Baraku Obami ne smetaju sve nejednakosti!

Dušan Maljković RSS / 07.10.2008. u 01:09

who-is-barack-obama.jpg

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U trci za Belu kuću, Barak Obama nastoji da ubedi belo i hispanoameričko biračko telo, naročito kada je reč o siromašnim slojevima. Smanjeni socijalni sadržaji njegovog programa, kao i opšta prihvatljivost njegovih govora, možda su zapravo hendikep. Njegova kampanja, isto kao i uključivanje u vladu nekoliko ministarki "različitog porekla", postavlja granice egalitarnom pristupu, ograničavajući se na uspon - ili promociju - nekoliko ličnosti.

Tokom kampanje Baraka Obame, "rasno pitanje" dva puta je izbijalo na površinu. Prvi put januara ove godine, na dan pobede ovog kandidata na preliminarnim izborima u Južnoj Karolini. Odgovarajući na komentare Vilijama Klintona koji je ovaj rezultat pripisao velikom broju crnačkih glasova u Karolini, gomila odana Baraku Obami dočekala ga je skandirajuci: "rasa nije važna!"

(...)

Drugi put ovo pitanje se pojavilo u martu kada je reagujući na kontroverzne propovedi svog bivšeg pastora Džeremije Rajta, demokratski kandidat održao govor o jednom "savršenijem jedinstvu" i tada je izjavio da "rasa jeste problem... koga nacija ne sme sebi dozvoliti da zanemari" i započeo je, prema brojnim komentatorima, "nacionalni dijalog o rasnom pitanju", raspravu za kojom, kako se čini, postoji potreba.

Ako smo napisali "kako se čini" to je zato što svakom bar malo zainteresovanom posmatraču pada u oči da Amerikanci obožavaju da pričaju o rasi i da to čine već vekovima mada danas vole da kažu kako... Amerikanci ne vole da pričaju o rasi. Ali mnogo su manje govorljivi kada je reč o klasi. O tome se Barak Obama vrlo škrto izrazio kada mu je prilikom prikupljanja fondova u San Francisku izletela primedba o "ogorčenosti" siromašnih ljudi. Obama je 6. aprila izjavio da siromašne Amerikance obuzima ogorčenost što ostaju bez posla i što su svakog dana sve siromašniji, često navodeći da pribegavaju "oružju ili religiji, mržnji prema onima koji se razlikuju od njih, neprijateljstvu prema useljenicima i međunarodnoj trgovini".

I ovlašan pogled omogućuje da se uvidi kontradikcija između ova dva momenta: između parole "rasa nije važna" i diskursa koji objašnjava zbog čega je ona ipak važna. Međutim, kontradikcija nestaje čim shvatimo da ono što opravdava ovaj diskurs - istorija američkog rasizma - jeste takođe ono što obećava skandirana parola - ideja da će izbor crnca za predsednika predstavljati veliki korak u konačnoj pobedi nad tom prošlošću. Što svakako i jeste slučaj.

Međutim, obećanje da je moguće prevazići dugu istoriju rasne podele i rešiti u XXI veku problem koji je gospodario XX vekom, dalo je kampanji Baraka Obame njen potpuni smisao. "Promena u koju se može verovati", nije ideološka promena (Barak Obama i Hilari Klinton gotovo da se ne razlikuju u ovoj tački; da su demokratski elektori zahtevali promenu ideološkog kursa njihov kandidat bio bi Džon Edvards); to je kulturalna promena. A njena osnovna osobina jeste da se više ne moze tražiti, već da se mora ostvariti. Tu promenu može izvesti samo crnac. Birati belca koji kaže "rasa nije važna" je jedna, a birati crnca koji govori isto, sasvim je druga, znatno ubedljivija stvar.

Na taj nacin kampanja Baraka Obame bila je i ostala u potpunosti usmerena na rasno pitanje, a naročito na antirasizam kao progresivnu politiku. Bilo da pobedi ili ne na preliminarnim izborima (možda baš ako ne prođe na njima), njegova kampanja daje progresivnomom krilu Demokratske stranke sliku pastira koji Amerikance vodi ka jednom egalitarnijem i otvorenijem društvu - ne samo za crnce vec i za Azijce, Latinoamerikance, žene i homoseksualce. Problem koji ova slika nosi sa sobom (problem koji objašnjava suštinu njene privlačnosti), jeste da je ona lažna. Ne lažna u smislu da zahvaljujući borbi protiv rasizma nije postignut veliki, mada nedovoljan napredak, već lažna u smislu da ovaj napredak američko društvo nije napravilo ni otvorenijim ni egalitarnijim. U mnogim stvarima ono je danas manje otvoreno i manje egalitarno od društva iz doba južnjackog segregacionizma, kad rasizam ne samo što je vladao u društvu, već je iza sebe imao i podršku državnih organa.

Obama%20on%20Time%20Nov.%2029,%202007.jpgKad "identitet" dobije prednost nad prihodom

Neoliberalnu ekonomsku politiku često prati izuzetno veliko uvažavanje kulturnih, etničkih, a ponekad i verskih razlika. I velika tolerancija prema razlikama u bogatstvu i prihodima. Oni kojima jezik indicija ekonomske nejednakosti nije nepoznat, odmah će priznati da se nejednakost u Sjedinjenim Državama povećava kad saznaju da je 1947. godine (kad su segregacionistički zakoni na jugu zemlje bili u punoj snazi), Ginijev koeficijent kojim se meri nejednakost prihoda u zemlji bio 0,376. (Nula predstavlja apsolutnu jednakost - svi imaju isti prihod, a broj 1 apsolutnu nejednakost - jedan čovek poseduje sve bogatstvo). Godine 2006. on je dostigao 0,464. Ovde se radi o jednom značajnom povećanju. Sjedinjene Države su 1947. bile u istoj kategoriji (mada pri dnu liste) sa zemljama Zapadne Evrope; 2006. pale su na nivo Meksika i Kine.

Nama u stvari nije potreban ovaj indikator da bismo shvatili veličinu problema. Tako je 1947. godine 20% američkog stanovništva dobijalo 43% godišnjih prihoda. Godine 2006. posle mnogo godina borbi, često uspešnih, protiv rasizma, seksizma i heteroseksizma, 20% Amerikanaca prisvaja 55,5% ukupnih prihoda. Bogati su dakle postali još bogatiji.

Borba za rasnu i polnu jednakost - borba u kojoj je Demokratska partija postigla relativan uspeh - nije prema tome dovela do više ekonomske jednakosti. Ona se čak pokazala spojiva sa još većom nejednakošću i sa formiranjem jednog još elitizovanijeg društva. To se, uostalom, da objasniti: antirasističke i antiseksističke borbe nisu kao glavni cilj imale povećanje jednakosti u društvu, smanjivanje, pa čak i uklanjanje jaza između elite i ostatka društva. Česće se radilo o tome da se u elitu unese rasna i polna različitost, što bi onda doprinelo njenom legitimitetu.

Zbog toga mere poput ''pozitivne diskriminacije'' prilikom upisa na univerzitet imaju simboličnu, ali za američke progresivce, suštinsku ulogu. Ona im garantuje da niko neće biti isključen sa mesta poput Harvarda ili Jejla zbog razloga povezanih sa diskriminacijom. Ali ova mera nije ni dotakla glavni razlog isključivanja - bogatstvo. Prema slavnoj primedbi Ričarda Kalendžerdža, na 146 američkih univerziteta imate ''25 puta više šansi da sretnete bogatog nego siromašnog studenta''. Ne zato sto su siromašni studenti žrtve diskriminacije, već zato što su siromašni. Oni, dakle, nisu dobili vrstu obrazovanja, ni povoljne materijalne uslove koji bi im omogućili da uspešno konkurišu na neki elitni univerzitet, a još manje da na njemu dovrše studije.

Pozitivna diskriminacija govori nam da je problem u rasizmu. I da se rešenje sastoji u tome da među sinovima i kćerima bogataša budu zastupljene sve boje. Ova definicija "rešenja" nastavlja se i u profesionalnoj aktivnosti, jer borba za postizanje rasne i etničke različitosti nastavlja se i među advokatima, profesorima, novinarima, i svim drugim zanimanjima, čiji ugled i prihodi otvaraju put ka elitnom društvu. Cilj je, dakle, da se nametne model društvene pravde koji se zasniva na srazmernoj zastupljenosti rase i pola. Logično, svako ko želi da vidi jednu raznoliku elitu ne može očekivati ništa lepše od izbora crnog predsednika. Odmah posle toga dolazi izbor bele žene u Belu kuću.

Ali, ako je cilj pre da se smanji realno postojeća nejednakost (prihoda i imovine), a ne samo polna i rasna nejednakost, ako se ambicija odnosi na pružanje podrske političkom programu koji će se usmeriti protiv nejednakosti nastale ne zbog diskriminacije (koja je uostalom danas u Sjedinjenim Državama vrlo retka) već zbog neoliberalizma, onda ni crni senator ni bela senatorka nemaju mnogo toga da ponude.

Jer ovo dvoje demokrata nisu u stanju da javno priznaju (to se videlo u njihovoj debati u aprilu), da Amerikanci koji godišnje zarađuju između 100.000 i 200.000 dolara ne pripadaju srednjoj već višoj klasi. Gospođa Klinton se obavezala da "ne povećava porez koji pogađa Amerikance iz srednje klase, čiji je godišnji prihod manji od 250.000 dolara."; Barak Obama, koga je za preteranu popustljivost po pitanju smanjenja poreza optužio novinar Čarls Gipson koji je utoliko žešći u svojim napadima jer zarađuje 8 miliona godišnje..., takođe se obavezao da neće povećavati porez onim obveznicima koji godišnje zarade manje od 200.000 dolara. (Smanjenje poreza koje je u više navrata Kongres izglasavao izmedju 2001. i 2003. na podsticaj predsednika Buša, treba da istekne 2011. to jest za vreme mandata budućeg predsednika. Džon Mekejn obavezao se da će ovo smanjenje produžiti pa čak i učiniti stalnim. Klintonova i Obama sa svoje strane najavili su da će ovo sniženje dovesti u pitanje kad je reč o višoj klasi). Samo 7% američkih domaćinstava raspolaže godišnjim prihodom većim od 150.000 dolara, 18% prima više od 100.000 dolara; a više od 50% zarađuje manje od 50.000 dolara. Ako postoje demokrati koji smatraju da oni koji godišnje zarađuju 200.000 dolara sačinjavaju deo srednje klase pa prema tome treba da plate manji porez, onda nam republikanci nisu ni potrebni.

Drugim rečima, Klintonova i Obama simboli su američkog "progresivizma" čija politika ne odobrava i odbacuje nejednakosti koje nisu rezultat diskriminacije, već onoga što se obično naziva eksploatacija. Kao što smo mogli i da pretpostavimo, nemilosrdna borba koja se vodila između dva demokratska kandidata, bila je prepuna imputiranja rasizma s jedne, i seksizma s druge strane.

U avgustu 1967, tri godine posle izglasavanja Zakona o građanskim pravima (ovaj zakon donet 1964. zabranjuje svaku diskriminaciju zasnovanu na rasi, boji kože, polu, nacionalnom poreklu, u svim delatnostima koje se tiču zapošljavanja), u času kada su napori da se ostvare prava garantovana zakonom bili tek u začetku, Martin Luter King je već postavio pitanje: "Kakav će biti naš sledeći zadatak?" Pastor je bio veliki borac za građanska prava, ali je bio i više od toga; njegovi ciljevi bili su znatno ambiciozniji. Radilo se, kako je jednom prilikom izjavio, o potrebi da se stekne svest o tome da u Sjedinjenim Državama živi 40 miliona siromašnih sto mora dovesti do "preispitivanja ekonomskog sistema, do zahteva za pravednijom raspodelom bogatstva, do osporavanja kapitalističke ekonomije".

obama-faith-outreach-NA02-wide-horizontal.jpgU Americi je oduvek bilo (a tako je i danas) više belih nego crnih siromaha; King je toga bio svestan. On je znao da antirasizam ne može rešiti problem ekonomske nejednakosti u onoj meri u kojoj rasizam nije ni bio izvor te nejednakosti. On je isto tako bio svestan da će svako osporavanje "kapitalističke ekonomije izazvati žestoko protivljenje". Martin Luter King je ubijen pre nego što je mogao da povede tu borbu; a žestoka opozicija koju je predviđao, nije imala razloga da se pojavi, jer do pomenutog osporavanja nikada nije ni došlo. Ne samo zbog antirasističkog pokreta za građanska prava, već i zbog pojave feminizma, borbi homoseksualaca i pojave "novih društvenih pokreta" u potpunosti spojivih sa "kapitalističkom ekonomijom" protiv koje je King hteo da krene u rat.

Još uvek je moguće da Obama ili Klintonova krenu u borbu u koju je Martin Luter King nameravao da krene, ali je to malo verovatno. Neoliberalizam se bez teškoća prilagodio pitanjima rase i pola; izgleda da mu sada kandidat rase i kandidatkinja pola vraćaju uslugu.


Volter Ben Majkls,
profesor Univerziteta u Ilinoisu

Preuzeto sa sajta grupe Cružok: www.myspace.com/cruzokcruzok



Komentari (126)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dušan Maljković Dušan Maljković 20:20 08.10.2008

Re: oreo cookie - pnnb, Frka od Crnaca ??

Njihova mrznja prema belčugama je opravdana - da je meni otac brao pamuk i ja bih tim belim gamadima dilovao gudru i ne dozvoljavao im da mi uđu u kvart.


Sorry Nastiću, ali tragedija je u tome što deca ispaštaju grehe sopstvenih roditelja, iako nisu za njih kriva -- zašto bih ja ispaštao za nešto što je radio moj otac?

Btw, pre je reč o dedi i pradedi -- ipak je branje pamuka u vezi sa robovlasništvom, protiv koga su se borili i mnogi belci -- http://en.wikipedia.org/wiki/Uncle_Tom's_Cabin jedan je od mojih omiljenih primera.

Takođe, imate i crnce rasiste -- one koji ne vole druge crnce, što je opet efekat rasizma, kao i crnce rasiste koji ne vole belce -- a za te generalizacije ima OBJAŠENJENJA, ali nema OPRAVDANJA.

P. S. Što se RADA tiče, on je stvorio čoveka, valjda će i od navijača dotičnog kluba napraviti nešto...:)
bobo92 bobo92 20:56 08.10.2008

Re: oreo cookie - pnnb, Frka od Crnaca ??

Radovan Nastić
pravi Crnci se smeju ovom klovnu.


A sta znaci to "pravi Crnci" ???
adam weisphaut adam weisphaut 22:36 08.10.2008

Re: oreo cookie - pnnb, Frka od Crnaca ??

A sta znaci to "pravi Crnci" ???

Valjda ekvivalent "pravom Srbinu".
Suprotnost "krivom"-anacionalnom, domicilnom ništariji, izdajniku.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:21 09.10.2008

Re: tvrd Radovan voćka čudnovata

Radovan Nastić
prouči malo istoriju, Isus je bio tamne boje kože. Ako nisi vernik - opet potičeš sa Crnog kontinenta. Ukratko - jebite se belčuge američke.


isusa su smislili frimejzons, dakle opet belčuge, da bi stvorili neki oblik kontrole nad čovečanstvom (tamnjikave boje kože, nit beo nit crn, kao Obama, prosto savršen ). šta misliš zbog čega je zjap od tri veka između pretpostavljenog života ovog Jevrejina i nastanka organizovane Crkve... ali, da ne trolujemo.


radojicic92 radojicic92 08:35 09.10.2008

Re: tvrd Radovan voćka čudnovata

šta misliš zbog čega je zjap od tri veka između pretpostavljenog života ovog Jevrejina i nastanka organizovane Crkve


birokratija?
Radovan Nastić Radovan Nastić 12:36 09.10.2008

Re: oreo cookie - pnnb, Frka od Crnaca ??

Jebiga Maljkovicu, tako stvari funkcionišu. Uvek neko ispašta - zašto bi to bili Crnci. Sve su to lepo ubjasnili PARIS i KAM. A primer koji si naveo - pa to je kao da mi porediš Hirošimu i donaciju USA nekoj pizdi materini, pa su sada kao poravnati računi ?? Ali opet - koga zabole šta se tamo dešava ??? I bilo je vreme da puknu.
p.s. Nju Orleans od pre koju godinu - slučajnost opet ??? Ma jebe se belčugama za Crnce.

A za navijače RADa ne brini, obrati pažnju na navijače AC LIVORNO - mislim da bi te to više zanimalo...
Radovan Nastić Radovan Nastić 12:39 09.10.2008

Re: tvrd Radovan voćka čudnovata

Pravi Crnac poštuje svoje pretke.

Ratkoviću, razgovor sa tobom je gubljenje vremena znajuću tvoju istoriju.

Adame - nije pravi Srbin, već pravi RUS.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:26 09.10.2008

Re: tvrd Radovan voćka čudnovata

Radovan Nastić
Ratkoviću, razgovor sa tobom je gubljenje vremena znajuću tvoju istoriju.


a ti si nadrkan, šta, opasan belocrnac, zajebani Radovac,
i šta znači ovo, moliću da mi objasniš?
Radovan Nastić Radovan Nastić 14:32 09.10.2008

Re: tvrd Radovan voćka čudnovata

zajeban Radovac ??

pa šta ti znaš o meni :):)

vidim da su ti predrasude jača strana. Ne znam zbog čega mrziš Crnce, ali i ne zanima me - to o tebi govori.

ajd, ćao.
pnbb pnbb 14:50 09.10.2008

Re: oreo cookie - pnnb, Frka od Crnaca ??

drugo - ne znaš moj stav, nemam frku od nemojte braco ja sam vaš , odrastao sam na stadionu. Mojne svoje kukavičke osobine da projektuješ na mene. Mada - zabole me tuki.


Njihova mrznja prema belčugama je opravdana - da je meni otac brao pamuk i ja bih tim belim gamadima dilovao gudru i ne dozvoljavao im da mi uđu u kvart.

A vidim rasistički prizvuk kod tebe, a verujem da Cigane oslovljavaš sa Romi - prouči malo istoriju, Isus je bio tamne boje kože. Ako nisi vernik - opet potičeš sa Crnog kontinenta.

Ukratko - jebite se belčuge američke.


u jebote na stadionu, pa zar nisi rekao da si odrastao pored tipa ciji je cale bio u amreickoj bazi..

a ti kao znas moj stav, a..
ono sto sam rekao je, da je folirancija paliti se na lose osobine nekoga koji bas tebe prezire zbog tih svojih osobina.. nessto si kao pera lukovic... on se kao pali na hrvate (pravi crnci) a mrzi srbe( belcuge)...
ali jebiga ti si propustio to da uocis, mislis da te prozivam sto se neceg bojis... tja, verovatno bih u tom slucaju pogodio, kad smo vec kod projekcija...


ja nisam americka belcuga, ja sam srpska kanadska belcuga. .. bez frke od crnaca, osim ako se ne nadjem negde gde zive ti tvoji pravi crnci koji mrze belcuge... ali sta ti pricam kad si verovatno video 5 crnaca u zivotu ako izuzmemo one na tv

rasizam - ne budi smesan... pa ja sam manjina u torontu - strejt srbin belac ...
crnci su mi na samom dnu liste netrpeljivosti - imaju najmanje osobina koje me nerviraju... o ovim ostalim da i ne pocinjem

istorija... hm, izgleda da si propustio najnovija otkrica iz azije... svi smo zapravo kinezi

ali jos to ne provaljujemo

heheh, sad videh ovo za gudru.... pa najvise je nazalost valjaju svojim klincima...

aj sad nema veze vidim da si nesto lose volje uopste .. bice bolje, samo se vrati svojim belim korenima...







Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:58 09.10.2008

Re: tvrd Radovan voćka čudnovata

Radovan Nastić
zajeban Radovac ?? pa šta ti znaš o meni :):)vidim da su ti predrasude jača strana. Ne znam zbog čega mrziš Crnce, ali i ne zanima me - to o tebi govori.ajd, ćao.


ne mrzim, brate, crnce. i ja sam crnac u duši, šaban srkejlaramović. ajd, zdravo živo. :)
Radovan Nastić Radovan Nastić 19:56 09.10.2008

Re: tvrd Radovan voćka čudnovata

pnnb, opet pogresno citas. mozemo se ovako dopisivati 33 dana, Buda vidi Budu, svinja vidi svinju.

jbg, ovo je blog, kao da je pa vazno ?:)

uzivaj sa gej crnom ekipom u kanadi.

pozdrav.
Radovan Nastić Radovan Nastić 19:58 09.10.2008

Re: tvrd Radovan voćka čudnovata

Srdjane, uzvracam :)
pnbb pnbb 22:05 09.10.2008

Re: tvrd Radovan voćka čudnovata

33

hriscanski fundamentalizam, ili slucaj?
blog, kao da je pa vazno

normalno da nije, uglavno m je zajebavanje...
sta zaista mislim o crno belom rasizmu, uzrocima i manifestacijam... drugom prilikom...
sa gej crnom ekipom u kanadi

hehe vraze mali, jel i to iz prve ruke, vojna baza i sl
mada to ti se ne slaze s onim prethodnim.. kako moze jedan uber ales pravi crnac koji iole drzi do sebe, da bude gej? svasta...
i oni su siroti manjina...
ne moz se zivi od ovih mundzosa i kineza
Inner Party Inner Party 20:46 07.10.2008

Ron Paul ili neki paleokonzervativac...

... sve ostalo je load of BS.


Ja bih voleo da pobedi neki lik koji ce za jedno duze vreme temeljno izlolovati SAD i posvetiti se resavanju nagomilanih problema koje imaju u drzavi. Neko ko bi prekinuo dugu istoriju intervencionizma i umesto toga vratio Ameriku na njene temeljne vrednosti.

Ovako ni Obama ni Mekejn ne donose nista dobro ni Evropi (sto je nama bitno) ni Bliskom Istoku (kog su doveli na ivicu ivice)...

A sve ovo u vezi nejednakosti je jedna naivna prica koja se nikada nece resiti jer se takve stvari ne resavaju intervencijom ljudi na vlasti. Svi, svuda u svetu imaju pravo da se zale da pate zbog nejednakosti. Svi imaju pravo da se nalaze povredjenim i uvredjenim. A to naravno ne vodi nikuda i samo pomaze levici (liberalnoj eliti) da se (pokvarena kakva uvek jeste) besramno promovise...

Sto kaze Bil Kozbi:

We're just people raising children who don't want to know anything. Say they're not going to live and you won't challenge them. I don't want to be flipping burgers. I can make more money out dealing drugs. Listen to me, idiot. Nobody asked you to flip burgers for the rest of your life. Ask the man from Ethiopia. He will flip some burgers.

Why?

Because somehow he knows he's going to become the manager of the place.

Luckyiki Luckyiki 22:10 07.10.2008

Soko zove orla

Ovde ljudi sve ekspert do eksperta.

I sta Obama i Bush ( a bogami i Klinton, Putin i ostali unutrasnji i spoljni neprijatelji) misle, rade i koji su im tajni planovi.
Mnoge velike svetske finansijske institucije placaju bivsim (i ponekom sadasnjem) predsednicima drzava i vlada milione ne bi li dosli do ovih informacija - kad ono budale!! Treba samo da odu do Kalemegdana ili mesne zajednice i poteraju temu - informcije dostupne samo tako.

A kum Djura ce ti oprostiti sto te je tukao.....

Aj pa uzdravlje
bsdetector bsdetector 00:03 08.10.2008

Re: Soko zove orla

svaka ti na mestu Luckyiki. Navuče me naslov , al vidim ne moraš ni s padEži da se dogOvoriš da ovde kreneš da prosipaš pamet. Laku noć takođe.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 00:36 08.10.2008

Re: Soko zove orla

lepo je čovek samo rekao da je predsed. kandidat fake liberal underwear, i posle su ljudi istrolovali šta i kako Бараче Обамо...
man ray loves me man ray loves me 22:56 07.10.2008

this is cute :)

dusanj92 dusanj92 02:05 08.10.2008

Nova religija

radojicic92 radojicic92 05:35 08.10.2008

...

uf, uspanicio se metuzalem, sad hoce da spasava srednju klasu
jbt izgleda je jos veci moron od Busha
jack_bauer jack_bauer 05:47 08.10.2008

Re: ...

uf, uspanicio se metuzalem,

poceti me ovo na... :))

globallocal globallocal 10:54 08.10.2008

globalizacija

Samo mali broj ljudi poseduje kapital na zemlji....broj takvih je verovatno unutar 100 naspram 7 milijardi ostali (ispravite me ako je vishe)...tih 100-tinak se pitaju shta će raditi da bi uvećali svoje bogastvo ili ostvarili zacrtani cilj, koji nemora biti materijalne prirode, jer kad imash toliko para i toliku kontrolu onda ciljevi mogu biti i proizvodi lichnih psiho fizičkih manifestacija, što i jesu najčešće, jer tim ljudima ostali ljudi služe za svoje ciljeve.
Država, njena administracija, vojska i industrija je aparat koji obezbedjuje sigurnost ovim globalnim igračima. Osim toga služi im da kontrolišu masu dajući joj privid participacije u društvenom sistemu.
Masa (ljudi) se kontrolišu putem staha, održavanja rasnog pitanja, terorizma, bolesti, itd.....primetite da klasno pitanje u Americi se najšire moguće drži podalje od bilo koje ozbiljne debate...
Ova finasijska kriza, izbor Obame, rat za ovo ili ono je samo posledica namere da neko od globalnih igrača ostvari neki od svojih ciljeva za koji mi nemamo pojma koji je motiv ili krajnja posledica namera.
I tako bi mogli u nedogled tražiti gde je sve počelo i zašto ali suština našeg (misli se na čovečanstvo) problema je što se globalni sistem kontroliše između malog broja ljudi, u svrhu tih istih ljudi, a ne medju državama, medjunarodnom pravu ili bilo kojem drugom univerzalnom principu.
Mi svi smo njihova roba na makro planu.
Na mikro planu neki od nas će proći bolje neki gore...

P.S. o kakvoj globalizaciji pričamo kada jedan čovek poseduje 50 milijardi dolara ili par njih u grupi 500 milijardi dolara dok 99% posto ostalih crkava za parče hleba istovremeno omogućavajući ovim milijarderima da uvećavaju svoje bogastvo...

Meni ova kriza liči na psihološku pripremu mase za mnogo veće konflikte koji slede a koji će imati samo jedan cilj - smanjenje populacije radi održivosti.

Kazezoze Kazezoze 20:18 08.10.2008

Izbori?

kad pochinje ovaj show za hipnotisane mase?
globallocal globallocal 21:55 08.10.2008

Re: Izbori?

o pa show je poceo odavno... 4 November 2008 je grand show...
Kazezoze Kazezoze 23:18 08.10.2008

Re: Izbori?

o pa show je poceo odavno... 4 November 2008 je grand show...

na taj grand show sam mislio, thanks ;-)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana