Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Beograđani baš i ne ćute

Izvinjenje sa moje strane što ne mogu da odgovorim na pojedinačne komentare, nisam očekovao ovako veliki broj reakacija, ali mi takav odziv govori da je tema dobro izabrana. Broj komentara o divljoj gradnji upravo je potvrda o potrebi građana da učestvuju. Svi koji su se prihvatili tastature ustvari učestvuju upravo na način kako ja mislim da to treba raditi.

Na Čuburi se neće graditi garaža već nova beogradska filharmonija, javni objekat koji će finasirati grad Beograd. Dakle, nije komercijalna investicija već je objekat namenjen kulturi. Zaista, prvobitno je bila predviđena garaža, grešan predlog urbanista, upravo angažovanjem građana od toga se odustalo i promenjena je namena. Pažljivo sam pročitao sve komentare i naravno, svako priča svoju muku i svoj nesporazum sa gradom ili državom ili iskazuje svoj prioritet. Pokušaću da komentarišem poruke grupišući ih po temama kako sam ih razumeo. I nastaviću ako sada ne obuhvatim sve. Mnogi komentari o korupciji, sukobu interesa i podmitljivoj gradskoj vlasti na bazi opšteg mišljenja (priča se...) ili insinuacija je već postalo stereotip i uobičajena priča. Ne kažem da toga nema, nažalost to postoji, korupcije u raznim oblicima i na raznim mestima ima, ali ako hoćete da se protiv toga borimo, onda to treba javno obznaniti ako imate dokaz, prijavite to što znate ili ste prinuđeni da učestvujete (nije cinkarenje već legalna građanska dužnost i zakonska obaveza) i garantujem da će to biti procesuirano. U jednom komenratu se kaže da je pisac komentara lično platio „dodatnu“ svotu da bi dobio svoje papire. A zašto je to uradio, zašto je pristao da učestvuje u tom prljavom poslu? Zašto nije otišao u policiju ili o tome obavestio predsednika opštine ili rekao meni o tome? Ovako je ustvari podržao to zlo, postao saučesnik i dao za pravo onima koji misle da je bilo koja vlast korumpirana. Ako treba da odgovorim na pitanje „a kako mi građani da učestvujemo?“ ovde je jedna dobra mogućnost. Javan govor o mitu i korupciji, ali dokumentovan, daje mogućnost vlasti da se to iskorenjuje. Ako se plašite, ne znam zaista od čega, i ćutite onda će biti kako jeste, promena neće biti i o tome će se govoriti samo kao opšte mesto. To je dosadno i nefunkcionalno. Gradska uprava ili javni tužilac može da reaguje samo ako neko doznači da je bio žrtva takve rabote. Ja prijavljujem kada saznam i deluje. Uostalom, kada vam neko ukrade auto policija neće reagovati ako to ne prijavite, tu nema problema, prijavljuje se. U čemu je razlika? Dobro, toliko ja o korupciji i to što sam rekao je prihvatljiv predlog i razuman. Ipak, glavna tema je bila divlja gradnja, pa o tome. Možda nisam to jasno rekao, ali radi se pre svega o gradnji na javnim površinama koje pripadaju svim građanima (rekao bih beograđanima ali su me izgrdili zbog takvog rečnika) i što ću bez ostaka štititi. Drugo, isto ću raditi gde god divlja gradnja ugrožava tuđu imovinu ili nanosi štetu građanima i to radim dnevno. Tu nema kompromisa i zaista kad saznam (uglavnom saznajem kada me građani obaveste o tome) nalažem inspekciji da ide i radi svoj posao. Oni to urade, donesu rešenje o rušenju i podnesu krivičnu prijavu tužilaštvu. Doneto je stotine rešenja o rušenju i podneto isto toliko prijava javnom tužilaštvu od strane opština za krivično delo bespravne gradnje. I rezultat nije bog zna kakav, sud nije efikasan, krivac se žali, proces traje i sve je to sporo a bez presude nema dobre i jasne poruke. Grad bez presude i konačnog rešenja ne može da deluje i ruši. Grad, uostalom, nema nadležnost nad nezavisnim sudstvom. Nema ni komunalnu policiju jer država to ne dozvoljava. Kako reče gradonačelnik – dok neko ne zaglavi u zatvoru zbog divlje gradnje od tog posla nema ništa.

Ne pokušavam da nekome drugom uvalim odgovrnost ali takvo je stanje stvari. I mislim da tu javnost može da deluje i vrši pritisak, nije ni ta država tako gluva. Dakle, nije baš da je gradska vlast inertna, radi ona svoj posao koliko može i opet, podrška građana je neophodna. Pa ljudi, u čemu je problem prijaviti divljaka, zbog čega je tako teško o tome javno govoriti, i to je važnije nego sama prijava. Dali je to lenjost, nemam vremena za to, indolencija, nije moja briga ili ima vlast pa neka to radi. Sve to prihvatam ali ovo je naš grad, svi u njemu živimo (ovo nosi malo na demagogiju, ali ja ipak zaista tako mislim) i podrška vlasti (pa vi je izabraste) je neophodna. Javni govor putem medija, udruživanje u lokalne organizacije, udruženja građana, česti kontakt sa mojom kancelarijom (dnevno primam mnogo pisama i elektronskih poruka) i ušeće u javnim raspravama o urbanisitčkim planovima je način. Nema drugog, tako je u evropskim zemljama, i tamo nisu uvek zadovoljni onim što im vlast nudi u vidu urbanizma ili drugih usluga, ali deluju i glasni su. Ne opraštaju. Građani treba da razumeju da im je obaveza da insistiraju na svojim pravima, da traže ono što im pripada i ako nemaju dobar prijem u gradskim službama imaju prava da protestvuju ali i da razumeju da imaju i obaveze. Znam da gradske službe nisu savršene, tamo su samo ljudi nesavršeni kao i svi mi, i neprekidni pritisak je neophodan, bez toga nema boljitka ma kako to gradjanima bilo dodatno opterećenje. Probajte. Imate moju podršku bez rezerve. Nije tačno da su građani isključeni iz procesa planiranja. Primedbe koje građani daju na javnim uvidima planova ili pokreću inicijative za promene istih se usvajaju ukoliko su razumne, vrlo sam osetljiv na taj vid komunikacije i insistiram kod gradskih urbanista da budu prema tome pažljivi. Nemojte biti otsutni iz toga, nemojte se samoiskljušivati, to je deo pravljenja našeg grada i ne treba to prepustiti samo struci. Nisu oni besprekorni, znaju da imaju po neki loš dan. Predgradja su nastala devedesetih godina, uglavnom bez plana, spontano ili divlje, takvo je vreme bilo i niko nema nameru da to ugrožava. Sada se radi oko trideset urbanističkih planova za sanaciju tih naselja, Jajinci, Busije, Grmovac, da ne nabrajam, da bi se tamo dovela infrastruktura, napravile ulice i život učinio prihvatljivo normalnim. To se plaća iz gradskog budžeta koji nije beskrajan i nije kesa bez dna. Pa setite se na šta je ličio Beograd 2000 godine, nemojte samo reći da se nešto nije promenilo, to ne bi bilo pošteno, svakako jeste ali u meri koju smo mogli da platimo. Kako zamišljate da za nekoliko godina nadoknadimo svi zajedno petnaest godina zapuštanja grada.


Najzad, da objasnim šta ja to radim u gradu. Moja dužnost je da brinem o generalnom razvoju grada i velikim projektima, da iniciram izradu planova i pratim i kontrolišem njihovu izradu, da štitim spomenike kulture, da kontrolišem važne gradske arhitektonske projekte, ali i da vodim računa o javnom mnjenju, javnosti i stimulišem građane na ušeće u stvaranju grada. Nemam izvršnu vlast i imam obavezu da radim po zakonu. To sam bukvalno shvatio i to zaista neću preskočiti ni u jednom slučaju.

O parceli koju nazvaše peti parkić neću više da govorim, molim vas pogledajte beogradsku stranu Politike od 13 aprila, tako ja o tome mislim.


Divlja gradnja nije samo

Divlja gradnja nije samo problem Beograda. Srbija nema arhitekturu niti zna za bilo kakav red (retke su kuce sa uredjenim vrtovima, radije se vode tracevi nego da se sredjuje sopstveno dvoriste!).
Svaka normalna zemlja ima i svoj stil arhitekture. Ko je bio u Sloveniji, Austriji, Nemackoj, Svacarskoj... zna o cemu govorim. Da Srbija kao drzava ima propise koji se postuju i svoj stil arhitekture od koje se odstupa samo u izuzetnim slucajevima i uz dozvolu ljudi ne bi gradili divlje. Pogledajte na sta lici zemlja kad se kroz nju provezete. Ako to nisu nedovrsene divlje gradnje u Kaludjerici, Batajnici... onda su to kiceraji od kuca u juznijoj Srbiji sa raznim lavovima, orlovima i ostalim zverkama na ogradama i kapijama sto nigde necete videti u svetu.
(Za one koji bi sada osuli paljbu kako su to ''gastarbajterske'' kuce samo podatak da je vecina kucerina bez iole ukusa i stila vlasnistvo onih koji nikada nisu bili ''gastosi'' vec lopurde poput onog u Velikoj Plani koji je nekim cudom sada pritvoren u Smederevu zbog preprodaje i diploma pored pokradenih automobila).
Na sta to sve lici tu bi samo jedan buldozer mogao da pomogne dok ljudi i ne mogu drugacije da grade nego sobu po sobu jer ih pojede gradjevinska mafija kojoj niko ne staje na put jer su sve mafije (gradjevinska, sudska, prosvetna...) povezane medjusobno kao creva.


G. Bobiću..

Cenim ovo što pišete i što radite, ali moram reći da mi ne izgelda preterano uverljivo.No, teško je raščistiti svu nagomilanu količinu svačega.
Pošten čovek se u Beogradu jako teško može upustiti u gradnju, a da mu je sasvim jasno šta treba da čini, i da ima potpunu svest o tome da negde ne krši zakon.
Prvi problem je vlasništvo nad zemljištem, pa onda ide sve drugo iza toga. Nedostatak katastra,prateće službe kod kojih ista stvar i može i ne može, preskupo građevinsko zemljište i infrastruktura, rešenja gde se dobija neki kućni broj, a da ništa drugo ne postoji, legalizacija koja ne mrda sa mesta i koja služi više kao demagoška politička krpa, nego civilizacijsko pitanje.
Teško možete apelovati na poverenje u državu, kad upravo prisustvujemo sceni gde je ministar kapitalnih investicija, dakle najodgovorniji čovek u resoru urbanizma i građevinarstva bespravni graditelj par ekselans. To bi svuda bio više nego dovoljan razlog da taj čovek nestane trajno iz javnoga života,a umesto toga vaša stranka će ga prihvatiti već sledeće nedelje u vladu, dati mu mandat za nova "pregnuća" i tako nagraditi za bezakonje i prostakluk.
Dakle, sa ministrom kao bespravnim graditeljem, prilično neuverljivo izgleda kampanja uređenja odnosa u toj oblasti. Hajde, da bar ne živimo u krajnje centralizovanoj državi, pa da znamo da to zavisi od gradske vlasti, mogli bi da se fokusiramo na njenu odgovornost. Ovako, imamo idealan sistem za izmeštanje odgovornosti i nered.
Ne želim ovim umanjiti vaša nastojanja, ali pod ovim uslovima mislim da je kontrola štete ono što su krajnji dometi gradske vlasti u ovom domenu.


Postovani

Postovani gospodine Bobicu,
Vise stvari muci gradjevince u Beogradu i ostale Beogradjane.

1. Spora i nesposobna birokratija, koje je leglo korupcije, da li znate koliko je potrebno da se izvadi kopija plana u geodetskom zavodu, da se dobiju urbanisitcki uslovi u sekretarijatu za urbanisam, da se dobije idejna dozvola.Naravno sve to brze ide uz mito, a i konkurencija ima mogucnost da vam stopira posao uz adekvatna poznanstva i mito.

2. DUP Beograd mora da izadje na reke i mora da dobije metro. Ponovicu ono sto Brana Jovin(autor jnez mihajlove, mostarske petlje...)i prof. Mihajlo Maletin stalno pricaju. Metro je funkcionalno i prostorno nezavistan vid saobracaja. Ovo o cemu vi pricate, laki metro, se u nivou ukrsta sa ostalim saobracajnicama, te stoga nije nezavistan, pa samim tim po definiciji ne moze ni biti metro. To je tramvaj sirokog koloseka, ali mnogo bolje zvuci kada se biracima kaze laki metro.


Господине Бобићу,

ако сте стигли стварно да прочитате све коментаре на Вашем првом посту, и то је довољно, да би видели шта мисли обичан народ и коментатори...

моја маленкост је највећи живи критичар српске бирократије на свим нивоима, могу слободно да кажем од постојања српске државе до данас.

ако неко има другачије информације, нека ми јави, да не лажем овде Блогере и свеколике коментаторе.

изашао бих ја и сам на крај са том лењом и нерадничком бандом, да имам органе силе под собом, али као слободни стрелац, за сада се могу против свих њих борити овако, или писањем за дневне новине и наравно вербалним притиском директним један на један како у граду, тако на улици, бироу, канцеларији и т. д.

ако не верујете да причам истину, питајте Нешу, питајте Бојана, питајте Ивићку, па чак питајте и самог себе, јер смо се ми упознали у свечаној сали скупштине града Београда, пре одприлике две године, и то непосредно пред повратак ваше делегације са пута у америку.Мислим та је тема и смисао пута у америку била, како градоначелници тамо воде локалну самоуправу.

да бих вам сећање обновио, тада сам Вас питао зашто градска власт злоупотребљава закон о јавним површинама, и за исте проглашава чак и наше ходнике, светларнике дневне боравке и купатила.

тада сам тражио од Неше и од бога оца помоћ, да се у томе не претерује, сви сте се правили наивни, а ја сам тај проблем морао да решим на вишем суду, и то три пута добијам град Београд на суду, али шта је суд за градско веће и град Београд, ма изгледа будале обичне које кваре и отежавају борбу градских служби против обичних грађана.

толико, одужих мало,али наставиће се, против мене нема спаса, ко не верује нека пита и управни одбор овог портала.

наставиће се...

Милутин Млађеновић


Javni prostori u Beogradu!?

Da li je neko primetio da ne postoji ozbiljna strategija da beograd dobije savremene javne prostore!
Pogledajte samo sta se radi i sa starim gradskim oazama, poput terazijske terase - nepodnosljivo gusenje nametnutim ekonomskim funkcijama - pritom sve pod vodjstvom uvazenih profesora sa fakulteta.
U najmanju ruku, izgleda neozbiljno upravljanje gradom, gde je ekonomski aspekt presudan - svaka dobra lokacija u gradu postaje gomila staklarije koja obicnom gradjaninu ne pruza nikakvu korist - cak sta vise, uzurpira ga!
Ali, kao sto sam vec ranije rekao - to je pre svega odgovornost arhitekata i njihovog profesionalnog zalaganja za grad!

ps. nadam se da na terazijskoj terasi nece nici one uzasne staklene kule uvazenog profesora sa fakulteta!


U redu je to sto Beogradjani

U redu je to sto Beogradjani ne cute,ali nije u redu sto Beograd cuti i dopusta da se tako izrazim potpunu nezainteresovanost za zgrade koje stoje prazne,a sagradjene jesu.
Npr.zgrada u Skender Begovoj eno je stoji vec jedno 5-6 godina ,gotova ona,niko se uselio nije i kad god prodjem tuda pitam se da li je moguce da Beograd nece i ne zeli da uradi nista po tom pitanju.Zgrada jos pa i lepa,nagadjam da su stanovi u njoj prodavani i po X puta i nikom nista.Mnogi nezadovoljni,a resenaj nema.
U istoj nam ulici jos jedna na uglu sa Dubrovackom,sudbina ista,ali vidim sad se nesto radi,tako da se tu sigurno nesto pokrenulo.
Prosto i jednostavno da li je moguce da se tu uraditi ne moze nista?


Kvalitet života ili ekonomska korist?

Odlično, sad nam je jasno kako funkcionišete... Neprijatna pitanja i situacije ili sa arogancijom odbacujete ili ih ignorišete. Ukoliko se postavi uopšteno pitanje onda tražite primere jer ne znate o čemu se radi, a ukoliko vam navedemo primere onda ih ignorišete jer se ne bavite pojedinačnim slučajevima.
Dakle gospodine Bobiću da li biste bili ljubazni da odgovorite na pitanja:
1.Šta urbanisti čine po pitanju zaštite građana od gradjevinarskog nasilja ili divljačke gradnje? Trpanjem 10 puta većeg broja stanovnika na istu površinu (višespratne zgrade umesto dvorišnih kuća) bez proširivanja kapaciteta infrastrukture, ulica, parkinga, trotoara, igrališta, malih sportskih terena, prodavnica, škola, vrtića... i svega ostalog praktično se vrši direktno smanjenje tržišne vrednosti nekretnina u okolini (ako na lokaciji nekretnine ima infrastrukturnih problema cena nekretine pada).
2.Zašto grad vodi agresivni urbanizam namećući gradjanima rešenja umesto da podrži legalizaciju nešega što se pokazalo prihvaćenom formom funkcionisanja.
Jedini vidljivi razlog može da bude ekonomski, kako da se namakne dovoljno para. Ako nije tako prosvetlite nas... To što se stalno ponavlja, kvalitet života se žrtvuje zarad prodaje i prenamene lokacija. Gradska vlast će se promeniti, investitori će izgraditi šta im je dopušteno, svi oni će se povući a gradjani koji žive sa nametnutim rešenjem će se svakodnevno suočavati sa problemima. Zato gradjane najviše i boli!. Mnogo ružno izgleda kad kažete zašto građani nisu reagovali na vreme; šta ima građani da reaguju, treba urbanisti da se oaveste pre nego što uzmu papir da crtaju. To pokazuje da urbanisti organizaciono metodološki ne rade svoj posao kako treba, jer ako treba građani - urbanisti amateri, da im ukazuju na greške post festum onda to nije prirodno, a i skupo je...
3.Očigledno da sistem promena urbanističkih planova nije na dobar način sprovodjen. Znači isto kao što nas pred izbore sve stranke zasipaju letcima sa praznim obećanjima, zašto grad ne obavesti građane kvarta koji se uređuje o predviđenim promenama i ne organizuje snimanje trenutnog stanja i potreba i obavi razgovor sa gradjanima, pa kad se dobro obavesti o svemu onda tek pristupi izradi i promeni planova. U nekoliko poruka predhodnog posta ste primetili isti problem da gradjani dok ne krene kopanje zapravo nemaju pojma šta im je spremljeno. Niko od nas nije nezainteresovan kako će mu izgledati život nakon urbanističkih rezova. Ako ne postoje zadnje namere (da se u tajnosti od gradjana nešto sprovede) i da im se bez diskusije nametne rešenje zašto se to ne promeni? Očito da to što je istaknuto u skupštini grada i obaveštenje u nekim novinama nije dovoljno... Iz vremena 90’tih ne čitamo novine, a priznaćete da ne možemo svake nedelje trčati u skupštinu da vas pitamo šta radite i da li to nas dotiče? A o organizaciji javnih rasprava tokom letnjih meseci kad ljudi nisu u Beogradu i da ne govorimo...

Ako je potrebno ove stvari potkrepiti konkretnim slučajevima, prelistajte predhodni post... ili tražite poslaćemo i slike ako treba....


Gospodine Bobicu, zar nije

Gospodine Bobicu, zar nije lepse i pametnije, ako vec moraju da se sruse privremeni objekti koji tu stoje vise od tri decenije(Pejton), pa da na tom mestu ostane lepo uredjen park u kome ce se odrzavati javni koncerti ozbiljne, ili dzez muzike, sa uredno odrzavanom travom, umesto sto se planira podizanje jos jedne u nizu atipicnih cuburskih zgradurina. Beogradska filharmonija na Cubiuri! Cuburijanum? Zivim u gradu prepunom parkova. Svake godine se u jednom od najvecih odrzavaju koncerti pod vedrim nebom. Dolaze svi moguci americki, a i svetski dzez muzicari i zvezde ozbiljne muzike. Publika sedi na travi, na svojim kamp stolicama, policija zatvori prolaz i onemuguci se prilaz automobilima. Sve vreme trajanja takvih koncerata, policija cuva i vodi racuna o miru i redu. Kod nas jedna prostakusa zavija i cuje se po citavom gradu njeno urlanje koje dalje moze da se slusa nasnimljeno po svim mogucim lokalima, bespravno podignutim, verujem. Zatvorili ste park oko Svetosavske crkve, napunivsi ga tako da samo ringispil fali. Znaci, vasa namera je da ustvari napravite zdanje sa parkingom jer, gde ce ljudi koji dodju na koncert da parkijau svoja vozila? Evo, bunim se i dajem svoj glas protiv filharmonije na Cuburi. Gradite je na mestu generalstaba, gradite je na mestu srusene policijske zgrade u Milosa Velikog, gradite je i podrzavam svim srcem njenu izgradnju. Narod nece moci da se promeni ukoliko mu se ne pomogne!


A sta cemo sa onom veoma

A sta cemo sa onom veoma lepom, akusticnom i svega tri godine starom salom Beogradske filharmonije na Studentskom trgu?

Ne shvatite me pogresno, nasem gradu svakako nedostaje dobrih sala za koncerte klasicne muzike - ali cime je bas BF zasluzila ekskluzivno pravo, s obzirom da vec ima sopstveni prostor? Zar ne bi bilo bolje da ta, ili bilo koja druga nova sala, bude "nezavisna", u nedostatku bolje reci?

Iskreno se malo plasim politike BF u upravljanju takvom salom, jer pogledajte njihove sadasnje prostorije - ima toliko koncerata koji ne mogu da napune Kolarac, a opet se sve tamo odrzava. Pretpostavljam da je zakup sale BF ili nekonkurentno skup ili da su neki drugi razlozi u pitanju. Sta god bilo, to bi bilo na mestu da je BF svojim parama izgradila takav objekat. Posto je to platio grad/drzava, kao sto ce platiti i novu salu, valjda bi trebalo da postoji neko nacelo i iznad cenovnika koji propise direktor Filharmonije?

A posto ste od (podzemne) garaze odustali, zivo me zanima gde ce se parkirati 200 automobila ljubitelja klasicne muzike u kraju gde ionako igla ne moze da stane?!


Filharmonija

Na Čuburi će da se gradi objekat namenjen kulturi, verovatno filharmonija jer je to potrebno. Postojeća adaptirana zgrada nije dovoljna, sala je mala. U strategiji izgradnje ovakvih sala nedostaje sala za oko 1000 mesta sa dobrom logistikom u njoj. Stručnjaci koji se time bave kažu da je to tako. A što se garaže tiče, zaista ne vidim razlog da se tamo, u sred centra ide kolima, pa ni u Narodno pozorište ili u Jugoslovensko dramsko se ne dolazi autom. Činjenica je da u tom kraju imamo deficit sa parkinzima, ali kad god je pokušano da se gradi garaža protesti građana su dosta jaki, svi bi da separkiraju ali da ne bude baš blizu moje kuće, bolje je tamo kod komšije. Inače, gradićemo javnu garažu ispod Skerlićeve ulice, pa tu valjda neće nikome smetati.


Gospodine Bobicu

Jos uvek niste direktno rekli da li ce park (Pejton) da se sravni da bi bas na tom mestu bila podignuta B.Filharmonija? Nece biti parka , bice BF? Nece biti drveca, bice jos jedna zgrada u nizu "velelepnih cuburskih zdanja". Zasto insistiranje na kanjonima? Kome trebaju kanjoni na Cuburi? Zasto bas svi na Cuburu? Zasto?
Ne da sam besna, nego bih, cini mi se, mogla da ujedam.


B.Basta

Postovani g.Bobicu,
Ne bi da vas zamajavam nepotrebnim uvodima, a i vidim da se ovih dana sredjuje Botanicka Basta, pa sam hteo da vam postavim par pitanja.
Naime, zivim u ulici Vojvode Dobrnjca, kod Botanicke Baste. Ovde je stavarno nemoguce parkirati kola preko dana, a kroz donji deo ulice (ispod bul. Despota Stefana) automobili jedva mogu da se mimoidju. Otprilike u ovo vreme prosle godine, radjena je rekonstrukcija ove ulice. Preslozena je kocka i postavljeni su novi ivicnjaci koji su prilicno visoki, sto mi malo nije jasno. Kad je vec rekonstruisana ulica, a nisu napravljena mesta za parkiranje, zasto su onda podignuti ivicnjaci.
Sta je bilo sa garazom kod Botanicke Baste (u gore pomenutoj ulici). Cini mi se da je ona bila pod nekim sporom. Da li je spor resen i da li Verano Motors ima pravo da uzurpira krov te garaze, koji se dosad koristio za parking. Sad su taj krov zatvorili rampom i prazan je, a pored pise "Prodaja polovnih vozila".
I jos jedan predlog. Zasto ne uredite trotoar uz Botanicku Bastu u ulici Despota Stefana i deo uz Takovsku ulicu. Deo blize ulici da se uredi za parkiranje, spustite (ili potpuno uklonite) ivicnjak, a deo blize basti uredite za pesake. Mislim da to i nije neka investicija, a lepse bi izgledalo, a ionako svuda sredjujete ivicnjake.
Da li se razmislja o uredjivanju ograde Botanicke Baste koja stvarno jadno izgleda?
Pozdrav...


Novi plan

Upravo se radi plan za ovo područije i problem parkiranja će biti prihvatljivo rešen. Plan će uskoro biti na javnoj raspravi pa se uključite i vidite šta urbanisti predlažu.


Конкретнији коментар.

Е па да будем конкретнији у овом од претходног коментара. Погледајте на претходном посту мој коментар под истим надимком.

Живим у београдском насељу Лабудово брдо. То Вам је између Видиковца и Петловог брда, поред Ибарске магистрале.

Када сам рекао да је стање много горе него пре 2000. године, будући да су се десиле одвратне ствари по питању урбанизма, био сам итекако објективан. Конкретно, у улицама Сердара Јанка Вукотића, Гочкој, 11. Крајишке дивизије и тик поред Ибарске магистрале изникло је безброј кич кућа које су са собом повукле пратеће деграгације.

У првој улици имате две кич-чардак зграде које су једна до друге врло близу. Једна (са оном црном фасадом поред много белих. Какав укус!) је око пола метра од реда приватних гаража. Да ли је то по прописима? Извођач је уништио травњак испред свог „ремек-дела“, тако да грађани после кише газају по блату. Због те зграде уништен је пут на паркингу прокапаним каналом, тако да се амортизација аутомобила проласком туда знатно срозава. Као клинац сам се ту играо да бих сад доживео уништење свог родног краја!

У другој улици имате једну зграду која је изникла на зеленој површини. Стил градње је опет „елегантан“ као горе. С леве и десне стране су комплекси стамбених зграда, да би у средини зјапио овај чардак, како га овде у насељу зовемо.

Трећа улица у једном је делу опасана низом нејасних локала и кућа, па се питам да ли је комплексима зграда поред ту место или је најбоље да их уништимо па да и на њиховом месту изградимо близанце ових „прекрасних“ ситних локала.

Идемо на Ибарску. Управо је поред ње био паркић „Код борића“ са тереном за мали фудбал где су генерације деце провеле детињство. Сада су ту опет нејасне зграде које приступ ка њима остварују на уштрб саобраћајног протока Ибарске магистрале. Стварају се гужве када неко хоће да скрене лево из правца зграда, а бога ми, дешавају се опасне ситуације, јер доста људи прелази магистралу, будући да се са друге стране налазе отпади аутомобила, па људи циркулишу. Да ли је поред овакве саобраћајне жиле планирано правити овакве куће са оваквим прилазом, тако да угрожава и возаче и пешаке?

Вратио бих се на прокопане каналиће и замолио за Ваш коментар јер сваким даном испред нових зграда улице постају прокопане силним каналима. О квалитету крпљења улица другом приликом, јер и о томе има много тога да се напише....


Tipski projekti

Quoting. Ovo je napisala Nevena.
Da Srbija kao drzava ima propise koji se postuju i svoj stil arhitekture od koje se odstupa samo u izuzetnim slucajevima i uz dozvolu ljudi ne bi gradili divlje. Pogledajte na sta lici zemlja kad se kroz nju provezete. Ako to nisu nedovrsene divlje gradnje u Kaludjerici, Batajnici... onda su to kiceraji od kuca u juznijoj Srbiji sa raznim lavovima, orlovima i ostalim zverkama na ogradama i kapijama sto nigde necete videti u svetu.

A ovo Mića Marković.
Februara 1998. u stalnoj kolumni u listu „Glas Javnosti“ između ostalog sam napisao i ovo:
Tragičniji je slučaj sa privatnom stambenom izgradnjom.Početkom šezdesetih pod ruku mi je došla knjiga koja je sadržavala stotinu tipskih projekata individualnih zgrada.Sav estetski užas koji može da se vidi u okolini Beograda pa i u Srbiji,dobrim delom je iz ove i sličnih knjiga.
Tako je nastala i Kaluđerica najveće divlje naselje u Evropi.Veoma su retke zgrade u tom naselju koje zadovoljavaju osnovne estetske kriterijume.
Krajem 60-ih vođene su silne diskusije kako stati na put novokomponovanoj narodnoj muzici.Uveden je porez na šund.Kada se sada sluša ta muzika, ona je u odnosu na ovo što se danas stvara i emituje prava blagodet.
Ti građevinski objekti će obstojati bar stotinjak godina, a pesmice će se zaboraviti za par meseci ,ili ako su vredne, ostaće.
Jedno se teško može negirati .Veza između te dve stvari postoji.


Gospodine Mico M.

tipski projekti u Srbiji ne postoje a Srbiju cete prepoznati po divljoj gradnji. Nisam citala sta ste pisali u Glasu Javnosti ali da veza postoji izmedju turbo folka i gradnje mi je previse pojednostavljivanje stvari. Ipak mislim da ne postoje drzavne odrednice sta je dozvoljeno a sta nije. Pa u nekim zemljama ljudima ruse najmanje supice ako ih postave bez dozvole a dozvolu ne mogu dobiti za dogradnju bilo cega sto odskace i remeti stil gradnje u okolini.
Meni je komsija do moje kapije sagradio garazu koju iznajmljuje nekoj knjizari za cuvanje neprodatih knjiga dok svoj auto parkira bas ispred moje kapije da ne mogu da udjem u dvoriste. Sad je jos i podigao krov da mi sto vise zakloni vidik a dvoriste ogradio zicom kao pticiji kavez. Jos od mene trazi 300 Evra zato sto je i do mene ''ulepsao'' dvoriste zicom za kaveze. Bez polaganja ikakvog racuna koliko ga je to kostalo i bez pitanja da li ja zelim da se ogradjujem zicom kao da sam u zatvoru ili zelenilom.
Mislim, sta reci. Srbija je cudo od zemlje gde je sve dozvoljeno i kao takvu je treba proglasiti jedinstvenom pa da dolaze strani turisti da vide ono sto nigde ne postoji. Makar ih navuci na takvu ''reklamu'' a citam negde da jedan Englez vec snima po Srbiji ''stare stvari'' i izlaze na izlozbama fotografija. Kako drugacije da postanemo poznati nego po neredu koji gajimo i zalivamo. Pogledajte samo sekundarne puteve u okolini Beograda koji su postali komplene deponije. Sramota me da pozovem prijatelje iz inostranstva u goste i da to sve posmatraju.


Glas

Quoting
Nisam citala sta ste pisali u Glasu Javnosti...

Izgleda da niste pažljivo čitali moj post Nevena.Ono što piše, to sam napisao u Glasu Javnosti 1998.
A tipski projekti za individualnu stambenu izgradnju postoje i postojali su. To su bila izdanja sa stotinjak
projekata i bila su u prodaji. Svako ko je hteo mogao je da ih kupi i da prema njima gradi objekat.
Da li je povezivanje novokomponovane narodne muzike i gradnje isuviše pojednostavljeno gledanje na stvari?
I dalje mislim da su te dve stvari u vezi, iako ne od najvećeg značaja. Marginalnog svakako...


Izvinjavam se gospodine Markovicu

zbog nepazljivog citanja Vaseg prethodnog izlaganja ali ja zaista u srpskoj ''arhitekturi'' ne vidim ni malo folklora jer to ne mogu ni da nazovem arhitekturom. Tip kuca koje se uglavnom grade svuda po Srbiji po meni nije nimalo srpski a jos manje ''folkloristicki'' ali ja mozda ne razumem na sta Vi mislite kada pravite takvo poredjenje. Sto se tipa gradnje tice o kojem Vi govorite neki ljudi kazu da je to bio tzv. ''planski tip kuca'' ali nisam sigurna da Vi na isto mislite.
Bilo kako bilo morate se sloziti da gradi ko kako zna, hoce i ume bez da postoji ikakav stil gradnje po kojem bi zemlja trebala biti prepoznatljiva. Na selima je bitno da je za barem jedan red cigala kuca veca od komsijine iako ne moze da se zavrsi ni manja dok u gradovima i ono malo sto vredi od nekadasnje stare gradnje niko ne odrzava i u komunizmu je sve zapusteno i propalo.


Draga Nevena

Veza izmedju "pevanog folklora" i "graditeljskog folklora" je iskljucivo negovanje "folklora" i zaboravljanje da postoji i gradjanski stalez kome "njihova" vrsta folklora nije potrebna, gade je se i pokusavaju da se protiv nje bore. Evo jednog primera: Kada sam bila mala, pocelo se sa novokomponovanom muzikom uz postojanje neke strasne radio stanice,"Radio Sabac." To su bila putovanja do recimo Pozarevca, Kragujevca uz lepe zelje buducim vojnicima propracenim specificnim pevanjem tadasnjih zvezda folk-turbo-muzike. Uz muziku je isao krajolik sa nedovrsenim kucama od cigle. Kuce od cigle, nedovrsene=Lepa Lukic. Ja se zeni izvinjavam jer iz muzicke perspektive njen glas nije bio los. A sada imamo milion razgolicenih zvezda koje simbolizuju razgolicenu prostotu, jasnu, glasnu, vidljivu, simbolizovanu kroz mermer i staklo koje krasi nas glavni grad.


Draga Jelena

Ja nisam imala tu ''cast'' da ''uzivam'' u tim ''pozdravima i zeljama'' jer sam takoreci kao dete otisla iz zemlje. Kao odrasla i u jednom sasvim drugom svetu obrazovana a u zabludi da je se u mojoj rodnoj zemlji nesto promenilo vratila sam se da sagradim kutak za sebe i svoje u ''srbijanskom stilu'' (sa drvenom terasom) da bi me komsije pitale zasto na terasu ne stavim betonske stubice koji bi skromnu kucu ucinili ''vilom''. Da ne govorim o samovolji ''preduzimaca'' sa masnom i tasnom zbog kojeg godinama hodam po mukama u Srbiji a da ga niko ne zatvara iza resetaka iako nas je ojadio za 2,5 miliona o cemu smo podneli materijalne dokaze sudu. Umesto toga ''pravna drzava'' je dozvolila da se nadje pred medjunarodnim sudom za ljudska prava pa ce sve to za jednog prevaranta iz gradjevinsko-prosvetne kragujevacke mafije placati drzava odnosno njeni gradjani.
Da sam znala tada (2000.g.,) koliko znam sada, NIKADA u Srbiji ne bih gradila niti bi ulozila ijednog mukom zaradjenog centa. Tzv. gradjevinari trpaju sebi milione u dzepove, sirotinji istiskuju zutu banku da za njih radi dok oni dembeluju u hladovini dok moralne sudsko-pravnicke nakaze sede, smrde i prde po javnim tuzilastvima i svojim kupljenim diplomama preko prosvetne mafije stite krimose. To je Srbija.


Nevena

Mislim da se mi u suštini slažemo i govorimo o istoj stvari,samo svako na svoj način.


Daj da gradimo a staro nek se rusi

Nisam citala celu diskusiju ali mi nije jasno cija je odgovornost odrzavanje vec postojecih zgrada?
Ma, jasno je meni ko treba da ih odrzava ali nije mi jasno kada ce preuzeti odgovornost za ono za sta prima pare?
Ja licno vise ne zivim u Beogradu ali kad kod dodjem u posetu roditeljima sokiram se izgledom oronulih fasada (naravno,centar se umiva i doteruje a ostalo moze i da se rusi).
Tu negde pre nepunih mesec dana je duvala kosava a sa mamine zgrade su u slobodnom padu letele plocice nalepljene pre cetrdeset godina (nekoliko hauba i sofersajbni osteceno).Pitam se da li ce odgovorni da reaguju tek kada iste nekoga ubiju?
Posebna prica je Gradsko zelenilo.
Eto, stanari vole da im oko zgrada budu cvetne baste i jednom godisnje za to budu i nagradjeni i pohvaljeni (radi se o opstini Novi Beograd).
Ali, ne lezi vraze: ukoliko su doticni posadili drvece i cvece (uz dozvolu Gradskog zelenila) a zbog godina nisu u mogucnosti da to i odrzavaju isto se pretvara u korov. Gospoda iz Gradskog zelenila za te ulepsane javne povrsine kazu da nisu pod njihovom nadleznoscu.


Rekonstrukcije i revitalizacije

Voleo bih da gospodin Bobić odgovori ili barem pročita ovo pitanje:

- Po kom osnovu se danas u Beogradu vrši nasilje nad ono malo preostalog graditeljskog nasleđa?

Kada to kažem pominjem nakazne "rekonstrukcije" i "revitalizacije" fasada arhitektonski najznačajnijih zgrada po najužem centru Beograda. Slobodan sam da kažem, sada i ovde, da nijedna od fasada građevina koje su obnovljene u toku proteklih pet do sedam godina (osim možda rekonstrukcije zgrade Vlade Srbije ili par pojedinih fasada sa oblogom od kamena) nije rekonstruisana u prvobitno stanje, sa autentičnom fasadnom oblogom (tačnije autentičnim materijalom za nju), a neretko mnoge su potpuno prepravljene u odnosu na originalne autorove zamisli. Izmišljaju se boje, prepravlja se stolarija kako kome padne napamet, nadziđuje se sve što može da se nadzida, a da, ruku na srce, niko o tome (pa ni sama struka - što arhitektonska, što konzervatorska) ni reči ne progovara.

Oko primera koji najviše vređaju - možete ih i sami pogledati ako se prošetate po centru grada. Zgrada Kolarčevog narodnog univerziteta tretirana najodvratnijom pink gamom boje iz kutije, Patrijaršija koja je po rekonstrukciji dobila "banana" boju (kiše je spiraju pomalo), i mnogi drugi primeri (dosta je i ova dva, a može da se navede pregršt) gde je neprofesionalizam priučenih izvođača, ljudi prepuštenih da čine šta god im volja, učinio da ćemo u skorije vreme da živimo u gradu koji će biti sve drugo samo ne ono što je nekada bio. Spoljašnji izgled onoga što nas okružuje ne može se prepustiti nesavesnim dundjerima, već to moraju da izvode vrhunski izvođači u svom fahu.

Razgledao sam neke evropske metropole, istočnog i zapadnog sveta. Nigde nisam video ovakav nehajan, nesturčan odnos prema prošlosti. I tu nisu u pitanju divlje gradnje i nestručnjaci, ovo overavaju, potpisuju i nad ovim "kao" bdiju stručne službe i zavodi za zaštitu spomenika kulture.


Nasilje, nad čim?

Ne mislim da se vrši nasilje nad kulturnim nasleđem. O tome se pažljivo brine Gradski zavod za zaštitu i njihovi stručnjaci kontrolišu rekonstrukciju svih objekata koji su evidentirani kao kulturno dobro. Bez njihjove saglasnosti se ne može raditi. Za razliku od vas, ja mislim da se revitalizacije fasada obavljaju na dobar način i da to, što se arhitektonskih merila tiče, jeste ispravno. Ali, o ukusima se ne diskutuje. Imate pravo da vam se ne dopada.


Izmišljanje istorije

Gospodine Bobiću,

falsifikovanje ili izmišljanje istorije nije pitanje Vašeg ili mog ukusa/dopadanja, već pitanje stručnosti, poznavanja istorijskih materijala i konstrukcija i, pre svega, dobre volje da se rekonstukcije i revitalizacije izvode na autentičan način.

Naveo sam Vam dva primera koja "vapiju u nebo" svojom beskrupuloznošću. Mogao bih da Vam u trenutku navedem još najmanje deset istorijski vrednih spomenika arhitekture nad kojima je (samo u proteklih pet godina) izvršeno slično "konzervatorsko nasilje", a o čemu su pisali mnogi, a posebno uvaženi pok. arhitekta Bane Mihajlović, i u poslednje vreme (a o Kolarcu posebno) arh. Aleksandra Mokranjac.

Vi se na dva pomenuta primera niste ni osvrnuli.

Čini mi se da ili ne razumete problem ili ga svesno ignorišete.

Što je u redu kao stav ukoliko ne zauzimate položaj koji zauzimate.

Kada malo bolje razmislim, sve nekako sumnjam da ne razumete problem.

I još nešto: iznošenje istine ovde i na ovom mestu jeste pitanje građanskog angažovanja koje u svojim komentarima često pominjete.

I ako hoćete, to iznošenje je pitanje građanske hrabrosti i građanskog morala.

Parafrazirajući jednu od učesnica foruma upitaću Vas, za kraj: Volite li Beograd?

Ako je Vaš odgovor DA, onda nešto duboko nije u redu sa funkcijom koju obavljate.

Ako je Vaš odgovor NE, onda je to tragično.


дајте бар један одговор

дајте бар један одговор. Није обавезно овде, није обавезно београђанима, већ себи. И то одговор на питање зашто постоји дивља градња? Само узмите за пример обичне људе који зидају куће да би имали кров над главом. Када одговорите на то питање, онда ћете знати који је пут да се дивља градња заустави.
Узгред, прочитао сам текст у "Политици" о "петом паркићу". Били сте врло експлицитни да се постојећи урбанистички услови не могу мењати. Како је онда било могуће променити те исте услове за гаражу уместо "Пејтона"? Како то да су урбанисти ту били спремни да схвате своју грешку и да се потруде да је исправе,а у случају "петог паркића" то није могуће и то по истом Закону?


Dobar primer

Izabrali ste dobar primer. Na Čubiri je namena zrmljišta promenjena u toku rada na planu i u toku javne rasprave, upravo kada to treba raditi. Za "Peti parkić" intervencija je zakasnela, građani nisu iskoristili svoju mogućnost za reakciju i proces je otišao dalje. I gde god u toku javne rasprave građani kažu šta misle moguće je rešenja iz plana menjati. O tome govorim svo vreme.


Kako ovo da razumem?

[Doneto je stotine rešenja o rušenju i podneto isto toliko prijava javnom tužilaštvu od strane opština za krivično delo bespravne gradnje. I rezultat nije bog zna kakav, sud nije efikasan, krivac se žali, proces traje i sve je to sporo a bez presude nema dobre i jasne poruke. Grad bez presude i konačnog rešenja ne može da deluje i ruši. Grad, uostalom, nema nadležnost nad nezavisnim sudstvom. Nema ni komunalnu policiju jer država to ne dozvoljava. Kako reče gradonačelnik – dok neko ne zaglavi u zatvoru zbog divlje gradnje od tog posla nema ništa.]
Gospodine Bobiću,kako da razumem ovaj deo vašeg teksta?
Ako je to tako,a jeste,čemu uopšte ova tema? Onda ste sami sebe demantovali, onda Vaša teza u pitanju Zašto beograđani ćute? zapravo i nije teza. Ponudili ste zamenu teza. Kada se građani oglašavaju,bune,tuže Vi ukažete na krivce iz citata. Vi ste nemoćni,krivo je pravosuđe.OK.Ali to smo znali i do sada. To je i razlog što se najveći deo građanstva i ne upušta u odbranu sebe,sopstvenih interesa posredstvom institucija. Pa da li to tražite da građani preuzmu ulogu i funkciju tih institucija? Da li mislite da je to normalno u bilo kojoj državi koja izborima daje ovlašćenje da izabrani ljudi u njihovo ime urade taj posao? Da li hoćete da kažete da su ti ljudi nesposobni da to urade pa to sada očekuju od građana? Pa kažite onda tako. Ne možemo, ne umemo , ne daju nam i povucite se. Ne očekujte da Vi i takvi sede na vlasti a da za njih radi neko drugi. Građani sami. Ne, onda je jednostvnije pribeći onome što se u pravu zove samopomoć. Ali to onda vodi u nekom drugom pravcu. To je onda anarhija a ne uređeno društvo sa pravilima koja važe jednako za sve.
Žao mi je ako to ne razumete i očekujete da građani rade Vaš posao. Žao mi je i što živim u Srbiji u kojoj za sve postoji tarifa, i u kojoj se i policija i inspekcije, tužilaštvo i pravosuđe ponašaju na isti način. Nema nam pomoći, čini mi se da smo ipak propali. Kao ljudi.
Danilo


Samopomoć

Ako gradska uprava podnese više stotina kricičnih prijava protiv divljih graditelja i ako sud to ne procesuira onda je to poruka za prekršioce da mogu nastaviti svoj posao. Vi ste u pravu, samopomoć je izlaz iz problema. Ali samopomoć ja vidim upravo u protisku javnosti na državne organe da budu efikasni. Oko jednog slučaja divlje gradnje (urb. uslovi dati za 400 m2 a čovek izgradio 1900 m2)na Voždovcu podneta je krivična prijava i posle godinu dana stiglo pismo iz suda kojim se traži da grad prispita svrsishodnost i racionalnost prijave. To je stanje. Zaista ne prebacujem odgovornost na građane, svako treba da radi svoj posao, ali mislim da i građani imaju svoj deo posla u svemu tome. Saradnja gradske uprave i građana je važna, neophodna i bez nje stvari neće da se pomeraju na bolje. Razumem da je to posebno opterećenje za ljude koji imaju svoje probleme ali reći "to nije moj posao, ima ko to radi..." nije rešenje. Građanski angažman je civilacijska obaveza, posebno kada se radi o gradu. To je način veoma prisutan u svim evropskim zemljama, i tamo je gradska vlast pod okom građana i reakcije su slične. Naravno, tamo je to proceduralno nešto bolje uređeno, ali i bez toga, pošto se to podrazumeva građani deluju. Ovde treba svi da se izborimo za situaciju gde će reč građana da bude, zajedno sa gradskom upravom, pritisak na republičku vlast jer kod njih je zakonodavstvo i sudstvo.


Будите доследни!

Господине Бобићу,

Прочитао сам шта сте написали, и конкретно Вас питам:
''Зашто ништа нисте учинили да решите проблеме грађана који живе непосредно поред пијаце на Бањици?''

Да би Вам појаснио ствар рећи ћу Вам следеће. За разлику од ''случаја 5. парк'' , на простору садашње пијаце на Бањици је био паркинг и грађани су живели нормално. Онда се бивши председник општине Вождовац досетио, и направио пијацу (у садејству са тадашњом градском управом) без обзира на тадашње протесте грађана. Ви, садашња гарнитура на челу града, откако сте на том положају, нисте учинили ништа да вратите претходно стање на том простору, упркос упутству градоначелника, које стриктно прописује да се не могу легализовати објекти који су изграђени на паркинзима, магистралним гасоводима итд.
Не, према информацијама са којима располажем, Ви сте пијацу на Бањици унели у ДУП и легализовали је. Ви сте дозволили да се направи ОМВ пумпа у Борској улици по сред магистралног гасовода, упркос упутству где се каже да минимално растојање не може бити мање од 30 метара. Уместо рушења поменутих објеката, Ви нам шаљете пауке Паркинг сервиса који односе возила са тзв. зелених површина, упркос чињеници да су те површине одавно земљане, јер грађани негде морају да сместе своја возила, а на пијаци дефинитивно не могу. Ви нам нарочито суботом, недељом и пред празнике угрожавате безбедност и здравље, зато што морамо да пролазимо улицом јер су тротоари закрчени препродавцима, зато што ватрогасци не би могли да приђу ниједном од 5 солитера, што од гужве на улици због пијаце, а што због паркираних возила око зграда,такође због пијаце. Иста ствар је када треба да приђу кола хитне помоћи. Некоме живот зависи од тих силних минута који су потребни за пробијање до зграда.
А све то време, само 300 метара одатле стоји запуштен плац на Трошарини, који може да буде и пијаца и пословно стамбени центар, а има места и да се прошири улица Саве Машковића. Не, то никога из града не интересује, јер су велике паре у питању које могу да се добију за ту земљу.
Чак иако је процес пред судом, када је пијаца на Бањици у питању, у шта не верујем, ништа Вас не спречава да на том плацу сазидате нову пијацу и власницима постојећих локала на Бањичкој пијаци доделите локале исте квадратуре и само их једне недеље замолите да се преселе. Након тога, срушите пијацу на Бањици и направите паркинг, односно све вратите у првобитно стање. Трошкове свега тога треба да сносе они који су дозволили изградњу пијаце на том месту, а Ви знате ко су.

Волео бих да прочитам Ваш коментар овога што сам написао.


manite nas demagogije!

manite nas demagogije!


Bobic pokusava da skrene temu sa korupcije

Quote:
"Mnogi komentari o korupciji, sukobu interesa i podmitljivoj gradskoj vlasti na bazi opšteg mišljenja (priča se...) ili insinuacija je već postalo stereotip i uobičajena priča."

Pa ne prica se bas bez razloga. Ja znam da su gradska vlast i razne sluzbe i javna preduzeca korumpirani zato sto su mi to rekli ljudi koji su dali mito a to nije insinuacija. To mi nije rekao jedan covek vec vise njih. Ako gradska vlast to ne vidi onda je ili ukljucena u tu korupciju ili je totalno nesposobna. Ti ljudi koji su dali mito to nece da prijavljuju jer su sretni da su obavili nesto sto nisu mogli legalno. Shvataju da se ne mogu boriti protiv sistema. Tuzno je da neko ne moze da dobije dozvolu da gradi na sopstvenom zemljistu.
Nadam se da ce posle raznih mafija, stecajna, carinska i sl., u zatvoru zavrsiti i beogradska mafija.
Dodje mi da se udarim u ruku kada se setim da sam glasao za DS. A sada dozivljavam da ne mogu da kupim stan jer ste zviznuli cene stanova u nebo, jer je izgradnja veoma mala (manja nego u Novom Sadu) i ne planirate skoro nikakvu dodelu zemljista. Jedino se gradi na nekim privatnim parcelama, gde se uzme trosna kucica od vlasnika koji dobije par stanova onda se za par dana dobiju sve dozvole (pitam se kako? ustvari ne pitam se jedan od investitora mi je rekao kako, mitom.).
Ta korupcija i lose vodjenje ce se tesko pobediti jer oni koji mogu da je iskorene nemaja interesa da seku granu na kojoj sede. Jedina nada nam je policija i UBPOK.


Opet korupcija

Poštovani ili poštovana,
Ako je tačno da ste tako dobro informisani, onda ste vi pravi čovek za borbu protiv tog zla. Dragocen izvor informacija, hajde, dođite kod mene pa da zajedno idemo u policiju i tražimo da zakon bude primenjen. O "sreći" sugrađana koji navodno plaćaju da bi završili svoj posao jer dugog načina nema, mislim sve najgore. Oni podržavaju koripciju umesto da prijave onog ko ih reketira i bez toga pomaka neće biti. Već sam to rekao i do god i dalje govorimo "svi to znaju...", ni policija ni bog otac ne može ništa da preduzme.


gosn. Bobicu,

necu se upustati u te gradjevinske galimatijase jer ni vama kojima je to struka ne mozete da kao jedna organizovana, izuzetno znacajna interesna grupa (arhitekte i sl.) izlobirate menjanje zakona koji bi nas spasli gradskog sivila. Da ne pricam o tome da ne mozete da iskontrolisete gradjevinske inspektore i da se u javnosti malo cesce oglasavate o propalom sudstvu nego ste se uhvatili da gradjani nisu na vreme dosli na javnu raspravu. Nije to zapisano u kamenu gospodine, to svi znaju. Imam jedno sasvim nevezano pitanje. Fascinira me projekat trokrakog mosta koji je predlozila Olja Ivanjicki. Ima li nesto slicno ikakve sanse i KADA ce se Beograd prosiriti preko Dunava?


oglašavanje u javnosti

Poštovana,
Verovatno ne pratite medije, veoma često, neznam ni broja tome, govorio sam upravo o sporosti sudova i posledicama. Ali, gradska uprava tu može da čini isto što i građani, da vrši pritisak, zajedno ćemo biti efikasniji.
Nisam video projekat uvažene slikarke. U toku su pregovori sa japanskom vladom oko izgradnje novog mosta preko Dunava kod Ada Huje. Nadam se da će pregovori biti završeni ove godine.


odlicno

nadam se da cete to i ubuduce ciniti. Evo jedne varijante

A evo i panorame:

Sta mislite?


Mi imamo metro

Postovani Bobicu
Zasto se postojeca infrastruktura Beovoza ne iskoristi za metro? Imamo sve, samo kada bi vozovi isli cesce mi bismo de fakto imali metro. Zeleznicku stanicu bi onda trebalo prebaciti negde izvan centra i to na putu jednog od tri kraka metroa (sadasnjeg Beovoza). Na pravcu tih krakova bi doslo do velike izgradnje poslovnih i stambenih objekata. Nijedan grad nema ovako skupu glavnu zeleznicku stanicu kao sto bi Prokop bio.

Drugo pitanje: Zasto se toranj gradi na Avali a ne negde u gradu? Svi tornjevi koje ja znam su u centru i velike su turisticke atrakcije. Na Avalu vam ni jedan turista nece otici kao sto sada zvrji prazan odlican muzej vazduhoplovstva na Aerodromu.


Pa baš i nemamo metro....

Poštovani,
Nemamo metro, imaćemo ga i nadam se da će prva linija od Ustaničke do Zemuna biti završena 2011 godine. Radimo na tome. Vaša ideja o korišćenju zelezničke infratrukture kao deo metro je sasvim slična onome što ja zagovaram već tri godine. Vizija javnog prevoza u Beogradu je da sve raspoložive vrste prevoza, metro, železnica, autobusi, itd... budu integrisani i zajedno opslužuju Beograd. Metro je samo jedan deo sistema. Problem je bio, mislim da smo ga prevazišli, u železnici koja je državna ustanova i gde grad nema nikakvog upliva. Prosto nije bilo prostora za razgovor o tome. Sada smo na putu da uredimo saradnju i u izmenama Generalnog plana Beograda se takva koncepcija uspostavlja. Biće važan i stav nove vlade oko ovoga. Usput, da iskoristim priliku, gradićemo laki metro jer odgovara potrebama grada što se kapaciteta prevoza putnika tiče, košta tri puta manje i izgradiće se u prihvatljivim rokovima. Da naglasim, laki metro je nezavisni sistem bez ukrštanja u nivou sa ulicama.

Toranj na Avali je bio prepoznatljiv znak Beograda i vlada RS je donela odluku da se obnovi na mestu gde je i bio. Grad Beograd je podržao tu inicijativu na želju mnogih Beograđana i doprineo plaćanjem projekta obnove tornja. U gradu postoji dovoljno "znakova" koji mogu biti reperi za prepoznavanje.


Nezavisan?

" laki metro je nezavisni sistem bez ukrštanja u nivou sa ulicama."


Molim Vas da ovo malo pojasnite jer prema simulacijama objavljenim na sajtu http://www.beoland.com/ ne izgleda tako (doduše danas je site nešto nedostupan). Naime, ne zna se kako će se vršiti presecanje Bulvara od Ustaničke do Depoa (gde je laki metro nadzeman), kao i deo na novom Beogradu posle Brankovog mosta, deo oko Hayata gde se jasno vidi da laki metro iz srednje trake skreće levo ka Areni?

Da li to znači da će biti zabranjena skretanja u levo iz Bulevara kao i da će kontinualan saobraćaj svim ulicama koje presecaju Bulevar u tom delu (Braka Krsmanovića, Batutova, Gospodara Vučića...) biti onemogućen?

Drugo pitanje koje je već neko negde postavio je kako će da izgleda kad kompozicija te dužine izleti iz podzemnog dela kod Depoa?


Nezavisan skroz

Poštovani, da trasa lakog metro je sasvim nezavisna a to ćete imati prilike da se uverite na javnom uvidu. Učestvujte.


Nezavisan?

Ja ovde zaista ne vidim nezavisnost, ili Direkcija za gradjevinsko zemljište obmanjuje javnost!



Можда се мисли на

тунеле. Технички није без проблема, обзиром да су све зграде око Арене фундиране на шиповима (и да је терен испод површинског слоја од 4-5м рефулираног песка практично муљ) али не и немогуће.

Доста се може научити из искустава Лондона (што би било занимљиво за Булевар, Теразијски гребен и Савску падину) и Амстердама (Нови Београд има скоро идентичну геологију површинских слојева).

Друго је питање има ли Србија у овом тренутку критичну масу да испрати сва органиѕационо-техно-економска искушења ове врсте.


Dužnost gradskog arhitekte

"Moja dužnost je... ...da vodim računa o javnom mnjenju, javnosti i stimulišem građane na ušeće u stvaranju grada."

Gospodine Arhitekta,

Ako ne primećujete da je javno mnjenje ogromnom većinom za očuvanje Petog parkića, onda ne zaslužujete da se nalazite na tako odgovornoj poziciji.

Vi možete da probate da ignorišete problem, ali prevareni stanovnici Lipovog Lada i Vračarskog Polja se neće smiriti dok se ne ispravi nepravda koja im je učinjena.


ipak moram

Poštovani,

Pitanje za vas: ako biste morali da birate između poštovanja zakona i javnog mnjenja, šta biste odabrali?

Za mene nema dileme, zakon ću poštovati pa ma šta ko o tome mislio. Ako neko u konkretnom slučaju ponudi legalno rešenje u skladu sa zakonom rado ću mu se pridružiti.


Kome zakon...

Jel beše Njegoševa ona o zakonu, topuzu tagovima i nečovještvu.
Ako je Zakon iza koga se zaklanja gradska vlast i koji je doveo do ovakvog stanja takav, onda treba doneti uredbu ili lex specijalis ili ... Koliko se sećamo Vlada Zorana Đinđića je relativno dugo vladala uredbama (i čak bila optuživana od strane DSS-a zbog toga), jer su zakoni bili u suprotnosti sa interesima građana ili države. Znači ako je zakon jedini problem da se ispravi greška ima načina da se reaguje. Ne radi se ovde o nelogičnom i hirovitom pritisku javnosti već o greškama u planu koju je neko slučajno ili namerno napravio.
Kad već pričamo, u paralelama postoji i paralela da kad neko nešto ukrade, pa se kasnije to pokaže ikrenu optužbe, onda se na optužbe reaguje opravdanjem, što nas niste uhvatili dok smo krali?

Izgleda da je ovde ipak problem volja?


pitanje

Znam da moj komentar nije bas povezan sa ovom temom,ali ne znam kako bih drugacije stupio u kontakt sa Vama gospodine Bobiću!
Naime,mene kao buduceg gradjevinca,interesuje kako dolazite do resenja kada treba "renovirati" neku ulicu u gradu??
Zivim u ulici Svetog Save na Vračaru,koja je pre par godina "sredjena",i sada nemamo dovoljno parking mesta,sto je policija jedva docekala,i nas stanare koji nemam gde da se parkiramo nosi,i tako ispunjava dnevnu kvotu!!
Nasa ulica je pre ovog sredjivanja imala recimo oko 150 parking mesta,a danas je taj broj prepolovljen,a mozda ima i manje parking mesta!!!!Ne znam da li je prilikom pravljenja projekta uzimana u obzir lokacija(tu je Komercijalna banka,zavod za transfuziju krvi Srbije....),potrebe stanara,frekvencija saobracaja......
Sa jedne strane(neparna strana ulice) su pravljena parking mesta za koso parkiranje,a sa druge u pravcu ulice,cime je ostavljen trotoar sirine 3-4 metra,koliki nije ni u Srpskih Vladara,ni u Bulevaru,koje su dosta prometnije od ove ulice!!!
A nas kao stanare niko nije obavestio o planovima izgradnje,niti nas pitao za neke sugestije!!
video sam da je u jos nekim ulicama u okolini ista stvar!
Molio bih vas da mi ogovorite,jer do sada su mi 5 puta nosili automobil ispred zgrade(a svi znamo koliko kosta to "zadovoljstvo"),pa bi mi mozda bilo lakse kad bih barem nesto znao:-)
Inace nekoliko outa sam bio na sastancima u opstini Vračar,dolazili su ljudi iz praking servisa,gradskog sekretarijata za saobracaj(valjda se to tako zove),i niko nije nista konkretno odgovorio :-((

Unapred hvala


Parkiranje

Poštovani Gospodine,
Uz svo razumevanje problema sa parkiranjem, i ja stanujem u zoni gde je to kritično, mislim da je uređenje ulica na način kako se to radi u mnogim beogradskim ulicama dobro. Svakako bolje nego da se automobili naslanjaju na fasade pa je trotoarom nemoguće proći ili da je kolovoz zakrčen pa ne može ni da se vozi. Ovako, jasno je određen prostor za kolovoz, parking i pešake a cena je da svakako ima manje parking mesta. Ja ovo smatram doprinosom uvođenju komunalnog reda. Strategija je da se grade javne garaže koje treba da obezbede mesta za stanovnike, pre svega, jer su prošlih decenija zgrade građene bez garaža, tada to nije valjda bilo važno i sada nedosaje u centralnoj zoni preko 40.000 parking mesta. Urađjen je plan garaža za teritoriju Generalnog plana Beograda i biće usvojen u Skupštini grada u septembru. Planom, je predviđeno da se javnim garažama nadoknadi manjak parkinga i to će se raditi. U predhodnom periodu, dvadesetak godina mislim, ideja je bila da kada se izgradi metro onda neće biti potrebe za privatnim automobilima. To nas danas skupo košta jer je propušteno vreme da se to radi. Od 2003 godine kada je donet novi Generalni plan ustanovljen je standard da ne može graditi zgrada, stambena ili poslovna bez odgovarajućeg broja parkinga na parceli te zgrade. Ako nije moguće obezbediti dovoljno parkinga smanjuje se površina zgrade i to se striktno psrovodi. Ne može se bez ovog uslova dobiti građevinska dozvola i tako je bar sprečeno da se pogoršava situacija jer broj automobila koje beograđani voze se iz godine u godinu povećava. Ipak, gradnja novih garaža je u principu osporavana od građana, ne vole ljudi garažu u blizini, zagađuje vazduh i smeta ekologiji. Naravno, ne smeta gužva na trotoarima, na zelenim površinama ili bilo gde, to je kao o.k. i ja za to nemam odgovor. Isti problem postoji i u drugim evropskim gradovima, veći nego ovde, U Londonu se ulaz kolima skupo plaća. Beograd je uveo parking zone i prema iskustvima od zadnjih godinu dana to je znatno popravilo situaciju jer su posetioci centra usmereni na javni prevoz. Pa činite kao i drugi, pazite gde parkirate, može i malo dalje od stana.


Parkiranje

Poštovani Gospodine,
Uz svo razumevanje problema sa parkiranjem, i ja stanujem u zoni gde je to kritično, mislim da je uređenje ulica na način kako se to radi u mnogim beogradskim ulicama dobro. Svakako bolje nego da se automobili naslanjaju na fasade pa je trotoarom nemoguće proći ili da je kolovoz zakrčen pa ne može ni da se vozi. Ovako, jasno je određen prostor za kolovoz, parking i pešake a cena je da svakako ima manje parking mesta. Ja ovo smatram doprinosom uvođenju komunalnog reda. Strategija je da se grade javne garaže koje treba da obezbede mesta za stanovnike, pre svega, jer su prošlih decenija zgrade građene bez garaža, tada to nije valjda bilo važno i sada nedosaje u centralnoj zoni preko 40.000 parking mesta. Urađjen je plan garaža za teritoriju Generalnog plana Beograda i biće usvojen u Skupštini grada u septembru. Planom, je predviđeno da se javnim garažama nadoknadi manjak parkinga i to će se raditi. U predhodnom periodu, dvadesetak godina mislim, ideja je bila da kada se izgradi metro onda neće biti potrebe za privatnim automobilima. To nas danas skupo košta jer je propušteno vreme da se to radi. Od 2003 godine kada je donet novi Generalni plan ustanovljen je standard da ne može graditi zgrada, stambena ili poslovna bez odgovarajućeg broja parkinga na parceli te zgrade. Ako nije moguće obezbediti dovoljno parkinga smanjuje se površina zgrade i to se striktno psrovodi. Ne može se bez ovog uslova dobiti građevinska dozvola i tako je bar sprečeno da se pogoršava situacija jer broj automobila koje beograđani voze se iz godine u godinu povećava. Ipak, gradnja novih garaža je u principu osporavana od građana, ne vole ljudi garažu u blizini, zagađuje vazduh i smeta ekologiji. Naravno, ne smeta gužva na trotoarima, na zelenim površinama ili bilo gde, to je kao o.k. i ja za to nemam odgovor. Isti problem postoji i u drugim evropskim gradovima, veći nego ovde, U Londonu se ulaz kolima skupo plaća. Beograd je uveo parking zone i prema iskustvima od zadnjih godinu dana to je znatno popravilo situaciju jer su posetioci centra usmereni na javni prevoz. Pa činite kao i drugi, pazite gde parkirate, može i malo dalje od stana.


Очекивано

Интересантно, господине Бобићу, некако сте пропустили да дате коментар на моје писање о пијаци на Бањици, док сте за многе друге имали времена и знали сте шта ћете да им напишете. Очигледно је да немате одговор или не смете да одговорите, јер бисте се тиме замерили извесним интересним групама које су моћније од Вас. Као што сам пре неки дан написао на сајту скупштине града у рубрици ''Питајте градску власт'', за неке ствари ће појединци из садашње градске власти, а ту вероватно спада и Ваша маленкост, одговарати пред законом. У то сам сигуран, и ту не мислим само на бањичку пијацу, ОМВ пумпу, већ и на она силна асфалтирања улица које пропадну за мање од годину дана, па се онда поново асфалтирају, а објашњење које добијамо је ''да је увезен асфалт лошег квалитета'' без одговора да ли је неко заглавио робију због тога, јер није користио услуге бар три лабораторије које су оспособљене за такве анализе. Као што сами говорите, у питању је новац из буџета, а то значи и мој новац, и зато не волим да видим како га неко баца.
Поврх свега, гледа ме у очи (преко телевизије) и упорно ми објашњава да је црно у ствари бело, а ја у том тренутку од силног просветљења, не знам шта ћу, па ољуштим и поједем банану.


Kome smeta Gradic Pejton

Kao Stari Chuburac pitao bih g. Bobica zasto po svaku cenu zeli da srusi Pejton. On dobro zna da su gradjani chubure i na javnoj raspravi i putem pisanog elaborata Planskoj komisiji zahtevali da se Pejton ochuva i revitalizuje. Nikada nismo trazili nista drugo a pogotovo ne filharmoniju. Ponovo cu Vam navesti samo neke od razloga za opstanak Pejtona:
1. To je prvi pravi zanatski centar i jedini u Srbiji koji je u potpunosti ispunio svrhu svog postojanja.
2. On je istinska potreba nas gradjana sa Vrachara jer tu rade:
krojachi – mushki i zenski, frizeri – mushki i zenski, bravar, staklorezac, optichar, fotograf, graver, pechatorezac, servis bele tehnike, servis za liftove , servis za bicikle, galvanizer, kozmetichar, apoteka, advokat, vodoinstalater, stakloduvach, alatnichar, antikvarnica, mala trafika, servis za ugradnju sigurnosnih uredjaja ... Svaka zanatska radnja osim osnovnih pruza i josh mnogo raznih drugih usluga.
3. U Pejtonu se nalazi i poznat restoran dobre kuhinje, Jaaz klub, kafic i josh neki drugi sadrzaji.
4. zemljishte je gradsko i niko ga nije kupio , pa tako nemate problema sa investitorima.
5. Iovako prenaseljen Vrachar ima svoju oazu mira i zelenila gde mozemo da dok chekamo na neku uslugu popijemo kafu ili ruchamo.
6. Nama su potrebnije zanatske usluge nego nedefinisana zgrada. Prvi put chujemo za filharmoniju i o tome nas niko nikad nije konsultovao.
7. Gradic Pejton je postao toponim ovog grada i zasluzuje da zivi
8. Do sada je peticiju za ochuvanje i revitalizaciju Pejtona potpisalo oko 12 000 gradjana.
Smatramo da biste morali da poshtujete volju gradjana i sachuvate ono shto je njima vazno. Ne verujem da oslishkujete shta oni misle i obracate im se samo kad su izbori jer to nije dobri ni za gradjane a ni za stranku kojoj pripadate .
Dakle, objasnite zashto stalno menjate namenu ove lokacije >garaza, kulturni centar i obdanishte za za decu ometenu u razvojui, muzicki centar i muzicko obdanishte, sada filharmonija i sutra ko zna shta. Sve to govori da vi niste nachisto shta ovde hocete ili se iza brega valja neki Mishkovi} ili sl. Chekam odgovor pa da nastavim sa novim pitanjima. Ima ih puno.


@Apis Одговор

@Apis

Одговор ћете вероватно добити кад и ја, односно, нећете га добити, пошто господин Бобић има проблема са одговорима на једноставна питања.


znam

To je nihov stil. Nepristojnost i neuvazavanje obicnih gradjana. Sa onim drugim Razgovaraju u chetiri oka.


znam

To je nihov stil. Nepristojnost i neuvazavanje obicnih gradjana. Sa onim drugim Razgovaraju u chetiri oka.