Kultura

Istočnjačke religije, čemu? (II)

vladimir petrovic RSS / 10.04.2009. u 17:11

                                                       Obožavajući božanstvo, čovek i sam postaje božanstvo (Upanišade)

1. Smatra se da je Indija kolevka indoevropskog čoveka, a važi i za «carstvo religija». Zajedno sa Kinom, ona spada u najstarije značajnije civilizacije koje traju. Svojevremeno, bila je antipod Antičkoj Grčkoj.

Izgleda da su Indijci, za razliku od druga dva velika azijska naroda danas, Kineza i Japanaca, mnogo skloniji dubokoj religioznosti i razmišljanjima o apstraktnim sadržajima, što se manifestuje u njihovim verskim učenjima. Zapravo, ni u jednoj drugoj azijskoj zemlji u poslednje tri-četiri hiljade godina religija nije bila tako važna i tako moćna kao u Indiji. I nigde nije bila uzvišenija, niti je inspirisala tako duboka filozofska razmišljanja. Stoga mnogi smatraju da su Indijci najreligiozniji i najfilozofskiji od svih naroda sveta, pa snažna duhovnost, kristalno jasna misao i sveta kreativnost Indije uzbudjuju učene ljude širom planete.

Indiju (koja je danas druga najmnogoljudnija zemlja na svetu, sa preko jedne milijarde stanovnika) karakterišu velike raznolikosti. Duh prilagodljivosti Indijaca učinio je da hinduizam, kao najvažnija indijska religija, postane prvenstveno «skup filozofija, religija, mitologija i magija». Za razliku od biblijskih religija, hinduizam nije striktno religija kako se to na Zapadu shvata, više je stvar ponašanja nego verovanja ljudi. Naime, Hinduse (poklonike hinduizma) više povezuje ono što rade nego onu u šta veruju, premda je vrlo malo toga što svi praktikuju i u šta svi veruju. Otuda proističe širok racionalistički pristup Indijaca religiji.

Obično se kaže da tradicionalni indijsko-filozofski sistem nije protiv života, ali smatra da je život patnja i da se spokojstvo može naći samo u dubokim meditacijama. Zato hinduizam uči kako da se svakolika božanska mudrost pomiri s velikom ljudskom patnjom. A patnja je svevremena i sveprisutna, naročito u - zemlji Indiji.

Vil Djurant (Will Durant), američki pisac, istoričar i filozof, koji je (u saradnji sa suprugom Arijel) napisao jedanaestotomnu, svetski poznatu «Istoriju civilizacije», smatra da su indijska verovanja duboko obeležena nepovoljnim klimatskim uslovima. On kaže: «Od Delhija do Sri Lanke preovladavajuća činjenica jeste vrućina, vrućina koja slabi telo, skraćuje mladost, utiče na najspokojniju religiju i filozofiju stanovništva. Jedino olakšanje od vrućine je da čovek mirno sedi, ne čini ništa, ne želi ništa. U takvim teškim vremenskim uslovima, bedni ljudi su bili skloni da život vide kao bolnu kaznu pre nego kao nekakvu nagradu. U letnjim mesecima monsunski vetar može doneti osvežavajuću vlažnost i plodne kiše s mora. Medjutim, kada se monsun izjalovi, Indija gladuje i - sanja o nirvani». Takav prilaz, po kome je indijsko religijsko-filozofsko učenje reakcija na teške životne prilike, jeste tačan i nije tačan, jer ima još naroda u drugim krajevima sveta, koji žive u izuzetno teškim klimatskim uslovima i u večnom siromaštvu, a njihova religijsko-filozofska učenja jesu plitka.

Indijci su uspeli, na način koji im je najviše odgovarao u datim uslovima, da stvore jednu od najvećih trajnih civilizacija na svetu, sa svojim markantnim religijsko-filozofskim sistemom. Taj sistem, raznovrstan ali kompaktan, podložen je mnogim modifikacijama koje mu, ipak, ne mogu nauditi.

Indija je od vajkada pridavala izuzetnu važnost visokoj umnoj koncentraciji, moralnoj disciplini, fizičkim vežbama, izvodjenju ravnoteže u fizičkoj i duhovnoj strukturi čoveka. Tako veština joge, tipična za Indijce, budi uspavana čula čoveka kako bi mu omogućila da dovede sebe «u sklad sa uzvišenim vibracijama vasione».

Filozofsko-religijski pristup Indijaca umnogome se razlikuje, naravno, od pristupa ljudi na Zapadu. S tim u vezi, neki učeni ljudi na Zapadu stavljaju primedbu «da je indijska misao mistična, a ne racionalna, da se bazira više na metafizici nego na logici i da sadrži više mitologije nego metafizike». Sa svoje strane, indijski mislioci zapadnu metafiziku smatraju «intelektualnom gimnastikom», koja nije u stanju da dospe do logične suptilnosti najklasičnije tradicije indijske filozofije.

Naime, kao složen religijsko-filozofski sistem, hinduizam zbunjuje zapadnog čoveka svojom kosmogonijom i ikonografijom, svojom veoma komplikovanom mitologijom, a i time što predstavlja niz metafizičkih sistema koji se često uzajamno isključuju. Hinduistički panteon bogova jeste (verovatno) najmnogobrojniji u velikim svetskim religijama. Stoga se postavlja pitanje da li i u kojoj meri Zapadnjak može shvatiti indijska verska učenja?

Karl G. Jung, baveći se odnosom psihologije i religije a poznajući dobro istočnjačke religije, smatrao je da zapadni čovek nije u stanju da integralno prihvati indijska verska učenja i da ostane - normalan, zbog toga što takva učenja nisu u skladu sa najdubljim slojevima ljudske ličnosti evropskog čoveka. Verovatno je to u značajnoj meri tačno, premda meni izgledao kao preterivanje. Pitanje bi se moglo postaviti i obrnuto: da li bi Indijac bio u stanju da integralno prihvati hrišćanska verska učenja i da ostane normalan? Pritom, pored ostalog, imam u vidu reči danskog filozofa i teologa Serena Kirkegora (Søren Kierkegaard): «Ako smem nešto prebaciti hrišćanstvu, evo: kako je hrišćanstvu mogla doći ideja da je ono mogućno za sve ljude, ili makar samo za mnoge? Hrišćanstvo koje Hristos propoveda, niko na može izdržati. Kada ga apostoli propovedaju, već je lakše primiti ga. A kad ga neka budala propoveda, eto nas hiljade hrišćana». Naime, ja smatram da Zapadnjak može shvatiti, kada je Indija u pitanju, više nego što se misli da može, samo ako hoće. S druge strane, verujem da polazno stanovište zapadnog čoveka treba da bude pokušaj da spozna indijska velika učenja u meri u kojoj to može, s tim da ne insistira na integralnom, jer integralnog spoznavanja zapravo i - nema. Makoliko se čovek trudio, nešto uvek ostaje nedokučeno i neshvaćeno, u upravo to mu omogućuje da ostane normalan. Uostalom, ja smatram da ni u jednoj religiji nije dobro - sve shvatiti.

Mnoge stvari iz domena religija jesu izvan granica uporedivosti. Neki religijski analitičari s pravom kažu da je logika u religiji defanzivno oružje, da izvesnost vernika nije izvesnost matematičara i fizičara. Stoga, ne treba uporedjivati izvesnost vernika u indijskim, s jedne, i biblijskim religijama, s druge strane.

2. Na Istoku se kaže: «Kada mudrac pokazuje mesec, budala vidi samo prst». Kada se razmatra hinduizam, suštinu treba tražiti izvan pojavnog izuzetno velikog mnoštva bogova i paganskih, odnosno primitivnih običaja.

Hinduizam, religija traženja krajnje realnosti, nastao je pre više od tri hiljade godina, mada su njegovi današnji oblici iz novijeg vremena. Ime potiče od starog sanskritskog naziva za «stanovnike područja oko reke Inda», lokacije najstarije znane indijske civilizacije, koja se nalazi u današnjem Pakistanu. Pored animizma (prastarog verovanja da sva živa stvorenja, pa i stvari, imaju dušu), iz koga je delom potekao, hinduizam se smatra najstarijom velikom  religijom na svetu.

Nema osnivača, kao ostale velike svetske religije. Nema organizacijsku povezanost, ni hijerhiju. Umesto jedne, ima više svetih knjiga. Ne postoji kompaktan skup doktrina za sve vernike, već velika raznolikost  verovanja i praktikovanja. Razne sekte i filozofske škole medjusobno se znatno razlikuju, ali ne optužuju jedna drugu za otpadništvo, ne proganjaju se, već opstaju.

U pitanju je sistem koji pokriva ceo čovekov život. Pored religijsko-filozofskih, objedinjuje i društvene, ekonomske, književne, umetničke i druge aspekte čovekovog življenja i delovanja. A u religijskom smislu predstavlja širi skup doktrina, kultova i načina življenja. Naime, kao drvo koje se u mnogim milenijima i vekovima granalo u širinu, hinduizam postavlja dosta striktna pravila ponašanja. Kao što sam već rekao, više uzima u obzir ponašanje nego verovanje njegovih pripadnika, što ga razlikuje od mnogih drugih velikih religija.

Hindusi smatraju da je sadašnji svet manje-više iluzoran, da je cilj svakog čoveka da se izbavi iz ciklusa ponovnih rodjenja i da su najuzvišenije vrednosti u svojoj biti - duhovne. Takva verovanja su postala instinktivna, sa njima se živi, i sve ostalo ima manje značaja.

Hindus je spreman da se divi božanskome u raznim životnim manifestacijama, a ostavlja drugima, Hindusima i ne-Hindusima, da traže u tim manifestacijama ono što njima odgovara. Tako on može prihvatiti i ne-hinduistička verovanja, ako mu odgovaraju, a da ne prestane da bude Hindus. A ako tudje bogove, ideje i verovanja ne prihvata, to čini zato što ih ne smatra adekvatnim, njemu odgovarajućim, a ne zato što ih smatra pogrešnim ili besmislenim. Takav stav čini osnov široke hinduističke tolerancije velikih različitosti.

3. Da bi se razumeo hinduizam, potrebno je poznavati pojmove reinkarnacije, karme i dharme, sa religijsko-filozofskog aspekta, kao i kastinskog sistema - sa socijalnog aspekta.

Jedna od glavnih odrednica hinduizma jeste reinkarnacija - verovanje u seljenje duše posle smrti. Veruje se da sva živa bića imaju isti suštinu. Pojedinac prolazi kroz cikluse rodjenja i smrti (samsara). Smrt se ne smatra krajem, ona je samo zaustavljanje u lancu neprekidnosti, element u ciklusu beskonačne cirkulacije, posle koga, pre ili kasnije, dolazi novi život. Rodjenje i smrt su dve komplementarne realnosti, a sam život se smatra medjustanjem izmedju rodjenja i smrti. Kada napusti telo, svaka pojedinačna čovekova duša dobija novi oblik, s tim što se može više puta vraćati nastanjenjem u bića višeg, istog ili nižeg reda - u ljudskom ili nekom drugom obliku. Zapravo, čovek se nikada ne radja potpuno isti i nikada potpuno drugi, što se smatra jednom od dobrih strana reinkarnacije.

Oblike reinkarnacije odredjuje zbir rdjavih i dobrih dela svakog čoveka - njegova karma, koja je, inače, jedna od osnovnih postavki indijske filozofske misli. Ono što pojedinac čini u sadašnjem životu utiče na njegov budući život, nekako u stilu poslovice poznate širom sveta «Kako čovek posadi, dako će požnjeti». Jedna indijska izreka kaže: «Ljudi se radjaju prema svojim delima - pametni, glupi, nemi, gluvi, lepi, nakazni». Dobra karma obezbedjuje srećnu reinkarnaciju, pa čovek može biti nešto više nego što je prethodno bio; srednja karma obezbedjuje uglavnom isto stanje kao i ranije, a loša karma obezbedjuje da se čovek rodi kao otpadnik, a možda i kao neka životinja - glista, majušni insekt ili čak kao neko povrće.

Karma svakog pojedinca doprinosi različitosti ljudskog roda. Teorijski gledano,  moralna vrednost ljudskog delovanja odredjuje tok zbivanja u društvu i u prirodi. To se tesno vezuje sa spasenjem, koje se nastoji postići verskim delovanjem i razmišljanjem. Hindusi veruju da «nema nezaslužene kazne, baš kao što nema ni nezaslužene sreće». Ima ljudi koji tvrde da se sećaju nekih dogadjaja iz svojih prethodnih života, ili im se tako čini. Slepi prosjak na pretrpanim ulicama nekog indijskog grada, na pitanje kako je izgubio vid, obično skrušeno odgovara: «Pretpostavljam da sam u prethodnom životu počinio neki zločin, te sada ispaštam».

U vezi sa institucijom reinkarnacije, Bhagavad-Gita, jedan od najuzvišenijih indijskih filozofskih spevova, kaže: «Kao što čovek odbacuje nošena odela i uzima druga, nova duša, odbacujući svoje korišćeno telo, putuje u drugima koja su nova. Oštro oružje je ne preseca, vatra je ne sagoreva, voda je ne kvasi, kao što je ni vetar ne suši. Neophodna, uvek prisutna, čvrsta, nepokolebljiva, ona je večna. Uistinu, za onoga ko je rodjen smrt je sigurna, i sigurno je ponovno rodjenje za onoga koji je umro».

Dharma je, takodje, odrednica od vrhunske važnosti u životima Hindusa. Ima značenje večnog zakona vasione, morala, neizbežne dužnosti, istine, što bi u hrišćanstvu donekle odgovaralo pojmu «Božije volje».

