Drugari Ben Gurion i Tito - pilulica istorije

Iz knjige Davida Ben Guriona, Pgišot im man'igim araviim - Susreti sa arapskim liderima (prevedeno na nemački kao 'Mi i susjedi'), epizoda povodom posete Gjamal Abdel Nasera Beogradu 1963. godine:

"Dragi Predsjedniče,

 Pošto mi je poznat Vaš stav prema problemima mira i društvenog napretka, poslao sam prošlog mjeseca svog prijatelja Dana u Jugoslaviju da bi ispitao mogućnosti sastanka među nama, javnog ili tajnog, na kome bismo mogli da razgovaramo o uspostavi mira između Israela i njegovih susjeda na Srednjem istoku. G. Dan se sastao sa svojim prijateljem Brajnićem i molio ga da izvidi jé li moguć takav sastanak u skorijoj budućnosti. G. Brajnić je saopštio Danu da je prijedlog sam po sebi veoma interesantan i da biste Vi, Gospodine Predsjedniče, voljeli dobiti pismeno objašnjenje o predmetu.

 Zato sam slobodan da Vam ovime dadem traženo objašnjenje.

 Četiri arapske države susjedi su Israela: Lebanon, Sirija, Jordan i Egipat. Poslije oslobodilačkog rata 1948. potpisali smo s tim državama ugovore o primirju. Prema prvoj tački, ugovor o primirju je prvi korak ka trajnome miru. I Irak je bio među državama koje su 1948. godine, dan poslije proglašenja države (14. maja 1948.), provalile u Israel. Ali ta država je odbila da potpiše sa nama ugovor o primirju. Nepriznavanje postojanja Države Israel i namjera da se ona uništi, u protivnosti sa ugovorima o primirju, bila je otvoreno objavljena politika pomenutih država.

 Ne znam koliko su izjave o uništenju Israela ozbiljne, a koliko namijenjene potrebama unutarnje ili međuarapske politike. Vjerujem da u tim zemljama ima izvjesnih sila - i ne beznačajnih! - koje jesu za mir između arapskih država i Israela. Ali jedna je činjenica van sumnje: niti jedna arapska država, pa ni Irak, neće se usuditi da sklopi mir sa Israelom prije nego što to učini Egipat, ta najjača arapska država. Kada je izbila egipatska revolucija 1952. godine i Kralj Faruk izgubio svoje prijestolje, izrazio sam u našem Parlamentu nadu da će možda postati sada moguće stvaranje uslova za odnose mira i suradnje između nas i Egipta. To se očekivanje izjalovilo. Pa ipak, govori predsjednika Nasera nakon kraha egipatskosirijskog ujedinjenja izazvali su opet moje nade u sporazum koji će osigurati mir i suradnju s Egiptom. Predsjednik Naser je nekoliko puta izrazio svoju riješenost da sve svoje napore posveti u prvom redu unutarnjim problemima, sve zarad uspostavljanja socijalističkog režima u Egiptu.

 Ja nešto poznajem egipatske probleme na području poljoprivrede, zdravstva, razvitka i vaspitanja. Nemam nikave namjere da stavim u sumnju socijalističke težnje predsjednika Nasera. Potrebe Egipta istovjetne su onima drugih arapskih država u našem susjedstvu. I isto tako ne sumnjam da bi išlo u prilog i ostalih zemalja ako bi Egipat uspeo da prebrodi svoje poteškoće.

 Po prostoru i broju stanovnika Israel je jedna od najmanjih zemalja u našem kraju. Neću se tu zadržati na naročitim poteškoćama i problemima s kojima se mi borimo otkako smo uspostavili svoju samostalnost. Ali smo, uistinu, uprkos svim preprekama, mogli da izgradimo u Israelu naprednu i demokratsku državu, koja je u svoje zasluge upisala i mnoge uspjehe i dostignuća u poljoprivredi, industriji, odgoju, naučnom istraživanju i na polju socijalističkog napretka. Ne mogu, međutim, da definiram Israel kao socijalističku zemlju. Mi podstrekavamo i privatni kapital, ali smo, pored toga, ostvarili i neka socijalistička dostignuća - naročito u poljoprivredi i saobraćaju; dok čak ima i začetaka istinskog komunističkog društva u našim poljoprivrednim naseljima, kibucima, kojima - koliko je meni znano - nema primjera ni u kojoj drugoj zemlji na svijetu.

 Jedan od faktora koji ometaju razvitak u ovom našem kraju (u nemaloj mjeri također i u našoj zemlji) leži u teretu izdataka za odbranu i za takmičenje u naoružavanju između nas i naših susjeda, a naročito između nas i Egipta. Uvjeren sam da za napredak arapskih zemalja u našem kraju, uključujući Egipat, ništa ne bi bilo od veće koristi nego mir i suradnja između njih i naše države. Naša je zemlja malena i siromašna, no zahvaljujući duhu pionirstva i socijalističkoj inicijativi našeg radničkog pokreta koji zauzima i jednu od odlučnih pozicija u državi, pošlo nam je za rukom da savladamo sve unutarnje poteškoće te da izgradimo napredno društvo, jedinstveno na cijelom kontinentu. Dali smo i skroman doprinos unapređenju novih država u Africi i Aziji pa ne sumnjam da ćemo, pod uslovima mira i suradnje sa našim susjedima, moći pružiti nemalu pomoć za njihovo unapređenje.

 Pošto ja vjerujem u iskrenu volju predsjednika Nasera da izvede Egipat i susjedne države na put naprednog socijalizma, pretpostavljam da on vidi važnost mira sa ključnim susjedom kao snagom koja služi napretku.

 Gospodine Predsjedniče, Vas sav svijet zna kao borca za mir, i ne treba da sa mnogo riječi opišem socijalistička dostignuća u Jugoslaviji i pomoć koju ste vi pružili drugim zemljama u svrhu razvitka socijalizma. Vi ste, Gospodine Predsjedniče, poznati i kao jedan od najbližih prijatelja predsjednika Nasera, te ja vjerujem da ćete biti kadri odigrati odlučnu ulogu u omogućenju sastanka Israela i Egipta i zajedničkih pregovora o miru.

 U tu svrhu sam spreman doći u Vašu zemlju na razgovor, otvoreno ili tajno, u svako doba koje Vama bude pogodno.

 Pretpostavljam kao razumljivo samo po sebi da prvi kontakti između predsjednika Nasera i mene, bili izravni ili posredni, treba da ostanu u strogoj tajnosti. Ako pokušaj ne bude uspio, neće iz toga nastati nikakvo pogoršanje odnosa između nas i Egipta, ili između Egipta i drugih zemalja u ovom kraju. Vjerujem, uprkos očiglednim poteškoćama, da je moguće doći do uzajamnog razumijevanja i do sporazumnog regulisanja odnosa između nas i Egipta.

 Radi toga sam tražio, posredovanjem svoga prijatelja Dana, da se odredi datum sastanka sa Vama u skoroj budućnosti, u koje god doba Vi budete uzeli za pogodno.

 Sa punim poštovanjem, decembra 1962. u Jeruzalemu,

David Ben Gurion"

"Beograd, aprila 1963. godine.

 Gospodine predsjedniče Vlade,

 Ovim potvrđujem primitak Vašeg pisma i molim Vas da izvinite što zbog mnogih razloga, naročito zbog velike zaposlenosti, nisam mogao da odgovorim ranije.

 Gospodine predsjedniče Vlade, ja cijenim Vašu volju da uredite odnose između vas i vaših susjeda. Naša je Vlada oduvijek pokazivala veliko interesovanje za uređenje pitanja Srednjeg istoka i za konstruktivno rješavanje svih postojećih problema. To je u skladu sa našom politikom u korist mira i rješavanja problema.

 U okviru svojih mogućnosti mi i sada dajemo svoj konstruktivni doprinos unutar i izvan UN-a. Uz to bih htio da primijetim da Vi - bojim se - i pored moje velike dobre volje, pretjerujete u ocjenivanju mogućnosti kojima raspolažem da bih uplivisao na postojeće probleme između vas i susjednih vam zemalja i doveo ih do stvarnog rješenja.

 Što se tiče stanja u vašem kraju, razvitka događaja i konflikta, čini mi se da mješanje sa strane ne bi dalo željene rezultate.

 Ja se, međutim, nadam da se problemi koji do sada nisu našli svoje željeno rješenje, neće zaoštriti, te da će prevladati realističko prilaženje i spremnost za soluciju mira.

 U pogledu odnosa naših zemalja, konstatujem sa zadovoljstvom da su ti odnosi dobri i normalni. Naši trgovinski odnosi razvijaju se na obostranu korist.

 Izvolite primiti, gospodine predsjedniče Vlade, izraz moga poštovanja,

Josip Broz Tito."

Umesto komentara:

"Oni ljevičarski dječaci, buntovnici, koji danas protestirajući po zapadnoevropskim gradovima vjeruju da se stvarnost može preskočiti i da će se kao u divnom snu u jednom trenutku osloboditi svoje zemaljske sjenke, misle da su od nas pametniji, kao da mi nismo bili uvjereni u našim snima da se vjekovi mogu preskočiti. Razlika između nas i njih je samo u tom što smo mi bili ono što su oni danas, a i njima će se dogoditi što se dogodilo i nama, da će doživjeti ostvarenje svojih ideala...

... Da je čovjek, s jedne strane sasvim kratkovidna - više od toga: slijepa! - politička životinja; a s druge opet sanjar, a možda je i s jedne i s druge samo - naivni majmun..." - M. Krleža, O ljevičarstvu mladih

"Tko izgubi dobitak, dobija gubitak...

Tko kani pobijediti, ne smije izgubiti..." - Grunf i Broj Jedan, iz Družine TNT