23. aprila 2024, u zgradi Tehničkog fakulteta u Beogradu održana je javna rasprava o Beogradskom sajmu i Generalštabu. Akademija Inženjerskih Nauka Srbije (AINS), Akademija Arhitekture Srbije (AAS) i Udruženje Arhitekata Srbije (UAS) su u saradnji sa podkastom Sfera kao medijskom platformom za dijalog o arhitekturi, održali stručnu javnu raspravu o kompleksu Beogradskog Sajma i zgrade Generalštaba.
Đorđe bi sasvim sigurno uzeo učešće u diskusiji, kao jedan od vođa panela, i zbog toga porodica smatra da je potrebno da ova rasprava bude što vidljivija, između ostalog
Име аутора због његове сигурности нисам смела да објавим, јер су услови у којима живе изузетно тешки и по његову породицу и по њега њега опасни за живот.
85 и по година је имао мој тата кад је преминуо пре скоро 40 дана.
Ех, мој тата...
Кад се сетим тебе само лепе мисли и осмех на лицу имам.
Радујем се што нам је живот дао толико година са тобом.
Са твојим шалама, са твојим ведрим духом, са твојим осмехом.
Ја осећам тугу, ал је радост већа што си ми баш ти био отац.
Што
Gledam građanke i građane Rusije, koji su uprkos svemu došli da odaju poslednju počast Alekseju Navaljnom.
Došli su zapravo da glasno i jasno kažu NE Putinovom režimu, ogrezlom u korupciji i nepotizmu, u zločinima pre svega prema vlastitom ruskom narodu.
Da aplauzima pozdrave jednu od nada slobode, mira, demokratije...
Da glasovima protesta pokažu celom svetu da je još uvek živa normalna, nadarena, slobodoljubiva Rusija!
Da pokažu da
- Dušo, imamo sve kao u pesmi: gradove između nas, svetla aerodromske piste, mećave i hiljade kilometara. Ali osećam da si svake sekunde blizu mene i volim te sve više i više - napisao je Aleksej Navaljni svojoj supruzi Juliji 14. februara 2024.
Samo 2 dana kasnije, 16. februara 2024, Aleksej Navaljni je postao simbol svih poniženih, ugnjetenih, zatvorenih, isteranih, opljačkanih... Ruskinja i Rusa.
Slava mu!
"...Malo njih je kadro da sjajem lepota razvedri sumornost našega života..."
Jedan od najsjajnijih umova Balkana tokom XIX veka je svakako i Vasa Pelagić (1833, BiH - 1899, Srbija).
Kamo lepe sreće