Vladika Nikolaj Velimirović, koji je pisao o istočnjačkim religijama, kaže: «U Indiji ljudi veruju u tri neobične stvarnosti, i prema njima upravljaju ceo svoj život, lični i socijalni. Te tri mistične stvarnosti jesu: karma (sudba), dharma (dužnostI i reinkarnacija (ponovno rodjenje po smrti u novom telu, bilo ljudskom ili neljudskom)... Karma, dharma i reinkarnacija su kao jedan zatvoreni trougao koji opredeljuje sve, objašnjava sve i uspokojava sve».

Sledeća karakteristika hinduizma jeste izraženi kastinski sistem društva. Od najstarijih vremena indijsko društvo se teorijski deli na četiri klase: (1) sveštenike, učitelje i druga intelektualna zanimanja (bramine); (2) ratnike, kraljeve i plemstvo (kšatrije); (3) zanatlije, trgovce i ljude koji se bave drugim profesijama (vaišje) i (4) zemljoradnike, sluge i druge (šudre). Tu podelu na četiri grupe, shodno sa odlikama i radom (grupu ljudi visoke inteligencije, grupu administratora, grupu proizvodjača i obične radnike) Hindusi smatraju prirodnom. Kasta (varna, u značenju «boja») odredjuje mesto čoveka u društvu, njegova prava, zanimanje, ponašanje, njegov spoljašnji izgled (odelo, znak na čelu, nakit), ishranu i sl. Mada su u duhovnom pogledu svi ljudi jednaki, samo pripadnici prve tri klase imaju pravo da studiraju svete knjige Vede. Svako živo biće ima svoje sopstvo (dušu) i pravo da se razvija, da u okviru svojih mogućnosti ispuni svoj život. Što je kasta viša to njeni pripadnici imaju veće društvene obaveze. Smatra se da prema prirodnoj hijerarhiji, jedan moralni standard ne može važiti za sve ljude. Svako treba da radi ono što mu njegova priroda (status) nalaže. Tako bramin čini greh ako ratuje, što nije slučaj sa kšatrijom, koji je predodredjen da ratuje «za pravu stvar, ako nema drugih mogućnosti». U medjuvremnu, kaste su se proširile na mnoge potkaste. Na dnu, izvan kasti, jesu parije, odnosno «nedodirljivi» (haridjani, koje je Mahatma Gandi nazivao «decom božijom», boreći se za popravljanje njihovog položaja). Kaste su nasledne, nema mešanja, pripadnici jedne kaste druže se i sklapaju brakove samo medjusobno. Za narušavanje kastinskih normi sledi stroga kazna i mučni obredi «očišćenja» prekršioca, ili isključenja iz kaste. Mada je u novije vreme država dekretima pokušavala da ublaži razlike kastinskog sistema, on faktički i dalje postoji kao integralni deo indijskog društva (naročito po pitanju braka. Medjutim, kako faktički kasta kšatrija više ne postoji, u poslednje vreme ostale su samo dve velike kastinske celine: bramini, kao duhovni i društveni  vladari, i pod njima čak preko 3.000 raznih kasti, koje obuhvataju sve ostale; dakle, bramini - verrsus ostali ). Većina Hindusa taj sistem ne smatra nepravednim zato što, verujući u reinkarnaciju, smatra da rodjenje pojedinca u odredjenoj kasti zavisi od njegove karme, odnosno od dobrih/loših dela vršenih u prethodnom životu. Tako doktrina karme na zadovoljavajući način objašnjava vidne nejednakosti ljudskih sudbina, što, izgleda, nijedno drugo tumačenje ne može valjano objasniti.

4. Kao politeistička religija, hinduizam ima preobilje bogova. U starom epu Mahabharati pominje se postojanje 33.333 božanstva, a u vekovima koji su sledili taj broj se višestruko povećao. Koliko ih je danas, ne zna se tačno, jer to nije važno.

Naime, Hindusi smatraju da svi njihovi bogovi potiču od Jednoga, od Brahmana, apsolutnog Bića i Nebića, «Duše sveta iz koje sve potiče i kojoj se sve vraća», s tim što njihova predstava o Brahmanu, kao bezličnoj sili, jeste sasvim drukčija od naše predstave o Bogu. Bogovi u hinduizmu čine da «stvaranje i uništenje budu jedan ciklus, u kome nema početka ni kraja», a čovek se smatra samo malim, ali značajnim delom vasione.

Smatra se da su Brahman i svet po sebi isto, razlikuju se samo po obliku. Jedna pesma kaže da je «ceo svet san Brahmana». Iz njega potiču sva bića i sve stvari i u njegovo krilo imaju se, pre ili posle, vratiti. Povratak u Brahmana je stapanje s Apsolutom, što je, ujedno, i oslobodjenje od zla.

Prema Upanišadama, koje čine deo hinduističkih svetih knjiga, Brahman je duhovni princip svemira, rasprostire se po njemu, on sam je svemir («On je ispod, on je iznad, on je na istoku, on je na zapadu, on je na jugu, on je na severu... zaista, on je ceo svet»). Sjedinjenje s Brahmanom ustvari znači da duša pojedinca (atman) postane deo Brahmana, a time i sam Brahman, jer Brahman i atman jesu, na kraju krajeva, isto.

Osnovni smisao hinduizma jeste da pomogne čoveku da se oslobodi stanja samsare i karme, da duša napusti telo u kome je zatvorena kako bi dostigla osobodjenje, stanje blaženstva (mokšu), što obično dolazi - posle smrti. (U stilu Njegoševe reči: «vaskrsenja ne biva bez smrti»).

Teško je dati definiciju mokše. M. K. Sen kaže: «Taj ideal oslobadjanja nije negativno stanje. To je stanje dovršenosti, ili punoće postojanja, oslobodjenog od ropstva karmi, pa tako i od ponovnog radjanja. U hinduističkoj metafizici se prihvata reinkarnacija, a mokša, kao i budistička ideja nirvane, jeste oslobodjenje od nje». A vladika Nikolaj Velimirović mokšu tumači kao «uspokojenje duše, koje čovek postiže odrešenjem od svega zemaljskoga i svetskoga».

5. S obzirom da tri glavna životna procesa za Hinduse jesu stvaranje, očuvanje i uništenje svega živog, to postoji Trimurti, božansko trojstvo: Brahma (ne treba ga brkati sa Brahmanom) je stvoritelj, Višnu je čuvar/održavalac i Šiva je rušilac.Ovi procesi su neraskidivo vezani, jer sve što postoji i biva u vremenu mora imati svoj kraj u vremenu, a svaki kraj jeste ujedno i novi početak.Uništenje se shvata kao osnova stvaranja, kao zakon života, bez koga se ne bi moglo ni zamisliti kretanje napred i usavršavanje. Stoga se često Trimurti likovno prikazuje kao jedno telo sa tri glave.

Mada je Brahma-stvoritelj  prvi u Trimurtiju, u širokim masama on nema značaja, te je ostao u pozadini. Njemu se ne podižu hramovi niti se njegovo ime izgovara u molitvama. (Eksperti u tome nalaze sličnost  sa hrišćanstvom, u kome se ne podižu crkve u čast Boga Oca, već jedino u čast Isusa Hrista, Bogorodice i svetaca).

Višnu je četvororuki bog, kao i većina drugih bogova (bogove, dakle, karakteriše «anatomsko obilje», jer mnogi od njih imaju po četiri ruke, više lica i očiju, što bi trebalo da bude znak moći, višestrukih aktivnosti i velikog znanja); ima tamnu kožu koja se preliva u plave tonove. Postoji zato da pomaže ljudima. On je mio, prostosrdačan, čak ponekad sklon svakodnevnim nestašlucima. Konstantno radi za dobrobit čovečanstva, njegov moto je «Nijedan moj sledbenik nije izgubljen». Ima deset inkarnacija-avatara. Njegova supruga je boginja Lakšmi, zaštitnica sreće i bogatstva, koja je ljupka i uvek zrači zadovoljstvom.

Najpoznatija inkarnacija Višnua jeste Krišna (iz Bhagavad-Gite), mada je u narodu popularnija inkarnacija Rame (iz epa Ramajane). Krišna je izuzetno kompleksno božanstvo, sa isprepletenim božanskim i ljudskim svojstvima. On neodoljivo privlači sve žene, udate i neudate, koje se zovu gopi (kravarice). Njegova glavna ljubavnica je Radha, pa se u mnogim spisima nalaze opširna i detaljna opisivanja seksualnih aktivnosti koje graciozno izvode božanski ljubavnici, uzori svakom hinduskom bračnom paru. Takodje, Krišna i Radha su često predstavljani u slikarstvu i vajarstvu. Da kažem još i to da je jedna od inkarnacija Višnua (deveta po redu) i - Buda, čime se tvrdi da je budizam, ustvari, jedan od izdanaka samog hinduizma.  

Šiva je manje pristupačan od Višnua, i daleko ga je teže shvatiti. On je najkompleksnije i najsofisticiranije božanstvo u hinduizmu. Njegove karakteristike su sila i žestina. On je rušilac, ali i obnavljivač, jer, kako piše u svetim knjigama, «Nijedno razaranje nije definitivno, niti je ijedno stvaranje kompletno». Njegova stvaralačka funkcija je oličena u muškom polnom organu, organu plodjenja (lingam). Ta «služba falusu» označava poštovanje oplodilačkih moći u svetu prirode. Kameni stubovi izvajani u obliku lingama, ili lingam u vidu manje figure, zauzimaju vidno mesto u Šivinim hramovima i domaćim oltarima Hindusa. Šivin verni pratilac je bikčić Nandi, simbol snage, koji ima izrazito naglašeno polno obeležje. Zapravo lingam i Nandi simbolizuju oplodnju i snagu. Joni (žensko polno obeležje) često je prisutno tamo gde i lingam, ali na manje vidljiv način, a ponegde se prikazuje sa lingamom duboko zarivenim u nju. Hindusi u tome ne vide ništa opsceno (kao što hrišćani ne vide ničeg lascivnog u posmatranju Bogorodice, ili bilo koje žene, koja doji bebu). Šivina pratilja se pojavljuje pod različitim imenima, najčešće kao boginja Šakti (Devi). Kao i Šiva, ta boginja može biti milosrdna, ali i zločesta. Negde se pojavljuje kao Velika majka, ili kao ovaploćenje božanske energije, a negde kao Kali, boginja smrti, krvožedna žena-div, s crnom kožom i isplaženim jezikom, crvenim od krvi; ona oko vrata nosi ogrlicu sa ljudskim lobanjama. Boginja Kali je izuzetno popularna i slavljena «kao jedan od simbola najuzvišenijih istina», ma šta to moglo da znači.

Poklonici boga Višnua (vaišnave) su najbrojniji medju Hindusima (oko 80 posto), a ostali su poklonici Šive (šaive) i boginje Devi/Šakti (šakte). Prema nekim mišljenjima pomenute tri hinduističke sekte (vaišnavizam, šaivizam i šaktizam) danas imaju toliko zajedničkog i različitog koliko i katolicizam, protestantizam i pravoslavlje u hrišćanstvu.

6. Odnos prema ljudskoj seksualnosti, pored ostalog, prilično razlikuje hinduizam, a i druge indijske religije (džainizam, sikizam, budizam), od biblijskih religija. Jedan njegov oblik (tantrizam) čak se bavi fenomenom «korišćenja seksualne energije radi ostvarivanja duhovnih ciljeva». Seksualnost se, naročito u oblicima narodske religije, prihvata kao data, ali izuzetno važna činjenica. Tako je seksualni odnos muškarca i žene  uveden u religiju kao deo kosmičke koncepcije koja za svrhu ima jačanje prirode, omogućavanje večnog ciklusa reprodukcije, bez koje ništa na svetu ne bi postojalo. Seks se, dakle, ne shvata samo kao rezultat intenzivnog poriva žudnje, kao obično ali značajno prirodno zadovoljavanje, već se iznalaze načini kako da se usmeri i na druge ciljeve. Stoga je u hinduističkoj ikonografija česta slika bogova u društvu njihovih supruga, ne retko sparenih sa njima. U hramovima postoje mnoge figure u erotskim pozama. Izgleda kao da Indijci poručuju: «Sve što je prirodno nije sramno». To su, uostalom, znali i Latini (Naturalia non sunt turia).

7. Hinduizam, kao religija, umnogome je zaslužan za očuvanje Indije uopšte. U tome, najvažniju ulogu imaju bramini-sveštenici. Oni poseduje veliko znanje iz svetih knjiga Veda. Njihova kasta vekovima je čuvala indijske kulturne tradicije, istovremeno obezbedjući time svoje privilegije i dajući vladajući sloj zemlji (pored sveštenika - zemljišne velikoposednike, političare, sudije, pesnike, naučnike i druge).

Pojedini evropski mislioci iz XIX veka bili su prilično impresionirani nekim aspektima indijskog religijsko-filozofskog, ali i društvenog sistema Indije. Hegel je priznavao da je mnogo dugovao indijskoj dijalektici. Niče (Nietzsche), stvarajući svog «nadčoveka» imao je u vidu indijskog bramina, a kastinski poredak smatrao je «najvišim zakonom, sankcijom prirodnog poretka, prirodnom zakonitošću prvog reda... jer priroda medjusobno razdvaja one koji su pretežno duhovno nastrojeni, one čija je snaga pretežno u mišićavosti i temperamentu i najzad one koji se ne ističi ni u kakvim pretežnim odlikama - srednjacima; treći su najbrojniji, dok su prvi najelitniji». Zabeleženo je da je engleski pisac-filozof Hjuston Stjuart Čemberlen, oduševljen tevtonskom supremacijom oličenom u Rihardu Vagneru,  čak predlagao da se u Evropu uvede - indijski kastinski sistem.  

Isidora Sekulić hinduizam vidi kao religiju koja «ovaj svet ne zove svetom greha, nego svetom zabluda», religiju koja upućuje da treba «izaći iz neznanja». Ona kaže: «Ali ne u smislu da se iz neznanja udje u znanje stečeno razumom i iskustvom, jer znanje, istina i suština stvari stoje odmaknuto od onoga što intelekt vidi. Gledati treba 'očima srca', kako je govorio Blez Paskal. Gledanje treba da bude složena aktivnost individue i bića, intelekta i religioznog osećanja. Znanje, dakle, nije dovoljno. Iša upanišada kaže: 'U slepu tamu ulaze oni koji se klanjaju neznanju, a u još veću tamu idu oni koji uživaju u znanju'».

Na kraju, da kažem da se obično kaže da Hindusi sebe smatraju onima koji (1) veruju u Vede, (2) slede put kasti (dharma), i (3) imaju za cilj ljubav prema bogovima, kojima se mole vršeći rituale i koje bogove razumeju kao krajnju realnost. Ono što je skoro svim Hindusima zajedničko jeste poštovanje bramina i krava, zatim apstiniranje od jedenja mesa (naročito govedjeg) i brakovi unutar kasti. U zoru, većina peva himnu suncu (gajatri) i moli se jednom od tri božanstva - Višnuu, Šivi ili boginji Devi. Medjutim, umesto glavnim božanstvima, mnogi molitve upućuju nekome od hiljade manjih bogova, koji se razlikuju od oblasti do oblasti, od sela do sela, a ponekad čak i od porodice do porodice. U pitanju je princip: moj bog ne mora biti tvoj bog, ali Brahman je jedan. A  najpoznatija mantra (kratka molitva) je Om ili Aum, slog koji ima posebno (magično) značenje za svakog Hindusa. Izgovara se u svakoj prilici i na svakom mestu, na početku i na kraju meditacije, pevanja i svake aktivnosti prema bogovima.  

Za sve Hinduse reka Gang ima značaj svete reke. Stoga se takoreći svakodnevno u njoj obavlja uobičajen obred kupanja hiljada i hiljada vernika. Najsvetiji grad na Gangu jeste Benares, mesto koje svaki Hindus želi da poseti (pa i da umre u njemu).

Sledi nastavak o svetim hinduističkim knjigama i epovima Mahabharati i Ramajani.  

Atačmenti



Komentari (148)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

skyspoter skyspoter 23:26 10.04.2009

Re: off the record

Mislim da sam počeo da kapiram kako ova igra funkcioniše)
*novo




bas me interesuje kako?
Unfuckable Unfuckable 23:29 10.04.2009

Re: off the record

(Mislim da sam počeo da kapiram kako ova igra funkcioniše)

ako ja sad napišem...
Kapirati ...čemu ?

ps : Pižonu su njegovi tekstovi, i - skoro pa sitničava posvećenost sklapanju svakog njihovog detalja - najbolja propaganda. Imaš primedbu na txt ili na profil ?
mirelarado mirelarado 23:36 10.04.2009

Re: off the record

Видим да те троструко занима како. Можда не би било згорега да погледаш претходне блогове Владимира Петровића, биће ти јасније.
Ако те занима да сазнаш нешто што ти је непознато, или да са другима поделиш нека своја знања, блогови овог аутора су као створени за то. Нема ту никаквих конкретних интереса, нити пропаганде, само жеља да се о одређеним темама разговара са занимљивим саговорницима.
Такав је мој утисак, у противном у тим разговорима не бих учествовала.
skyspoter skyspoter 23:43 10.04.2009

Re: off the record

najbolja propaganda



share one with a friend orgy ad is not a real ad.



skyspoter skyspoter 23:55 10.04.2009

Re: off the record

Видим да те троструко занима како.


kompjuter mi je temperamentan posle ponoci.

Можда не би било згорега да погледаш претходне блогове Владимира Петровића, биће ти јасније.


pogledlaa.i opet postavljam isto pitanje

na osnovu cega vi pisete ove blogove? Iskustva ili proucavanja? Nema informacija na vasem profilu.



osim pitanja nisma dobila odgovor.
margos margos 00:03 11.04.2009

Re: off the record

kompjuter mi je temperamentan posle ponoci.

Dobro je.... smiruje se... polako.... 3, pa 2 ... pa sad će da s'umiri:)))

Sky - ovde svi prolupali posle celodnevne propovedi, moraćeš da sačekaš da se VP naspava, pa da dobiješ validan odgovor.:)
mirelarado mirelarado 00:03 11.04.2009

Re: off the record

Skyspoter, да си пажљивије прочитала те блогове, видела би да је питање сувишно.
Текстови какве пише Владимир не могу се писати другачије него на основу проучавања.
Unfuckable Unfuckable 00:05 11.04.2009

Re: off the record

helou skyspoter...nije da se ne znamo sa bloga...iskreno : ne kapiram ovakav tvoj nastup.

Čovek piše svoje blogove na osnovu svojih interesovanja,dovoljno li je ?
Mislim : nema "pod moranje" iz Centrale da obrađuje ovu ili onu temu i da spomene određeni Subjekt 14 puta u prva dva pasusa.

To što nije naveo na svom profilu da je dr mr sci fr gr - menja li nešto ?
Za većinu blogera - ne menja, zato mi je malo čudno ovo tvoje pitanje / insistiranje.
skyspoter skyspoter 00:33 11.04.2009

Re: off the record

Čovek piše svoje blogove na osnovu svojih interesovanja,dovoljno li je ?


pa ne kaze da je na osnovu njegovih interesovanja ili

To što nije naveo na svom profilu da je dr mr sci fr gr - menja li nešto ?



Da.


Imala sam isto pitanje za Gordanac koja je izbacivla masu brojeva ne navodeci izvor informacija. Sada mozes da nadjes link na njenom blogu.

Ja ne znam ko je Vladimir Petrovic. Hajde pomozi mi da znam ko je. Izgleda mi kao neko ko copy and paste. Okay.
Ali reci.
Da znam de se ne ubacujem na njegov blog misleci da pise iz iskustva.
Njegov blog mi izgleda kao promocija njegove sledece knjige.
U redu.
Samo reci.

PS: laptop ce da mi rikne sada. Baterija mi je slaba. Cujemo se na sledecem blogu. Laku noc. XXX




Unfuckable Unfuckable 00:44 11.04.2009

Re: off the record

ako je copy/paste verujem da bi se to već pokazalo / dokazalo / otkrilo
Čovek voli stvari o kojima piše, čita o tome, zapiše ponešto.... sklopi, uklopi...skocka - prosto je.
Savetujem svakom da proba....ako voli.
ivana23 ivana23 00:49 11.04.2009

Re: off the record

skyspoter
Čovek piše svoje blogove na osnovu svojih interesovanja,dovoljno li je ?
pa ne kaze da je na osnovu njegovih interesovanja ili
To što nije naveo na svom profilu da je dr mr sci fr gr - menja li nešto ?
Da. Imala sam isto pitanje za Gordanac koja je izbacivla masu brojeva ne navodeci izvor informacija. Sada mozes da nadjes link na njenom blogu. Ja ne znam ko je Vladimir Petrovic. Hajde pomozi mi da znam ko je. Izgleda mi kao neko ko copy and paste. Okay. Ali reci. Da znam de se ne ubacujem na njegov blog misleci da pise iz iskustva. Njegov blog mi izgleda kao promocija njegove sledece knjige. U redu. Samo reci.
PS: laptop ce da mi rikne sada. Baterija mi je slaba. Cujemo se na sledecem blogu. Laku noc. XXX

Copy/paste, pa izda knjigu!? A ako je sledeca, gde je prethodna?
Baš svašta...
Supermod Supermod 01:12 11.04.2009

Re: off the record

Unfuckable

ako ja sad napišem...
Kapirati ...čemu ?


ili

Supermod ... čemu?


pa recimo:

da banuje Misha B., mishab i 3opan_opao i da ponovi komentar s prethodnog bloga ovog autora da dotični verovatno ima još nickova pod kojima će se pojaviti.
Takodje da uputi molbu autoru ovog bloga i ostalim korisnicima da ukoliko to primete pošalju riport ili pišu Supermodu, jer, koga ne mrzi da se klonira tri puta, uradiće to opet.


a može i:

da imate na koga da se žalite, istresate, protiv koga da dižete bune, samoupravljate, žalite se, najavljujete tužbe, zahtevate dobijanje/vraćanje "statusa" komentatora, autora, vip autora, protivite se brisanju i banovanju, zahtevate brisanje i banovanje - ukratko - razodenete se.



edit: razonodite se
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 01:16 11.04.2009

Re: off the record

razodenete se.

Supermode, Supermode, šta ti pada na pamet u ovo doba???
u mome malom mistu ovo znači da se svučemo
maksa83 maksa83 01:16 11.04.2009

Re: off the record

da imate na koga da se žalite, istresate, protiv koga da dižete bune, samoupravljate, žalite se, najavljujete tužbe, zahtevate dobijanje/vraćanje "statusa" komentatora, autora, vip autora, protivite se brisanju i banovanju, zahtevate brisanje i banovanje

Kad već listamo te razumne i prirodne zahteve, da se ne zaturi i skidanje ovih glupih brojeva sa nickova.
Supermod Supermod 01:24 11.04.2009

Re: off the record

njanja_de.manccini


razodenete se.


Supermode, Supermode, šta ti pada na pamet u ovo doba???
u mome malom mistu ovo znači da se svučemo



lapsus

'oće to u mom Velom mistu u sitne sate, a baš je (ne)prikladan!
ivana23 ivana23 01:28 11.04.2009

Re: off the record

Supermod

Da se zamoli admin, urednica ili ko je vec merodavan - da se uvedu negativne preporuke, kao na komentarima vesti na sajtu B92.
Obecao Restak ooodavno!
A to bi pojednostavilo "borbu" sa takvima kao sto je: Misha B., mishab i 3opan_opao...
dunja73 dunja73 01:37 11.04.2009

Re: off the record

Da se zamoli admin, urednica ili ko je vec merodavan - da se uvedu negativne preporuke, kao na komentarima vesti na sajtu B92.

evo ti od mene odmah negativna preporuka
na ovaj zahtev ...
ne slazem se
ps
zasto ?
zato sto od 5 bezveznih komentara , jedan neka bude ok
onih pet "ce mu lupe" negativno ...
i to ne vodi nicemu..
bar po mom "rezonu" , no opet
svi smo razliciti Hvala Bogu
Supermod Supermod 01:44 11.04.2009

Re: off the record

maksa83

Kad već listamo te razumne i prirodne zahteve, da se ne zaturi i skidanje ovih glupih brojeva sa nickova.




Šta bi s onim:


maksa83


O, kakva čast83! :)


na tarabi


p.s. admin rek'o - nema šanse!

p.p.s. bračna tekovina
maksa83 maksa83 01:55 11.04.2009

Re: off the record

Supermod
maksa83

Kad već listamo te razumne i prirodne zahteve, da se ne zaturi i skidanje ovih glupih brojeva sa nickova.

Šta bi s onim:

maksa83

O, kakva čast83! :)

na tarabi
p.s. admin rek'o - nema šanse!

Ma znam sve, ali znaš da moram to da potegnem povremeno, čisto da ostanem u formi.
p.p.s. bračna tekovina

Aha - napravio dete...i pobeg'o!
Supermod Supermod 02:05 11.04.2009

Re: off the record

ivana23

Da se zamoli admin, urednica ili ko je vec merodavan - da se uvedu negativne preporuke, kao na komentarima vesti na sajtu B92.
Obecao Restak ooodavno!
A to bi pojednostavilo "borbu" sa takvima kao sto je: Misha B., mishab i 3opan_opao...



Iz ugla korisnika može vam izgledati da bi pojednostavilo "borbu" sa takvima ... medjutim, nije mi poznat slučaj nepodeljenog stava blogerske zajednice o bilo kome, a negativne preporuke na komentare ne mogu biti indikativnije za reakciju moderacije od riporta, jedino što bi bile objavljene javno, a onda bi mogle (ne i morale) biti poligon za ispoljavanje ličnih animoziteta, jer bi se "delile" unutar blogerske zajednice.


Izvinjenje autoru zbog toga sto je Supermod svojim učešćem doprineo trolovanju ovog bloga.
topcat topcat 02:11 11.04.2009

Re: off the record

toliko replika a nitko još nije napisao he, he, he...

he, he, he...čemu?
vladimir petrovic vladimir petrovic 06:02 11.04.2009

Re: off the record

Mirelarado
Видим да те троструко занима како. Можда не би било згорега да погледаш претходне блогове Владимира Петровића, биће ти јасније.
Ако те занима да сазнаш нешто што ти је непознато, или да са другима поделиш нека своја знања, блогови овог аутора су као створени за то. Нема ту никаквих конкретних интереса, нити пропаганде, само жеља да се о одређеним темама разговара са занимљивим саговорницима.
Такав је мој утисак, у противном у тим разговорима не бих учествовала

Mirela, objasnila si me bolje nego što bih ja sam učinio.
Hvala.
vladimir petrovic vladimir petrovic 06:06 11.04.2009

Re: off the record

Skyspoter
Njegov blog mi izgleda kao promocija njegove sledece knjige.

Tražim izdavača, he, he, he...

Preporuke se primaju.
vladimir petrovic vladimir petrovic 06:14 11.04.2009

Re: off the record

Supermod
...Izvinjenje autoru zbog toga sto je Supermod svojim učešćem doprineo trolovanju ovog bloga

Apology accepted.
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:41 13.04.2009

Re: off the record

skyspoter
na osnovu cega vi pisete ove blogove? Iskustva ili proucavanja? Nema informacija na vasem profilu.

па нема информација ни на твом профилу. на основу чега пишеш коментаре?
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 00:28 11.04.2009

,

jako lep tekst i jako lepo pisete
vladimir petrovic vladimir petrovic 06:26 11.04.2009

Re: ,

Velimir Mladenović
...jako lep tekst i jako lepo pisete

Puno hvala.

Bio bih previše skroman ako ne bih priznao da mi ovakav kompliment godi.
Premda, ruku na srcu, tu nešto nedostaje.
Izbor tema. Jer, primetno je da moji blogovi (valjda zbog tema o kojima govorim) nisu mnogo čitani. Očito je da me mnogi blogeri izbegavaju kao okuženog.
Ne žalim se, jer sam svoj trud usmerio u drugom pravcu - da pišem (prvenstveno) o onome što se meni svidja, kao i da budem svestan da nemam pravo da očekujem da moji tekstovi nailaze na šire interesovanje. Jednostavno nisam taj tip - za ovu drugu kvalifikaciju.
dunja73 dunja73 00:54 11.04.2009

zzz

filozof Hjuston Stjuart Čemberlen, oduševljen tevtonskom supremacijom oličenom u Rihardu Vagneru, čak predlagao da se u Evropu uvede - indijski kastinski sistem.

Ovaj lik nek predlozi ovo babu svom...
salu na stranu ..
kaste su (svaka cast svakome) ali daleko bilo...
dunja73 dunja73 00:59 11.04.2009

Re: zzz

Znanje, dakle, nije dovoljno. Iša upanišada kaže: 'U slepu tamu ulaze oni koji se klanjaju neznanju, a u još veću tamu idu oni koji uživaju u znanju'».


ovo bi mi bio odgovor za "ednovipazar" sa bloga ispred
poklapa se sa nekim mojim "rezonima"
vladimir petrovic vladimir petrovic 06:31 11.04.2009

Re: zzz

Dunja
ovo bi mi bio odgovor za "ednovipazar" sa bloga ispred
poklapa se sa nekim mojim "rezonima"

Dobro primećeno.
sybil sybil 08:24 11.04.2009

odlican tekst

jedna moja poznanica koja se bavila biohemijom u nemackoj na vrlo visokom nivou (PhD itakoto) je u jednom momentu napustila sve i sada je teacher reinkarnacije i indijskih mudrosti, putuje, predaje, drzi psiho seanse. kazu da je jednog vratila u prethodne zivote u doba rimskog carstva. ja se nisam usudila da probam te njene recepte, mnogo su opasni. ona u to veruje i nije u pitanju neka baba vanga nego veoma ozbiljna osoba.
vishnja92 vishnja92 13:45 12.04.2009

Pizone

a jel mozes da nadjes negde kakavgod pregled veda - mislim, spisak neki? ja ne znam gde mi je to po kuci, a sta god da probam da izguglam dobijem otprilike nista.
jedno vreme su mi istrcavale po guglu sta god sam trazila.

hvala unapred.

(a eto ti i teme - vede se krecu od najprozaicnijih i najkonkretnijih pitanja do totalnog misticizma. ja sam zagrabila tu-i-tamo ponesto od toga, onako nekriticki i neprobirljivo (u skladu sa sobom). domisljatost, iskustvo i radoznalost - eto sta sam nasla. nihilizam je izgovor zapadne civilizacije, istok buja od zivota i to mu se ne moze osporiti)
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:04 12.04.2009

Re: Pizone

Višnja
a jel mozes da nadjes negde kakavgod pregled veda - mislim, spisak neki? ja ne znam gde mi je to po kuci, a sta god da probam da izguglam dobijem otprilike nista.
jedno vreme su mi istrcavale po guglu sta god sam trazila.


Ja ću sledeći put (za dva-tri dana) govoriti o Vedama i o drugim hinduističkim svetim knjigama, kao i o epovima Mahabharati i Ramajani.
Ja kod sebe imam neke pisane tekstove o Vedama i Upanišadama od ranije, kada sam "mnogo bio u tom indijskom fazonu", pa ću ih sada koristiti. Medjutim, meni je problem kako reducirati to što imam i znam, odnosno prilagoditi za blogovsko pisanje. Ja se stalno plašim da sam preopširan, da većinu blogočitalaca to ne zanima (primetno je da je drugi deo ovog pisanja već interesovao manje ljudi, tako će biti i sa sledećim nastavcima), pa ću pokušati da budem što kraći. S druge strane, ja sam svestan činjenice da ja i ne pišem o temi koja može imati veliki broj čitalaca.

Ispada da pišem samo za - odabrane, he, he, he...
vishnja92 vishnja92 15:34 12.04.2009

Re: Pizone

nije to lose, ni za tebe ni za "odabrane " :)

vidi nesto - ili pises sebi jer moras, ili pises (da izadje iz tebe) ono sto takodje moras, ili se obracas krugu ljudi za koji ocekujes da ce te razumeti, ili se ucis da budes profi na sve nacine, pa pises ono sto ce na najpitkiji moguci nacin zainteresovati najveci moguci broj citalaca.

ja mislim da je tvoja briga bespotrebna.
ako su ovo teme koje te okupiraju, a ocito je da jesu, pusti ih da izadju. ako ni zbog cega drugog - da bi se "uravnotezile" i da bi jednom bio slobodan od njih i da bi mogao da budes VP, sa svim tim bojama koje te prate.

ti imas veliki broj kvalitetnih citalaca, a to je bitnije od ukupnog broja citalaca. ovo su stvari koje ne doticu srca onih koji vec ranije nisu bili dotaknuti; niti su teme za citanje usput, niti su teme za razonodu. ne dele svi tvoju ljubav, ali to ne znaci da nece procitati sa paznjom i nekad, jednom, negde, osetiti da je to ugradjeno u njih.

lepo je deliti svoje ljubavi sa drugima, i meni se cini da je to osnovni motiv i razlog naseg boravka ovde. a ti to radis maestralno.

samo napred :)

vladimir petrovic vladimir petrovic 16:17 12.04.2009

Re: Pizone

Višnja
... nije to lose, ni za tebe ni za "odabrane"... samo napred:) :)


Imaš pravo.
topcat topcat 16:42 12.04.2009

Re: Pizone

Ne daj se smesti, Izidore (to ti je sad i službeno ime, čim i mirelarado koristi!).
Tekst zrači ono kako ga pišemo:
kako se pretenciozni tekst "sad ću ja, the fatza, vama pokazati" prepozna, da ne kažem "ističe kao govno u punču" (i odavde uglavnom ignorira, ako previše ne iznervira) tako se i tekst koji je pisan s ljubavlju, pažnjom i respektom prema temi i čitatelju - ne može promašiti.

Meni bude krivo kad vidim da odličan tekst ima malo preporuka (mislila sam da možda ja nisam lupila, ali kaže mi da već jesam...btw, nisam znala da se preporuke mogu davati i nakon što je blog zatvoren za komentare), ali eto, valjda je i inercija zapisana kao default program u palom čovjeku.
vladimir petrovic vladimir petrovic 16:58 12.04.2009

Re: Pizone

Topcat, thx.
Ne daj se smesti, Izidore (to ti je sad i službeno ime, čim i mirelarado koristi!).

