veštice na Istočnom frontu – uključujući i njegov kraj u borbama za Berlin – imale 24.000 borbenih poletanja, i da su neke preživele Veštice imale i po hiljadu obavljenih misija. Uz dobre živce, bilo koju vrstu odlučnosti i, najzad, skromnosti iz reči Nađe Popove: "Radilo je."


tess1 tess1 10:15 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Ako je sudeći po ovom tekstu, nijednu:

Da, dobro. Ti si već pjesmicom dokazao da je nebo rezervisano za pilote a zemlja za djevuške. I to je ok, možemo stati na tome. Ako nekom muškarcu ne smeta da je u braku sa jednim pilotom, što bi meni, ja živim u zemlji gdje ravnopravnost polova dio jezika, ili u nekom trenutku navika..

Srpsko društvo se raspada po mnogim parametrima, raspalo se, ali ako ga očuva ženski pilot (ne i astronautkinja) sa slingvistom na bedemima očuvanja srpskog jezika kao da je jezik šuma a on obilazi i vreba kurveštije, pa ni šumu ne možeš ograditi, ona se širi, korjenje digne zabrane, sruši..

Epilog: Srpskog akademika bez ikakvog pijeteta poslati u kurac (to je u duhu srpskog jezika) u uređenim i pismenijim društvima bi ga poslali na test uračunljivosti..

politikologulje ili astrologuše ako im se dopada da budu pobegulje ili namiguše.

ali i onaj naš ženski soj

žena daje, rađa, (iz)nosi život i njoj nije „dato“ da život ubija i samo zdrava, normalna žena može biti pesnikinja, a samo nedovršena – vojnikinja; samo zdrava, normalna žena može „rodit šesnes komada“, a samo nesrećna i nedovršena – izvršiti šesnaest abortusa

One naređuju da ženski režiser treba da bude režiserka, a ne objašnjavaju zašto ne bi mogla biti i režiserulja


Apropo Ruskinja:

Девушки в небе: на Кубани курсантки авиаучилища готовятся сесть за штурвал боевых самолетов

nemam vremena tražiti još zanimljivosti u vremenu, u sadašnjici:

"Od 16 kandidatkinja izabrano je samo njih četiri – Jekaterina, Ana, Vladislava i Julija.

Katja mašta o tome da leti u „belom labudu“, odnosno avionu Tu-160, Ana se priprema da upravlja jurišnim avionom, a predviđeno je da Vladislava i Julija upravljaju lovcima."



Na slici je Marija Fedorova, najmlađi pilot u Rusiji, 23 godine.. Ne voli Boing, Superjet je domaći avion i njegov kvalitet je izuzetan, kaže pilot Maša.

Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 10:31 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

А у тим текстовима под овим просеравачким насловима нема ниједног линка на одговор професора Петровића.



Nema tu na sta da se odgovara. Cisto naklapanje i neki licni utisci bez ikakvih argumenata iz lingvistike. Kada neko nema argumente onda u prvi plan gura nekakav svoj autoritet - ja sam lingvista. Jeste, ali koliko vidim specijalizovan je za drugu oblast a iz napisanog se da zakljuciti da je slabo upucen u temu o kojoj prica. O predubedjenjima da ne pricamo.

Ovo je recimo njegova 'lingvisticka analiza':

Recimo: žena daje, rađa, (iz)nosi život i njoj nije „dato“ da život ubija i samo zdrava, normalna žena može biti pesnikinja, a samo nedovršena – vojnikinja; samo zdrava, normalna žena može „rodit šesnes komada“, a samo nesrećna i nedovršena – izvršiti šesnaest abortusa; ona prva može biti akademik, a onoj drugoj mnogo je i akademkinja; ona prva sasvim se ugodno oseća kao oftalmolog, sociolog, filolog dok onima drugim mnogo više pristaje namiguša i/li pobegulja;


Lose je po drustvo kad hobi istoricari ili hobi lingvisti lupetaju o jeziku. Ali je prava katastrofa kada uni profesor i clan dve najprestiznije naucne institucije u zemlji (SANU, Matica) ovako nesto izvali. Razvija valjda neku teoriju tamne materije u jeziku.

Atomski mrav Atomski mrav 10:52 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Da, dobro. Ti si već pjesmicom dokazao da je nebo rezervisano za pilote a zemlja za djevuške.

Hey, don't shoot the messenger...
tess1 tess1 11:01 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Hey, don't shoot the messenger...

Idemo samo lagano, jutro novog dana je lijepo počelo. :))

mlatisa mlatisa 13:55 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Шмуу
И још да додам, не познајем ниједну особу женског пола која се бави језиком било кроз науку, било кроз превођење или као професор језика у школама која подржава овај Закон.

И још један проблем! Мученици из института су тек стигли до 23 тома Речника (у штампи) након 60 година рада и сад то треба да се баци. Зато што би он/она/оно тако хтео?

А онда је променио мишљење (извињавам се због габарита слике а и због троловања, нећу више)
tess1 tess1 14:25 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Razvija valjda neku teoriju tamne materije u jeziku.

Hm, ne poznajem ni jednu normalnu pjesnikinju. Čim pišeš pjesme nisi normalna. Ove dvije, jedna piše stvarno dobro a meni poezija najtanja grančica, obe raspušćenice, i imaju djecu, ok, i neke đuvegije vodaju..

Amos Oz je rekao da se stidio pisanja pjesama kao masturbacije..

Ali, ipak, samooplodnja srpske žene je razlog zašto svaki put pomislim da mi nemamo ono najpotrebnije srpskom jeziku: satiričarke..

Prije neki dan čitam simptome tromboze, crvenilo, otok, bol, rizične grupe su 2-3 i žene koje piju antibebi pilule.. Koliki je teret na ženi radi pasivnog vještičarenja, prvo, nije ženino da se brani, sebe i dijete (možda nekog i ubije), drugo ima moć samooplodnje i ne pazi kad se samooplodi, brale, ona to kako joj se ćefne..

Anologije lingviste su toliko problematične da to nije ni nivo rasuđivanja osnovca pri susretu sa analizom prvog pisanog teksta.

pjesnikinja - normalna (ruža rumena)
vojakinja - nenormalna (kao civilni leš i kolateralna šteta je slika i prilika prave srpske žene)

Ili, pratimo trag poraženih muških neprijatelja i zadovoljnih žena da dođemo do akademika srpskog jezika usnulog u vremenskoj kapsuli..


(ovde se jedan-dva čovjeka javljaju sa nekih 5-6 naloga i onda si ti u tom njegovom saobraćaju u glavi i u nekoliko kontra pravaca kao zec nasred raskrsnice ili kružnog toka)

zilikaka zilikaka 14:30 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

žena daje, rađa, (iz)nosi život i njoj nije „dato“ da život ubija i samo zdrava, normalna žena može biti pesnikinja, a samo nedovršena – vojnikinja; samo zdrava, normalna žena može „rodit šesnes komada“, a samo nesrećna i nedovršena – izvršiti šesnaest abortusa; ona prva može biti akademik, a onoj drugoj mnogo je i akademkinja; ona prva sasvim se ugodno oseća kao oftalmolog, sociolog, filolog dok onima drugim mnogo više pristaje namiguša i/li pobegulja;


Nemam ni vremena ni živaca da tražim tekst, ali ako je ovo citat, onda je dotični seronja.
Ja prva nisam za to da mi se uobičajeno muški rod zanimanja prevodi, jer se osećam u poslu ravnopravnom i ne želim da me odvajaju po bilo čemu. Ta šminka ne znači ništa i jasno je da je uvedena da bi se povelo za trendovima i dobili neki grantovi, pretpostavljam.
ALI!
Još manje dozvoljavam da (mi) neko zanimanje, naziv i status u njemu povezuje sa brojem rođene dece, brojem abortusa, bračnim statusom, jednako kao što nikom nikad nije padalo na pamet da vojnika, akademika, oftamologa, sociologa, kuvara, odnosno muškarca nekog zanimanja, razmatra u kontekstu broja dece ili bračnog statusa.

Dakle, sa dotičnim se slažem po pitanju rogobatnih konstrukcija, čak sam za to da postoji univerzalan naziv za zanimanje, bilo kog roda, i da se pod njega podvode svi, bez obzira na pol.(da li bi to muškarcima tog zanimanja bilo prihvatljivo)
A to što on dozvoljava sebi da zabada nos u tuđ život i utrobu, brojeći decu ili abortuse je vrhunski bezobrazluk koji ni jedan kontekst ne može da opravda.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 15:03 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Hm, ne poznajem ni jednu normalnu pjesnikinju. Čim pišeš pjesme nisi normalna. Ove dvije, jedna piše stvarno dobro a meni poezija najtanja grančica, obe raspušćenice, i imaju djecu, ok, i neke đuvegije vodaju..

Amos Oz je rekao da se stidio pisanja pjesama kao masturbacije..

Ali, ipak, samooplodnja srpske žene je razlog zašto svaki put pomislim da mi nemamo ono najpotrebnije srpskom jeziku: satiričarke..



Ovo sa satiricarke si odlicno primetila!

Primeti kako on tu nenormalnost nijansira: nesrecna i nedovrsena pa onda namogusa i na kraju pobegusa. Njemu je par zamenica i afiksa dovoljno da dodje do ovih ontoloskih saznanja. Takav lik bi se u Druzini od vjesala zvao recimo Hajdeder O'ladi.

Anologije lingviste su toliko problematične da to nije ni nivo rasuđivanja osnovca pri susretu sa analizom prvog pisanog teksta.

pjesnikinja - normalna (ruža rumena)
vojakinja - nenormalna (kao civilni leš i kolateralna šteta je slika i prilika prave srpske žene)

Ili, pratimo trag poraženih muških neprijatelja i zadovoljnih žena da dođemo do akademika srpskog jezika usnulog u vremenskoj kapsuli..


Taj izgleda ima neke arhineprijatelje (od one sorte koja ima problem sa spavanjem) pa sa njima boj bojuje kad god mu se pruzi prilika (=mu recimo Novosti daju priliku). Na Wikipedia stranici, koju ocito sam uredjuje, hvali se nekim odlomkom iz '85. kako je vec tada ukazivao na opasnost od 'autonomistickog delovanja u Vojvodini Srpskoj' i tamo opet isto normalni/nenormalni binarne kategorije. Srecom da je tada sacuvao Vojvodinu. A sad ce i jezik srpski.

(ovde se jedan-dva čovjeka javljaju sa nekih 5-6 naloga i onda si ti u tom njegovom saobraćaju u glavi i u nekoliko kontra pravaca kao zec nasred raskrsnice ili kružnog toka)


Da vidimo hoce li jos poceti i putarinu da naplacuju kao onaj slon iz Janoscha.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 15:13 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...


Dakle, sa dotičnim se slažem po pitanju rogobatnih konstrukcija, čak sam za to da postoji univerzalan naziv za zanimanje, bilo kog roda, i da se pod njega podvode svi, bez obzira na pol.(da li bi to muškarcima tog zanimanja bilo prihvatljivo)



Strucna diskusija na tu temu postoji u svakom drustvu gde se kroz jezik te kategorije prepoznaju i jezicka politika/politika jezika je razvijena oblast sociolingvistike gde postoje razlicita stanovista - ukljucujuci i ovo o neutralnim oblicima koje ti pominjes. To je legitimna tema za diskusiju. Samo sto ovaj kenjac ne pominje uopste lingvisticke argumente nego gusla neke svoje nebuloze krijuci se iza akademske titule.

Na prvom mestu su njegov fakultet, SANU i Matica morali da se ograde od njega na nacin na koji se recimo Medicinski fakultet ogradjuje od nastavnika i profesora koji javno zastupaju nenaucne stavove protiv vakcinacije.
softelectronics_e softelectronics_e 15:40 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Neues aus der Nachbarschaft

Dakle, sa dotičnim se slažem po pitanju rogobatnih konstrukcija, čak sam za to da postoji univerzalan naziv za zanimanje, bilo kog roda, i da se pod njega podvode svi, bez obzira na pol.(da li bi to muškarcima tog zanimanja bilo prihvatljivo)



Strucna diskusija na tu temu postoji u svakom drustvu gde se kroz jezik te kategorije prepoznaju i jezicka politika/politika jezika je razvijena oblast sociolingvistike gde postoje razlicita stanovista - ukljucujuci i ovo o neutralnim oblicima koje ti pominjes. To je legitimna tema za diskusiju. Samo sto ovaj kenjac ne pominje uopste lingvisticke argumente nego gusla neke svoje nebuloze krijuci se iza akademske titule.

Na prvom mestu su njegov fakultet, SANU i Matica morali da se ograde od njega na nacin na koji se recimo Medicinski fakultet ogradjuje od nastavnika i profesora koji javno zastupaju nenaucne stavove protiv vakcinacije.

Da li je, po tvojim komentarima, i još nekim ovde, moguće da je ovaj čovek akademik - a pritom, baš toliki, budalčina?
maksa83 maksa83 15:51 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Da li je, po tvojim komentarima, i još nekim ovde, moguće da je ovaj čovek akademik - a pritom, baš toliki, budalčina?

Izvini se drugu Kardelju, i on je akademik SANU!

A mogao bi i drugu Mošiju Pijadeju!

Jesi upoznati sa slučajem Dušan Teodorović? (sramotno kakva budala, što bi rekla deca danas kakav krindž)
softelectronics_e softelectronics_e 16:12 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

maksa83
Da li je, po tvojim komentarima, i još nekim ovde, moguće da je ovaj čovek akademik - a pritom, baš toliki, budalčina?

Izvini se drugu Kardelju, i on je akademik SANU!

A mogao bi i drugu Mošiju Pijadeju!

Jesi upoznati sa slučajem Dušan Teodorović? (sramotno kakva budala, što bi rekla deca danas kakav krindž)

Znam Teodorovića, ali ne znam na koji slučaj misliš!
Što se tiče ovoga čoveka, pa valjda je završio neke škole, nije valjda baš kao Kardelj?
maksa83 maksa83 16:22 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Što se tiče ovoga čoveka, pa valjda je završio neke škole, nije valjda baš kao Kardelj?

Misliš kao Dobrica Ćosić?
alselone alselone 16:51 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

E, sada, pored tih divnih mladih ljudi, vlast je postavila neke idiote ispred skupštine koji imaju dikciju vuka faking draškovića i urlaju u mikrofon nešto o rodu, grudi, ognjištu, stranim plaćenicima i sve slično tome.

Jedni pored drugih. Ako kreneš na proteste, možeš vrlo lako da pobrkaš ko je ko.

I eto, dobili smo prototip protestanta, "svi su ludaci i isti" logiku i upiranje prstom u ludake ako kažeš da podržavaš proteste.


Evo i treći.
zilikaka zilikaka 16:58 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Jedni pored drugih. Ako kreneš na proteste, možeš vrlo lako da pobrkaš ko je ko.

Pa to je taktika. Izmešan ih s mekinjama, dovedi gutače vatre, klovnove i kepece i napravi cirkus.
Ne liči li to na još neka mesta gde se skoro svaka smislena diskusija brzo svede na poznat cirkus?
alselone alselone 17:14 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Ne liči li to na još neka mesta gde se skoro svaka smislena diskusija brzo svede na poznat cirkus?

Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 17:22 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Da li je, po tvojim komentarima, i još nekim ovde, moguće da je ovaj čovek akademik - a pritom, baš toliki, budalčina?



Sudim po onome sto je napisao na gorepomenutu temu. Da li se to zove budalčina ili ne je manje vazno. Jasno je da lupeta. Da je ovako pisao o fonologiji srpskog jezika (sto mu je specijalizacija) tesko da bi postao profesor (ili se mozda ja to samo tako tesim).

Nije on izuzetak. Ima i drugih budalčin-akademika. Eno je recimo u Hrvatskoj profesorka hrvatskog jezika Sanda Ham koja slicnom metodom kao ovaj nas lingvista hoce da odredi sta se sme a sta ne u njihovom parcetu srpskohrvatskog.
softelectronics_e softelectronics_e 18:22 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Neues aus der Nachbarschaft
Da li je, po tvojim komentarima, i još nekim ovde, moguće da je ovaj čovek akademik - a pritom, baš toliki, budalčina?



Sudim po onome sto je napisao na gorepomenutu temu. Da li se to zove budalčina ili ne je manje vazno. Jasno je da lupeta. Da je ovako pisao o fonologiji srpskog jezika (sto mu je specijalizacija) tesko da bi postao profesor (ili se mozda ja to samo tako tesim).

Nije on izuzetak. Ima i drugih budalčin-akademika. Eno je recimo u Hrvatskoj profesorka hrvatskog jezika Sanda Ham koja slicnom metodom kao ovaj nas lingvista hoce da odredi sta se sme a sta ne u njihovom parcetu srpskohrvatskog.

Ma!
Šta me briga za njihove lingviste.
gedza.73 gedza.73 18:56 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Neću da kvarim blog Nsarskom (osim da mu dam preporuku) ali moram da napišem imena prvih žena pilota za koje sam poprilično siguran da retko ko zna.
Danica Tomić, prva žena pilot pilotska dozvola 1933. Suprug Miodrag Tomić iz Stragara podno Rudnika takođe pilot


Zagorka Plećević iz okoline Aranđelovca. Prvi samostalan let sa dvadeset godina 1933. godine a dozvolu dobila 1934.


Druga s leva

O Dženi Tomić je pisala svetska štampa jer je nekoliko godina ranije izvela luping



mentol mentol 20:33 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Neues aus der Nachbarschaft

Nije on izuzetak. Ima i drugih budalčin-akademika. Eno je recimo u Hrvatskoj profesorka hrvatskog jezika Sanda Ham koja slicnom metodom kao ovaj nas lingvista hoce da odredi sta se sme a sta ne u njihovom parcetu srpskohrvatskog.


Da, ona bi titlovala srpske i bosanske serije i filmove
Hrvati su verovatno jedini ikad prevodili neki jezik na isti jezik:

Miljenko Jergović


Hrvatski prijevod srpskog filma "Rane" ili kako zapakirati isti nježnik u drugi tetrapak

MARŠ U SPORNI ORGAN!



U Hrvatskoj već devet godina traje čupanje jezika. Do 1990. smo, mišljenja su naši jezikotvorci, uglavnom govorili srpski, a nakon što je došla demokracija propisano nam je što zapravo hrvatski jezik jest. To je onaj jezik kojim nitko, pa ni sam Tuđman, ne govori, ali je njegova golema lingvistička prednost u tomu što taj jezik nije srpski. A kakav god neki jezik bio, on postaje hrvatski čim prestaje biti srpski.

Stvar je malo komplicirana, ali tu su brojni jezični savjetnici, nadglednici i policajci u svim našim dnevnim novinama i na televiziji, sve sami sveučilišni profesori i ugledni lingvisti, koji nas uče kako bismo trebali govoriti da ne bismo bili Srbi i što bismo trebali učiniti da cijeli svijet u nama prepozna Hrvate, jer ako je točna sentenca "govori srpski da te ceo svet razume", tada je jednako točno i da će cijelom svijetu biti jasno da nismo Srbi čim toliko vremena trošimo u borbi protiv svoga jezika za koji smo, eto, uvjereni da je srpski, pa sad moramo izmisliti novi i pritom se pretvarati da Srbe uopće ne razumijemo.

Hrvatska premijera srpskoga filma "Rane" označila je i prvi praktični eksperiment u razgraničenju srpskog od hrvatskog jezika. Donedavno su naši jezikotvorci sve svoje snage uglavnom iscrpljivali na teorijskoj razini, te na općenarodnom montiranju proteze koja će zamijeniti onaj iščupani jezik, a sada smo, eto, dobili i prvi titlovani (a zašto se ne bi kazalo – titlirani?) srpski film. I kakvom nam se na primjeru "Rana" doima razlika između srpskoga i hrvatskog? Je li ona jednaka razlici između njemačkoga i engleskog, kako sasvim ozbiljno tvrdi jedan zagrebački sveučilišni profesor? Jesu li nam se zahvaljujući prijevodu otkrile neke sasvim nove značenjske nijanse u Dragojevićevu filmu, koje ne bismo mogli prepoznati da smo se pouzdavali tek u vlastito znanje stranog – srpskog – jezika?

Tvorba deminutiva

Jezična osnovica "Rana" je beogradski sleng, ispunjen popriličnom količinom živopisnih psovki, a tu leži i prvo iskušenje prevoditelja. Naime, naši su jezikotvorci u proteklih devet godina izmislili čak tri hrvatske riječi za helikopter (uvrtnjak, vrtolet i zrakomlat), ali nisu nas do dana današnjega izvijestili kako stoje stvari sa spolnim radnjama i organima, koji se, valjda igrom slučaja, i u Srba i u Hrvata najčešće rabe za tvorbu psovki. I tako, ostavljen na suhom i od akademika Brozovića i od akademika Babića i od svih drugih jezikotvornih bojovnika, naš se prevoditelj našao u grdnom čudu kad mu se odmah na početku dijalog-liste ukazala rečenica: "Neću da bežim ko pička!" Tko zna koliko mu je samo trebalo vremena i konzultiranja s literaturom da dođe do ovakvog prevodilačkog rješenja: "Neću bježati kao pizda!"

Zanemarivši suptilnu semantičku razliku između pičke i pizde, tj. između – kako je to Šerbedžija rekao u filmu "Variola vera" – spolnoga organa i karakterne osobine, prevoditelj je ocijenio kako je Hrvatima i njihovom jezičnom osjećaju primjerenije spolni organ zvati po karakternoj osobini, a ne po imenu koje je znano i u Srba. Pritom, kao što to obično ne čine ni naši lingvisti, nije uočio sasvim logične posljedice svojega jezičnog zahvata, a filmskim je gledateljima prepustio na volju da cijelu stvar shvate i kao uvredu. I to uvredu baš po srpskoj mjeri. Naime, ako će Hrvati pičku zvati pizdom, tada je njihov odnos prema ženskom spolnom organu upravo onakav kakav je sugeriran u jednoj davnoj beogradskoj predrasudi o Hrvatima kao notornim i nepopravljivim pederima.

No, nešto kasnije eto nam deminutiva iste riječi, ali tu je prevoditelj baš sasvim doveo u pitanje naše poznavanje materinskog jezika i tvorbe riječi u njemu. Naime, ako ste mislili da bi hrvatski bilo reći pizdica, e tu ste se grdno prevarili: kaže se – pičkica! Ej, gdje ste sad, Brozovići i Babići, pa da nam objasnite zašto se mala pizda zove pičkica!

Jezičke razlike nisu sadržane samo u riječima nego i u frazama, uči nas prevoditelj "Rana", pa frazu "isti kurac drugo pakovanje" prevodi kao "isti kurac drugi tetrapak", a frazu "ko vam jebe kevu" kao "tko vam jebe mater", čime se ponajprije ističe suptilna razlika u uljuđenosti između dva naroda. Srbi su još ostali pri pakovanju, a Hrvati su već otkrili tetrapak i još dobro paze da i u psovci uredno i pravilno izgovore svoje "tko".

Međutim, ne prođe ni polovica filma, a već se pitamo je li veća jezična razlika između Zagreba i Beograda ili Beograda i, recimo, Šibenika ili Splita. Srbin nam s platna veli "svi su se ložili na rat", što je, priznat ćete, fraza koja je razumljiva svima od Vinkovaca do Prevlake, uključujući i bodule, ali nam prevoditelj to prevede kao "svi su kurili na rat", što mogu razumjeti, eventualno, žitelji Zagrebačke županije, iako ni sami takvu frazu ne koriste.

I neprijatelj i zaslužnik

Ili, kaže Srbin: "Je l' biste bambusali ovu moju curicu?" Na što Hrvat prevodi: "Je li biste švasali ovu moju curicu?" I bambusati i švasati nepostojeći su glagoli, kako u beogradskom, tako i u zagrebačkom govoru. Radi se o onim riječima koje izmišljaš da bi slušateljstvu bio duhovit, pa možda jednom i uđu u neki sleng, ali prevoditelju se, eto, baš svidjelo da srpski bambus zamijeni hrvatskim švajs-aparatom. Zašto? Pa iz jednostavnog razloga što je nesretni čovjek morao nešto prevoditi, a nije mu bilo jasno ni zašto ni komu to čini, osim da ugodi jezikotvorcima i s nesretnoga hrvatskog distributera skine izdajnički žig.

Onaj koji uvozi srpske filmove u Hrvatsku, taj je neprijatelj Lijepe naše, ali je onaj koji titluje srpske filmove istovremeno i njezin visoki zaslužnik. A čim si istovremeni neprijatelj i zaslužnik, cijeloj društvenoj zajednici činiš dobro. Brozoviću i Babiću bit će drago što smo konačno počeli prevoditi sa srpskog na hrvatski, pa možda interveniraju kod Tuđmana da prevoditelju i distributeru izruči tuce Danica sa svakakvim likovima i lentama, dok će svekolikom bioskopskom pučanstvu biti drago da napokon vidi odličan film na jeziku koji svi razumijemo i s temom koja nam je svima bliska.

Ali uzaludan će vam biti trud da saznate ime prevoditelja, da ga potom potražite u telefonskom imeniku i izručite mu svoje najsrdačnije pozdrave. Naime, čovjek se pod film uopće nije potpisao, što je jedinstven slučaj u povijesti ovdašnje filmske distribucije, ali i potvrda da se nesretnik strašno srami svojega posla, za razliku od jezikotvoraca koji svoje kolumne ispisuju svakoga tjedna i uopće ih nije sram. Ali našeg anonimnog prevoditelja ipak ne bismo smjeli previše osuđivati, i to iz najmanje dva razloga.

Stopama Petra Lukovića

Prvi je taj što je od svoga posla u jednom trenutku odustao, tako da već od polovice filma uopće i nije prevodio, nego je mehanički ispisivao ijekavizirane srpske rečenice, a na kraju nam je spasio i nacionalnu čast jer je najednom i pičku počeo prevoditi kao pičku, a karakternu je osobinu prepustio onima koje ista i krasi. Drugi razlog zbog kojeg bi nam prevoditelj mogao biti i simpatičan jest taj što je njegov posao, u trenucima dok ga je marljivo obavljao, frapantno sličio onome što u svojim tekstovima radi Pero Luković, pa se mogla javiti i sumnja da je taj znalac srpskohrvatskih razlika sva svoja znanja stavio u službu ovoga pionirskoga posla hrvatskoga jezikoslovlja.

U biti, nije se dogodilo ništa strašno. Dragojevićev film ovim titlovima nije ništa izgubio, gledateljstvo je dobilo priliku da se u prvih deset minuta filma smije na račun hrvatske državne i jezične politike, a priča o apokalipsi koju je Beogradu donio Slobodan Milošević samo je, ispod slike, nadograđena jednim malim i slatkim Tuđmanovim prilogom. Gledano iz perspektive narodnih paranoika i zaslužnika, moglo bi se reći da je Srđan Dragojević gadno ocrnio svoju zemlju i uopće nije nastojao da mrak traži i na drugim stranama, ali su se Hrvati ipak pobrinuli da njegovo djelo učine politički korektnijim. Zašto bi, naime, samo Srbi bili degenerirani manijaci i zašto i sami ne bismo našli svoje mjesto u priči, barem u dnu platna, barem u titlu.

Na kraju ostaje mjesta i za jedno zgodno pitanje. Ne narušavaju li "Gruntovčani" hrvatski jezični identitet u većoj mjeri od Dragojevićevih "Rana"? Nije li Boris Dvornik u "Velom mistu" gledatelju iz Krapine manje razumljiv od Dragana Bjelogrlića u "Ranama"? Pa, zašto se onda i hrvatski filmovi i serije ne bi titlovali u skladu s vladajućom jezičnom politikom? Ako se već ne razumijemo, hajde onda da se ne razumijemo totalno. Bila bi to krajnja konzekvenca čupanja hrvatskoga jezika.






alselone alselone 20:41 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Evo i treći.


Evo i Biljana Srbljanović se zabrinula zašto jedu jagnjeće i praseće pečenje na protestu. Brine se koliko je to ekološki. A ne brine se koliko dece umre svakog dana da bi neko u Beogradu šmrkao kokain. (to su joj poručili)

Zašto mi se svidjaju ovi ekološki protesti - zato što ih napadaju bukvalno svi.
alselone alselone 20:44 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Eno i Filip Karađorđević posetio proteste veče pred Sretenje.

He, he, ima šlifa momak, sviđa mi se već neko vreme. (naravno, ne toliko).
zilikaka zilikaka 20:58 14.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Zašto mi se svidjaju ovi ekološki protesti - zato što ih napadaju bukvalno svi.

I meni. I žali bože što nisam tamo da ih podržim i svojim prisustvom.
Inače, ima načina da im se uplati neka sitna donacija, što bih i vama preporučila.
Šifra: malo puta mnogo bude dosta.
tess1 tess1 06:32 15.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Da vidimo hoce li jos poceti i putarinu da naplacuju kao onaj slon iz Janoscha.

:))
tess1 tess1 06:42 15.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Situacija postaje delikatna kad po dobroj knjizi naprave lošu seriju. Station Eleven.


I šta se dešava u Ukrajini? Amerikanci kažu sutra počinje nešto (?), kod Rusa nešto (?) počelo prije par sedmica..
tess1 tess1 09:43 17.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Ja prva nisam za to da mi se uobičajeno muški rod zanimanja prevodi, jer se osećam u poslu ravnopravnom i ne želim da me odvajaju po bilo čemu. Ta šminka ne znači ništa i jasno je da je uvedena da bi se povelo za trendovima i dobili neki grantovi, pretpostavljam.

Hm, kako ovo nisam vidjela?

Ne razumijem, šta je šminka? Režiserulja il da i među programerima ima dobrih programerki?

Zili, tebi niko ne uskraćuje pravo da se samo kao inžinjer osjećaš snažno i pametno, ravnopravno, ali nije o tome bila riječ, nego da je lingvista pun smeća, i hormona, povjeruješ da je bauštelac normalniji (normalan kao pjesnik, hm), nenačet. Bauštelac može reći: na baušteli nema bauštelki zato što je ovo težak fizički posao, dok akademik veli: među lingvistima nema lingvistkinja jer je to težak muški i uman posao, ok, jeste, ovo drugo jeste, jezik je početak svega, postanak ali ne i do kapije na kojoj stoji sudac, uvijek postoji prvi put, upravo nam to kaže govor, zar ne?, prvi slog, zvuk, riječ, iskra, i da kamen nekad nije bio kamen, od kamena kamena kuća, travka i od nje maslina, sunce, zemlja, slovo, klin, čokolada, struja, čamčić, Lika, džez, i na koncu: Net.

Na slici je Kathrine Switzer, šta je uradila?, 1967. god prijavi se na Bostonski maraton kad je ženama učešće još uvijek bilo zabranjen, ali to nije sve, ne samo ta 1967. koja nije bila prije 200 god, nego i iza nje je vidimo u civilu ozloglašeni sudac J. Semple koji joj pokušava otrgnuti broj, zaustavljaju ga drugi trkači i ona, Katarina, prolazi kroz cilj... i tek nakon 5 godina, 1972, ženama je službeno dozvoljeno da se takmiče.. 1972? Fino.




D. Peterson - ko ne zna, tvorac jezika u GoTu, Vješcu, nisam sigurna jel i u Avatar - interesantno jer samo za 15 min (na kraju je malo brljavio o izumiranju jezika) objasni, i kraće za minut-dva, kako jezik stvara sve oko nas..

Why language is humanity's greatest invention
softelectronics_e softelectronics_e 11:14 17.02.2022

Re: sve je to lepo ali...

Neues aus der Nachbarschaft
А у тим текстовима под овим просеравачким насловима нема ниједног линка на одговор професора Петровића.



Nema tu na sta da se odgovara. Cisto naklapanje i neki licni utisci bez ikakvih argumenata iz lingvistike. Kada neko nema argumente onda u prvi plan gura nekakav svoj autoritet - ja sam lingvista. Jeste, ali koliko vidim specijalizovan je za drugu oblast a iz napisanog se da zakljuciti da je slabo upucen u temu o kojoj prica. O predubedjenjima da ne pricamo.

Ovo je recimo njegova 'lingvisticka analiza':

Recimo: žena daje, rađa, (iz)nosi život i njoj nije „dato“ da život ubija i samo zdrava, normalna žena može biti pesnikinja, a samo nedovršena – vojnikinja; samo zdrava, normalna žena može „rodit šesnes komada“, a samo nesrećna i nedovršena – izvršiti šesnaest abortusa; ona prva može biti akademik, a onoj drugoj mnogo je i akademkinja; ona prva sasvim se ugodno oseća kao oftalmolog, sociolog, filolog dok onima drugim mnogo više pristaje namiguša i/li pobegulja;


Lose je po drustvo kad hobi istoricari ili hobi lingvisti lupetaju o jeziku. Ali je prava katastrofa kada uni profesor i clan dve najprestiznije naucne institucije u zemlji (SANU, Matica) ovako nesto izvali. Razvija valjda neku teoriju tamne materije u jeziku.


Nisam lingvista, ali mogu da pomognem.
Predlažem da se u srpski jezik doda glagol ... guglati.
Elementarno objašnjenje je - postupak traženja informacija na internetu.
Kao prilog bi moglo da stoji ... guglan, izguglan.
Imenica muškog roda koja gugla bi mogla da bude ... guglaš.
Ženskog roda ... guglašica ili guglaljka.
Srednjeg roda ... gugloje.
NNN NNN 00:15 13.02.2022

Svaka ptica svome jatu

(tako i ti Đorđu )
Možda nije neobično ako su baš čvorci poslužili Pariziju kao inspiracija,
jer koliko vidim on je iz Rima, a tamo ih ima bukvlano na milione,
pa mogu da se viđaju i ovakvi prizori! (verovatno je Albicilla mnogo upućeniji)




Inače i velika jata riba imaju slično (ne)uređeno ponašanje i kada ih predatori napadaju drže se samo dva pravila:
- svako beži za sebe,
- (ali) svako se drži jata!

Sto puta hvala za ovakve tekstove
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:21 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

NNN
(tako i ti Đorđu )
Možda nije neobično ako su baš čvorci poslužili Pariziju kao inspiracija,
jer koliko vidim on je iz Rima, a tamo ih ima bukvlano na milione,
pa mogu da se viđaju i ovakvi prizori! (verovatno je Albicilla mnogo upućeniji)




Inače i velika jata riba imaju slično (ne)uređeno ponašanje i kada ih predatori napadaju drže se samo dva pravila:
- svako beži za sebe,
- (ali) svako se drži jata!

Sto puta hvala za ovakve tekstove


I slepi miševi se vrlo slično ponašaju kad izlaze iz pećina i kreću u lov. Prvo izlaze satima, i iznad pećine prave ovakav oblak, onda kruže okolo kao da se dogovaraju gde će večas, i onda samo krenu. Još uzbudljiviji je povratak, kad se isto tako u jatu strelovito obrušavaju nazad u pećinu. Kako se pri tome međusobno ne sudaraju, nikad mi neće biti jasno (na jednom mestu gde sam to gledao radi se o oko pola miliona slepih miševa koji svako veče izlaze da se hrane, i vraćaju se ujutro). Ok, eholokacija, ali kolika je to osetljivost prijemnika i signal processing power u njihovim mozgovima, da razdvoje ko je šta rekao to jest ciknuo u jatu, gde se sve rešava u mikrosekundama, to mi nije jasno. Što je još impresivnije, odraslim slepaćima se u toj gužvi svake godine priključi još par desetina hiljada mladunaca koji pre toga nikad nisu izašli iz te pećine niti leteli zajedno tako sa još pola miliona miševa u jatu. Pravo čudo prirode.

...

Da se pridružim pohvali, odličan tekst, sreća da nije završio u arhivi.

nsarski nsarski 07:21 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

Inače i velika jata riba imaju slično (ne)uređeno ponašanje i kada ih predatori napadaju drže se samo dva pravila:
- svako beži za sebe,
- (ali) svako se drži jata!


Da, ta "oblast" se još zove i "swarm dynamics" i odnosi se na sve kolektivna kretanja. Ribe i ptice na prvom mestu. Ali evo, recimo, jedan od prvih radova koji je mene pre 30 godina oduševio. Radi se o samoorganizujućim formacijama velikih stada afričkih bivola tokom migracije.
Self-organization of Front Patterns in Large Wildebeest Herds

Ovo je slikano iz aviona/drona





Aerial photographs of migrating wildebeest herds reveal striking distributional patterns, including wavy fronts. These patterns vary over scales that are much larger than the individual's perceptual range, and thus cannot be explained simply as random fluctuations on uniformity. Furthermore, since the individual is only aware of its immediate surroundings, broad-range patterns must be explained in terms of local decisions.

U onom radu o čvorcima, Parisi je utvrdio da svaka pojedinačna ptica vidi prosečno 6 svojih suseda i prema njima usaglašava svoj let.

Ovo ilustruje ključnu stvar kod proučavanja kompleksnih sistema: Kako lokalna pravila proizvode globalnu organizaciju? To je centralna tema svih ovih istraživanja

Uostalom, i u ovakvoj dinamici, svaki učesnik vidi samo svoje najbliže susede i prema njima se ravna.

solo solo 09:14 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

U onom radu o čvorcima, Parisi je utvrdio da svaka pojedinačna ptica vidi prosečno 6 svojih suseda i prema njima usaglašava svoj let.


I tako do ,,vođe,, ptice koja je na čelu i ne usaglašava svoj let ni sa jednom drugom pticom.

Ej pije vodu! Zaebana ta fizika.

I primenjiva činiš voliko!



M'da javlja mi se da će g Nsarski da sjebe konstataciju nekom kontratezom.
Možda i neće.
Jebe mu se za nas laike.
nsarski nsarski 09:57 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

I tako do ,,vođe,, ptice koja je na čelu i ne usaglašava svoj let ni sa jednom drugom pticom.


Da, ali to je kod uređene selidbe ptica. Ima taj vođa, pa ga druge slede u formaciji, i onda se menjaju. Tu je ideja da se što više smanji otpor vazduha.
To rade i ljudi zvani biciklisti.



Kad vetar duva sa strane, formacija je različita.


NNN NNN 10:05 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

Self-organization of Front Patterns in Large Wildebeest Herds
U pitanju su gnuovi (baš sam pre par večeri ponovo uhvatio neku epizodu o tome na BBC Earth),
u ovim migracijama učestvuje do oko milion i po jedinki i to su ubedljivo najveće migracije sisara na planeti (ako uzmemo da je prosečna težina jedinke oko 200 kg dobijemo da su to najveće migracije živih bića na planeti). Ovo se dešava preko cele godine uglavnom "prate kišu" tj. svežu travu (tokom sušne sezone gledaju da su u blizini pitke vode). Grupacija je vrlo nekoherentna, tj. nisu svih milion stalno u samo jednoj grupi, ali se i manje grupe kreću po "šablonu", tj. može da se kaže da se "drže na vidiku" sa drugim grupama. Nemaju predvodnke, vođe, nego imaju "mentalitet stada", uglavnom svi pasu, onda svi trče... Predatori (lavovi, hijene) gledaju da izdvoje jedinku, koja opet gleda da se drži stada...

Na severu Amerike i Evroazije migriraju irvasi (ili karibui) i to su ogromne migracije (oko 200 hiljada jedinki) i oni "jure travu", ali su mi manje zanimljiviji od gnuova, jer generalno idu "gore-dole", dok gnuovi "kruže".

Mnogo životinje migriraju u zavisnosti od godišnjih doba, a generalno nezavisno od migracija mi je oduvek bilo fascinantno da kod mnogih živih bića postoji nekakav "mastermind" koji je mnogo iznad kognitivnih sposobnosti same jedinke i koji ih organizovano pokreće bukvalno od kolonije mrava, pa do građevinskih radnika iz Crne Trave!

shmoo shmoo 10:09 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

nsarski

Self-organization of Front Patterns in Large Wildebeest Herds

Ovo je slikano iz aviona/drona










Извини, морао сам. То ми је била прва асоцијација и било је јаче од мене.

Нећу више, обећавам.

nsarski nsarski 10:11 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

U pitanju su gnuovi (baš sam pre par večeri ponovo uhvatio neku epizodu o tome na BBC Earth),


Da, gnuovi! Zaboravio sam tu reč, hvala.

U onom radu koji sam naveo, razvijene su i neke jednostavne jednačine (ono, baš srednješkolske) iz kojih dobiju oblik fronta.
Možda bi bilo zanimljivo da se urade slične analize masovnih migracija drugih životinja, recimo karibu jelena, i uporediti ih s idejom da se nađe neki univerzalni pattern. A možda se to već zna.
docsumann docsumann 10:58 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

Da, gnuovi!


gnu je genijalna riječ.
nsarski nsarski 11:21 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu


U poslednje vreme sve se više priča o jatima dronova korišćenim u vojne svrhe. U maju prošle godine, njih je prvi put koristila izraelska vojska, a sada je to već ušlo u modu i u drugim zemljama.

Evo ga ovde tekst o tome iz Modern War Institute, West Point.

Swarm Talk: Understanding Drone Typology

Izuzetno zloslutna pojava.

docsumann docsumann 11:57 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu


Izuzetno zloslutna pojava.


pretpostavljam da će se ta priča odvijati po principu "lopovi-policajci" nadmetanja u tehnologiji.
pojaviće se dronovi-lovci na dronove, ili još efikasnije na drona maticu (ko lav na prajm madr hijenu.

sad, tu opet postoji više opcija za kontraodgovor...tako da ode to svojom spiralom što bi TOOL rekli
docsumann docsumann 12:33 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu


Swarm Talk: Understanding Drone Typology


nego inspirisalo me ovo na jedan poetski komentar


jata dronova
iznad krda klonova
od klovnova i ovnova...
nask nask 12:57 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

- svako beži za sebe,
- (ali) svako se drži jata!

"swarm dynamics"

Jedinka vodi računa samo o odstojanju do najbližeg/najbližih komšije/a. Mislim da sam svojevremeno naišao na takav model dinamike jata sardina ili haringi. Haringe još usput prduckaju (nije zajebancija) da bi se bolje sporazumevale u mutnim vodama Severnog mora.
mlatisa mlatisa 17:06 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

NNN
Inače i velika jata riba imaju slično (ne)uređeno ponašanje i kada ih predatori napadaju drže se samo dva pravila:
- svako beži za sebe,
- (ali) svako se drži jata!

Мислим да има више правила (али не много више). Потребно је и правило које одређује шта је јато а шта није.
mlatisa mlatisa 20:26 13.02.2022

Re: Svaka ptica svome jatu

To rade i ljudi zvani biciklisti.

То сам радио и ја у јавном превозу. (Скоро) увек има неког спремног да разгони путнике на буљуке.
solo solo 09:19 13.02.2022

Moleban za druga


Zamoljavam svog najboljeg blogodrugara uz Čarlija naravno da:

Sažimaj brate Taso,sažimaj sunce mu ebem. Izgubim se u čaršafima a volim da pratim narativ. Ko bre pere tolke čaršafe na ovu skupoću.

M'da i nije obavezujuće,nako usput

Tatatatira!



p.s.

I ako vidiš negde onu zgodnu curu što se nadima Tess...... znaš već, ja nemam hrabrosti da joj kažem.Zakvantavila u kvantnoj kvantifikaciji.
softelectronics_e softelectronics_e 09:28 13.02.2022

Re: Moleban za druga

solo

Zamoljavam svog najboljeg blogodrugara uz Čarlija naravno da:

Sažimaj brate Taso,sažimaj sunce mu ebem. Izgubim se u čaršafima a volim da pratim narativ. Ko bre pere tolke čaršafe na ovu skupoću.

M'da i nije obavezujuće,nako usput

Tatatatira!


Pa zar i ti druže Solo?!
Zar se nismo za to borili da svako može da iskaže svoje smatranje u slobodno određenoj dužini ne ograničavajući ničije potencijale.
Za Shmoove 'čaršafe' je potrebna koncentracija (očno-sinaptičkog subsistema).
solo solo 09:33 13.02.2022

Re: Moleban za druga

Za Shmoove 'čaršafe' je potrebna koncentracija (očno-sinaptičkog subsistema).


Pa to mu i kažem. Volim al' mi korona modifikovala erektvnu funkciju.
A možda i godina proizvodnje. 'bem li ga. Sve svaljuju na koronu pa gde svi Turci...

I da ako sretneš onu slatku malu Tess.....da se ne ponavljam.

Uz vako jake misli mora i jaka podloga. Muzička.
Na ljutu ranu ljuta trava.

shmoo shmoo 10:01 13.02.2022

Re: Moleban za druga

solo
Sažimaj brate Taso


softelectronics_e

Za Shmoove 'čaršafe' je potrebna koncentracija (očno-sinaptičkog subsistema).



Е јебо вас твитер те вас јебо обо(ј)ицу који вас је томе научио!









solo solo 10:08 13.02.2022

Re: Moleban za druga

Е јебо вас твитер те вас јебо обо(ј)ицу који вас је томе научио!


Jebaji ga ja sam imo učiteljicu.

Od početka sam imao ispravnu sexualnu orjentaciju.

Nemam predstavu kako je sa učiteljima

Mislim na sažimanje.
softelectronics_e softelectronics_e 10:13 13.02.2022

Re: Moleban za druga

shmoo
solo
Sažimaj brate Taso


softelectronics_e

Za Shmoove 'čaršafe' je potrebna koncentracija (očno-sinaptičkog subsistema).



Е јебо вас твитер те вас јебо обо(ј)ицу који вас је томе научио!










shmoo
solo
Sažimaj brate Taso


softelectronics_e

Za Shmoove 'čaršafe' je potrebna koncentracija (očno-sinaptičkog subsistema).



Е јебо вас твитер те вас јебо обо(ј)ицу који вас је томе научио!


Mene sažimanju nije niko naučio.
To mi je, skoro, od rođenja.
A obrazloženje za to je, gotovo, apsurdno.
Jer, bez obzira na sve napore drugova komunjara, nikada nisam hteo da plivam i letim u jatu.
Koliko god to koštalo.
Moglo bi, čak, da se postavi, gotovo principijelno, pitanje.
Da li su ljudi koji su 'plivali i leteli' u (onom) jatu, nužno loši ljudi.
Ili, pak, ne?!
Sinoć jedan od drugara na večerinki, palamudi ga samo tako, da sam jednog trenutka morao da ga upitam.
Otkada si ti religiozan?
Nisam, što pitaš?
Pa, rekoh, vidim da veruješ u Sveto trojstvo.
Sveti Tito predsednik države, sveti Tito predsednik partije, sveti Tito vrhovni komandant vojske.
I sveti Tito trostruki narodni heroj.
I on počne da palamudi i mrsi koješta (kao i razni buzdovani koji su išli fićom u Makarsku na more), na šta sam ja rekao samo - jebote!
shmoo shmoo 10:14 13.02.2022

TNT

solo

Jebaji ga ja sam imo učiteljicu.

Od početka sam imao ispravnu sexualnu orjentaciju.

Nemam predstavu kako je sa učiteljima



Учитељи су ти по дифолту AC/DC.

И на струју и на батерије.






Ето, сада знаш.
shmoo shmoo 10:21 13.02.2022

Re: Moleban za druga

softelectronics_e

Pa, rekoh, vidim da veruješ u Sveto trojstvo.

na šta sam ja rekao samo - jebote!



Е, јбг!

Не знам ја то.

Види ти то са Соло(о)м.

Али без мене.

Знам да је преферанс без везе када немате трећег, али...

Мене је само тетка волела у мом животу.

А та тетка ме заклела да се не бавим политиком.





docsumann docsumann 10:56 13.02.2022

Re: Moleban za druga

Sveti Tito predsednik države


jebo te Tito raspali, više...

jedino ga ti prizivaš po blogu, pa kad ga prizoveš onda napušavaš budalčine koje vole tog Titu više od roditelja br.1 i roditelja br.2, al po julijanskom kalendaru.

ne znam koji je smisao tog performansa sem tvoje hiperventilacije ...
shmoo shmoo 12:01 13.02.2022

Re: Moleban za druga

docsumann
Sveti Tito predsednik države


jebo te Tito raspali, više...

jedino ga ti prizivaš po blogu, pa kad ga prizoveš onda napušavaš budalčine koje vole tog Titu više od roditelja br.1 i roditelja br.2, al po julijanskom kalendaru.

ne znam koji je smisao tog performansa sem tvoje hiperventilacije ...




Смисао?







Где, бре, нађе да тражиш смисао на Блогу Б92?

Тражи нешто друго.





docsumann docsumann 12:18 13.02.2022

Re: Moleban za druga

Где, бре, нађе да тражиш смисао на Блогу Б92?

Тражи нешто друго.


skloniji sam da smisao vidim (tražim) kao lični nego kolektivni fenomen.
a tek o eshatološkim smislovima, neki drugi put...
tako da ako svi budem kani priskrbiti malo ličnog smisla u onom što pišemo ovdje, vjerujem da bi i sam blog bio smisleniji.

nask nask 12:48 13.02.2022

Kübler-Ross

ne znam koji je smisao tog performansa sem tvoje hiperventilacije ...



Mislim da se naš blogokolega zamrzao između prve i druge faze. Ali ja sam optimista, kad-tad stići će on do treće faze.
docsumann docsumann 13:12 13.02.2022

Re: Kübler-Ross

to kao u onoj pjesmi - I Can't Get No SUFFOCATION

softelectronics_e softelectronics_e 14:20 13.02.2022

Re: Kübler-Ross

nask
ne znam koji je smisao tog performansa sem tvoje hiperventilacije ...



Mislim da se naš blogokolega zamrzao između prve i druge faze. Ali ja sam optimista, kad-tad stići će on do treće faze.

Mislim da (verovatno) nisi u pravu!
Nevezano za moju poziciju u (tom) koordinatnom sistemu, već zbog toga što podrugljivost nije nešto što bi trebalo da bude afirmativno i čime se oduševljavaju budalčine.

Jedino koga bilo koja osoba ne može da 'radi' je samoga sebe.
Što je, uključujući i mene samoga, poprilično veliki problem.
Zato mu preostaju drugi.
A Tito?!
Zašto on!?
Pa jednostavno, zato što on predstavlja prilično koncizan odraz šta smo mogli sve da postignemo da nije bilo njega.
Na žalost, još uvek, posvuda, nalazim na reperkusije toga doba - tako i sinoć.
A fascinantno (i ujedno, frapantno) je koliko ljudi to ne shvata.
No, da li je Tito odgovor na sve?!
Pa naravno da nije!
Nisu svi ljudi koji vole Titu govna?
Ali su mnogi koji ga vole.
Na njihovu sreću, olakšavajuća okolnost im je - da nisu oni za to krivi.
Naravno, nije krivo ni more!
Ko je kriv!?
Tito?
Ali, ko je kriv za Titu?!
Nije on sam za sebe kriv.
Nisam mogao da pronađem dovoljno konzistentno objašnjenje koje bi me zadovoljilo.
I još uvek mi je ostala zapitanost - ali kako je to moglo da baš nas zadesi?!
maksa83 maksa83 14:28 13.02.2022

Re: Kübler-Ross

Naravno, nije krivo ni more!

Krivo je more.



Nisam mogao da pronađem dovoljno konzistentno objašnjenje koje bi me zadovoljilo.
I još uvek mi je ostala zapitanost - ali kako je to moglo da baš nas zadesi?!

Kombinacija stvari. Prvo, sasvim moguće da je pre Tite bilo ... heh ... dovoljno NESJAJNO da je ideja "od sad smo svi isti i nema više niko da ve izrabljuje" bila prijemčiva. Dodatno, nema ničeg pogrešnog u ukrupnjavanju naroda u veće države, pogledaj Italiju na šta je ličila pre ujedinjenja, doduše morali su da crknu Habsburzi i svedu se na malecnu meru da bi se to desilo, kao što su odavde morali da odu veliki zavojevači tipa Osmalnije i AU tj. da se njihove imperije raspadnu.
E sad što baš Tita a ne neko drugi, jebiga, bio je veštiji utoliko što je imao zdušnu vatrenu podršku iz (spremi se na mali šok) Rusije čije je volje bio izvršilac, a i odigrao je pametno sa Saveznicima.
nsarski nsarski 15:59 13.02.2022

Re: Kübler-Ross

Krivo je more.


Witz (koji se priča po Engleskoj, naravno)

Kupio Irac skije za vodu. I sada traži nagnuto more.

audrey92 audrey92 16:24 13.02.2022

Re: Kübler-Ross

Kombinacija stvari.


Da se vratim temi bloga: i u slučaju Jugoslavije i njenog raspada postoji stotine teorija šta je to bilo i zašto se raspalo. Da li je i to, poput klime, sistem sa toliko mnogo varijabli (ako se to tako zove) koje stalno deluju i u sprezi su i menjaju se, da nauka ne može da predvidi ili bar razume kretanje? Mada u slučaju klime izgleda da matematika i kompjuteri uspevaju da uklope varijable, a kod istorijskih procesa još ne. Mislim, to bi bilo zaista zanimljivo: shvatiti političke i društvene procese sasvim precizno, matematički.
Mislim da se u ekonomskim naukama tako nešto pokušava, vezano za kretanje tražišta i ponašanje ljudi, ali nisam stručnjak.
softelectronics_e softelectronics_e 16:26 13.02.2022

Re: Kübler-Ross

audrey92
Kombinacija stvari.


Da se vratim temi bloga: i u slučaju Jugoslavije i njenog raspada postoji stotine teorija šta je to bilo i zašto se raspalo. Da li je i to, poput klime, sistem sa toliko mnogo varijabli (ako se to tako zove) koje stalno deluju i u sprezi su i menjaju se, da nauka ne može da predvidi ili bar razume kretanje? Mada u slučaju klime izgleda da matematika i kompjuteri uspevaju da uklope varijable, a kod istorijskih procesa još ne. Mislim, to bi bilo zaista zanimljivo: shvatiti političke i društvene procese sasvim precizno, matematički.
Mislim da se u ekonomskim naukama tako nešto pokušava, vezano za kretanje tražišta i ponašanje ljudi, ali nisam stručnjak.

Mislim da je 'ekonomiju' i 'istoriju' pretenciozno nazivati naukama.
Što se tiče pokojne SFRJot, nije, uopšte, bilo sporno da će 'to' da se raspadne.
Nepoznanica je bila jedino - kada.
maksa83 maksa83 16:43 13.02.2022

Re: Kübler-Ross

Mislim, to bi bilo zaista zanimljivo: shvatiti političke i društvene procese sasvim precizno, matematički.

Asimov je svoju Zadužbinu zasnovao na ideji nauke koja se zove "psihoistorija" i postojanju matematičkog aparata koji omogućava precizno predviđanje društvenih i istorijskih kretanja, to je otpr. zaplet prve knjige.
shmoo shmoo 16:49 13.02.2022

Life is a beach... Или беше bitch? *

docsumann

Где, бре, нађе да тражиш смисао на Блогу Б92?

Тражи нешто друго.



skloniji sam da smisao vidim (tražim) kao lični nego kolektivni fenomen.



Па шта то онда ког ђавола уопште и тражимо по друштвеним мрежама на интернету (на пример на поменутом Блогу Б92) ако смисао гледамо више као лични, а не као колективни феномен?



Естрадну забаву са све рефлекторима, шљокицама и старлетама без много смисла и сврхе?


tako da ako svi budem kani priskrbiti malo ličnog smisla u onom što pišemo ovdje, vjerujem da bi i sam blog bio smisleniji.



Примећујем кондиционал. Или на српском, условну реченицу.

И то прва врста (АКО сви БУДЕМО...).

Најчешће та прва врста пређе у другу врсту, у кукумавчење (КАД БИ сви БИЛИ...).

А заврши се обавезно на крају трећом врстом, дубоком депресијом и апатијом (ДА СУ сви БИЛИ...).

И уз ту депресију и апатију обавезно иде и безразложна пакост, цинизам, саркастичност, лицемерје и мржња према свему и свакоме чак и без неког видљивог разлога.

До подне иде у смеру према себи, а после подне према целом свету.

Увек тако иде тај процес.


o eshatološkim smislovima, neki drugi put...



С нестрпљењем чекам тај други пут.


_________________________________________________



* - Life is a state of mind?



softelectronics_e softelectronics_e 17:11 13.02.2022

Re: Moleban za druga

shmoo
docsumann

tako da ako svi budem kani priskrbiti malo ličnog smisla u onom što pišemo ovdje, vjerujem da bi i sam blog bio smisleniji.



Примећујем кондиционал. Или на српском, условну реченицу.

И то прва врста (АКО сви БУДЕМО...).

Најчешће та прва врста пређе пређе у другу врсту, у кукумавчење (КАД БИ сви БИЛИ...).

А заврши се обавезно на крају трећом врстом, дубоком депресијом и апатијом (ДА СУ сви БИЛИ...).

И уз ту депресију и апатију обавезно иде и безразложна пакост, цинизам, саркастичност, лицемерје и мржња према свему и свакоме чак и без видљивог разлога.

До подне према севи, а после подне према целом свету.

Увек тако иде тај процес.


Korektno!
docsumann docsumann 17:52 13.02.2022

Re: Life is a beach... Или беше bitch? *

Увек тако иде тај процес.


nemam namjeru da prelazim u fazu kukumavčenja.
svak neka kopa smisao iz svoga nosa. a mož i da ga reciklira

shmoo shmoo 19:20 13.02.2022

Re: Life is a beach... Или беше bitch? *

docsumann
Увек тако иде тај процес.


nemam namjeru da prelazim u fazu kukumavčenja.
svak neka kopa smisao iz svoga nosa. a mož i da ga reciklira




Нисам од тебе то ни очекивао.

Мислим на кукумавчење.

А са тим смислом из носа је добра ствар што га закотрљаш прстима и бациш иза леђа и више и не мислиш о њему.
docsumann docsumann 19:50 13.02.2022

Re: Life is a beach... Или беше bitch? *

А са тим смислом из носа је добра ствар што га закотрљаш прстима и бациш иза леђа и више и не мислиш о њему.


bila svojevremeno dobra glupa fora, za situaciju kad si u provodu s društvom (u kući ili kafiću/klubu, svejedno)
počneš kao da tražiš nešto po podu oko sebe, pa kad te pitaju šta tražiš, kažeš - izgubio sam kuglicu.
onda po pravilu i ostali počnu da traže, usput pitajući kakvu kuglicu, na šta odgovaraš sa - ma, baš malu kuglicu, od svega nekoliko milimetara...
na kraju (štosa) samo odmahneš - ma pustite, nema veze. napraviću novu, i kreneš da čačkaš nos i onda kao mjesiš nešto palcem i kažiprstem.

jednom sam je čak i bacio u diskoteci, foru, ne kuglicu
mlatisa mlatisa 20:51 13.02.2022

Re: Life is a beach... Или беше bitch? *

Таса
И то прва врста (АКО сви БУДЕМО...).

Најчешће та прва врста пређе у другу врсту, у кукумавчење (КАД БИ сви БИЛИ...).

А заврши се обавезно на крају трећом врстом, дубоком депресијом и апатијом (ДА СУ сви БИЛИ...).

Заједничко за све три ставке је одрицање од личне одговорности и пребацивање на другог. Неко други је одговоран и зато ја не радим ништа.
shmoo shmoo 21:33 13.02.2022

Re: Life is a beach... Или беше bitch? *

docsumann
А са тим смислом из носа је добра ствар што га закотрљаш прстима и бациш иза леђа и више и не мислиш о њему.


bila svojevremeno dobra glupa fora, za situaciju kad si u provodu s društvom (u kući ili kafiću/klubu, svejedno)
počneš kao da tražiš nešto po podu oko sebe, pa kad te pitaju šta tražiš, kažeš - izgubio sam kuglicu.
onda po pravilu i ostali počnu da traže, usput pitajući kakvu kuglicu, na šta odgovaraš sa - ma, baš malu kuglicu, od svega nekoliko milimetara...
na kraju (štosa) samo odmahneš - ma pustite, nema veze. napraviću novu, i kreneš da čačkaš nos i onda kao mjesiš nešto palcem i kažiprstem.

jednom sam je čak i bacio u diskoteci, foru, ne kuglicu



Сећам се тога!

Једна од најгнуснијих фора за које знам!

Кажем једна од најгнуснијих јер сам у првој и другој години средње седео са ликом који је од силне досаде на часовима вадио слинце из носа и врхом графитне оловке их развлачио по клупи сушећи их на сунцу које пробија кроз прозоре и правећи тако изложбу својих уметничких дела.

Чиста апстракција.

(А кад год би у свом стваралачком заносу тај лик прешао и на моју половину клупе, између нас би полетело перје. Од тада мрзим уметнике сваке феле.)

Да, ту су негде по гнусоби те две приче нас двојице о смислу.




docsumann docsumann 21:46 13.02.2022

Re: Life is a beach... Или беше bitch? *

Да, ту су негде по гнусоби те две приче нас двојице о смислу.


ha, gnu-soba! opet gnu!? ali šta će mu soba? a i što da ne...

nego,

ova tvoja priča je pomalo spooky , u mojoj nema nikakvih slina, sve je bilo fol

shmoo shmoo 23:26 13.02.2022

Re: Life is a beach... Или беше bitch? *

docsumann
Да, ту су негде по гнусоби те две приче нас двојице о смислу.


ha, gnu-soba! opet gnu!? ali šta će mu soba? a i što da ne...

nego,

ova tvoja priča je pomalo spooky , u mojoj nema nikakvih slina, sve je bilo fol




Ово право да правије не може бити, веруј ми.

Још увек вучем трауме.

docsumann docsumann 23:35 13.02.2022

Re: Life is a beach... Или беше bitch? *

Ово право да правије не може бити, веруј ми.


ma vjerujem. zato i kažem

trebao si mu tu olovku...



...polomit od sto
Atomski mrav Atomski mrav 23:44 13.02.2022

Re: Moleban za druga

shmoo shmoo 09:18 14.02.2022

Re: Life is a beach... Или беше bitch? *

docsumann
Ово право да правије не може бити, веруј ми.


ma vjerujem. zato i kažem

trebao si mu tu olovku...



...polomit od sto



Ма пусти... Тада сам навежбао самоконтролу само тако.
shmoo shmoo 09:22 14.02.2022

Шара, бара, мала Мара...

Atomski mrav


visible/invisible = "Шара, бара, мала Мара, 'ајмо погодит' ђе је кугл'ца?"




Мислим на бирачку куглицу за ћораву кутију...

И још мислим да би прави одговор на докторово питање био да нису ни сви комунисти исти. Има их видљивих, има их невидљивих...

Зар не?








Кад смо већ ту... Мислим код комуниста... И код политичке школе у КумровЕцу...

Да ли неко од вас може да се сети макар једне бивше републике бивше СФРЈ у којој на власти нису још увек бивши чланови бившег Савеза комуниста Југославије?

Ја не могу никако да се сетим.

Milan Novković Milan Novković 23:22 17.02.2022

Re: Life is a beach... Или беше bitch? *

shmoo
docsumann
Ово право да правије не може бити, веруј ми.


ma vjerujem. zato i kažem

trebao si mu tu olovku...



...polomit od sto



Ма пусти... Тада сам навежбао самоконтролу само тако.

Ja toj samokontroli ništa ne verujem - svi se foliramo i kunemo u dotičnu dok nas ne nakače na instrumente


jinks jinks 14:32 13.02.2022

...

Mislim da je ovo već ranije pominjano na nekom od blogova na kojima se pričalo o haotičnosti nenlinearnih sistema ili o efektu "Leptirovih krila", a vidim da je na određeni način već pomenuto i u ovom blogu.

Naime, iako su nelinearni sistemi izuzetno osetljivi u odnosu na početne uslove, u smislu da početni uslovi utiču na njihovu dinamiku, što nije slučaj u linearnim sistemima, ipak postoji neki determinizam i u slučaju nelinearnih sistema.

A to su njihove funkcije "atraktori" [/link], odnosno karakteristične funkcije trajektorije kojoj u vremenu konvergiraju trajektorije nelineranog sistema upravo i proračunate za različite početne uslove.

Tako da i za nelinearne sisteme na određeni način ipak postoji neka "sopstvena vrednost" - funkcija atraktora - na sličan način kao i što linearni sistemi imaju karakteristične sopstvene vrednosti matrica njihovih modela.

Na primer, možda ovi karakteristični oblici jata čvoraka koje ste prikazali u blogu upravo i konvergiraju ka nekakvoj trodimenzionalnoh funkciji atraktora nelinearnog modela koji opisuje let jata čvoraka.

Na kraju krajeva, možda mnogo čega čemu i sami svedočimo u čitavom ovom svetu beskonačnih nelinearnih sistema upravo i jesu njihove funkcije atraktori. Ko može da kaže da ni sama leptirova krila (ranije pominjana) ne predstavljaju funkciju atraktora određenog kompleksnog biološko-hemijsko-kakvog sve ne sistema.
softelectronics_e softelectronics_e 14:51 13.02.2022

Re: ...

jinks

...

Na kraju krajeva, mnogo čega čemu i sami svedočimo u čitavom ovom svetu beskonačnih nelinearnih sistema upravo i nisu njihove funkcije atraktori. Ko može da kaže da ni sama leptirova krila (ranije pominjana) ne predstavljaju funkciju atraktora određenog kompleksnog biološko-hemijsko-kakvog sve ne sistema.

Podseti me ovo tvoje na divotu engleskog jezika - kada ne znaš (konkretan) termin ti konkateniraj ... dodaj reč po reč, što duže, objašnjenje decidiranije.
Tako i u ovim stvarima - samo ne zaboraviti na kraju dodati 'sistem'.
I stvar postane smart, kul - i do jaja.
maksa83 maksa83 14:57 13.02.2022

Re: ...

Podseti me ovo tvoje na divotu engleskog jezika - kada ne znaš (konkretan) termin ti konkateniraj ... dodaj reč po reč, što duže, objašnjenje decidiranije.

To je valjda tekovina nemačkog.
Engleski sačeka da Nemci to urade pa uzmu celu reč na gotovo, od gesundheit preko rucksack pa do schadenfreude sa sve wunderkind između i koješta drugo.
maksa83 maksa83 15:25 13.02.2022

Re: ...

Nemačke ili Austrije, sa oskudnim znanjem nemačkog - sanalazio sam se sa ... entšuldigung zi bite, aba majn dojč ist zer, zer šleht. Kenen zi bite an ingliš šprahen (ili tako nekao).
I onda bi nemac, nakon moje takve vratolomije, krenuo da priča engleski uz svo uvažavanje mene kao sagovornika.

Prošle godine u (sada već) prethodnom životu sam diskutovao sa dva Nemca šta treba da se uradi, jedan živi u Americi, drugi je Director of Data European Energy Exchange, i kažem im otpr. "možemo to da uradimo tako-i-tako ali to bi onda bio žešći kludge (engl. za karabudž, budževina) koji bi nas stigao posle i svašta loše bi moglo da se desi". Oni inače govore perfektan engleski ali ne razumeju, ne znaju šta je 'kludge'. Ja pomislio "gle, kako su Nijemci perfekcionisti, oni nikad ne budže nego rade kako treba" međutim jedan od njih krene da traži prevod idioma po Internetu na nemački i dođe do "flickschusterei" i tu obojica kažu aaaaaaaflickschusterei i onda smo se sve razumeli.
audrey92 audrey92 15:37 13.02.2022

Re: ...

maksa83
Nemačke ili Austrije, sa oskudnim znanjem nemačkog - sanalazio sam se sa ... entšuldigung zi bite, aba majn dojč ist zer, zer šleht. Kenen zi bite an ingliš šprahen (ili tako nekao).
I onda bi nemac, nakon moje takve vratolomije, krenuo da priča engleski uz svo uvažavanje mene kao sagovornika.

Prošle godine u (sada već) prethodnom životu sam diskutovao sa dva Nemca šta treba da se uradi, jedan živi u Americi, drugi je Director of Data European Energy Exchange, i kažem im otpr. "možemo to da uradimo tako-i-tako ali to bi onda bio žešći kludge (engl. za karabudž, budževina) koji bi nas stigao posle i svašta loše bi moglo da se desi". Oni inače govore perfektan engleski ali ne razumeju, ne znaju šta je 'kludge'. Ja pomislio "gle, kako su Nijemci perfekcionisti, oni nikad ne budže nego rade kako treba" međutim jedan od njih krene da traži prevod idioma po Internetu na nemački i dođe do "flickschusterei" i tu obojica kažu aaaaaaaflickschusterei i onda smo se sve razumeli.


Napetost raste, oslobodi nas: jesu Nemci pristali na Flickschusterei?
maksa83 maksa83 15:56 13.02.2022

Re: ...

Napetost raste, oslobodi nas: jesu Nemci pristali na Flickschusterei?

Ne, čim su shvatili šta traže i čuli idiom na sopstvenom jeziku odustali su. Neki drugi put je pomoglo što sam znao da je "mnogo babica - dete kilavo" na njihovom "küche mit zu viele koeche" i odmah su ukapirali o čemu se radi. Postoji specijalna snaga idioma na maternjem jeziku.

Meni je znanje elementarnog nemačkog spaslo glavu kada su u Budimpešti neki krimosi mislili da dilujem devize blizu njihove menjačnice i okružili me a ja zapravo čekam drugara ispred pekare. Da se nismo našli na "frojnd varten" i "brot kaufen" razmazali bi me po asfaltu.
audrey92 audrey92 16:17 13.02.2022

Re: ...

Ne, čim su shvatili šta traže i čuli idiom na sopstvenom jeziku odustali su.


Možda da si upotrebio srpsku reč "fušeraj"...
mirelarado mirelarado 16:22 13.02.2022

Re: ...

audrey92
Ne, čim su shvatili šta traže i čuli idiom na sopstvenom jeziku odustali su.


Možda da si upotrebio srpsku reč "fušeraj"...


Ili šlamperaj.
audrey92 audrey92 16:24 13.02.2022

Re: ...

mirelarado
audrey92
Ne, čim su shvatili šta traže i čuli idiom na sopstvenom jeziku odustali su.


Možda da si upotrebio srpsku reč "fušeraj"...


Ili šlamperaj.


Ili hohštapler.

(Sad si ti na redu.)
maksa83 maksa83 16:25 13.02.2022

Re: ...

Možda da si upotrebio srpsku reč "fušeraj"...

Pazi kad se nisam setio, verovatno zato što mi u glavi "karabudž/budževina" i "fušeraj" nisu isto a i budženje je reč koju koristim u tom našem zanatskom kontekstu. U mom okruženju za takvu stvar kažemo još i "zavariti", "navariti", ali mislim da je to baš baš uska idiomatska upotreba pošto ga delim samo sa ljudima sa kojima sam radio dugi niz godina.

Budževina mi je "završen posao ali na ne baš najbolji način" a "fušeraj" mi je prosto "loše odrađen posao". Neki put je karabudž neizbežan. Fušeraj je "gori" od budževine. Moguće da ta distinkcija postoji samo u mojoj glavi.
mirelarado mirelarado 16:31 13.02.2022

Re: ...

audrey92
mirelarado
audrey92
Ne, čim su shvatili šta traže i čuli idiom na sopstvenom jeziku odustali su.


Možda da si upotrebio srpsku reč "fušeraj"...


Ili šlamperaj.


Ili hohštapler.

(Sad si ti na redu.)


Hohštapleraj je već pljačka. Tu bi ovi čestiti Maksini Nemci pobegli glavom bez obzira. :)
softelectronics_e softelectronics_e 16:31 13.02.2022

Re: ...

maksa83
Možda da si upotrebio srpsku reč "fušeraj"...

Pazi kad se nisam setio, verovatno zato što mi u glavi "karabudž/budževina" i "fušeraj" nisu isto a i budženje je reč koju koristim u tom našem zanatskom kontekstu. U mom okruženju za takvu stvar kažemo još i "zavariti", "navariti", ali mislim da je to baš baš uska idiomatska upotreba pošto ga delim samo sa ljudima sa kojima sam radio dugi niz godina.

Budževina mi je "završen posao ali na ne baš najbolji način" a "fušeraj" mi je prosto "loše odrađen posao". Neki put je karabudž neizbežan. Fušeraj je "gori" od budževine. Moguće da ta distinkcija postoji samo u mojoj glavi.

Nije samo pri softverisanju budženje priznata tehnologija!
Ja sam budžio i u elektronici.
Sećam se kako sam u nekoj (energetskoj) elektronici za neka brza pražnjenja zbudžio zener diodu od 120V (jebote), menjajući je 'ikebanom' od 10 komada na red spojenih zenerica od (po) 12V.
V = Voltovi.
maksa83 maksa83 16:33 13.02.2022

Re: ...

Nije samo pri softverisanju budženje priznata tehnologija!

Budženje je najstarija i sveprisutna ljudska aktivnost.
nsarski nsarski 16:34 13.02.2022

Re: ...

mirelarado
audrey92
Ne, čim su shvatili šta traže i čuli idiom na sopstvenom jeziku odustali su.


Možda da si upotrebio srpsku reč "fušeraj"...


Ili šlamperaj.


Za "izvesna" društvena uređenja, Nemci imaju izraz Despotismus gemildert durch Schlamperei

A za Ruse kažu: Despotismus gemildert durch Ermordung
(Despotizam umekšavan atentatima).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana