Literatura

Prevodjenje, čemu?

vladimir petrovic RSS / 04.02.2009. u 18:15

                                                            Prevodjenje je najvažniji svetski posao (Gete)

            Nisam imao u planu da ovih dana pišem post o prevodjenju, ali me je poslednji Jeremijin post inspirisao da iznesem neka svoja vidjenja na tu temu. 

            Neka mi se ne zameri što se usudjujem da se, prilično na brzinu, bavim tako važnom temom kao što je prevodilaštvo, ja koji faktički nisam iz te profesionalne "fele", i koji sam sebi delujem, kada sam u najboljem raspoloženju, samo kao fini, skromnije obdareni pesnik (nekako kao "veliki talent drugog reda", he, he, he). Pri tome, polazim od toga da je zanimljivo ponekad čuti i stavove jednog autsajdera, koji računa da će njegovo pisanje na ovom blogu biti obogaćeno adekvatnim komentarima.

            Nesporno je da je prevodjenje stranih književnih dela nasušna potreba, te da se bez toga ne može. Neka nas u tome ne pokoleba poznata italijanska izreka "Traduttore - traditore", koja doslovno znači «prevodilac-izdajnik», odnosno «prevodilac-previdilac». Ona je umnogome tačna (kaže se da se to više oseća kod poezije nego kod proze), ali pošto ne možemo svi čitati ono što želimo - u originalu, moramo se pomiriti sa prevodima, s tim što je naše pravo da tražimo da ti prevodi budu što bolji. Ovde mi pada na pamet ona stara grčko/latinska izreka «da je nužno ploviti, a živeti nije nužno» (Navigare necesse est, vivere non est necesse); dakle, mora se prevoditi s jednog jezika na drugi, a živeti i nije baš obavezno...

             Naša mudra književnica Isidora Sekulić, koja se i sama bavila književnim prevodjenjem, rekla je: «Prevodi uvek imaju karakter ogleda; svaki ogled zove novi ogled... Prevodi su neizbežna potreba; prevodi su i bela i crna nužda; prevodi isteraju ponekad specifične domete, pa i lepote, ali, u osnovi osnove, prevodi su apsurdna stvar». Prevodi se mogu shvatiti kao «apsurdna stvar» samo ukoliko se podje od činjenice da bi najbolje bilo da možemo strana književna dela čitati u - originalu. Medjutim, svi mi koji manje-više znamo strane jezike ne možemo biti prevodioci, naročito ne -  književni prevodioci. Sve je u tome. Kamo sreće da možemo zaobići prevode i čitati dela koja nas interesuju direktno u originalu, ali ne možemo, bar ne velika većina ljudi...

            Jedan naš drugi vrli pisac, Ivo Andrić, jednom prilikom je rekao: «Više vredi s uspehom prevesti neku dobru knjigu nego napisati pet-šest prosečnih romana». Drugim rečima, prevod se uzdiže na visok nivo stvaralaštva.

            Sve je u tome da se u prevodjenju dobro biraju reči. Za to je potrebno dobro, čak izvanredno poznavanje maternjeg jezika, pre nego poznavanje stranog jezika sa kojeg se (ili na koji se) prevodi.

            A dosta se lako uoči da li je neki prevod dobar ili loš. Zapravo, pre se uoči da je neki prevod loš nego da je dobar. S tim u vezi, Branimir Živojinović, jedan od naših najboljih prevodilaca s nemačkog jezika, s pravom je rekao: "Kad sve prevedem dobro i tačno, to se ne vidi; kad je prevod na nekoliko mesta loš i netačan, svi odmah vide; i najzad, opet niko ne vidi kad je sve netačno i loše.... Medjutim, ko god loše prevodi, negde u sebi to zna".

            Poželjno je, naravno, da prevodi budu što bliži originalu, da se prevodioci ne osmele previše, pa da njihova rukotvorina u priličnoj meri odskoče od orignala s kojeg su slobodno prevodili. S druge strane, ima, naravno, mada dosta retko, prevoda koji čak bivaju bolji - od originala, kada stvaralačka moć prevodioca dodje najviše do izražaja. S tim u vezi, poznata je Borhesova izreka: «Original nije veran prevodu»...

            A da li se baš sve može prevesti s jednog jezika na drugi? Smatram da ne može, neke specifičnosti u pojedinim jezicima (a ima ih itekako) se jednostavno ne mogu prevesti, ali se mogu interpretirati, pa se, stoga, nikako ne sme odustajati od - prevodjenja. Isidora Sekulić je govorila, na primer, da se Njegošev «Gorski vijenac» nikako ne može prevesti na strane jezike, ali se može - prepevati.           

            Ne mogu a da, na kraju, ne pomenem slučaj japanskog pisca Jukija Mišime (Yukio Mishima), koji je meni veoma drag, a koji važi ne samo za «najvećeg japanskog pisca XX veka», već i za najprevodjenijeg japanskog pisca (što je, naravno, povezano jedno s drugim).

            Japanska književnost, tvrde neki dobri poznavaoci japanskih prilika, do nedavno nije bila upućena celokupnom čovečanstvu (kao druge velike književnosti), već isključivo - Japancima. Naime, iz japanskog straha od nerazumevanja stranaca, smatralo se da oni ne mogu da je na odgovarajući način prevedu na svoje jezike, a osim toga, verovalo se da neće ni hteti da je dostojno ocene, pa je dekuražirano svako prevođenje. Zato je ona tako sporo prodirala u domove i biblioteke Zapadnjaka.

            Takav je donekle bio i Jukio Mišima. Medjutim, kada se lično uverio da su neki prevodioci njegovih knjiga na engleski bili izvrsni poznavaoci japanskog jezika, on je prevodiocima iz zemalja van engleskog jezičkog područja preporučivao da se ne trude da prevode njegova dela direktno sa japanskog, nego neka to čine - sa engleskog jezika. Polazio je, dakle, od pomenute urodjene japanske skepse po kojoj je strancima mnogo lakše da upoznaju i dobro govore engleski nego japanski jezik. Tako imamo slučaj prevoda sa - prevoda, umesto sa originala. Mi danas imamo situaciju više Mišiminih knjiga prevedenih na srpski sa engleskog jezika (jedna - «Mornar koji nije voleo more» - je čak prevedena  s - nemačkog), dok je samo jedna jedina knjiga prevedena direktno sa japanskog («Zlatni paviljon», u prevodu Dejana Razića). S tim u vezi, zabeležena je Mišimina izjava: «Imajući u vidu da, skromnost po strani, ja pišem prilično lako, to se čudim ponekad kad vidim da prevodioci mojih dela na engleski jezik, sa kojima sam najviše u vezi, imaju teškoća sa prevođenjem. Moj je stav da budem tolerantan i prema sitnim pogreškama prevodilaca, jer shvatam da su moje poruke prvenstveno namenjene mojim zemljacima, dakle Japancima, a da ih stranci, i u najidealnijem prevodu, ne mogu na pravi način shvatiti».

                Ovde želim da pomenem i to da slične slučajeve imamo i među evropskim piscima koji su pisali na tzv. malim jezicima. Naime, češki pisci Pavel Kohout i Vaclav Havel, dok su bili disidenti (Kohout u egzilu, Havel u zatvoru), zahtevali su da se njihove knjige prevode s -  nemačkog, a ne sa češkog jezika, na kome su pisane).

                Evo nekoliko trivijalnosti:

                Postoje prevodi koji se smatraju umetničkim delima i čije vrednosti ostaju priznate i u slučajevima novih prevoda istih dela u pitanju. S tim u vezi navešću tri primera:

            - Zbirka arapskih priča "Hiljadu i jedne noći" (Les Mille et Une Nuits), prevedena na francuski na prelazu izmedju XVII i XVIII veka, od strane Antoana Galana (Antoine Galland, 1646-1715), i danas se smatra najboljim francuskim prevodom, iako je nakon Galanovog bilo još nekoliko prevoda.

            - U Vel. Britaniji imamo slučaj "Autorizovane verzije kralja Džejmsa" (The Authorized King James Version of the Holy Bible"), iz XVII veka, kao najbolji prevod Biblije na engleski jezik (prevod su izvršila 47 prevodilaca po direktnom nalogu kralja Džejmsa), i taj prevod je i danas u upotrebi.

            - Mi u Srbiji imamo prevod Svetog pisma (Biblije) od strane Vuka St. Karadžića (Novi Zavet) i Djure Daničića (Stari zavet), iz XIX veka,  koji je i danas u upotrebi, mada je bilo novijih prevoda. 

             Na kraju, da dodam još i ovo:

             - Kolja Mićević, poliglota i briljantan prevodilac iz Banja Luke (kome se i tradicionalno skeptični Miroslav Krleža divio za prevode Balada F. Vijona na srpsko-hrvatski jezik), preveo je Danteovu "Božanstvenu komediju" na francuski (prva rimovana verzija na tom jeziku) i na srpski jezik. Prevodio je direktno sa toskanskog jezika, na kome je Danteovo famozno delo bilo napisano. Kažu da mu je trebalo za ta dva prevoda (francuski i srpski) oko dvadeset godina. 

                 - Ja koji govorim francuski i engleski, čitam najradije knjige u srpskom prevodu, ali pritom volim da imam pri ruci i original, tek da bacim pogled kada mi nešto zapne, odnosno nije mi potpuno jasno prevodiočevo stvaralaštvo.



Komentari (150)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 03:26 06.02.2009

Re: Sjajan tekst

Unfuckable
e ako si se ulogovala - onda ništa

Стварно си луд!!!
topcat
Sto me posebno nervira su lose i sturo prevedeni filmovi.

Чек, сестрице, да ли ти знаш колико се плаћа за превод једног филма? Овде, код нас, 50-70 еура. Паз' сад мангупа који преводећи филмови треба да заради за 'леба.

Ја, лично, по препоруци превео два филма по Шекспировим драмама, који користе оригинални текст: Ромео и Јулија База заборавих му презиме и Ричарда Третјег са Ал Паћином, заборавих режисера. Дали су ми највећи хонорар у историји преводилаштва филмова, читавих 150 евра (тада марака?) по филму, и то су ми нагласили. Дакле, ако има неко да ме псовао у биоскопу, слободно може да се јави.

Парадокс: ухватио сам пре ко зна колико година један од ова два филма на телевизији, кад оно -- неки сасвим трећи превод.

Проблем је што при превођењу филмова постоји ограничен број карактера за један титл и његово тачно трајање, па се ти, мајковићу, снађи. Такође, дешава се да се филм преводи само са дијалог листа (ја их имао, али сам и пре превођења одгледао филмове), па онда преводиоцу лако може да зафали контекст, те ствар оде дођавола...

Уосталом, питајте Мирелу за хонораре ;-)

Unfuckable Unfuckable 06:54 06.02.2009

Re: Sjajan tekst

Стварно си луд!!!

jes' tićemikažeš
antonacci antonacci 15:45 05.02.2009

King James Bible

Verzija kralja Dzejmsa nije ni najbolja ni najtacnija, samo je najmelodicnija zbog tog "sekspirovskog" jezika.

Istina je da je najvise u upotrebi, ali to je zato sto nema copyrighta na prevod pa svako moze da je stampa za dzabe. :))

Inace - preporuka za tekst.
topcat topcat 15:56 05.02.2009

Re: King James Bible

antonacci
Verzija kralja Dzejmsa nije ni najbolja ni najtacnija, samo je najmelodicnija zbog tog "sekspirovskog" jezika.


A koja je najbolja and najtacnija?

vladimir petrovic vladimir petrovic 07:45 06.02.2009

Re: King James Bible

Antonacci
Verzija kralja Dzejmsa nije ni najbolja ni najtacnija, samo je najmelodicnija zbog tog "sekspirovskog" jezika.
Istina je da je najvise u upotrebi, ali to je zato sto nema copyrighta na prevod pa svako moze da je stampa za dzabe. :))


Slažem se.

Ovde bih dodao da Biblija važi za NAJPREVODJENIJU knjigu na svetu.

Drugim rečima, drži slavan rekord ne samo medju svetim, religijskim knjigama, nego uopšte, jer mnogi u Bibliji vide - literaturu.
maki100 maki100 16:14 05.02.2009

Mornar koji je izneverio more


Zar naslov Misimine knjige nije "Mornar koji je izneverio more"?
Kad smo vec kod prevodjenja...

vladimir petrovic vladimir petrovic 16:36 05.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

Maki100
Zar naslov Mišimine knjige nije "Mornar koji je izneverio more"?
Zvuči malo lepše nego da ga nije voleo.
Inače je knjiga odlična, baš kao i "Zlatni paviljon".


Hm.
Volim kad naidjem na nekog ko iole pažljivo čita. Hvala. Ja sam toliko žurio dok sam završavao ovaj post o prevodjenju, da sam se malo pomeo u naslovu te izvanredne Mišimine knjige.

Tačno je, naslov Mišimine knjige u srpskom prevodu je «Mornar koji je izneverio more».

Evo kako stoji stvar. U originalu, naslov je «Gogo no Eiko», što bukvalno znači «Popodne slave», dok je u prevodima na zapadne jezike preferiran naslov «Mornar koji je izneverio more».

Na engleskom to je “The Sailor Who Fell From Grace With the Sea”, na francuskom “Le marin rejeté par la mer”, na španskom “El marino que va perder la gracia del mar”, na holandskom “Een zeeman door de zee verstoten”; među ostalim značajnijim evropskim narodima jedino Italijani nisu sledili taj šablon, već su dali bukvalan naslov “Il sapore della Gloria” («Popodne slave»).

Slažem se da je "Zlatni paviljon" jedna od najboljih Mišiminih knjiga.
maki100 maki100 16:48 05.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more


miniko63 miniko63 17:20 05.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

maki100



Odlicna zavrsnica
niccolo niccolo 17:56 05.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

U originalu, naslov je «Gogo no Eiko», što bukvalno znači «Popodne slave», dok je u prevodima na zapadne jezike preferiran naslov «Mornar koji je izneverio more».

Drugim rečima prevod nema ama baš nikakve veze sa originalom?
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:18 05.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

Niccolo
Drugim rečima prevod nema ama baš nikakve veze sa originalom?


Da. Primetno je da je pitanje naslova dela koje se prevodi sa stranog jezika ponekad svojevrstan problem. Srećom, u većini slučajeva, prevodi se onaj naslov koji je autor dela dao. Medjutim, ne retko, izdavači insistiraju na promeni naslova, s obrazloženjem da originalni naslov, u doslovnom prevodu, ne bi bio odgovarajući za novo tržište, i ne bi "dovoljno lukrativan, odnosno ne bi dobro prodavao knjigu". Stoga se izmišlja naslov, shodno volji prevodioca i izdavača, naslov koji ne mora da ima ama baš ikakvu vezu sa originalom. Autori, kojima je stalo da se knjiga objavi u inostranstvu, najčešće su primorani da prihvate to promenu naslova.

Upravo to se dogodilo sa Mišiminom knjigom "Popodne slave", koja su u stranim prevodima najčešće prevodi sa "Mornar koji je izneverio more".
niccolo niccolo 21:37 05.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

Dobro, to deluje logično, zaista Mornar... deluje interesantnije nego Popodne slave
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:54 05.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

Niccolo
Dobro, to deluje logično, zaista Mornar... deluje interesantnije nego Popodne slave


Jeste logično, ali i - nije.

Znaš, kao što Eskimi imaju drukčiji osećaj za sneg od ljudi koji nisu naviknuti na mnogo snega, tako i Japanci, koji žive na ostrvima, dakle neizbežno su okruženi morem, imaju posebno shvatanje mora i mornara. Stoga Mišimi verovatno nije bilo 'zabavno' da u naslovu stavi baš tu reč - 'mornar'. Važnije mu je bilo da asocira kraj, ali kraj koji je - slavan.

U pitanju je jedna vrlo zanimljiva, ali umnogome teška knjiga. Laka je za čitanje, ali je teška za 'varenje', jer je na ivici horora. Sa mnogo simbolizma - sve važnije akcije svih protagonista knjige imaju simbolična značenja. Ništa nije slučajno.

Reč 'slava' iz japanskog naslova je sinonim za 'život', tako da se radi o 'drugom delu' života čoveka koji je napustio more da bi se oženio udovicom, sa detetom (dete, trinaestogodišnji dečko, natprirodno inteligentan, će mu doći glave). Stoga je za Japance sigurno adekvatniji naslov "Popodne slave"; ovo "Mornar koji je izneverio more" bi im moglo izgledati suviše prozaično. A Mishima je, naravno, prvenstveno pisao za - Japance.

Preporučujem ti da pročitaš tu knjigu (premda je dugo nema u knjižarama), kao i "Zlatni paviljon" (prošle jeseni, za Sajam knjiga, Rad iz Beograda je štampao drugo izdanje, u odličnom prevodu, tako da je vrlo dostupna).
niccolo niccolo 23:25 05.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

Preporučujem ti da pročitaš tu knjigu

Hoću. Ako je nađem...
A ovo oko naslova se slažem, Mishimin naslov je "dublji" i kao takav mi se više sviđa...Ali duboki naslovi ne prodaju knjige među širom čitalačkom publikom. A, sve je to na kraju dana oko biznisa
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 03:46 06.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

vladimir petrovic
Na engleskom to je “The Sailor Who Fell From Grace With the Sea”, na francuskom “Le marin rejeté par la mer”, na španskom “El marino que va perder la gracia del mar”, na holandskom “Een zeeman door de zee verstoten”; među ostalim značajnijim evropskim narodima jedino Italijani nisu sledili taj šablon, već su dali bukvalan naslov “Il sapore della Gloria” («Popodne slave»).

“The Sailor Who Fell From Grace With the Sea” = Морнар КОГА је изневерило море? (fell from grace:
lose favor; go back into sin)
“Le marin rejeté par la mer” = види изнад
“El marino que va perder la gracia del mar” = види изнад

библијски израз, упућује ка: изгубити милост (Божју) = пасти у немилост (код Бога) = бити одбачен (од стране Бога)

“Il sapore della Gloria” = УКУС славе?

Или сам ја толико уморан, у ово рано јутро, да више ништа не видим?
mirelarado mirelarado 03:54 06.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

“The Sailor Who Fell From Grace With the Sea” = Морнар КОГА је изневерило море? (fell from grace:
lose favor; go back into sin)
“Le marin rejeté par la mer” = види изнад
“El marino que va perder la gracia del mar” = види изнад

библијски израз, упућује ка: изгубити милост (Божју) = пасти у немилост (код Бога) = бити одбачен (од стране Бога)

“Il sapore della Gloria” = УКУС славе?

Или сам ја толико уморан, у ово рано јутро, да више ништа не видим?


Вид те одлично служи.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 04:02 06.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

mirelarado
“The Sailor Who Fell From Grace With the Sea” = Морнар КОГА је изневерило море? (fell from grace:
lose favor; go back into sin)
“Le marin rejeté par la mer” = види изнад
“El marino que va perder la gracia del mar” = види изнад

библијски израз, упућује ка: изгубити милост (Божју) = пасти у немилост (код Бога) = бити одбачен (од стране Бога)

“Il sapore della Gloria” = УКУС славе?

Или сам ја толико уморан, у ово рано јутро, да више ништа не видим?


Вид те одлично служи.

Ђенкујем, сад сам с пута, преш'о 500 километара, па кô рекох... ноћ је мрачна, па се човек у њој изгуби...
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:15 06.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

“Le marin rejeté par la mer” = види изнад
“El marino que va perder la gracia del mar” = види изнад

библијски израз, упућује ка: изгубити милост (Божју) = пасти у немилост (код Бога) = бити одбачен (од стране Бога)


Slažem se. Na francuskom, bukvalno jeste: "Mornar odbačen od mora"; na španskom "gubi milost mora".
The Sailor Who Fell From Grace With the Sea” = Морнар КОГА је изневерило море? (fell from grace:
lose favor; go back into sin)


Mislim da, ipak, nije more izneverilo čoveka nego čovek - more ("with the sea", a ne "of the sea".

Ponavljam da je Mišimin naslov bio "Popodne slave". Ja sam to shvatio kao krajnju fazu slave, odnosno života.
gordanac gordanac 08:37 06.02.2009

---

潇 潧  楥 潫

"Gogo no eiko" teško da može biti "Popodne slave" ili "Ukus slave", fraza na japanskom podrazumeva upotrebu reći "popodne" i izraza "iznenadne, neočekivane promene" i meni se čini da bi "veran" prevod sasvim odgovarao:
"Neočekivana popodneva" ili "Neočekivano popodne" (na engleskom isto dobro zvuči, a nije loše ni na nemačkom, italijanskom, francuskom...). Jer to je ono što u knjizi piše - sasvim iznenadni životni obrti i neočekivani ishodi jedne (ili više) životnih sudbina.
Prevod "Mornar kojeg je izneverilo more" je, čini mi se, svojevrstan "poetski prepev" upravo te ideje.
Unfuckable Unfuckable 09:02 06.02.2009

Re: ---

neočekivana gordanac
nije loše ni na srpskom
pa gde si bre ti gordanac ?
logovanje..... huh ?
teodorakaze teodorakaze 10:09 06.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

“The Sailor Who Fell From Grace With the Sea” = Морнар КОГА је изневерило море? (fell from grace:
lose favor; go back into sin)


Ako je do preciznosti, onda mislim da se iz fraze ne vidi ko je koga izneverio, vec samo je mornar odbacen od mora (kao sto stre rekli 'pao u nemilost') - sto bi onda moglo da znaci i da je more izneverilo mornara i da je mornar izneverio more, ali bi to onda mogao samo biti uzrok pada u nemilost, a ne sinonim za isti.

Mozda sam nesto previdela, ali bas volim ove jezicke 'neudomice' (sto bi rekao jedan moj prijatelj)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:17 06.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more


Како је настао енглески наслов Мишимине књиге и шта значи.

Gary Dexter investigates The Sailor Who Fell from Grace with the Sea by Yukio Mishima
When made into a film in 1976, The Sailor Who Fell from Grace with the Sea was described by Punch as 'an everyday tale of torture, scopophilia, copulation, masturbation, dismemberment and antique dealing'.
All true, though the original title of Yukio Mishima's 1963 novel was rather different. It was Gogo no Eiko, which hinges crucially on the homonym eiko, and can be rendered either 'An Afternoon's Glory' or 'An Afternoon's Towing'.
Mishima's English translator, John Nathan, was stumped (all he could think of was Glory is a Drag) and went to the author for help. Mishima, who hungered after the Nobel Prize, decided he wanted 'a long title in the manner of À la Recherche' - perhaps to impress the committee - and chose The Sailor Who Fell from Grace with the Sea, in reference to the (extremely gruesome) downfall of the main character.
But it did him little good: sales were disappointing, even in Japan.
vladimir petrovic vladimir petrovic 10:31 06.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

Teodorakaze
Ako je do preciznosti, onda mislim da se iz fraze ne vidi ko je koga izneverio, vec samo je mornar odbacen od mora (kao sto stre rekli 'pao u nemilost') - sto bi onda moglo da znaci i da je more izneverilo mornara i da je mornar izneverio more, ali bi to onda mogao samo biti uzrok pada u nemilost, a ne sinonim za isti.


Kao što sam negde već rekao, moje shvatanje je da Istočnjaci imaju mnogo suptilniji, pa i sublimniji prilaz prirodi nego mi. Oni smatraju da je čovek samo jedan deo prirodi, i to manje važan.
More je priroda; za Japanca more ima poseban značaj. Čovek je sporedan. Ne može more biti iznevereno od čoveka, samo čovek može, u sitnosti svojoj, da se razočarava, odnosno da izneverava, ali samo sa aspekta svoje sopstvene psihe, pa i sujete. More ne haje.

Shodno sadržaju knjige, čovek je nespreman (čitaj: nekompletan) otišao na more. Ako čovek ostavi more kako bi se "prizemljio", i to zbog tako prozaičnog razloga kao što je zaljubljivanje u jednu ženu, to je - neoprostivo. Za koga?

Sve je u tome. Pastorak i njegova dva-tri druga, banda izuzetnih pametnjakovića (uzrasta 13-14 godina), smatra zločinom to što neko napušta more da bi se - oženio i skućio. Da bi postao otac. (Pametnije je da se čovek prvo oženi, oformi porodicu i onda sve napusti i preda se moru, a ne obrnuto).

A što je najvažnije, kroz celu priču se nazire moto: očevi, čemu?

Stoga se dolazi do zaključka da onaj koji izneverava more mora biti kažnjen. I biva. Fatalno.

vladimir petrovic vladimir petrovic 10:38 06.02.2009

Re: Mornar koji je izneverio more

Predrag Brajović
Како је настао енглески наслов Мишимине књиге и шта значи.


Dobro si ovo izbunario.

Mislim da je to dosta logično objašnjenje.

P. S. A film koji se ovde spominje je posebna priča. Pomalo - smešna.

Američki režiser Luis Džon Karlino (Lewis John Carlino) je 1976. godine napravio film po ovoj Mišiminoj noveli, u kome su igrali Sara Majls (Sarah Miles) i Kris Kristoferson (Chris Christopherson). Iako je film zadržao naslov “The Sailor Who Fell From Grace With the Sea”, imena tri glavne ličnosti (Fusako, Rjudji i Noboru) su amerikanizovana (Fusako je postala An Ozborn, Rjuđi je Džim Kameron a Noboru se zove Džonatan Ozborn). Valjda je to učinjeno zato da se siroti Amerikanci ne bi mučili sa originalnim (a njima nakaradnim) japanskim imenima.
gordanac gordanac 11:46 06.02.2009

Re: ---

pa gde si bre ti gordanac ?
logovanje..... huh ?

:))))
logovanje, čemu?
(znam da će Vladimir Petrović razumeti koliko me veseli ova šala i koliko je u suštini - puna duha....)
VolEm kreativno smejanje više nego `leba da jedem (a `leba volim onoliko, a o čvarcima i da se ne govori! :))))

Unfuckable Unfuckable 12:27 06.02.2009

Re: ---

'leb brez čvaraka ti je k'i blog brez logovanja
k'i Pižon brez "čemu?"
k'i pivo bez akcize


Unfuckable The Netko Će Jako Žaliti Zbog Toga
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:39 06.02.2009

Re: ---

gordanac
pa gde si bre ti gordanac ?
logovanje..... huh ?

:))))
logovanje, čemu?
(znam da će Vladimir Petrović razumeti koliko me veseli ova šala i koliko je u suštini - puna duha....)
VolEm kreativno smejanje više nego `leba da jedem (a `leba volim onoliko, a o čvarcima i da se ne govori! :))))


Ох-ох-ох, добро дошли, блогерко Горданац (ух, што волим да сам родно равноправан!). Long time no see. We miss you. (У ствари, ја само да ти кажем турили оне "наше" блогове о литератури и сличним стварима у неке стручне радове о савременом тренутку српске литературе и полемикама. Па ти види. Тако је то кад имаш везу ;-)
gordanac gordanac 15:32 06.02.2009

Re: ---

....у неке стручне радове о савременом тренутку српске литературе и полемикама. Па ти види. Тако је то кад имаш везу ;-)

:)))))))))))))))))
Predrag Brajović,
ne treba nam veza nikakvijeh
naoštri der sade tastature svoje,
naočara divna stakla si usjaji,
da zametnemo polemičke kavge,
kavge zdrave i osmeja pune
a na polzu svakolikog spisanija
i veselja uma gimnastikom lakem...

Neka bude što biti ne može, neka bude skupa štreberskoga! :))))

Давај пост! Давај есеј!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:04 06.02.2009

Re: ---

gordanac
....у неке стручне радове о савременом тренутку српске литературе и полемикама. Па ти види. Тако је то кад имаш везу ;-)

:)))))))))))))))))
Predrag Brajović,
ne treba nam veza nikakvijeh
naoštri der sade tastature svoje,
naočara divna stakla si usjaji,
da zametnemo polemičke kavge,
kavge zdrave i osmeja pune
a na polzu svakolikog spisanija
i veselja uma gimnastikom lakem...

Neka bude što biti ne može, neka bude skupa štreberskoga! :))))

Давај пост! Давај есеј!

Стиже, само да поизбацујемо ове немирне ђаке са часа, или барем да се ситуација мало смири, знаш већ како то иде ;-)
gordanac gordanac 18:25 06.02.2009

i još...

...evo Oštrooki, i - pesmica...
Ovoliki lep post, komentari još većem i lepšiji, a muzike nigde..tz.tz.tz. ne valja bez muzike, drugovi i drugarice, ne valja nikako, "...sklon`te čaše i bokale, razbio bi svet od šale, samo da je slučajno od stakla...." (što bi rekao jedan ovijeh dana :))))...

pa gde si bre ti gordanac ?


vladimir petrovic vladimir petrovic 20:31 06.02.2009

Re: i još...

Gordanac
...a muzike nigde..tz.tz.tz. ne valja bez muzike, drugovi i drugarice, ne valja nikako...


Baš nam je, vala, nedostajala!

Prava stvar.

I sto je vazno: od prave - pravima.

Tnx
Unfuckable Unfuckable 01:23 07.02.2009

Re: i još...

pazi ovi
al' se raspištoljili
ivana23 ivana23 18:11 05.02.2009

Nula

- Čarls Sife
Jednostavnim i jasnim jezikom, a sa entuzijazmom retkim među onima koji se usuđuju da objašnjavaju matematiku, Čarls Sife pokušava da objasni jedan od najneobičnijih pojmova u nauci.

Naučnici starog Vavilona su izmislili nulu, stari Grci su je zabranili, Hindu tradicija ju je obožavala, a crkva je nulu koristila u borbi protiv jeretika. U prošlosti je moć nule proglašavana demonskom da bi od vremena prosvetiteljstva postala najznačajnije oruđe matematike. Ova knjiga prati ovaj broj kojeg nema od njegovog rođenja kao istočnjačkog filozofskog koncepta do nule kao mehanizma za rešenje misterije crnih rupa!

Elegantna, duhovita i prosvetljujuća, knjiga "Nula" predstavlja privlačan i zadivljujući ogled o najčudnijem od svih brojeva u univerzumu i jedan od najvećih paradoksa ljudske misli.


* Knjiga se pojavila u prodaji pre nekoliko dana. Prosle subote ju je moj sin kupio, a danas mi kaze: Kakav ocajan prevod, zamisli - prevodilac ne pravi razliku izmedju broja i cifre!!!. Ima jos gluposti, al' da ne smaram...
Ovo nije klasicna knjizevnost, nije potrebno nikakvo nadahnuce, Nula je od strane Vasington posta izabrana za najbolju naucno popularnu knjigu u 2008. godini. Potrebno se samo dobro znanje engleskog jezika i elementarno, skolsko poznavanje materije.
Mozda je zbog loseg prevoda i tako jeftina (390,00 dinara).


vladimir petrovic vladimir petrovic 23:04 05.02.2009

Re: Nula

Ivana
Mozda je zbog loseg prevoda i tako jeftina (390,00 dinara).


Verovatno je tako, umesto da je obrnuto - da je dobro prevedena i opremljena i još - jeftina. Neko će da pita: gde to ima? Pa ima, u mnogim zapadnim zemljama knjige nisu toliko skupe, verovatno prvenstveno zato što se štampaju veći tiraži.
ivana23 ivana23 18:11 05.02.2009

Nula

dupli post - obrisati.

miniko63 miniko63 19:21 05.02.2009

Upotreba reči i njehov pravi smisao

Prevodjenje, naravno!

Vaš ljubazni komšija!
jasnaz jasnaz 13:37 07.02.2009

Mајстори

Гаргантуа и Пантагруел – Франсоа Рабле

Превод: Станислав Винавер





___________

I tužan pogled gospodina profesora V. Košutića dok, pozdravljajući nas prvake na jugoslovenskoj i svetskoj književnosti, davnih dana, izgovara: To vam, drage moje kolege, ako ne čitate u originalu, i ne vredi mnogo truda, ali ajde da probamo................
_______________________________________
vladimir petrovic vladimir petrovic 13:52 07.02.2009

Re: Mајстори


Jasnaz
Гаргантуа и Пантагруел – Франсоа Рабле
Превод: Станислав Винавер


Ja sam jedan od poklonika Stanislava Vinavera. Stoga smatram da bi ovu klasicnu knjigu trebalo citati ne samo zbog samog Rablea (by the way, obradovao sam se kada su u poslednjem turnusu preimenovanja beogradskih ulica kod nas u Mirijevu jednu nazvali po - Rableu), vec i zbog Vinavera.

Hvala, Jasnaz, na ovom ukazivanju.
jasnaz jasnaz 14:10 07.02.2009

Re: Mајстори

Hvala, Jasnaz, na ovom ukazivanju.

Hvala gosn Petroviću na izboru teme!
marco_de.manccini marco_de.manccini 05:00 08.02.2009

одличан центаршут Пижоне!

Prevodjenje je najvažniji svetski posao (Gete)


Математичари су као Французи, шта год им кажеш они преведу на свој језик и то je одмах нешто савим друго (Гете).
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:18 08.02.2009

Re: одличан центаршут Пижоне!

Quel plaisir, Marco, de te revoir ici...

Bas mi je drago da si ponovo sa nama.

Gete je, kao i svi koji su u kulturi tog vremena nesto znacili, voleo Francuze, ali im se i podsmevao, zato sto su bili prilicno drukciji od ostalih. (Englezi su ga manje zanimali, premda je cenio, pa cak i precenjivao Bajrona).

Pisati (i prevoditi) se mora, ostalo je manje vazno, n'est-ce pas?
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:19 08.02.2009

Re: одличан центаршут Пижоне!

плезир ис мајн.

видиш, ти кажеш (уз малу Гетеову помоћ)
Prevodjenje je najvažniji svetski posao

а ја покушавам да некако и математичаре ту убацим (уз малу Гетеову помоћ), да би испало да и они раде светски посао.
vladimir petrovic vladimir petrovic 23:17 08.02.2009

Re: одличан центаршут Пижоне!

Marco de.manccini
...а ја покушавам да некако и математичаре ту убацим (уз малу Гетеову помоћ), да би испало да и они раде светски посао.


Ma shvatam. Samo matematičarima nije bio potreban Gete. Moglo bi se reći:
They rule! Long live mathematicians!

A mudri Gete je verovatno, izgovarajući pomenutu misao o prevodjenju, hteo pribeći u pomoć 'slabašnima', odnosno onima koji su od kako je veka i sveta nedovoljno cenjeni, te često smatrani - običnim zanatlijama.

A u tekstu, kao što si video, ja sam bio dovoljno drzak da dodatno citiram i Andrića, koji je ustvrdio da dobar prevod stranog dela može više značiti nego nekoliko prosečnih romana napisanih na svom maternjem jeziku.

To kažem ja koji nisam ni prevodilac, ni matematičar, ni...
topcat topcat 06:50 08.02.2009

mali prilog ;)

marco_de.manccini marco_de.manccini 15:02 08.02.2009

Re: mali prilog ;)

има грешка на овом знаку. треба да стоји "carefully fall into the river"
topcat topcat 17:05 08.02.2009

Re: mali prilog ;)

sam znak je greska.
zato je tu.

znak, cemu?
vladimir petrovic vladimir petrovic 17:25 08.02.2009

Re: mali prilog ;)

Topcat
...znak, cemu?


Pa ne možemo tačno znati kad ne znamo - kineski!

Možda je ovaj engleski prevod baš dokaz da prevodima ne treba uvek verovati, n'est-ce pas?
Možda je trebalo da stoji samo: Beware of the River! PAZI, REKA!
topcat topcat 21:45 08.02.2009

Re: mali prilog ;)

vladimir petrovic

Pa ne možemo tačno znati kad ne znamo - kineski!

Aj kad tako cjepidlacite, saznat cemo.
Samo malo strpljenja...da upecam svog bivseg ucenika!
topcat topcat 05:37 09.02.2009

Re: mali prilog ;)

Dakle copy/paste od strucnjaka:

Caution, keep away from river
(or you'll fall)
vladimir petrovic vladimir petrovic 07:41 09.02.2009

Re: mali prilog ;)

Hvala, Topcat. Rešili smo zagonetku neadekvatnog prevoda. (Dobar primer da takvi prevodi mogu da zbunjuju; drugim rečima, čak i kod običnih stvari potrebno je da je prevod ispravan - a o tome smo uglavnom govorili na ovom mestu).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana