Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Šta vam rade pare?

 

 Ukupan promet hartijama od vrijednosti na Beogradskoj berzi u 2006. godini dostigao je vrijednost od 100 milijardi dinara (1,25 milijardi EUR), ili oko 5 miliona EUR dnevno. Da li ste vi učestvovali u ovom prometu?

 Učešće stranih investitora u ukupnom prometu akcijama u Srbiji iznosilo je u ovoj godini oko 55%, što znači da je svaki drugi dinar kojim se trgovalo akcijama srpskih firmi i banaka došao iz inostranstva. Da li je u ovih drugih 45% bio i vaš dinar?

 Rast berzanskog indeksa domaće berze Belex 15, koji uključuje petnaest najvećih i najlikvidnijih akcija, u 2006. godini je iznosio 60%. Da ste početkom godine kupili akcije koje čine taj indeks i u istom omjeru kao u tom indeksu (AIK banka Niš 20%, Univerzal banka 13,5%, Agrobanka 12%, Energoprojekt 9,9%, itd) i tako napravili vaš berzanski portfelj, zaradili biste oko 60% za godinu dana (ne računajući porez na kapitalnu dobit od 20% i provizije). Banke su plaćale oko 5-6% godišnje na štednju u evrima, zapisi Narodne banke Srbije su donosili oko 18% godišnje u dinarima, a akcije čitavih 60%, što uz ovogodišnji stabilan kurs dinara, približno predstavlja profit i u evrima. Gdje ste vi ove godine uložili vaš novac?

 Akcijama danas trguje između 5-8.000 građana Srbije, ili manje od 0,1% stanovništva. U Crnoj Gori, Bosni, Hrvatskoj, da ne govorim o razvijenim zemljama, radi se o dvocifrenim procentima. Da li ste vi među ovom malobrojnom grupom?

 Da li ste primjetili link Biz koji se nalazi dva polje ulijevo od linka za Blog stranu B92? On daje i cijene akcija u Beogradu, Sarajevu, Skoplju, kao i berzanske vijesti.

 U nekoliko dnevnih novina, postoji po pola stranice sa jučerašnjim berzanskim izvještajem. Sa koje strane vi otvarate novine?

 Šta su radile vaše pare u 2006?

 Šta će da rade u 2007-oj?

 Investiranje na srpskoj berzi nije privilegija tajkuna ili uskog kruga berzanskih igrača. To danas predstavlja civilizacijsku tekovinu, dio opšte kulture, i zato se potrudite da sledeće godine nemate iste odgovore na ova pitanja.


Evo sta radi deo mojih para

Kako sam bacio pare.Necu spominjati ime firme. Gradjevinska firma, dobro stojeca, sa nekoliko lokacija za zidanje u beogradu, mozda i najatraktivnije trenutno.Firma dobro radi, ima operativu uvek nekoliko gradilista i projektantski deo. Elem. Ja sam 5 po broju deonica vlasnik. Pojavljuje se neki polukrimi lik, kupuje 60% deonica, postaje vecinski vlasnik firme, atraktivne lokacije se prodaju, firma i dalje dobro radi, ali posto gazda firme ima jos jednu gradjevinsku firmu sa strane, preko nje isisava kapital(prakticno potkrada vlasnike preostalih 40%) i prihod na kraju godine je 0 iako se dobro poslovalo. Nema dividendi, nema prihoda, akcije niko nece da kupi, sa njima se na berzi ne trguje od 2003(citaj, nema potraznje) i tako mojih 8000 eur trenutno vrede 0. I sad neko treba da mi kaze da ulazem. Lakse bi mi bilo da sam kupio firmu koja je propala zbog loseg menadzmenta, moja greska, lose sam procenio, ali ovako i pored dobre procene, nemam zaradu jer me potkradaju, a ja mogu da se zalim upravi vodovoda.


da da....

neuskladjenost teorije i prakse, drugim recima. Bas se izbedacim kad cujem ovako nesto.


To nije rijetkost

od 1250 kompanija na Beogradskoj berzi, samo dvije kompanije (Tigar i Energoprojekt) i sve banke i osiguravajuća društva objavljuju periodične poslovne rezultate. Znam mnogo takvih slučajeva, i sam imam nekoliko loših iskustava. Jedno od mogućih rješenja je glasanje protiv odluka Skupštine akcionara, u određenim slučajevima kompanija mora da otkupi nesaglasne akcionare (ovo još nije zaživjelo u Srbiji, ali treba probati).

Portofolio sastavljen od više kompanija iz različitih oblasti predstavlja imperativ i na razvijenim tržištima, a pogotovo na ovim koje jos se još uče korporativnoj kulturi.
Zato sam i naveo kretanje Belex15 indeksa jer on uključuje najlikvidnije akcije. U toku 2006. godine bilo je akcija koje su skakale po nekoliko stotina procenata, ali i onih koje su gubile 80-90% vrijednosti i kojima nema nikakve likvidnosti.

Mislim da kupovina akcija na Beogradskoj berzi predstavlja kupovinu perspektive budućeg razvoja Srbije, ko vjeruje da ipak napredujemo, trebao bi da pokuša.


Ja sam stavio mnogo para i

Ja sam stavio mnogo para i mnogo zaradio. Nisam stavio sve na jednu akciju nego uradio diversifikaciju. Imam mnoge prijatelje koji nemaju hrabrosti da stave.

Letos sam im savetovao da udju u Tehnogas na 6.000, vrteli su glavom, nisu verovali, a danas je Tehnogas skoro 11.000.

Rade koga ovom prilikom puno pozdravljam bi mogao da Vam da mnoge savete, ali bi mogao i da nam odgovori na neka pitanja: koliko su brokeri objektivni a koliko guraju svoje akcije. Znam slucaj jedne kuce, necu navesti ime koja je jednoj mojoj prijateljici savetovala da udje u akcije Zorka Pharma na nivou od 1.800. Moze se lako utvrditi i tacan datum posto je to istorijski maksimum akcije koji se desio pre nekih godinu dana (mozda i vise). Posle toga je akcija pala na 1.000 din. Kako je broker mogao tako nesto da savetuje, da nije uvaljivao svoje akcije?


Uvijek postoji rizik

da broker iza svojih preporuka (iako ih zvanicno ne smiju iznositi klijentima) ima skrivene namjere i zelju da proda akcije koje on ili neko drugi posjeduje. Cinjenica je da je posao brokera u Srbiji veoma komplikovan, ne postoje kvartalni izvjestaji kompanija, menadzment ne zeli sastanak sa investitorima ili brokerima, klijenti uglavnom ne znaju mnogo oko samog trgovanja i kompanijama, i u tim uslovima treba broker mora dati sve od sebe da konstantno pruzi kvalitetan servis.

Klijent mora imati prednost kod kupovine ili prodaje akcija, to je pravilo koga se brokeri moraju pridrzavati. Ukoliko se ovakva situacija dogodi, na osnovu ranijeg ponasanja brokera treba zakljuciti da li je to nacin na koji radi ili ipak izuzetak.

Jedno od pravila koje vazi kod trgovine je da ne treba rizikovati sa velikim iznosima na jednoj cijeni, pogotovo poslije velikog rasta kao u slucaju Zorka Pharm. Davanjem vise naloga po razlicitim cijenama i u roku od nekoliko dana postize se realnija prosjecna kupovna cijena i preciznije prati trend kretanja cijene.

Hvala na pozdravima, zaista cu se truditi u 2007. da svojim tekstovima, sto vise uticem da berza postane dio zivota svih koji drze do sebe.


eh, pare

Moje pare ne rade nista, jer ne postoje. Kad bi postojale, mislim da bih znao da ih uposlim, i to bas na berzi, prilicno sam obavesten o tome sta se tamo desava, ali samo stojim po strani i gledam. Izes ga


Bankarski zapisi NBS

Ko ih je uzeo prosle godine 22% zarade minus inflacija 6,6% + isti kurs evra, lepa zarada sa minimumom rizika. Ove godine su smanjili na 16%, ako sledece godine inflacija bude 15%(poskupljuje struja, realno je ocekivati da poskupi i benzin, a i mozda se guverner promeni) onda nema nista. AIK banka lepo skace, komercijalna banka je sigurica, ali ne dam BREEEE vise.


moje pare imaju male nogice

i tako moje pare same od sebe iskacu iz svih mojih dzepova, pa udare sprint putevima lepih, sarenih, svetlucavih radnjica.

moje pare tim svojim nogicama beze od mene.


Uh

težak slučaj! Znam za tu podvrstu parica tzv. "sad ih vidiš, sad ih ne vidiš" (lat. "evruos spendus rapidamentus"), teško su uhvatljive i užasno brze. Međutim, pošto se one kreću u krdima, kad jedna istrči sve polete na njom, najbolje ih je odmah, čim ih dobiješ, razdvojiti i dio poslati na gastarbajtarski rad na berzi. Pa kad se vrate nazad poslije nekoliko godina, onako ugojene i spore, lakše ih je kontrolisati.


uvek sam mislila da nemam dovoljno para

da bih ulagala.
da moras imati neki pristojni minimum, da bi razmisljao o ulaganju.

osim ako pod ulaganjem ne smatramo i kupovinu polugodisnjeg proizvoda italijanske kozne galanterije.

i to je neki ulog?

razdvojiti pare je lako u teoriji, ali otkad postoje kartice - mnogo je teze u praksi.

razdvojis, pa posle odvadjas iz one razdvojene gomilice, da poplacas ono sto si mislio da u ovoj prvoj gomilici samo malo prelazi zacrtani limit.

ima li neki recept kako kupovati manje? to mene zanima.


stvar filozofije

Jevrejin prvo otvori prodavnicu, pa onda kuci kucu.


Naravno

ulaganje na berzi predstavlja opciju samo ako čovjek može da uštedi novac pošto zadovolji osnovne životne potrebe. Spremnost na odricanje od današnje koristi za neku buduću, možda veću ali i neizvjesniju, predstavlja drugi uslov za investiranje. Taj novac ne treba podizati i, kao što je rekla Aleksandra malo nize, treba biti spreman da se on i izgubi.

Uvodni tekst predstavlja informaciju šta se dešava na berzi kod nas, nešto što, na žalost, veoma malo ljudi zna. Preko tri milijarde EUR iznosi danas štednja kod banaka u Srbiji. Od tog iznosa, skoro milijarda je oročena na rok duži od godinu dana, što već predstavlja pristojan rok za ulaganje na berzi. Rezultati iz prošlosti ne predstavljaju nikakav garant za buduće kretanje berzanskih cijena, ali ja mislim da je to još uvijek dobar posao, bolji nego štednja kod banaka ili zapisi NBS.

Danas na berzi trguju moji prijatelji sa basketa koji su uložili 500 EUR, investiciju određuje svako prema svom ličnom osjećaju i sklonosti ka riziku, minimum ne postoji. U piramidi ličnog bogatstva, obično najmanji dio ide za ovakva ulaganja, ali mislim da on prosto mora da postoji.


Preporuka

Ono sto ja mogu da vam preporucim kao jedini bezbedan nacin investiranja je: NIKADA NE ULAZITE VISE NEGO STO STE SPREMNI DA IZGUBITE!!!. Pogotovu kada se radi o ekonomiji kao sto je srpska.


nekoliko pitanja...

Dakle,

šta predlažeš za nekog ko želi da počne - koja je minimalna i optimalna lova koju treba uložiti, kome se obratiti itd (teoriju sam učio na fakultetu, zanima me praksa)...


Minimum

je definisan cijenom pojedinačne akcije koju želiš da kupiš, npr. jedna akcija Komercijalne banke košta 74.000,00 din, a Energoprojekta 1.300,00 din. Investitori ulažu obično oko 10.000,00 EUR za početak, ali ponavljam, i manji iznosi mogu da se ulože.

Preporučujem da se kupi nekoliko kompanija ili banaka, da bi imali disperziju rizika. Najbolje informacije pružaju brokeri, ima preko 70 brokerskih kuća u Srbiji. Oni mogu dati informacije o samoj trgovini, kompanijama, rizicima i troškovima.


a koju brokersku kuću

a koju brokersku kuću preporučuješ za jednog prosečnog građanina Srbije ?


Rade Rakočević: "Najbolje

Rade Rakočević: "Najbolje informacije pružaju brokeri, ima preko 70 brokerskih kuća u Srbiji."

Rade, Rade...

Ne slušajte ga, dragi blogeri, jer i on sam zna da najbolje informacije pruža konsultantska firma MGB Investments. Ko se javi, dobija primerak dnevnog newsletter-a.


pigeon

Da, bilo bi interesantno pročitati kako neko ko želi da se oproba na berzi da počne i da eventualno uspe...


Zdravo Rade,

moj kućni finansijski stručnjak kaže da ove godine nije bilo naših para na berzi.
Što se drugog pitanja tiče, meni pare ništa ne rade, ja radim njima... kad ih dohvatim jedva se neka parica živu glavu izvuče, o pismu da ne govorimo.


Ti imas eksperta

u kuci, ne smijem da mu protivrjecim :-).


Ne sme

ni on meni. Žena ispred stručnosti :)


Gorane,

Kao sto je gdin Rade Rakocevic rekao, u zemlji Srbiji ima oko 70ak brokresko-dilerskih kuca, ali prema iskustvu, broju i obimu transakcija, dve su se izdvojile

Senzal - Cincar Janka br. 3, Beograd; Tel/Fax: 011/29 10 697, 29 10 698
i
M&V Investments - Bul Avnoja 8a, Beograd:011/2016-100, 011/3116-766, 011/3116-772

Rade, sada sam video promenu adrese, a ja ti poslao novogodisnju cestitku na Cara Lazara....


Hmmm

Ajd baš da probam... Onako na kuc-kuc ja imam X EUR i hocu da ih uložim.


“Novi šampioni biće oni

“Novi šampioni biće oni sa idejama i bez kapitala, a gubitnici - kapitalisti bez ideja.”

Proročanstvo iznad dolazi iz knjige Funky business.
Ne biti dio krda nego se razlikovati moglo bi biti ključno za uspjeh u vijeku u kojem ćemo živjeti. Prva najava ove revolucije razlikovanja došla je iz mode. Sav smisao mode je postalo razlikovanje i promjena, ako su u modi bile popularne kratke suknje sada su to duge a ako su bile popularne duge suknje treba među prvim dizajnirati kratke.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Neobicno su mi se dopali gornji redovi sa bloga 'tapete'.
mislim da smo mi tako strasno zeleni i tako smesno nezreli za akcije, brokere, tendere .

mozda u svakom kukolju ima i zita .

evo ,ja znam da su u Prokopu svi vidjeniji laktarosi iz Enrgoprojeta su "dobili" u proseku po 6,7 lokala . Oni su uknizeni vlasnici neizgradjenih lokala .
Onda : ima 3 sprata lokala , Kineski drzavljani .Kad su bili tenderi ?Kad su ti lokali prodati Kinezima .

Zasto javnost nije obavestena da u sred beograda ima 70% vlasnistva pripada Kini - drzavljanima Kine .
[Da se razumemo - krajnje su mi simpaticni ,
uvek sa njima procaskam , egzotika su ]

REC AKCIJA - ULAGANJE , izaziva mi napad smeha !!!

Brat mi je otisao u Australiju . Vrlo brzo kupio je jednu , zatim i drugu fabriku . Trenutno zivi na Havajima i ima vec zemlju i neke mini uzgajivacnice na onim mini, mnini ostrvima .

On kaze : U Srbiji - kupovina je virtuelna ; sve sto kupis - oni promene pravila za 3 meseca . Dodju savetnici , savetnika , tatini sinovi sa 3 godisnjim skolama , koji uglavnom ne znaju comp. da ukljuce , ali nose 'lab tops .

Covek se slatko smeje na rec BERZA & Srbija .
Otisao je kao obican potrcko iz mekdonalda - doktorirao je hemiju i obradu hrane u medjuvremenu , tamo kod njih .

zao mi je sto bedacim - budimo realni !


Za trgovinu na berzi u Srbiji

je definitivno potreban dobar stomak. Brojevi koje sam napisao u uvodnom tekstu govore o prometu od 1,2 milijarde EUR u 2006, sto u sasvim pristojna cifra za ekonomiju poput nase.
Neki 8 miliona gradjana Srbije razmislja kao tvoj brat i to uopste nije cudno, cak je i sasvim logicno. Rizici su ogromni, ali oni nose i potencijalno veliki profit.
Da li je neko mogao da pomisli prije 20 godina da ce Madjarska danas biti clanica EU, da ce Estonija i Letonija privuci ogroman kapital i tako dalje?
Najveci portfolio investitori u Srbiji su skandinavski fondovi: East Capital, Gustavus, Danske Capital, kao i americki Falcon, QVT i slovenacki Poteza, Aktiva. Oni su vec godinama investirali u Rusiju, Baltik, Rumuniju, Hrvatsku, a danas sve vise trguju akcije srpskih kompanija.
Na primjer, pogledajte deset najvecih akcionara Energoprojekt Holdinga, pored drzave sa 30%, ostatak cine strani investitori. Slicno je sa bankama i ostalim firmama iz Belex15.
Da li smo mi pametniji od njih ili oni mozda znaju nesto sto mi ne znamo?


Jedno malo opstije pitanje:

da li je tacna tvrdnja da je berza samo legalizovana kocka? (Odmah da kazem, ja svoj novac drzim na Wall Street-u, a o finansijama ne znam nista).


Imao sam privilegiju

da studiram na dva veoma poznata svetska univerziteta. Na jednom nam je ceo semestar predavanja drzao Milton Fridman, nobelovac i kreator Reganove ekonomske doktrine.

On nas je vodio na berze, izucavali smo kako stvari funkcionisu, kako se rade analize. Posebno nam je govorio o psihologiji berze.

Secam se kada nam je pricao da ne postoje gubici na berzi vec samo privremena alokacija profita u korist jedne, druge ili trece strane. Naravno da se salio ali ima i istine.

Sto se mene tice jedna od stvari koju bi svakom savetovao kada krece, pored one stare sintagme da se stavi onoliko novca koliko smo spremni da izgubimo je da se ima ideja o nekom nivou na kome hocemo da izadjemo. Berza nije stednja i bolje je zadovoljiti se nekim profitom nego cekati maksimum. E sada umece i znanje jeste pogoditi kada je taj maksimum kada se izlazi. A posebno je umece kod short varijanti analizirati i osetiti da li treba da se udje i kada se izlazi.

Slazem se da broker nije investicioni savetnik, uz proviziju od 0,3 % nije ni zainteresovan, ali je poznato da tu ima dosta prostora za mesetarenje. Ipak nije to samo slucaj nase berze. Pohlepa sama po sebi nije kaznjiva, mozda je nepristojna ali nije krivicno delo. Koriscenje insajd infiormacija, navlacenje i guranje svojih akcija jeste kaznjivo.


Amateri na berzi

Berza u osnovi nije kocka. Zato što iza trgovine stoji fundamentalna analiza (e.g. ekonomija), tehnička analiza (kratkoročnija mehanika tržista) i sentiment (razumevanje phihologije ljudi koji ulažu).

Ali, kao i svaka delatnost berza i te kako ume da bude kocka. Pa se tako ne samo amateri nego i profesionalci često kockaju. S tom razlikom što se profesionalci kockaju i sa našim novcem u raznim fondovima (e.g. penzionim).
Tu "lunacy" stranu berze čovek može da sagleda iz ove knjige levo.

Za disciplinovanu i vrednu osobu berza na duži rok nudi veći profit i stabilnost nego fund manageri ili obična štednja. Osnovno i prvo pitanje koje čovek sebi postavi je zašto bi, npr novinar, gubio ono malo slobodnog vremena na ovakve stvari ako mu nisu interesantne. Na to pitanje ne može niko drugi da odgovori nego osoba koja o tome razmislja.

Ali, kada čovek jednom donese odluku da finansije i finansijsku stabilnost stavi u svoje ruke ima mnogo opcija. Zamislimo mladog čoveka od 25 godina koji hoće da se penzionise sa 65. Prva i najvažnija lekcija je prepoznati i ne zaboraviti moć compounding-a (kamata na kamatu). Sa 10% godišnje 1,000 Evra vam je posle 10 godina vredno 2.6K, posle 20 6.7K, 30 17.4k i posle 40 45 K.

Ja sam mišljenja da amater može da pravi 15% godisnje povrh inflacije (posle nekoliko godina vi više niste amater). Pri ovom rastu 1,000 Evroa posle 30 godina je 66 K. Meni ovo govori da onaj ko hoće i ko sada u Srbiji ima 25-35 godina može sa 65 godina da ima fond od preko milion Evroa čak i ako bi nivoi ekonomske aktivnosti ostali gde su sada.

Ja znam da u Srbiji ima previše nezaposlenosti i previše onih koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Ovo nije priča za njih i to je drugi problem (još važniji, naravno).

Ali, ako bi onih n% koji imaju neki višak novca, a koji taj novac drže na štednji nešto radili osim njih bi imala korist i šira okolina. Utopija je očekivati da previše ljudi previše brzo počne da se bavi investiranjem svog novca.

Za one koje svrbe prsti sada - čovek mora da bude spreman na učenje, disciplinu, vredan rad, kontinuitet i skromnost. Inače je reč o kockanju, u manjoj ili većoj meri (iako je sreća donekle uvek neki igrač u ovoj igri). Teško je početi za nekoga ko može da odvoji samo 1,000 Evroa u početku. Svi problemi na koje bi neko naišao u Srbiji postoje i na zapadu. Tako, ako nemaju dovoljno svog novca ljudi se udružuju. Ponekad skupe zajedno za depozit, kupe kuću ili stan u lošem stanju, sami srede pa izdaju. Prvi korak je najteži.

Što se tiče berze - ja ne savetujem "short" stranu početnicima. Ni mnogi profesionalci ne operišu na short strani. To je "panic" strana. Najbolji savet je da kad god ne znate šta se desava prodate holdings i stavite novac na depozit račun. I čekate trenutak kad je ponovo relativno jasno sta se dešava. Day-trading, isto tako, nije za početnike. Rizik je mnogo povećan a vreme je bolje uložiti u učenje i analizu. Samo sa ova dva pravila čovek može da napravi odličnu penziji i mnogo više od toga iz jednostavnog razloga sto ekonomije idu u ciklusima, kao neki višegodnisnji ali ne preterano pravilan oscilator.

Ne može biti jednostavnije - dok su ekonomije bullish (rastu) ulažete u index (Dow Jones, S/P, NASDAQ, FTSE - koji vec) pa makar uložili novac i ništa ne radili godinama (3,4,5,6..). A kada ekonomija krene silaznom putanjom izvavite novac, kupite stan i izdajete ga.

Za one koje interesuje nešto više ove dve dodatne knjige levo su reprezentativne.


Jako lepo objasnjeno i

samo bih dodao oprez u slucaju berzi na nasim prostorima. One su prilicno plitke i do sada su traznju generisali strani fondovi. Kada je njihova aktivnost bila usporena ili stala market je bio u velikoj meri nelikvidan. Kome je u tim trenucima trebao kes imao je ozbiljan problem da izadje iz pozicija.

S tim u vezi bi trebalo pratiti namere drzave da kroz regulativu i kroz plasiranje blue chipova oznazi trziste. Do sada nismo videli preteranu zelju u tom smeru. Berza je u srpskom slucaju sredstvo privatizacije a ne najznacajnija poluga razvoja trzista kapitala.


....

Potpuno se slažem sa Vama.

Moj amaterski favorit je američki S&P index kao najbolji proxy za američku ekonomiju. Ovakav index je zahvalan zato što amater može da brzo i mnogo nauči uz ograničeno vreme. Ovde dobar amater može da postane bolji od prosečnog profesionalca.

A jednostavniji od Dow Jones-a koji je premalo prevelikih a naglašeno internacionalnih kompanija.

Sa malo više vremena za istraživanje interesantan je NASDAQ (technologz stocks) kao i lokalni index za nas sa strane. Meni, npr, FTSE pošto na tu temu ionako svašta čitam.

Ja da sam mlad, u Srbiji i sa premalo novca ne bih ni sanjao o berzi nego bih se udružio sa prijateljima i išao u nekretnine.


Nekretnine

su uvek bile siguran biznis. Bez obzira na brojne probleme i pravne osobenosti koje se doduse novim ustavom menjaju na bolje.

Ovde je cena kvadrata prilicno visoka jer je opterecena velikim troskovima raseljavanja i naknadom za gradjevinsko zemljiste. Opet niza je nego u okruzenju. U tom smislu se vise isplati graditi radi prodaje nego graditi radi izdavanja. Naravno ne mislim na velike igrace koji imaju ekonomsku moc da rade sa godisnjim yield-om izmedju 8 i 9 %.

Ono sto je perspektiva je po meni su nasi izgledi da udjemo u evropske integracije. To bi po meni trebalo da dovede do laganog porasta cena na srednji rok. Na kratki rok mislim da cene kvadrata nece ici gore, a da ce cene zakupa ici dole, pa ce i yield dole.

Prostim jezikom znaci da bi na rok od 5 do 7 godina cena kvadrata mogla da ode 100 %. To je vec oko 15 % godisnje i ako se na to doda yield od 8 % na primer dobijamo odlicnu investiciju.

Meni je 30 % u real estate-u.


ne,

Quote:
da li je tacna tvrdnja da je berza samo legalizovana kocka?

nije.