Hm. Pada mi na pamet da je nekad zabavno biti čovek sa mnogo (ili bar nekoliko) imena!
Samo da se (pogrešno) ne umislim... i počnem hodati, oblačiti se i raditi još po nešto - kao da sam netko drugi, he, he, he...
mirelarado mirelarado 17:53 12.04.2009

Re: Владимире, Изидоре, Пижоне,

само ти настави да пишеш, има нас који с пажњом читамо, нарочито ове текстове о теми о којој тако мало знамо. Са уживањем читам и Вишњине непретенциозне а мени врло речите коментаре о свему овоме...
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:06 13.04.2009

баш ме прогони

Читам, рушитељ је истовремено и обнављивач, сталне промене, разноликост, вишезначност, и циклуси кроз које уништавање води у рађање, ... и полако ми Хегел долази у мисли. Ошамарим се три пута, кажем себи "откад си био на поправном испиту из марксизма у трећој години средње школе, свуда ти се причињава Хегел".

А онда, пред крај, Владимире, пустиш ову бомбу
Hegel je priznavao da je mnogo dugovao indijskoj dijalektici.


И не знам више шта да мислим.

(а да би све било у складу, у пријави сам после испита добио оцену 5, у књижици 2, да би се то све синтетизовало у сведочанству у 3)
vladimir petrovic vladimir petrovic 20:29 13.04.2009

Re: баш ме прогони

Marco de.manccini
баш ме прогони... Читам, рушитељ је истовремено и обнављивач, сталне промене, разноликост, вишезначност, и циклуси кроз које уништавање води у рађање, ... и полако ми Хегел долази у мисли. Ошамарим се три пута, кажем себи "откад си био на поправном испиту из марксизма у трећој години средње школе, свуда ти се причињава Хегел".

А онда, пред крај, Владимире, пустиш ову бомбу
Hegel je priznavao da je mnogo dugovao indijskoj dijalektici.


Slušaj, u mnoštvu materijala koje sam čitao, uglavnom se aludira o velikom uticaju indijske misli na nemačke filozofe. U prvom redu na Šopenhauera, zatim na Ničea, a tek onda se pominje i Hegel. Možda ima i drugih, ali ja sam samo ove evidentirao.
S tim u vezi, ja sam spreman da priznam da bih mogao da dam neko objasnjenje za ovu prvu dvojicu (još ću ih citirati u sledećem pisanjima), kao što mi prilično leže stavovi Karla Junga (medju German-speaking piscima tu su bili Herman Hese, koji se, takodje, bavio istočnjačkim religijama, i naravno - veliki Tomas Man, moj omiljeni pisac). Medjutim, ne bih mogao da elaboriram to kako i koliko je Hegel bio stvarno podložan uticaju indijskog mislilaštva. Ko prizna, pola mu se prašta, zar ne?

Hvala ti što si našao vremena da pročitaš.
vishnja92 vishnja92 20:41 13.04.2009

Re: баш ме прогони

kako Tomas Man? aj, ne mogu da kazem, procitala sam par knjiga, al nekako mi se cini da bi se u "Carobnom bregu" dao bar naslutiti taj uticaj? ili sam te pogresno razumela. meni se ucinilo da on ne voli, ne voli Istok - da zazire od njega i da ga se plasi, kao nesto sto ga je nadraslo.

svasta bre ti znas, VP. el moze odgovor?
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:13 13.04.2009

Re: баш ме прогони

Višnja
kako Tomas Man? aj, ne mogu da kazem, procitala sam par knjiga, al nekako mi se cini da bi se u "Carobnom bregu" dao bar naslutiti taj uticaj? ili sam te pogresno razumela. meni se ucinilo da on ne voli, ne voli Istok - da zazire od njega i da ga se plasi, kao nesto sto ga je nadraslo.
svasta bre ti znas, VP. el moze odgovor?


Hm. Po završetku svojih velikih romana, Tomas Man je imao običaj da piše "laganija štiva", što mu je dolazilo kao neka vrsta stvaralačkog predaha. Tako je posle "Lote u Vajmaru" napisao "Zamenjene glave" (1940), posle "Josipa Hranioca (poslednje knjige iz tetralogije "Josif i njegova braća" napisao je "Zakon" (1943) a posle "Dr Faustusa" napisao je "Izabranika" (1949). Nijedno od ovih dela (Zamenjene glave, Zakon i Izabranik) ne može se meriti ni po obimu ni po značaju sa onim slavnim knjigama koje su im neposredno predhodile, ali i ona sama po sebi imaju visoku umetničku i misaonu vrednost, za koju kritičari kažu da se "retko spušta ispod uobičajenog nivoa Tomasa Mana", i čine skladnu dopunu njegovom velikom pripovedačkom opusu.

Ovo sve pominjem zato što su sva ova tri dela (Zamenjene glave, Zakon i Izabranik) pisana po davno fiksiranim legendarnim i mitskim uzorima. Tako "Zamenjene glave" (Die Vertauschten Kopfe) za svoju podlogu imaju jednu staru indijsku (hinduističku) legendu, "Zakon" (Das Gesetz) razvija starozavetnu priču o izlasku Jevreja iz Egipta, a za "Izabranika" (Der Erwahlte) Man je koristio jedan ep srednjevekovnog nemačkog pesnika Hartmana fon Aue.

Pored toga, mora se imati u vidu da dobri poznavaoci dela i lika Tomasa Mana ukazuju da su dva filozofa bila od velikog uticaja na mladog Tomasa Mana: A. Šopenhauer i F. Niče. A kao što sam u odgovoru Marku već napomenuo, Šopenhauer i Niče su bili dobri poznavaoci indijske religijsko-filozofske misli, uključujući i indijske mitove.

Naravno, sva Manova dela su prevedena na srpski jezik, pa i ova dela koja sam pomenuo, štampana zajedno pod nazivom "Legende", a moguća su i druga izdanja, pod drugim imenom, zato sam ja dao i njihove originalne nazive na nemačkom jeziku.

To je to.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:17 13.04.2009

Re: баш ме прогони

vladimir petrovic
To je to.

Заиста је то то.
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:18 13.04.2009

Re: баш ме прогони

Hvala ti što si našao vremena da pročitaš

Ма шта ти је, па нисам луд да пропуштам. Хвала теби.
vishnja92 vishnja92 21:22 13.04.2009

Re: баш ме прогони

To je to.

hvala.
mislim - hvala hvala, odistinski i stvarno. sto bre volim ovaj blog!
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:24 13.04.2009

Re: баш ме прогони

Ма ожежи слободно, није Супермод ту.
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:32 13.04.2009

Re: баш ме прогони

Predrag Brajović
Заиста је то то

Baš ti hvala, Predraže.

Hvala, naravno, i Marku i Višnji, što me nagnaše da uopšte pomenem Tomasa Mana ovde.
miloradkakmar miloradkakmar 18:04 14.04.2009

Čekam i ja


Razmišljao sam da li uopšte da se javim, pročitao i preporučio mnogo ranije , kada ono vidim , svi smo uživali u čitanju, a malo se iz onoga šta smo saznali prenelo kroz komentare.
Čekam i ja Mahabharatu i Ramajanu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana