Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

tolerancija i nediskriminacija-bonton modernog građanskog društva**

TOleranciJATOleranciJA*piše levo krilo M&M   

*dodata definicija diskriminacije

Idem večeras da sa polaznicima kursa YIHR  Osnaživanje kapaciteta mladih za demkratski aktivizam u lokalnim zajednicama pričamo o Srbiji-ljudskim pravima, odnosu prema prošlosti  i putu u Evropu. Pripremam teze i  propratni materijal za čitanje koji ću im podeliti.  Spomenuću večeras ponovo  razmatranje Ružice Žarevac o  zaštiti  ljudskih prava posle raspada Državne Zajednice u Danasu, http://blog.b92.net/node/1350, a  uputiću  učesnike seminara i na  tekst Todora Kuljića  Medijski Građanski rat sećanja,  koji smo takođe postavili na naš blog  http://blog.b92.net/node/1483    Pripremam se,  dakle,  za razgovor o demokratskom aktivizmu, a još sam  u šoku što ni jedno od četvoro aktera  poslednjeg Utiska nedelje nije dalo bolju definiciju-opis-shvatanje građanskog društva u 21 veku. Primetili su to, naravno, današnji gosti Peščanika.  Pa reko da nešto od  materijala za predavanje, od teza,   relevantnih institucija  i trendova spomenem i ovde.  Može zatrebati.

novi identitetnovi identitet

 Jer, pitana u spomenutoj emisiji   kako da  se društvo  bori  protiv  govora mržnje ( koji, takođe, niko od učesnika nije pravilno artikulisao)  IDM je rekla  prvo „poreskom politikom“!  Interesantno je da  IDM,  potpredsednik vlade zadužena za naše evropske integracije, nije kao sveobuhvatni način borbe protiv diskriminacije i netolerancije u našem društvu, a govor mržnje je samo jedan oblik krivičnog dela iz tog korpusa, spomenula usvajanje opšteg antidiskriminacionog zakona  i njegovu efektnu primenu u praksi. Inače, to je pored potpune saradnje sa Hagom jedan od glavnih preduslova za nastavak pregovora sa EU! Na sajtu Vladine kancelarije za pridruživane EU  mogu se naći relevantna dokumenta koja o tome govore http://www.seio.sr.gov.yu/code/navigate.asp?Id=2. Iako je jedan od uslova za nastavak pregovora,  i ako su  ugledne domaće NGO, Centar za unapređenje pravnih studija cups.org.yu   i Institut za uporedno pravo www.icl.org.yu , predstavile  još pre nekoliko godina modele antidiskriminacionog zakonodavstva, o tome kod nas nema ni stručne ni javne rasprave. (Što neke aktere na javnoj sceni ne amnestira od elementarnog nepoznavanja problematike. ) 

Pravo na ne-diskriminaciju je posebno, separatno ljudsko pravo.  Genralni istorijski trend je da njegova interpretacija  vodi  u pravcu onoga što Evropska komisija definiše kao „ osnovna jednakost u praksi“. U našem društvu svest o konceptu diskriminacije i borbe protiv nje još je uvek vrlo niska, a spomenuta emisija je samo argument u prilog tvrdnji. U mnogim konvencijama i poveljama o ljudskim pravima spominju se osnovi na kojima se vrši diskriminacija. Spomenuću na primer  International Convetion on Civil and Political Rights.  Na nju se oslonio i UN Human Rights Committee, kada  sugeriše da se diskriminacijom smatra  (moj prevod) „svako razdvajanje, isključivanje, uskraćivanje prava na privilegije koje se  sprovodi na osnovu rase, boje, pola, seksualnog opredeljenja,  jezika, religije, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porekla, imovine, rođenja ili drugog statusa,  da bi se anulirala ili odbijala da se prepoznaju prava svih osoba na jednaka prava za sve na istim osnovama“. 

         cjeloživotno učenjecjeloživotno učenje

Ekipu sa seminara ću, kao smer u kome njihov demokratski aktivizam treba da se odvija,  uputiti  na osnove koncepta učenja celog života - Life Long Learning , za koji  Google da oko 158,000,000 engleskih i srpskih strana , na koncept Saveta Evrope –Obrazovanje za demokratsko građanstvo. Gle čuda, ono što „ekstremna građanska Srbija“ zagovara ovde, nije ništa drugo neko main stream, opšte prihvaćeni set vrednosti i praksi,  liberalnih demokratija. LLL nastoji da građanima omogući da uče bez obzira na njihovu dob i u  različitim kontekstima: na poslu, kod kuće, kroz zabavu..., a ne samo kroz formalne kanale. LLL je vid pedagogije koja obuhvata balnsirane ciljeve učenja ko što su: unapređenje mogućnosti zapošljavanja i prilagodljivosti ljudi koje će im omogućiti bolji put kroz tržište rada, kreiranje aktivnog građanstva i upoboljšanje socijlne inkluzivnosti. LLL ima i i ulogu da ljudima pomogne da ostvare svoje lične ambicije i da zadovolje svoje lične interese. Računam, može im nešto od ovoga zatrebati u novom talasu nametanja prevaziđenih i kolektivnih identiteta, neretko netelerantnih i diskriminatornih,  koje nas sve suputavaju da se razvijamo i izražavamo kao pojedinci. Individualizam  nas ne sprečava  da kolektivno delujemo, kad postoje  demokratski artikulisani  interesi  i ciljevi.

DrazenDrazenDraganDragan

 Naći ću sebe opet u situaciji da pričam i  o suočavanju sa prošlošću, ljudima koji žive u društvu koje na dobrom putu da i kolektivno postane nesposobno da se suočava sa sadašnjošću, koje ubrzano hita,  ne u nove međunarodne sankcije, već u nešto gore-u samoizolaciju. Sećajući se i  nekih postova ovde oko Ahtisarijeve izjave, oko stavova i vrednosti  koje brane i Inicijativa i HO, i JUKOM i FHP i drugi.....citiraću im Karla Jaspersa i njegova četiri pojma krivice: krivičnu odogovrnost, političku krivicu, moralnu krivicu, metafizičku krivicu. (Pitanje krivice, Karl Jaspers, Samizdat B92, 1999) Na kraju  , pitaću i njih ko je kriv, ne samo za ubistvo gardista Dragana i Dražena, već i za zaborav u koji klizi Afera Topčider. Koga drugog i da pitam nego treću Srbiju.