Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Terazijska terasa je vizija

Već decenijama prolazim preko Terazija i uvek me, svaki put, opomene neuređena rupa tamo ispod hotela Moskva ka Zelenom vencu. Retko koji prostor u Beogradu je bio predmet tolikog interesovanja arhitekata i naravno građana. Logično, to je najvažnije mesto u Beogradu, možda pored Kalemegdana i ušća reka i nema nečeg što tako jasno pokazuje da je to centar svega. Neznam za neku generaciju arhitekata, još od devetnaestog veka koje nisu razmišljale o tome, pravlljeni su projekti sa raznim predlozima i načinima stvaranja lika Terazijslke terase.  Ipak, svi projekti odvajkada su imali jedan zajednički stav: Slobodne vizure od Terazija do Save. To do sada niko nije osporio i na tome se temelji sve što se do sada mislilo o Terazijskoj terasi.  Presudan trenutak je bio Dobrovićev projekat od pre drugog svetskog rata koji artikulisao prostor sa dve građevine levo i desno od centralnog slobodnog prostora. Svi kasniji projekti, urbanistički planovi, javni arhitektonski konkursii su na neki način poštovali ovaj projekat i interpretirali ga u skladu sa tom vizijom. Prostor nije nikada realizovan, ostao je neki neuređen plac sa samoniklim drvećem, na brzinu napravljenim stazama i trošnim stepenicama na vrhu ispod česme kao ulaz u Terazijsku terasu. Gradi se objekat ispod hotela Moskva i to je sve.  Bio je pre neku godinu javni konkurs za arhitektonsko i pejsažno uređenje TT i nije dao prihvatljiv rezultat. Prošle godine sam inicirao novi konkurs sa idejom da se jednom podvuče crta i da se sva iskustva, generacijska, saberu i da arhitekti najzad predlože kako da uredimo Terazijsku terasu. Tražio sam viziju od kolega, tražio sam da kultno mesto Beograda prepoznaju i predlože rešenje. Pa da to napravimo. Nisam hteo konačno rešenje, hteo sam viziju koja će omogućiti i nekim drugim beograđanima, posle nas, da misle o Terazijskoj terasi iz vizure njihovog vremena.  Ovo sve govorim da bih pokazao kako se događaju stvari sa vizijama, koliko ljudi mogu imati različite ideje o istom prostoru, a sve su legitimne, bar kao vizije.  Ispostavilo se da je pitanje dali prostor treba da ostane park bez ikakve izgradnje, uređen kao reprezentativan parkovski aranžnam ili će se prostor izgraditi poslovnim prostorom, kafanama, izložbama i sl. Sa sve velikim trgom bez zelenila. U oba slučaja vizuelni prodor od Terazija ka Savi nije doveden u pitanje. To su dve vizije koje su przentirane na konkursu, sasvim različite i to potvrđuje koliko je osetljivo pitanje kada treba odlučiti šta dalje. Moja vizija je da to ostane park, da se tu ništa ne gradi (možda da se napravi prolaz iz pešačkog prolaza na Terazijama kao veza sa parkom) i da se park uredi kao ovovremena potreba, kao način koji mi možemo da razmemo.  Moja vizija i moja odluka su uslovljene ali mislim da o ovome, o Terazijskoj tersai, ne može da donosi odluku jedan, ma ko to bio. Želim da otvorim raspravu o ovom pitanju i želim da čujem ne samo mišljenje o pitanju, o dilemi, već želim da saznam koja vizija, a svako od nas je ima, preovlađuje. Možda postoji i neka o kojoj se ne zna. Pa hajde da pričamo.         


Podrzavam u potpunosti, g. Bobicu

Quote:
Moja vizija je da to ostane park, da se tu ništa ne gradi ...

Terazijama je potreban vazduh, izlaz na Savu, pogled na Panonsku ravnicu. Kada dune kosava sa Zvezdare, ona mora negde da prodje, da ima oduska. Park se moze veoma lepo projektovati, ukljucujuci i neku fontanu, kaskadu, itd. Kada jednog lepog dana budemo mogli da tuda sidjemo u Savamalu, u kojoj vise nece biti "stajge" i pripadajucih delatnosti (od najstarijih do najnovijih), moci cemo da kazemo:
-A sto nismo ovo ranije uradili, Savu i Dunav smo, barem, oduvek imali?


ja sam

uvek bio za parkove!
shto vishe parkova to lepshi grad:):):)


Dnevni list "Danas", 9. maj 2007

Na 21. strani "Danasa", u okviru naslova "Grad zeli reprezentativni park" objavili su sledeci tekst:

Quote:
Terazijama je potreban vazduh

Terazijama je potreban vazduh, izlaz na Savu, pogled na Panonsku ravnicu. Kad dune kosava sa Zvezdare, ona mora negde da prodje, da ima oduska. Park se moze veoma lepo projektovati, ukljucujuci i neku ili fontanu, kaskadu. Kada jednog dana budemo tuda sidjemo na Savamalu, u kojoj vise nece raditi "stajga" i muvati se pijanci pitacemo se zasto nismo ovo ranije uradili...-jedan je od komentara sa bloga gradskog arhitekte Djordja Bobica.

Pitanja redakciji "Danasa":
Zar nije bilo jednostavnije prekopirati ceo komentar, bez izmena?
-izrazi "jednog lepog dana" i "jednog dana" nemaju isto znacenje
-"sidjemo u Savamalu" i "sidjemo na Savamalu", takodje nema isto znacenje (btw. potonje je pogresno)
-"stajga" je, u beogradskom slengu, izraz za zeleznicku (i autobusku stanicu), a ne za najstariji zanat
-itd.

Ovo nije blog gradskog arhitekte Djordja Bobica, vec BlogB92, na kome g. Bobic pise postove (autorske clanke, beleske, dnevnicke zapise).

PS: "Danasu", u svakom slucaju, hvala na objavljenom komentaru, sto daje dodatnu potvrdu da je ovaj blog veoma posecen i citan.


Odlična tema...

... a u ovo nedeljno jutro, ima se i malo više vremena;).

Ja sam, moze se reci, drugacijeg misljenja nego Vi. Cini mi se da je jedno od resenja sa konkursa - ono koje predvidja veliki Trg, ali bez parka, jako atraktivno. Veoma me podseca na resenje uredjenja centra grada u Hanoveru (Kropke-zel. stanica). Na povrsini poploceni trg, velike sirine i vizure, sa dekorativnom rasvetom i jednostavnim odrzavanjem, a denivelisano komercijalni prostori - radnjice, galerije itd. U slucaju Beograda vizura bi bila superiorna, a veza sa pesackim prolazima ispod Terazija prirodna i veoma efektna.

NA ovaj nacin ocuvana je vizura, kao najvrednija osobina lokacije. Park, zbog male povrsine objektivno nema skoro nikakvu ekolosku vrednost. Vizuelnu ne sporim, ali mislim da je resenje sa konkursa tu superirono. Takodje, park ima i jedan objektivan problem (pred kojim mozemo da zatvaramo oci, ali ga time necemo resiti): postojeci "park" je decenijama sastajaliste pijanaca i "profi-dama";) i sva je prilika da ce, usled uvek manjeg osvetljena po parkovima, tako i ostati. Resenje sa Trgom i komercijalnim sadryajima ispod njega tu bi imalo vece sanse da ovu neveselu cinjenicu okonca.

Ipak, rekao bih da se slazemo u jednom:

- Vizuru i buduci prodor ka savskoj obali nista ne sme da kompromituje. U tom smislu, oba resenja su dobra i to je najvaznije.


Podrzavam...

Potpuno se slazem, poplocan trg sa lepim stepenistem koje se spusta do Narodnog fronta, sa kafeterijicama i malim galerijskim prostorima i prodavnicama bi svakako doprineli estetskom ali i marketinskom i komericjalnom, pogotovu ako se ima u vidu da se na park oslanja novi hotelski komplex, mislim da izgradnja lepog poplocanog trga ima sveg smisla.
I mislim da bi u to trebalo da se krene odmah, da se zavrsi paralelno sa hotelom. Bilo bi to, zaista, sjajno!


Quote:postojeci "park" je

Quote:
postojeci "park" je decenijama sastajaliste pijanaca i "profi-dama";) i sva je prilika da ce, usled uvek manjeg osvetljena po parkovima, tako i ostati. Resenje sa Trgom i komercijalnim sadryajima ispod njega tu bi imalo vece sanse da ovu neveselu cinjenicu okonca.

Ima tu logike. Bas zbog te slabije osvetljenosti po parkovima uvece i nocu ima malo setaca, pa bi tako bilo i sa tim terazijskim parkicem, ma kako on bio sredjen i uredjen. Dok bi eventualni trg sa radnjama i galerijama bio popularno setaliste i mesto okupljanja u svako doba dana i veceri/noci.

Mislim da je ovo vrlo jak argument za trg umesto parka.


Bas tako

Svaka cast! Nama treba nesto sto ce biti zivo i nocu.


Gospodine Bobicu...

Ne slazem se sa vasim misljenjem da TT treba da ostane livada. Ono sto Beogradu hronicno nedostaje su trgovi, cini mi se da smo jedini grad bez normalnog trga.
Druga stvar koja me interesuje je kada ce Cika Ljubina postati pesacka ulica i da li ste razmisljali o tome da se natkrije?
Sta se desava sa Zemunom i ko je nadlezan za Zemun i za ovo unistavanje Gospodske ulice?


Poštovani NovemberLima

Nisam rekao livada, već PARK. Ima nadam se da razumete neke razlike. Drugo, slažem se da Beogradu nedostaju trgovi. Posledica šeme grada još iz turskog vremena a ni Emilijan nije na tome nešto mnogo radio. Trg može biti i zelen, u formi parka. Na TT praviti trg je malo teško jewr je pad terena veliki od Terazija do Kraljice Nate, pa kako tu napraviti trg koji ipak pretežno treba da bude ravan. Ali i to arhitekte mogu ako tu želimo izgrađenu površinu a izgrađenost ne podrazumeva samo zgrade, i popločana površina je gradnja.
Radi se projekat (idejno rešenje Brane Jovina) i u planu je za iduću godinu gradnja pešačke ulice po modelu Knez M.
A šta se to dešava sa Gospodskom ulicim u Zemunu?


OK

Kompromis kucu gradi!

Da napravimo trg sa zelenim povrsinama, ali i sa jednim dominantnim platoom i recimo lepom velikom fontanom, ili pak sjajnim resenjem modernog multimedijalnog spomenika.
Iako mnogi nisu svesni postoje ljudi koji bi mogli nas grad da oplemene u duhu novih vremena, pa da za recimo, 300 godina kada ljudi budu dolazili u Beograd se dive necemu sto ce biti u duhu 21. veka.
Zasto da pravimo spomenike nalik onima iz 14. veka, kada mozemo da pravimo moderne spomenike.
Gdine Bobicu, ako Vam je ova ideja zanimljiva, imam pravog coveka za Vas. Nije sala, zaista je tako...


Gospodine Bobicu...

Kada je Gospodska ulica sredjena, bila je zaista prelepa. Medjutim, u poslednje vreme, ponovo automobili prolaze kroz nju i parkiraju, postavljene su tezge i kartonske kutije na kojima se prodaju stvari kao da smo se vratili u 93. godinu, dosta kocki je povadjeno, sve u svemu izgleda zaista jadno.

Sa tim 'livada' malo karikiram, samo sam ljut zato sto jedno stvarno dobro resenje nece biti iskorisceno, vec ce biti napravljen park, koji kakav god da bude nece moci da bude tako efektan i upecatljiv kao, cini mi se, drugonagradjeni rad.

Nisam toliko detaljno pratio vase izlaganje na obom blogu, tako da se izvinjavam ako ste vec o tome pisali. Interesuje me da li Grad planira da oformi neku vrstu komunalne policije?

Isto tako, da li Grad planira da se malo pozabavi nesavesnim vozacima koji parkiraju gde im padne na pamet. Prodjite Kolarcevom ili Kosovskom gde su uradjeni novi trotoari i pogledajte gde sve ljudi parkiraju i razmislite na sta ce taj trotoar da lici za par godina? Na Gospodsku ulicu u Zemunu, odnosno ni na sta.


Priprema za Beograd

Quote:

Kada je Gospodska ulica sredjena, bila je zaista prelepa. Medjutim, u poslednje vreme, ponovo automobili prolaze kroz nju i parkiraju, postavljene su tezge i kartonske kutije na kojima se prodaju stvari kao da smo se vratili u 93. godinu, dosta kocki je povadjeno, sve u svemu izgleda zaista jadno.

Tako će uskoro izgledati i ulice u Beogradu. Lokalni izbori moraju da budu održani do kraja godine a prosto ne postoji šansa da na njima ne pobede radikali. I kao što su pretvorili Zemun u mahalu, tako će pretvoriti i Beograd.

Ali to je ono što većina Srba voli pa će to i dobiti.


Poštovana ili ...ni Cocoa

Moram da primetim da kada se o urbanizmu radi učešće građana u tom poslu se iskazuje i putem izbora. Dobijanje najvećeg broja glasova na osnovu programa koji se nude ili na osnovu onoga što je učinjeno po obećanju sa predhodnih izbora, daje pravo dobitniku da provodi svoj program. To je jedan od demokratskih principa dopadalo se to ili ne. Pa učestvujte da bi realizovali ono što vas privlači. U Zemunu su građani odlučili o nekom ponuđenom programu pa će ulica koju navodite da izgleda u skladu sa tim glasanjem. Ništa nije besplatno, uostalom odkud vi znate da se to ne dopada većini. Možda ste vi izuzetak?


Evo sta bih ja uradio...

Napravio bih ogromno stepeniste, sa nekoliko odmorista u vidu parkova, sve do obale reke (postojao bi i "tramvaj" kao u Frisku). Tako bih direktno povezao Terazije i Savu. Naravno, ovaj projekat podrazumeva da se i obala tako uredi da se ima rasta silaziti kao i ugostiteljske i kulturne sadrzaje s obe strane velike Skaline.


E, ovo

mi se strasno svidja. Kad bi samo neko to jos mogao da sprovede u delo.


Park, trg i još ponešto

Quote:
...kao i ugostiteljske i kulturne sadrzaje s obe strane velike Skaline.

Da, definitivno treba da bude otvoren uređen prostor ispunjen sadržajima, neka mešavina parka, trga, kaskada sa restorančićima, baštama, galerijama, čitalištima i sl. po obodu sa dosta zelenila, klupa igralica za decu... Ovde su ti kulturni i ugostiteljski sadržaji sa jedne strane u funkciji davanja sadržaja a sa drge u funkciji vođenja računa o celom prostoru (u vezi sa za pijancima, damama sumljivog morala i sl).
Šta se dešava sa Kameničkom ulicom, čini mi se da je treba posmatrati u sklopu celog ovog kompleksa (da li je moguće proširiti je i dodati joj sadržaje različite od poljoprivrednih apoteka, kasapnica i sl.)?


Poštovani marke

Dobro pitanje, to sa Kameničkom. Nekada je bio plan da se sve to poruši do Savei napravi širok prospekt nizbrdo. Posle je to nekako drugačije izgrađeno, ima onaj neverovatni tržni centar na uglu Lomine i Kameničke koji je tu neko bezobrazno smestio. Upravo zbog potrebe da se sagleda ceo prostor,okruženje šire od same TT mislim da je park moguće rešenje. Procenjujem da definitivno rešenje u ovom trenutku nije dobro, bez vizije celog prostora od Terazija do Save sa okolnim prostorima.
Bilo je takvih planova i želim da ih iskoristimo, nije moguće baciti u vetar nešto što su predhodne generacije smišljale. Pokrenuo sam inicijativu za plan Savskog amfiteatra gde je i prostor niže od ul. Kralj. Nate obuhvaćen. Da vidimo šta će urbanisti da predlože.


Kad Delta pocinje izgradnju?

Gospodine Bobicu,
Kad ce kompanija Delta poceti izgradnju stambeno - poslovnog kompleksa na Dunavu-marina, koju su dobili zahvaljujuci promeni DUP-a i tako sto ste gradjevinsko zemljiste pretvorili u stambeno-poslovno?


Ah Nemanja...

...pa ne zanovetaj. Šta je u prvobitnoj akumulaciji par stotina miliona evra? Osim toga lepše je imati izgrađeno zemljište, nego neku luku..o) I još, finansirao je čovek gradonačelničku kampanju, zaslužio je revanš. Šta se buniš kad i radikali ćute..o)))


Nisam iz BG-a

ali uvek se zgrozim na kolicinu djubreta koja se svuda moze videti. Resite djubre!!!!!


Da bi se rešilo pitanje đubreta...

grad bi prvo morao da se reši bar 80% svojih stanovnika koje bacaju to đubre gde stignu. Đubre je srce Beograda, što bi rek'o drug Vojo.


djubre se resava

tako sto se na svakih 15 m postavi efikasna kanta da bi se " djubre sto je srce BG " naucilo kulturi.
BG je generalno ruzan grad, sa crnim, ofucanim zgradama u kombinaciji sa poluraspadnutim udzericama....trebace nekoliko decenija da se bar malo dovede u red.


Muzička kanta

To sa kantom na svakih 15 metara je super ali i kada bi iz njih dopirala atraktivna muzika onda bi bilo apsolutno privlačno.


Isuse

Vama izgleda svaka kritika smeta? Imate problem sa postavljanjem kanti na svakih 15m u najuzoj gradskoj zoni?


MarkoPustolov

Ma ne, upravo suprotno, zaista mi se dopalo pa sam dopinio još jednim detaljem. Možda se vama nije dopalo što sam intervenisao u vašoj viziji? Podržavam vaš stav i budite malo opušteniji, nisu baš svi zli.


Po[tovani Cocoa

Izvinite, ali umesto radikalnih rešenja bolje je da ih naučimo da koriste kante za đubre, ima veoma lepih novih i udobnihza korišćenje. Eto, dobra šansa za građansku inicijativu.


Terazijska terasa je zaista

Terazijska terasa je zaista predmet najveceg broja konkursa, medjutim, ja sam misljenja da to nije jedini momenat u gradu koji zavredjuje toliku paznju. Sta vise, mislim da je Beograd prepun potencijala ali postoji razlika izmedju dozivljaja Beograda kao zatvorene sredine koja se ne menja gde se komentarisu uvek iste celine i onog gde Beograd moze da se dozivi kao grad koji nastavlja svoj razvoj, tj. okrenut ka buducnosti i eventualno se siri. Pitanje periferija na primer koje se vec dugo stavlja u stranu, pitanja razlicitih tipologija stanovanja, razlicitih programskih celina i razlicito programiranih objekata su samo neke od tema koje kod nas i dalje ne izlaze na videlo. Sa druge strane, pojedinac (arhitekta, profesionalac) ne moze da precutno prihvati gomilu novih objekata koji zaista nicu velikom brzinom i gde preovladavaju trzni ili poslovni centri koji su na primer na zapadu uglavnom van naseljenih sredina. Merkator je samo jedan od njih tj. veliko skladiste usred novog Beograda. Sa aspekta potrosaca to je verovatno raj na zemlji, ali nisam siguran koliko takve vizije zaista imaju veze sa urbanim razvojem kakav bi on zapravo trebao i mogao biti. Sam pristup razvoju grada pre svega mora da poprimi drugaciji ton i tok i kad se pominje rec vizija, to onda mora da bude temeljna i detaljna predstava jedne sire ideje, ideje o tome kakav to grad Beograd moze da postane, u kom smeru zeli da se razvija, da li ima i koji su mu realni potencijali ali ne samo trzisni vec i politicki, drustveni, kulturoloski a posebno sa strane same discipline. Pod predpostavkom da se Beograd siri, pa na primer da su projekti infrastrukture prvi na udaru, razmislimo samo o tome kakvih sve tipova ima infrastrukturnih projekata. Da li je moguce mesati sadrzaje i sl.? kod nas zapravo ne postoji fleksibilnost u pogledu projektovanja i planiranja za razliku od na primer Holandije koja, slozicete se, jeste meka za arhitekte i to iz mnogo razloga. mene je licno strah upravo od toga sto trzisna logika i monopol ne dozvoljavaju da Beograd izadje iz ove situacije u kojoj se nalazi tj. gde je divlja gradnja jedini srpski arhitektonski brend, i sto zbog monopola nad strukom i politikom ne postoji mogucnost niti poredjenja nite refleksije u odnosu na arhitektonsko-urbanisticki daleko razvijenije sredine. Ja zaista mnogo volim ovaj grad i verujem da on zasluzuje daleko vecu paznju ali da bi postao primecen i bitan, pre svega mi sami moramo da pocnemo da vodimo racuna o njemu. vrednosti treba sacuvati a prolazna odusevljenja ipak staviti negde sa strane. kada se uporedi disciplinarna aktivnost do sredine 60-ih i danas, uocicete da je od tad uradjen samo jedan urbanisticki plan i to po principu zoniranja koja je tehnika najmanje 20 godina stara. Svi znamo kako i sama struka funkcionise ali niko nije dovoljno hrabar da se suprodstavi i zaista ucini stvari transparentnijim i pre svega otvorenim za promene i da sansu mladim ljudima. Ja se nadam da ovaj moj komentar necete doziveti suvise kriticno iako moja zelja da Beograd bude bolji i u isto vreme razocarenje sto se to jos ne desava cine da ta kritika bude i ostrija ponekad. U svemu tome, nedostatak avant garde (iako starog modernistickog mita) cini da se prepustamo trzistu potpunosti i zaboravlja sve ono sto grad moze i treba da bude.
veliki pozdrav svima


Kristijane

Javite sa koje ste kruške pali i koliko je visoka bila grana pa da vam se pomogne.


Kakav mocan ad hominem

Kakav mocan ad hominem argument. Sasvim u stilu Vasih poslodavaca, gospodine Bobicu.


Arogantno i bezočno!

Arogantno i bezočno!


Nepotrebno

i neduhovito.


drsko

i bezobrazno


ja vas kolega, bobicu

stalno branim, ali ovo s padanjem s kruske vam stvarno nije trebalo.
vidi se da ste novi ovde. uzecu slobodu da vam objasnim ono sto sam naucio tokom dugih meseci blogovanja. nemojte se ljutiti.
iza svih ovih nikova stoje ljudi koji umeju da budu drcni i sujetni. usto su vecinom obrazovani, pismeni i elokventni. koliko god ste vi ili bilo ko pametni kad naletite na njih mnostvo podjednako pametnih ili jos pametninjih i premazanijih pa im se zamerite, oni kidisu, bez milosti. A u prednosti su, jer su ovde privatno a ne sluzbeno kao vi i vecinom su zasticeni anonimnoscu pa sebi mogu da dopuste i poneki neprimeren izlet. vasa je odgovornost veca nego njihova, a usput od njihovih poreza primate platu, sto nije za zanemariti. to bi, po mom skromnom mnjenju, bila pravila igre za vas. usput, ovde vlada zakon dzungle, uyrednistvo nikoga ne stiti jer ne moze a i mrzi ih. sam si udrobio, sam kusaj - je princip.

a sad mi, ako vam nije tesko odgovorite na moje vecito pitanje o visnjickoj banji kojega me jos niste udostojili.


Poštovani Dejane

Pa zar mislite da nisam znao u šta se upuštam, sve to znam i ovde se javljam sa zadovoljstvom, pre svega kao arhitekta. Ako neke činjenice koje zbog posla koji radima mogu da pomognu to je ok., kao što vidite to i radim. Ipak, imam pravo da reagujem kao i svi ostali, neki put impulsivno, pa to je smisao bloga, ako ga tretiramo kao službenu komunikaciju onda to za mene nema smisla. Meni se ovo sve sviđa i nastaviću tako. Vama u svakom slučaju hvala.
Vaše večito pitanje. Radi se plan za ovaj deo grada. To što je izgrađeno je u nekom procesu legalizacije ali je obustavljeno do izrade plana. Dotle će nažalost da živi kako je.


poštovani kolega

dajte vidite da se makar otvori alternativni pristup. Bakići će znati o tome.
Nadam se da vam beše jasno d aje moj komentar skroy dobronameran.


I pogresno upotrebljeno

"Pad s kruske" ima znacenje usporenosti, lenjosti, tromosti.
Narodna izreka, odn. pitalica glasi:
-Sta radi covek kad spadne s kruske?
-Sedne da se odmori! (zato sto se prejeo krusaka)

U svakom slucaju, neprikladno.


poslovice izreke stare srpske poshalice

Postovani gospodine Bobicu,
Kruska sa koje sam pao cini se da je i previsoka medjutim, sa nje je pogled zaista fantastican, bolji od terazijske terase jer se sa nje vidi i Moskva i Sangaj i Madrid I Roterdam i jos mnogo drugih gradova.
Sve u svemu, nadam se da ste me razumeli u stavu da ne zelim da se bavim do besvesti izvakanom kritikom srpske danasnjice vec da pokusam da razmisljam zaista iskljucivo o arhitekturi i urbanizmu u savremenim terminima i da je moj pogled vise nego pozitivan.
Sve najbolje
K.


Kolega

Nego, prouciste li ono o slamu na ulazu u visnjicku banju?


Kultura Djordja Bobica

Tako i prilici predstavniku Demokratske stranke !
Bravo Djordje Bobicu, samo tako i vi cete jednog dana mozda dobiti "kapitalne investicije"


...

kaaakvooo femkanje!
kad se malo zadje na druge blogove,
sve prshti od narodnog jezika :roll:,
a ovde svima fine ushi bride od pada sa krushke?


Jel'te, molim vas...

Quote:
Tako i prilici predstavniku Demokratske stranke

...dok bespotrebno sasecajuci komentari puni fundamentalnog (ama i radikalnog!) nepostovanja necijeg dugogodisnjeg rada valjda prilice ovde razmilelim perjanicama jedne druge stranke, da ne kazem partijice.

Providni ste do zla boga.


Poštovani Kristijane

Lepo smo se izvređali, jedan jedan, i možemo da pričamo. Nisam ja slučajno to rekao, možda za nečiji ukus grubo ali dozvolićete, spontana reakcija je moj način komuniciranja.
Nemam ja ništa protiv svega što ste rekli, umnogome vam dajem za pravo. Problem je u stavu da niko ništa do sada nije radio, ne mislim na sebe ili na arhitekte koji deluju u ovom vremenu, i da sve to treba skloniti i krenuti nekim novim putem. Avant garda je ono što imamo ovog trenutka, druge nema, potencijal kojim razumemo vreme i okruženje je mogućnost i ograničenje. Reći da sve treba drugačije je moguć stav ali bez pokrića. Upravo konkursi na kojima insistiram daju šansu mladim kolegama da kažu šta misle i rekli su. Drugo, koncept Generalnog plana i svih drugih planova koji iz toga proizilaze jesu otvoreni planovi, fleksibilni i ne zatvaraju vrata zaideje koje mogu doći kasnije.
Hoću da kažem da kada govorimo o planiranju grada i ostvarivanju vizija to se ne dešava na Marsu, to je ovde i to rade ovdašnji ljudi sa svojim znanjem i talentom ali i u okviru mogućnosti kojima zajednica raspolaže. To je tako i bez obzira što želimo da to bude drugačije, moguće je samo ono što možemo da smislimo i da sebi priuštimo. Često govorim da je dobro što Savski amfiteatar nije do sada izgrađen. Taj prostor zaslužuje bogatije društvo i grad, ne samo u materijalnom smislu. Slično je i sa TT, pokušavam da to grad realizuje, ali pitanje je dali je zrelo. Na ovom blogu ima veoma različitih vizija, saglasnot ne postoji, i ja želim osnovna ideja bude jasna i prihvaćena, bez ambicije o konsenzusu.
Najzad, kada govorite o viziji Beograda - kakav on treba da bude - nije dovoljno naglasiti da može i drugačije. Šta i kako? U Generalnom planu grada to je jasno rečeno, to je jedna moguća vizija i ona se realizuje u meri koju grad može da podnese. Svaka vizija je dobro došla pa nemojte oklevati.
Želim da kažem da kada govorite o ovim stvarima uzmite u obzir gde živite, gde ste bili pre par godina sa svima nama u ovom gradu. Naravno, to ne treba da sputava, neke vizije mogu biti i dalekosežne (one su najbolje i ja ih najviše volim) ali ovde se radi o TT, to je povod, pa hajde da rešimo ako umemo i možemo.


Postovani gospodine

Postovani gospodine Bobicu,
Zaista se izvinjavam ako ste moj prvi komentar doziveli kao vredjanje, zato sam na njegovom kraju rekao da sam mozda previse kritican a da budem precizan, ta kritika je u duhu obrazovanja koje sam imao tj. ne prema vama nego prema situaciji u kojoj vlada liberalni kapitalizam i koja je slicna i u Moskvi i u Kini te je ta kritika iskljucivo disciplinarna i teoretska. Na kraju krajeve 1:1 nije los rezultat. Sa druge strane moram da se izvinim za svoje, na momente cak fanaticno, zalaganje za neke ideale i uz to sto su moji komentari i poduzi pa cu se truditi da ih ubuduce malo i skratim.
Ono sto ja zelim da istaknem jeste da pre svega razumem situaciju u kojoj se nalazimo ali sa druge strane mislim da dolazi vreme kad ce korenite i strukturne promene morati da se dese a to se po meni odnosi na nacin na koji se ovde bavimo arhitekturom i urbanizmom. Jedna primer odslikava sta zelim da kazem. nedavno sam razgovarao sa poznanicom cijoj kompaniji su bile potrebne usluge londonske firme Ove Arup. Njihov komentar na nase pre svega gradjevinske zakone je bio porazavajuci, tj. receno je da ako se gradjevinski zakoni ne promene mi jednostavno necemo moci da se zaista bavimo arhitekturom i projektovanjem onako kako bi to moglo. I sami znate na primer koliko konzola i dalje medju nasim inzinjerima predstavlja veliki tabu. U svetlu svega toga, razmisljajuci o terazisjkoj terasi i jednom od ranijih resenja sa velikom platformom dolazimo do granica nasih strucnih kapaciteta. Moje zalaganje je pre svega za prosirenje tih profesionalnih kapaciteta i osvezenja pristupa problemima arhitektonskog i urbanog dizajna. takodje smatram da ambicije mogu biti daleko vece jer investicije kao sto je ova sad vezana za terazisjku terasu nije zanemarujuca i imajuci to u vidu, u kolikoj meri je ta arhitektura inovativna i koliko realno izlazi u susret gradjanstvu i njegovim potrebama. Zbog svega toga mislim da predlozi moraju da krenu od daleko korenitijih pitanja a postavljanje vizije grada treba da definise neke osnovne parametre izgradnje ali ne samo raspodelom sadrzaja vec i kvalitetom izgradjene sredine i primerima. Drugim recima, pod predpostavkom da se Beograd ponovo razvija odredjenom dinamikom daleko znacajnijom od one prethodnih godina, zar nije logicno ocekivati da ce u narednih 10 godina vecina projekata koji se sada izvode biti nedovoljno dobra za ono sto nas ocekuje. Najkonkretnije receno, nijedan projekat za terazijsku terasu na primer nije imao ciljnu grupu. U smislu, da li ce njega da koriste mladi, stari, biznismeni ili ko vec. kakva karakter se ocekuje od projekta, za koje vreme se on pravi da li za vreme u kome je Srbija deo Evrope ili Istocnog bloka :-). Ja pre svega vidim arhitekturu kao formu politike i ona u sebi sadrzi poruku i ideal u odnosu na to kakve vrednosti promovise. To je jednostavno...ako je TT puna prodavnica znaci da gradjane posmatramo kao konzumere, ako im zelimo da postanu kulturna elita, onda sadrzaj ne sme da bude uglavnom komercijalan. Moram da primetim i broj novonastalih poslovnih objekata i poslovanje kao preteznu funkciju u vecini projekata koji se u poslednje vereme rade. Da li terazijska terasa treba da bude poslovni ili kukturni centar, otvoreni park bogat kulturnim sadrzajem, da li treba da postane neka igra ili trg, da li treba prilagoditi javnim manifestacijama kao sto su BELEF ili kao sada na primer noci muzeja, da li eventualno za toliko nam draga protestna okupljanja, da li treba da postoji neki savremeni spomenik koji ce da zacrta ambiciju i veru u buducnost kao sto to radi Pobednik na kalemegdanu ili treba (sa cim se ne bih slozio) kao kod savskog platoa da se pravi spomenik palim zrtvama (ne da ne zasluzuju vec je to iskustvo i navika iz II rata), da li eventualno TT treba da bude javni lobby space. Sve u svemu mislim da dok god su projekti u okvirima nekih opstih znacenja i najuobicajenijih funkcija, projekat nece biti zreo a moje su kritike pre svega usmerena ka razlozima te opstosti i mislim da kad se te sustinske stvari promene, tad ce i projekti biti zreliji. A mozda i kad se zaista odredimo za pravac u kom cemo se razvijati...tj...istok-zapada, levo-desno itd. Do tad mislim da ce sve biti nedoreceno, zapoceto i nezavrseno i pre svega privremeno. Kao i nasa istorija...nova na svakih nekoliko godina i stoga projekti moraju da budu dovoljno inteligentni da pomire sve ove uticaje i postave se iznad bilo kog interesa a posebno kad je u pitanju tako bitna lokacija kao sto je TT...mozda bi ona zaista u potpunosti trebala da bude javna i za upotrebu iskljucivo gradjanima. Tj. prostor koji ce grad pokloniti svojim gradjanima i da se onda napravi konkurs kome bi tema bila u tom svetlu tj. sta najbolje grad moze da uradi za svoje ljude, kako ih vidi i sta im zeli.


Ciji su Hamovic i Lazarevic

A jel ona zgrada koju zidaju Hamovic i Lazarevic tu na platou ima veze sa ovim o cemu pisete ili ne?
Da li su oni taj posao dobili jer postuju pravila struke i predstavljaju velike garditelje i arhitekte, o kojima ovde pisete ili zato sto su to ljudi koji finansiraju i DSS i DS, stranke koje drze vlast u beogradu?
Hvala unapred


Slava je ljudi...

..a na slavama se takva pitanja ne postavlju..o)))


jel jasno?! :))

jel jasno?! :))


web pregled

MOzete li mi reci postoji li neka web lokacija na kojoj se mogu videti ponudjena resenja? Ovako mi sve izgleda kao da pricamo o magli, a dosta maglovitih stvari sam ovde procitao, npr;
-radnjice (citaj radnje sa farmerkama i majcama kao i Prizrenskoj i naravno cevapi)
-sta biva sa onim sivim rusevinama oko parka, sta biva sa sivilom ispod parka. Od Terazija do Save nije lako ni peske proci, a kamo li postaviti neku vizuru, jedino da neko sibne neku bazuku. Problem je sto je u najlepsem (potencijalno) delu grada zaparlozeno najvece smece (u svakom smislu). To treba sto bagera da rusi nekoliko meseci, pa tek onda da dodje na red ovo o cemu ljudi ovde postuju.

Naravno to je daleko izvan dometa arhitekata. Posebno danas kad su preca zaklanjanja iza Kosova i Mladica.

Mozda nije mesto, ali voleo bih da me neko uputi kako mogu da nadjem neka idejana resenja za ovako placeve koji podsecaju kosinom na TT? Neka knjiga ili jos bolje web stranica i slicno. Mozda postoji neki forum? Hvala na vremenu.


Jedno od nagradjenih resenja

Inace web site o gradnji u BG:

http://www.beobuild.net

Ima i na

http://www.skyscrapercity.com


blagodarim

Evo, i ova ljubaznost je nesto cega manjka u Srbiji. Hvala, zaista. Mozda jednog dana i dobijemo park - trg.


Moja Vizija

Samoj Terazijskoj Terasi treba dati jedan urban sadrzaj. Stoga mislim da pravljenje parka ne bi proizvelo ocekivane rezultate. Mislim da je neophodno stvoriti jedan multinamenski prostor koji bi imao mogucnost transformacije za razlicite sadrzaje. Na sta tacno mislim?
Mislim da Terasu treba uraditi uraditi kaskadno sto bi omogucilo da se u samim kaskadama nalaze zatvoreni prostori koji bi mogli biti korisceni kao galerije, kafici ili komercijalni namenski objekti (Prodavnice suvenira, Turisticka organizacija Beograda i ostali turisticki sadrzaji). Sami zatvoreni objekti bi trebali da budu, po mojoj viziji, nesto slicno hobitskim kucama tako da kada se gleda sa gornje strane oni nisu vidljivi s obzirom da se na njihovom krovu nalaze drugi sadrzaji. Sustina ove ideje je da se ovaj prostor tokom dana pretvori u turisticki centar Beograda, gde bi turisti ujutru dosli, popili kafu, gledali reku i informisali se o mogucim aktivnostima tokom tog dana. Sa druge strane ne sumljam da bi i Beogradjani vrlo rado dosli tu na kafu i na lagani dorucak. Medjutim to je samo prvi deo vizije.
Otvoren prostor terase bi trebao da bude uradjen kaskadno sa nekoliko vise tematkih sadrzaja koji na kraju cine celinu. E sada znam da ovo zvuci jednostavno a u praksi je vrlo tesko. No ideja je da se ceo prostor zaokruzuje poput velikog amfiteatra iz vise celina. Slika iznad sadrzi ovaj element. Sam otvoreni prostor treba definitvno urediti u modernom ili jos bolje futuristickom stilu. Ali pre svega ideja je da prostor moze da se iskoristi kao celina za recimo pozorisni performans ili izlozbu sa jedne strane, dok sa druge strane ima i fleksibilnost da se u drugom scenariju na dva odvojena dela desavaju dva potpuno razdvojena eventa. Npr na levoj strani multimedijalna prezentacija Beograda a na desnoj nastup gudackog kvarteta. U svakom slucaju ideja je da se turisticki i blejacki centar Beograda tokom veceri pretvori u jedan otvoreni umetnicki prostor. Pa cak i kada je neki veliki performans nije nikakav problem zatvoriti i narodnog fronta.
Ovo je vise nego ambiciozna zamisao ali nesto slicno nije nemoguce. Mislim da bi grad imao jak interes da osnuje javno preduzece ciji bi jedini zadatak bio odrzavanje prostora i osmisljavanje novih sadrzaja. U svakom slucaju ideja je da prostor stalno evaluira. Bez zatvorenih prostorija prostor bi bio mrtav tokom zimskog perioda. Pitanje kako prostor spojiti sa kamenickoj je vise nego slozen, no kao sto je pomenuto mozda je resenje jedna futuristicka zicara koja bi isla preko save sve do Sava Centra. Tako bi mozda TT postala centar svih kulturnih i turistickih desavanja u gradu!

Ukoliko su moji predlozi su arhitektonski i urbanisticki nebulozni bez ljutnje! Ja nisam iz te struke ali imam pravo na viziju mog Beograda!


Samo

Bez buradi s krezolom.


Mogli bismo da imamo nesto

Mogli bismo da imamo nesto ovako:

Piazza di Spagna u Rimu


Ima smisla,

Ima smisla, no velika je razlika u tome sto se spanske stepenice spustaju u centar a nama je centar u tom slucaju iza ledja. Mada sa druge strane pogled sa TT je deset puta bolji nego sa SS. Fontana pri dnu bi definitivno bila pozeljna. Mozda neki moderni sistem igre svetla i vode.... Nesto slicno onome sto je postavljeno ispred hrama ali vece i imponzantnije. No bitno je da kada se iskljuci fontana sam prostor moze da se koristi u druge svrhe!


ili...

... i nije neka razlika jer se planira da poslovni centar Beograda upravo bude ispod terazijske terase.


Poštovani solaar

Ali meni se to ne sviđa.


"Ali meni se to ne sviđa."

I....


Postovani g. Bobicu

Moja poenta je da bi valjalo pogledati kako su slicne terase resene u svetskim gradovima. Ne treba da ih kopiramo ali mozemo da se ugledamo kada su u pitanju koncept i funkcionalnost. Ipak su to neka od najprepoznatljivijih mesta na svetu.


Poštovani Gospodine Krivokapiću,

Veoma ste razložno iskazali vašu viziju TT i ja mislim da je to trag koji treba slediti. Kažem trag zato što realizacija TT nije samo to o čemu vi govorite. Na ovom blogu ima veoma suprotstavljenih mišljenja. Dva ustvari. Park ili neka gradnja, najblaža varijanta je vaša ustvari, možada je to taj kompromis koji bi mogao da reši problem.
Moje načelo koga se držim je da kada se radi o kultnom mestu Beograda nije dobro da to preseca jedan čovek, želim diskusiju i sukob mišljenja na osnovu koga bi se približili rešenju. Ovde se radi o javnom gradskom prostoru gde investitori, ma ko to bio, nemaju nikakvu ingerenciju, gde samo struka i građani imaju reč. Ne bi bilo dobro da to ne iskoristimo. Ako se to nije izgradilo toliko vremena znači da nije bilo zrelo, pa i sada toliko različitih mišljenja.
Verovatno da je put u etapama, sada je moguće, na primer, urediti park (park nije samo zelenilo i drveće, staze i fontana sa klupama okolo) a raditi na Planu detaljne regulacije (to je zakonska obaveza i deo procedure) na osnovu radova koji su nagrađeni i tako doći do rešenja koje će se jednog trenutka usvojiti i realizovati.
Slažem se da neki sadržaji mogu doprineti ambijentu ovog prostora ali treba razumeti i posledice. Ko će da gradi te sadržaje, voleo bih da to ne budu investitori po ustaljenoj šemi, ovde treba da se nađu javni sadržaji koje grad može da usmerava (da ne kažem kontroliše), takvih primera ima po evropskim gradovima.
Hoću da kažem da mi je bliska vaša ideja i nije ambiciozna, održiva je. Još da kažem, zalažem se za park jer to ne zatvara mogućnost nekima posle nas da sa više sredstava i sa boljim okruženjem razvijaju neku svoju viziju TT. Meni je to veoma važno, nije to neodlučnost ili izbegavanje odgovornosti, želim da realizujem svoju viziju o Beogradu u kojoj beograđani kreiraju svoj grad. Ovo je dobra prilika. Hvala na tekstu i budite strpljivi i uporni, stvaranje grada nije posao na mah.


tt sindrom

pod vizijom terazijske terase nikako ne moze da se shvata samo prostor onog pada terena. gde bi delovanje tog magneta (tt) pocelo a gde se zavrsilo? i napred i nazad i levo i desno. levo je vec unisteno onim paravan objektom. koliki je njegov uticaj na terasu? svakako veci nego sto ce terasa imati na njega. ok, moze to, u profesionalnom smislu, da se postavi kao izazov za projektanta, ali... po mom misljenju, od dobrovica na ovamo, ni jedan projekat nije zavredio vecu paznju. svaki prostor se moze 'namunjiti', ali nedostaje sira ideja. a da ne spominjem to da ucesnici konkursa uporno daju resenja bez rampi za osobe sa invaliditetom, tj. pristup trgu/zelenoj povrsini?! jedino pozitivno je to sto se ne odlucuje tek tako o izgradnji/uredjenju tog prostora. jasno receno - ne moze tek tako da se nabacaju elementi urbanog enterijera, da se namunje renderi i da se to izgradi.


Господине Бобићу

Прво кажете

Quote:
Prostor nije nikada realizovan, ostao je neki neuređen plac sa samoniklim drvećem, na brzinu napravljenim stazama i trošnim stepenicama na vrhu ispod česme kao ulaz u Terazijsku тerasu.

а затим

Quote:
Moja vizija je da to ostane park, da se tu ništa ne gradi (možda da se napravi prolaz iz pešačkog prolaza na Terazijama kao veza sa parkom) i da se park uredi kao ovovremena potreba, kao način koji mi možemo da razmemo. Moja vizija i moja odluka su uslovljene ali mislim da o ovome, o Terazijskoj tersai, ne može da donosi odluku jedan, ma ko to bio.

Као што видите, ова тема коју сте покренули је без проблема могла да буде део претходног блога, а ту сте могли да назрете и делимичан одговор на питање ''Шта са теразијском терасом?''.
Наравно , у претходном блогу нисте имали никакав коментар на моје виђење ''визија''.
Зато Вам кажем и сада, пустите визије, урадите конкретну ствар и будите запамћени као човек који је направио прелепи или какав год (о укусима не треба расправљати) парк на том простору.

Quote:
Neznam za neku generaciju arhitekata, još od devetnaestog veka koje nisu razmišljale o tome, pravlljeni su projekti sa raznim predlozima i načinima stvaranja lika Terazijslke terase. Ipak, svi projekti odvajkada su imali jedan zajednički stav: Slobodne vizure od Terazija do Save. To do sada niko nije osporio i na tome se temelji sve što se do sada mislilo o Terazijskoj terasi. Presudan trenutak je bio Dobrovićev projekat od pre drugog svetskog rata koji artikulisao prostor sa dve građevine levo i desno od centralnog slobodnog prostora.

Претходни цитат Вам указује на то зашто пишем на овом блогу.Од 19. века сви имају ''визије'', а нико ништа конкретно није урадио, осим у ситуацијама када су рађена ''о рук'' решења, која су по правилу ван свих норми које Ваша струка одређује и примењује.
Да би се направило нешто, није увек новац ограничавајући чинилац, често је неопходна храброст, а бојим се да и Вама, као многима пре Вас, недостаје, јер се клацкате на клацкалици политика-струка.
Као што знате, свет је много лепши из Спачека него из Мерцедеса, зато отворите кров на Спачеку и провозајте се градом, можда ће Вам се указати нека права, једноставна, лако применљива, јефтина решења, а не визије.


Poštovani Zoza

Prvo, nisam čovek koji želi da se upisuje bilo gde, najmanje u istoriju Beograda, želim da beograđani budu ti koji stvaraju istoriju. Možda veoma utopistička vizija ali ja verujem u nju. To sam radio poslednjih četrdeset godina pa neću ni sada odustati.
Takođe, pitanje je šta je hrabrost. I o kakvoj klackalici vi govorite, o kakvoj politici u ovom slučaju. Zaista nema toga, bar kod mene kada se o TT govori. Ja samo pokušavam da uskladim i uravnotežim različita mišljenja i da procenim realne mogućnosti za bilo koju ostvarivu viziju.
Neću da pustim "vizije" jer bez toga nema TT, nema Beograda.
Nekada su (ne tako davmo) važni ljudi koji su posedovali moć presecali i donosili odluke i tako oblikovali grad. Pa to je sasvim suprotno mojoj viziji. Pustite da u nju verujem i da snosim posledice svog uverenja.


господине Бобићу

Quote:
Prvo, nisam čovek koji želi da se upisuje bilo gde, najmanje u istoriju Beograda, želim da beograđani budu ti koji stvaraju istoriju.

Ја нисам ни рекао да је то Ваша жеља. Природа посла којим се тренутно бавите је таква да ћете, хтели то или не, да будете уписани у историју овога града. Са друге стране, пошто сте и Ви грађанин Београда, имате право да стварате историју (како сами кажете), поготову што сте у много бољој позицији за то него већина других београђана, јер се налазите на месту где се ствара историја, а ја бих рекао и где се ствара будућност.
Када сам рекао да пустите визије, мислио сам пре свега на то да неке визије, макар и туђе, остварите. Најбољи пример за то је новинар Ђоко Вјештица, човек коме овај град и грађани, за живота треба да подигну споменик. Не кажем да су све његове визије, или како их он зове, идеје, најбоље, али он је успевао да натера људе који управљају градом да нешто ураде. Верујем да Ви, пошто сте у управи града, имате много боље и јаче механизме да нешто урадите, него што их је имао Ђоко Вјештица док је водио емисију ''Београдска разгледница''.

Зато, крените одмах у сређивање ТТ, или, да Вас подсетим, у враћање стања око 5 солитера на Бањици на оно какво је било пре 20 година.
Имате моју подршку у обе ствари.


Poštovani Zoza

Dobro, to sa istorijom je i dalje za diskusiju ali ako hoćete to u živo (to sa stvaranjem istorije) dođite na javnu raspravu o TT (konkursni radovi i njihovi autori i arhitekti i građani) u 18h u Muzej primenjene umetnosti u četvrtak. Možda će posle toga da vam bude jasnije kako se to radi u Beogradu. Hvala na podršci.


Захваљујем на позиву

Пошто у четвртак радим, бојим се да нећу моћи да стигнем, али не значи да нећу да покушам или да не желим. Једноставно, многи би можда хтели да учествују у јавним расправама, али се оне заказују у време када су људи, или на послу, или су тек дошли са посла. Било би згодно да се оне организују или око 20 часова или суботом, када би, верујем, много више грађана присуствовало и дало свој допринос уређењу града.
Поздрав


Mali Spanski Trg

Mislim da je taj prostor isuvise mali za neki reprezentativan parkovski prostor. Mislim da bi zato u ceo kompleks trebalo ukljuciti i deo ulice Narodnog fronta (zaboravio sam kako se sad zove), koji gleda na park.
Gledajuci sliku spanskog trga gore, mozda bi i trebalo da izgleda kao mesto za kratak predah, sa pogledom na Savu, sa reprezentativnim stepenicama koje se spustaju prema reci, sa cvecem, zelenilom i klupama. Preko puta - naravno mali kafici, restorani... Pravo mesto za mali odmor u centru grada.
Ne znam samo kako cete u to da uklopite onu drugu stranu TTerase (koje se sad ne gradi, ali ima onu bezveznu zgradu sa mermerom).

Pozdrav!


idealno resenje TT

cinila bi izgradnja zatvorene ali providne skijaske dvorane sa stazama, za sve moguce sportove na snegu i ogromne snezne topove koje bi se videli po vrelim letnjim danima.
Turistima nikada kraja ne bi bilo. Kome treba Kop?


Поштовани,

Ја заиста не разумем у чему је проблем.
Па чему служе дипломе Вас и Ваших колега? Аман људи не пресипајте више из шупљег у празно, од конкурса до конкурса, од визије до визије... И на крају каква корист од свега тога? Пољана остаде нетакнута, деценијско ругло уместо бисер! Слична ствар је и са оном сравњеном зградом до Москве. Шта се ту чека?

Неко мора да донесе одлуку, Ви то не желите као ни Ваши претходници, ајде да видимо онда ко сме и може па да му дамо то овлашћење. Увек ће бити незадовољних ма шта се решило и тога се нико на Вашој позицији не сме плашити већ на то мора рачунати.


Terazijska terasa

Iako parkova u jednom velikom gradu nikad dosta, mislim da Beograd ima tu srecu da ih u sirem centru grada ima, mozda cak i previse.
Retko koji evropski grad ima bas toliko zelenih povrsina u svom centru.
Dakle, Beogradu na toj lokaciji trebe nesto drugo umesto parka.
Ideja da se na tom mestu gradi neka beogradska Piazza di Spagna je deplasirana jer bi se sa nje silazilo direktno na veoma prometnu ulicu Kraljice Natalije i na pijacu!!!
Podrzavam ideju da se tu izgradi nekakav trg, jer je to zaista nesto sto beogradu treba, a nepotrebno je takvu lokaciju iskoristiti za jos jedan u moru parkova.
Obzirom da se tu vec gradi hotel i sa druge strane bi mogao da nikne neki objekat komercijalnog sadrzaja a izmedju njih trg sa nekakvim spomenikom koji bi opet simbolizovao Beograd. Spomenik moze biti tradicionalan, moderan kakav god. Trg bi naravno bio poplocan, sa ukrasnim osvetljenjem i ne bi zaklanjao vidik odatle.


čoveče,

izvini, ali da li si ti normalan??!?
kako možeš da kažeš da u gradu u kom se jedva diše "možda ima i previše zelenih površina"??
odakle ti to? neko subjektivno mišljenje? rezultati nekog istraživanja?

na TT, kao i svuda u gradu treba zadržati najveću moguću količinu zelenila! pa zamislite kako bi, po jednom od prikačenih konkursnih rešenja, bilo divno boraviti na nekim stepenicama (iako interesantnim, priznajem), užarenim, bez drvceta, a smog se divno preliva sa terazija ka kraljici nataliji. prosto jedna milina!
toliko o kolegama, a i o školi koja nas nije naučila šta je mikroklima, arhitektonska fizika i slično.
lepi crteži i ništa više...


Znam da nije

Znam da nije tema bloga, ali mozda bi primer Slavije mogao da bude dobar. Otkada je Slavija "otvorena" tako sto je rasciscen deo preko puta EDB-a i otkada je sredjen Miticev plac, trg je prodisao i postao mnogo lepsi. Mozda bi nesto slicno moglo da se uradi i na Terazijama - da se otvore tako sto ce da se uklone neke stare zgrade na cijem mestu nista nece da se gradi.


Slavija izgleda kao

Slavija izgleda kao poslednji palanacki trg, i kako stvari stoje izgledace jos decenijama tako, dok se ne bude skrnulo sa kursa da svaka zgrada koja ima gisani ragastov, u kojoj je na onaj svet otisao neki pesnik ili bila ne znam koja sednica predratne pretece SKPJU treba da bude pod zastitom drzave, odnosno dok se ne shvati da onim prizemnim, i jednospratnim zgradicama tamo ni u kom slucaju ne moze da bude mesto.

Dise se na proplancima, na Kalisu, Avali, na Slaviji treba da bude urbano steciste, lice velegrada.


Tacno Tako

ako grad nastavi ovim tempom most preko save ce biti izgradjen 2119, najnoviji konkurs za laki metro ce biti zavrsen 2049 a terazijska terasa ce jos uvek biti tema na blogovima

aman, izaberite vec jednom neshto, napravite refrendum, skupite pare i izgradite neshto

dajte crnotravcu celu lokaciju mislim da bi on neshto vec izgradio ovde


VISE OD 10 000 GRDJANA MOLI ZA PEJTON

Lepo je sto zelite da cujete sta beogradj
ani misle o TT a i o drugim temama na ovom blogu, mada mislim da je to cista demagogija i sluzi da stvori privid vase otvorenosti i iskrenosti. Jer ako je tako zasto ne poslusate glas ljudi sa Vracara, Zvezdare i ljudi sa jos nekih lokacija. Moj utisak je da se prema tim misljenjima odnosite kao u onojh poslovici "Pas laje vetar nosi". Bojim se da je takav, taj vas odnos i prema svim drugim temama.


5. park je vizija

Svaki put kad prođem pored 5. parka, upitam se koji su to vizionari smislili da se između postojećih velikih zgrada umesto košarkaškog igrlišta i parka izgradi poslovno-stambeni objekat površine 7000 kvadratnih metara. Nadam se da će nadležni što pre napustiti ovu suludu ideju i vratiti 5. parku prethodni izgled.


Vizije imaju svi, vizionar ste samo Vi

Tu treba razlikovati vise stvari:

1. Niko ozbiljan nikada ne bi mogao da tvrdi da gradu- bilo kom gradu- ne treba sto vise parkova. Ali ne moze ni sto veci broj parkova biti cilj po sebi vec parkovi treba da zajedno sa svim ostalim zgradama i kompletnom infrastrukturom grada cine jednu smislenu urbanu celinu. NE MOZE SE OD SVAKOG SLOBODNOG PROSTORA KOJI SE POJAVI U OVOM GRADU PRAVITI PARK.
Moje licno misljenje je, a to tome mozemo diskutovati, da lokacije terazijske terase po svom polozaju i obliku nije „predodredjena“ da bude park, vec jedno urbano „izletanje na reku“. To tim pre sto bi taj prostor za velegrad ipak bio jedan mali park, ali ne toliko mali da bi se moglo reci da je smekerski lokalni „parkic“. => Zato potpuno se slazuci sa g. Bobicem i svim ucesnicima koji dele misljenje da je potrebno sto vise zelenila, mislim da terazijska terasa ne treba da bude park.

2. Pitanje je sledece naravno STA TREBA DA BUDE AKO NE TREBA DA BUDE PARK. Tu moram odmah da se suprotstavim jednom od ucesnika, i da kazem nesto sto mislim da je potpuno ocigledno- to sto nesto nije ili ne traba da bude park naravno nikako ne znaci da ne treba da bude oplemnjeno zelenilom (nova Riva u Splitu izgleda stvarno prelepo: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=400033&page=24). Mislim iskreno da kada bi se pravio neki trg/stepenice, da bi trebalo posaditi neko izuzetno visoko drvece kod nas jos nevidjeno.

Moja licna vizija je da se svesno izvede onaj predratni projekat u duhu modernizma sa sve predratnim proceljima (to je inace projekat zbog koga mi taj prostor danas zovemo terasom, zato sto je njime zaista bila predvidjena TERASA), ali razume se i masom modernih elemenata, narocito na samoj ploci, a zatim da se catav blok zgrada (udzerica i JEDNOSPRATNICA) koji deli terazijsku terasu od parka kod Ekonomskog fakulteta srusi i NAPRAVI DZINOVSKI PARK OD DNA TERAZIJSKE TERASE PREKO POMENUTOG BLOKA I PARKA ISPRED EKONOMSKE PA SVE DO SAVE. To ce jednog dana biti divna veza za grad sa novim gradom pri reci. Pritom moje je misljenje da to ne bi trebalo da bude “park-suma”, vec jedan izrazito produhovljen prostor do svakog detalja osmisljen kao sto je pre 10ak godina na primer napravljen u Parizu. Dakle ne samo zelenilo, vec fontane, kuci za razmisljanje. Dovoljno prirode je citavom tom prostoru vec udahnuto vetrom koji gotovo neprestano tu duva.

Moglo bi se ici jos i dalje i od celine terazijska terasa-park ispred Ekonomskog-Zeleni venac napraviti jedna jedinstvena, mada heterogena reprezentaivna celina. Na zalost (a zaista mislim da je to na zalost) propustena je prilika da padina Zelenog venca uredi kao trg, na kome ce kao svugde u svetu svakim danom do podne na primer biti trznica, odnosno pijaca, a posle trg na koji ce kafedzije izneti svoje stolove, a ljudi iz pijace pokupiti tezgice. Kada bi se kojim cudom, za deceniju-dve, skupilo energije da se od svih beogradskih pijaca naprave TRGOVI, na kojima bi se pre podne prodavalo ono sto se i sada prodaje, Beograd bi dobio nekoliko novih trgova, a ovaj na Zelenom vencu zajedno sa terazijskom terasom i parkom o kome sam pricao bio bi najveci i verovatno najmocniji (a najlepsi bi bio predpostavljam “Bajlonov”). Za to bi naravno bilo potrebno potpuno iznova srusiti sa zemljom pijacni kompleks i onda napraviti nov kosi plato, na kome bi naravno ostale one kule po kojima je Zeleni venac poznat.

Trg u Frankfurtu obicnog dana...

... pijacnog dana:

Gunduliceva poljana u Dubrovniku prepodne:


Gunduliceva poljana u Dubrovniku posle podne:

3. I konacno tu je jos jedno pitanje, koje se razlikuje od poslednja dva. Vec sam rekao da sto vise zelenila ne moze biti cilj po sebi vec STO VISE SINTEZE SA ZELENILOM. Ali nije mi jasno, od kud to da gradska vlast insistira na tome da tu na toj maloj padini bude park, a pritom je sto raznim aktima sto urbanistickim planom unistila mnoge prilike da Beograd dobije jos po neku PARKCINU. Tu pre svega mislim na one zelene blockice u Blokovima na Novom Beogradu, paralelno sa Jurija Gagarina, gde je mogao da se napravi jedan divan park, a svaki onaj blokcic (mislim da ih ima 8-9) mogao je drugacije tematski da bude uredjen, a svi medjusobno povezani pasarelama. Umesto toga tu je sada Maxi-kiosk, a gradi se i jedan dvospratan trzni centar i jos koznasta.

Dalje, DIREKTNO MOZEMO DA KRIVIMO VAS G. BOBICU za to sto Novi Beograd generalno ima sve manje zelenih povrsina, jer ste Vi svojevremeno raspirivali ideju (koja je skroz deplasirana u svetu) da nije „humano“ ziveti na visokim spratovima. Zbog toga je Novi Beograd poslednjih godina dobio niz zgradica od po 3-5 spratova koje ne samo da su naruzile opsti izgled i originalnost tog dela grada vec i POJELE OGROMNE ZELENE POVRSINE. Pa sad nek svako proceni sta je humanije- ziveti na 10 spratu okruzen rastinjem, parkovima ili ziveti na 3 spratu i nazirati drvo kilometrima daleko. (Inace za vrlo uspesnu noviju visokogradnju uporedite Brodaricu u Splitu: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=400033)

Isto tako vrlo pristojan park i mocan mogao bi da se na pravi na Bulevaru revolucije na desnom potezu od Depoa pa sve skoro do Liona, kada bi se te udzerice srusile, a reprezentativne zgrade sazidale oko parka.

Sve, u svemu, mislim da nasem gradu, odnosno, iskreno, nasim vodjama gradskim nedostaje nesto bez cega nijedan grad nikada nije krenuo dalje- vizija. Vi ste g. Bobicu (u prethodnom ekspozeu) POGRESNO POSTAVILI STVARI. Ne treba nama neka komunska vizija, odluka radnog naroda i samosvesne radnicke klase aminovana od strane postene inteligencije. Nama treba kao i svakom gradu, gradicu, varosi, selu (pogledajte Dugopolje!) na ovom svetu vizionar. Neko ko ce u glavi gledati za sve nas i ko ce trpeti vredjanja, mozda i psovke i uvrede, ali istrajati u svojoj viziji, a onda kada bude relaizovana, docekace da mu svi skinu kapu i kazu „al al“. To ne znaci da su misljenja gradjana irelevantan- cak suprotno, ali vizionar mora da otkrije upravo ono sto je i gradjanima milo i sto im se zapravo dopada a nisu u stanju da formulisu to, nisu u stanju da razna osecanja o nekoj arhitektonsko-urbanistoickoj temi pretoce u ono sto bi hteli. Osim toga, gradjani su i sebicni a vizionar je taj koji je na javi i javan, koji konacno odlucuje gledajuci da to bude najbolje ne za pojedinacne gradjane, vec za gradjanstvo u celini. Dalje, vizionar je u prednosti jer ima mnogo bolji uvid u stanje stvari, on vec zna sta ce sutra biti dva bloka dalje i ispod ulice. Ako se bolje pogleda, tamo gde gradski vizionati postoje oni ako daju gradjanima da biraju, DAJU IM DA SE ODLUCE IZMEDJU DVA SAVRSENA PROJEKTAOD KOJIH SE OBA UKLAPAJU U VIZIJU, A NE TRAZE VIZIJU. Nemojte se ljutiti, ali mislim da ljudi na celu grada, za razliku npr. od gradonacelnika Zagreba g. Bandica, nemaju tu viziju, pa ni Vi (iako mi se cini da bi ste je mogli imati). To sto je g. Bogdanovic mesecima nas bolestan gradonacelnik, slika i prilika je naseg stanja, jer ljudi kada su bolesni tako da ne mogu vrsiti svoje vrlo odgovorne politicke duznosti u svetu daju ostavke.

Mi gradjani mozemo imati vizije, ali samo vi mozete biti vizionar.

Naseg Beograda vise nema.


Sramota

Gospodine Bobicu,

zaista je sramota sto uopste imate hrabrosti da pokrecete bilo kakvu temu po pitanju Terazijske terase. Ponasate se kao da ste pali s Marsa ili se verovatnije samo pravite neobavesteni. Zanima me prvo ko je odobrio projekat za onu "pametnu" zgradurinu koju ste izgradili u parku, preko decijeg igralista (ili je ona tu, eto, sama po sebi iznikla bez vaseg odobrenja). Sada, toboze, trazite od Beogradjana misljenje kako urediti ovu veoma atraktivnu lokaciju, a u stvari je vise nego ocigledno da zelite da opravdate to sto ovaj veliki problem niste resili za svo ovo vreme koje ste potrosili Beogradjanima kao "glavni" arhitekta.
Kazete da tu treba da bude park? :))) HAJDE ... PA TU JE VEC BIO PARK !!! (samo niste nikad ni prstom mrdnuli da ga barem malo odrzavate). Prestanite vec jednom da parkove pretvarate u gradilista!!! (naravno da je tako najlakse). Posto ste u neposrednoj blizini ljudima u Balkanskoj vec uspeli da dvoriste pretvorite u trzni centar (prolaz ka Pajsijevoj), sada od vas ocekujemo mnooooogo vise. Evo ja predlazem da, u skladu sa onim sto ste do sada uradili kao arhitekta, tu izgradite najveci soliter u Evropi (od recimo 100-200-300 spratova), i da se onda popnete na vrh te zgrade i viknete iz sveg glasa "KONACNO SAM USPEO DA UNISTIM I POSLEDNJU OAZU PRIRODE U OVOM GRADU !!!".
Od pijace na Zelenom vencu ste napravili ... vidi, vidi, ... istu takvu pijacu na Zelenom vencu :))) Potrosili ste silne pare da bi ustanovili poznatu stvar - da je tu nekada bila bara, pa ste spasavali da celo terazijsko brdo ne otkilzi do Save. Pri tom ste, naravno, potrosili silne pare - nase pare. Sada imamo najmoderniju pijacu u Evropi, samo bez obicnih prodavaca - seljaka koji nemaju novca da placaju ogroman harac za tezge. Ostali su samo nakupci i prazne tezge na kojma mozete licno da prodajete svoje projekte i vizije o uredjenju grada.
Vec 30 godina svaki dan prolazim kroz taj park ispod Moskve. Kao mali sam se tu zimi sankao a leti svaki dan igrao u parkicu. Dok ste polako poplocavali ulice oko silikonske doline i Njegosevu ulicu, park se pretvarao u dzunglu i steciste pijanica, narkomana i pasa lutalica. Stepenice u parku koje se polako raspadaju polako su pocele da sve vise lice na poligon za izvrsenje smrtne kazne nad penzionerima koji su pokusavali da se spuste do pijace, a vi ste nastavili da gradite trzne centre koji nikome ne trebaju, da izdajete dozvole za sirenje mafijaskih kafica na trotoare i da glancate ogromne staklene zgradurine "u duhu Beograda" na Slaviji. Pretvorili ste Milosevu cesmu na Terazijama u parking za besne automobile koje niko ne sme da odnese, i sada je konacno dosao red na to da zatvorite protok vazduha od Save, preko Terazija pa kroz Francusku, do Dunava.

U mojoj viziji Terazijske terase nema mesta za vas, gospodine Bobicu.


Molba za visine

Gospodine Bobicu, da li biste mogli da posvetite vas sledeci ekspoze, visinskom limitu u Beogradu koji se odredjuje (ili ne menja) posledndjih godina, sa narocitim osvrtom na svrhu limita na Novom Beogradu, limit od 4 sprata+ 1 na Trecem Bulevaru i skorasnje resenje za Autokomandu (21), koja inace nakon izgradnje obilaznice nece imati nikakvih saobracajnih problema.

Iskreno Vas molim, Vi ste covek iz struke i moguce je da 2 miliona gradjana jednostvno ne uvidjaju neke momente koje uvidja Zavod za urbanizam. Koji su to momenti? I, ako postoje, da li su vredni toga da se izgubi trka sa Sarajevom, Zagrebom ili Tiranom koji cim dobiju investitora nalaze mu zemljiste i grade sto vise. I ne samo njima, vec i svim ostalim evropskim metropolama medju kojima ima samo nekoliko izuzetaka (Rim), ali koji imaju dovoljno zabastinjene arhitekture i drugi grad u zemlji predvidjen za oblakodere i fimre koje u njih hrle, te im oni ne trebaju.

NAJLEPSE HVALA


Misljenje iz inostranstva

Postovani g-dine Bobicu,

Mojke Vam je sve lepo rekao.

Ja sam iz Lomine otisao u inostranstvo pre skoro deset godina a kako stoje stvari za 20 cu se vratiti u tu istu Lominu, i TT ce biti ista kao i pre, uz nekoliko pametnih zgrada dodatih tu i tamo.

Radio sam kao geodeta u Katastru Beograd i nagledao se divlje gradnje. Najveci razlog divlje gradnje je sporost sistema da odradi GUP-ove i DUP-ove. Ljudi moraju negde ziveti i stanovati. Vi ste sada spori sa TT.

TT ce zbog toga postati nova Kaludjerica za bogate i nista vise od toga. Time sigurno necete novim generacijam Beogradjana ostaviti ono sto bi trebalo.
Oklevanjem radite protiv njih.

Zasto raspisujete konkurse ako ne zelite da radite po projektima koji su nagradjeni. To je bacanje para a ne skupljanje ideja. Ako Vam trebaju ideje izadjite na google i veoma jefitno mozete pokupiti sve sto se sada radi i u Pekingu i u Vankuveru u procesu pripreme za olimpijade.

Ispostujete proceduru, za to ste tu. Niste tu da cekate i gledate kako nicu pametne zgrade i kako bogati menjaju ili sami prave DUP-ove.

Pocnite da radite na TT.

S postovanjem,
Bojan Andjelkovic
Toronto