Često se stvara utisak da se za Vaskrs i Božić kaže kako su i jedan i drugi najveći praznici. Pravilno je za Božić reći da je najradosniji Hrišćanski praznik, jer slavi rođenje Hristovo, a Vaskrs najveći praznik jer se slavi Hristovo Vaskrsenje iz mrtvih.
Zanimljivo je da se kod mnogih Pravoslavnih hrišćana odomaćio i katolički naziv Uskrs. Radost Vaskrsa ili Uskrsa se sa jednakom radošću obeležava kod svih Hrišćana.Naredne dve godine ovaj praznik će svi Hrišćani slaviti istog dana (2010. četvrtog, 2011. 24. aprila), a istog dana u godini će se proslavljati i 2014. i 2017. Najveći mogući razmak između Katoličkog i Pravoslavnog Vaskrsa je pet nedelja (npr. 2002. 2005. 2013. 2016.).
Jedna od zabluda vezana za Vaskrs je da on ne može da se proslavlja nakon Đurđevdana (6. maja). Iako se radi o veoma retkoj pojavi, to je ipak moguće (otprilike jednom u 200 godina) a desilo se 1983. godine. U 20. veku na sam Đurđevdan proslavljan je i Vaskrs dva puta, 1945. i 1956. godine.
Najraniji datumi proslave Vaskrsa kod Pravoslavnih hrišćana u 20. veku su 3. april 1922. i 4. april 1915.
Veliki četvrtak
Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog i toga dana vernici primaju pričešće.
Na veliki petak obeležava se uspomena na Hristovo raspeće. Na Veliki petak poželjno je ništa ne jesti, a običaj da i oni koji ne poste ceo Vaskršnji post, poste na Veliki petak, uzdržavajući se i od ribe i ulja.
Za Vaskrs je običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. Jaja se farbaju na Veliki petak, dan kada se nikakvi drugi poslovi ne obavljaju. Prvo obojeno jaje se po običaju stavlja u stranu do idućeg Vaskrsa i to jaje zove se "čuvarkuća". Jaja se farbaju u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena u Rimu posetila cara Tiberija. Tada mu je u znak pažnje na poklon darovala crveno jaje i pozdravila ga rečima "Hristos Vaskrse".