Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

15 Years of Women in Black, Serbia

Pozivamo vas da dođete na građansku akciju

PALJENJA SVEĆA

Kazivanje epitafa za Miroslava Milenkovića

8. oktobar 1991 – 8. oktobar 2006.

20:30 – 21:00 Park između Skupštine grada i zgrade Predsedništva Srbije

Akciju organizuju građanke i građani koji su je pokrenuli pre 15 godina

8. oktobra 1991. započeta je svakodnevna antiratna akcija paljenja sveća ispred Predsedništva Republike, koja je trajala šest meseci, sa sloganima ’’solidarnost sa svim pobunjenicima protiv rata’’ i ’’za sve žrtve rata’’. Akcija je trajala do 8. februara 1992. Antiratni pokret Beograda, je u znak sećanja na hrabar čin Miroslav Milenkovića izdao knjigu epitafa ’’Grobnica za Miroslava Milenkovića’’.

Nasilno mobilisan rezervista Miroslav Milenković je 20. septembra 1991. izvršio samoubistvo.

Između Tovarnika i Šida (Vojvodina), on je morao da se opredeli da li će pristupiti među ’’izdajnike’’, koji odbijaju da idu u rat, ili među ’’prave’’ Srbe, koji su bili u drugom mnogo manjem stroju. Milenković je stao između ta dva stroja i ispalio sebi metak u glavu... Smrt ovog rezerviste je metafora ovog rata.

Otvorena je knjiga žalosti u koju svi oni koji su zastajali uveče pred upaljenim svećama u Pionirskom parku mogu da upišu svoj epitaf. Svake večeri u 20.30h u parku ispred Predsedništva Srbije paljene su sveće za sve poginule u ratu u Jugoslaviji, iskazivana je solidarnost sa svim pobunjenicima protiv rata.

Solidarni pozdrav Žene u crnom Beograd

 

Naših 15 godina

9. oktobar 1991. – 9. oktobar 2006.

Kratak pregled aktivnosti

Ulične akcije
Od 9. oktobra 1991. organizovale smo preko 1000 protesta, performansa, marševa, edukacija na ulici - najviše u Beograd u, ali i u 15 gradova širom Srbije, u Crnoj Gori (3) i Bosni i Hercegovini (3). One su bile usmerene protiv rata, ratnih zločina, nacionalizma, militarizma, a za mir, nenasilje, ženska ljudska prava, demilitarizaciju, razoružanje, pravednu globalizaciju, antifašizam, reproduktivna prava...

Mirovne mreže, kampanje, koalicije...
Međunarodna mreža Žena u crnom: od jula 1992. održale smo deset međunarodnih skupova Mreže u Srbiji (jedan u Crnoj Gori) u kojima je učestvovalo 1780 žena iz svih zemalja bivše Jugoslavije, trinaest zemalja Evrope, kao i iz Afrike, Azije, Latinske Amerike (iz ukupno deset zemalja), SAD i Kanade. Danas u svetu, u okviru Međunarodne mreže Žena u crnom deluje oko 250 grupa na svim kontinentima.
Članstvo u međunarodnim mrežama: WRI (War Resisters International – Međunarodna internacionala protivnika/ca rata), WLUML (Women Living under Muslim Laws – Žene koje žive pod muslimanskim zakonima- mreža protiv fundamentalizama); WGNRR (Women’s Global Network for Reproductive Rights - Ženska globalna mreža za reproduktivna prava); IFOR/PBI (International Fellowship for Reconciliation / Peace Brigades International – Međunarodni biro za mir i pomirenje); NPF (Nonviolence Peace Forces – Nenasilne mirovne snage), itd.
Mreža Žena u crnom u Srbiji: od početka deluje kao neformalna mreža u nekoliko gradova u Srbiji, a od 1998. stvorena je mreža s aktivističkom i decentralizovanom strukturom. Čine je pojedinke i aktivistkinje iz preko dvadeset gradova u Srbiji. Ima stalne zajedničke aktivnosti, koordinira rad, održava 3-4 sastanka godišnje.
Mreža za prigovor savesti u Srbiji: nastala 1991. kao podrška dezerterima i prigovaračima savesti. Od 1994. održano je šest skupova; objavljeno je deset brojeva časopisa Prigovor (posvećenog prigovoru savesti i antimilitarizmu); pokrenuto je mnoštvo kampanja za prigovor savesti i antimilitarizam. Tokom 2001. organizovana je akcija prikupljanja potpisa za pravo na prigovor savesti u trideset gradova u Srbiji. Tek je 2003. priznato pravo na civilnu službu; od tada Mreža deluje organizujući edukativne programe o militarizmu i alterntivama, demilitarizaciji, dekonstrukciji patrijarhata, itd.
Zajedno sa drugim mrežama i nevladinim organizacijama, Žene u crnom su tokom 2005. i 2006. pokrenule:
G8: Grupa NVO iz Beograda koja se zalaže za odgovornost za rat i ratne zločine, za kažnjivost zločina, primenu tranzicione pravde, itd.
Koaliciju za laičku državu: pokrenuta je zajedno sa još četiri NVO-a iz Beograda, uz podršku desetine NVO-a iz cele Srbije; koalicija je organizovana protiv Zakona o crkvama i verskim zajednicama, protiv klerikalizacije društva, a za očuvanje laičkog karaktera države (odvojenost crkve od države).
Žensku mirovnu koaliciju: čine je Ženska mreža Kosova i Mreža Žena u crnom Srbije. Zalaže se za učešće žena u mirovnim procesima i pregovorima, za primenu Rezolucije 1325/2000 SB UN, za pravedan i stabilan mir. Koalicija održava stalne kontakte i organizuje zajedničke aktivnosti.
Ženski lobi za mir, bezbednost i pravdu u Jugoistočnoj Evropi: čine ga aktivistkinje civilnog društva i demokratskih političkih partija iz regije Balkana. Zalaže se za unapređenje mira, bezbednosti i stabilnosti u Jugoistočnoj Evropi.
Feminističku koaliciju: zajedno sa još četiri grupe iz Beograda dogovara aktivnosti, posebno izradu zajedničkih dokumenata za sesije CEDAW (Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women – Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama).
Kampanje: od početka organizujemo samostalno ili sa drugim grupama kampanje. Tokom 2005. i 2006. pokrenule smo šest kampanja i zakonodavnih inicijativa, i to za: ukidanje vojnog roka, protiv rastućeg antisemitizma u Srbiji; za kažnjivost ratnih zločina i saradnju sa Haškim tribunalom; za ukidanje Zakona o finansijskoj pomoći haškim optuženicima i njihovim porodicama; za implementaciju Rezolucije 1325/2000 SB UN; za usvajanje rezolucije ‘Žene, mir, bezbednost’; protiv Zakona o crkvama i verskim zajednicama.

Edukativne aktivnosti
Edukativni ciklusi/tematske celine: sedam ciklusa u trajanju od jedne do sedam godina o: ženskoj mirovnoj politici, feminizmu / antimilitarizmu; rodu / naciji / vojsci / domovini; identitetima / stereotipima / predrasudama; pacifizmu / nenasilju; ženskim ljudskim pravima, ženskom i mirovnom aktivizmu, moći sa ženskog stanovišta, suočavanju s prošlošću, rodu / miru / bezbednosti, fundamentalizmima, interetničkoj solidarnosti... U okviru ovih edukativnih ciklusa (seminara, treninga) održano je oko 500 radionica u kojima je učestvovalo oko 3000 žena.
Međunarodne i regionalne konferencije: pored skupova Međunarodne mreže Žena u crnom, održale smo i oko dvadesetak drugih u pet gradova u Srbiji. Na konferencijama smo se bavile sledećim pitanjima: mir, zdravlje, razoružanje, militarizam i alternative; suočavanje s prošlošću sa feminističkog stanovišta, globalizacija i alterglobalizacija; ženski i mirovni aktivizam; retrogradne tendencije i feministički odgovori; moć i alternative, itd.
Tribine, predavanja: preko sto tribina u Beogradu i ostalim gradovima u Srbiji i to najviše o ratu i ratnim zločinima; Haškom tribunalu, odgovornosti civilnog društva u suočavanju s prošlošću, feminizmu /antimilitarizmu; ženskom i mirovnom aktivizmu; retrogradnim konzervativnim tendencijama i alternativama, itd. Ove edukativne aktivnosti realizovale smo u preko pedeset gradova u Srbiji, te u osam gradova u Crnoj Gori.

Podrška žrtvama rata i represije
Od 1993. do 1997. radile smo sistematski i intenzivno u pet izbegličkih kampova u Srbiji sprovodeći humanitarne aktivnosti, kao i šest edukativnih projekata pomoći i samopomoći.
Praćenja suđenja žrtvama represije od 1991. do oktobra 2000: u Nišu, Beogradu, Leskovcu. Pratimo suđenja pred Specijalnim sudom (Veće za ratne zločine) tako da su tokom 2006. godine 74 aktivistkinje Mreže Žena u crnom iz 11 gradova Srbije pratile 27 nastavaka suđenja ‘Škorpionima’ (genocid u Srebrenici). Od 2. oktobra 2005 pratimo suđenje za ratni zločin u Suvoj reci – Kosovo.

Izdavačka aktivnost
Od 1993. do 2005. izdale smo deset zbornika Žene za mir, čiji broj stranica varira od 120 do 440. Svi zbornici su na srpskom i engleskom, četiri zbornika su i na španskom, a dva na italijanskom.
Od 1994. do 1995. izdale smo četiri broja časopisa Žene protiv rata, i to na srpskom, engleskom, italijanskom i španskom.
Monografija Nede Božinović „Žensko pitanje u Srbiji u XIX i XX veku“, 1996. i reprint 2003., 276 str. (izdato zajedno sa Feminističkom ‘94).
Fotomonografija „Žene u crnom“, 2002, 89 str..
Neda Božinović: Kontinuitet borbe za mir i ženska prava, 2006, 52 str.
Žene u crnom i ženske grupe na Kosovu, 200,188str
Women in Black and Women’s Groups from Kosovo 2006, 190 str.
Prevodi književnih dela
(zajedno sa Feministikom ‘94):
– Virdžinija Vulf , „Tri gvineje“, 2001.
– Odri Lord, „Sestra autsajderka“, 2002.
– Džejn Beri „ Osnažene kroz pobunu, prevod sa engleskog, 2005, 178 str
Edukativni material
– „Ništa nije isto kao pre 11. septembra“, zbornik, 2001, 60 str.;
– „Želimo da sanjamo - želimo da se igramo“, 2002, prevod, 98 str.
– „Ženska mirovna politika“, zbornik, 2002., 90 str.;
– „Jačamo civilno društvo - stvaramo mir“, zbornik, 2002, 106 str.;
– „Globalizacija: problemi, dileme, odgovori“, zbornik, 2003, 180 str.;
– „Žene, zdravlje, razoružanje“, zbornik, 2003, 162 str.
– „Drugačija moć je moguća“, zbornik 2004, 78 str.
– „Žene mir bezednost“, zbornik 2005, 186 str.
– „Suočavanje sa prošlošću - feministički pristup“, zbornik, 232 str.
– „Gender nation identity“, na engleskom jeziku, 2005, 222 str.
– „Drugi: od patrijarhalne konstrukcije do alternativne politike", 2006, 208 str.
– „Preteći znaci fundamentalizma: feministički odgovori“, 2006, 244 str.
Ženski mirovni kalendari i agende: sedam izdanja 1994 – 2006, od 122 do184 str.
Sveske:
– „Žene, mir, demokratija“
– „Suočavanje sa prošlošću feministički pristup“
– „Mir,ženska ljudska prava, solidarnost "
– „Ženska mirovna politika“
– „ Preteći znaci fundamentalizma“
– „Ženska mirovna koalicija“
Časopisi:
Žene protiv rata: 1994 i 1995 izadale smo četiri broja časopisa i to na srpskom, engleskom, italijanskom i španskom jeziku.
Prigovor: časopis za antimilitrizam i prigovor savesti od 1996. do 1999. objavljeno devet brojeva.

Estetika antiratnog otpora
Štampale smo desetine postera u više hiljada primeraka, desetine nalepnica u više hiljada primeraka, više od sto letaka u više hiljada primeraka, više hiljada mirovnih razglednica; više hiljada mirovnih i feminističkih majica. Aktivnosti Žena u crnom prezentovane su na izložbama fotografija u zemlji i u inostranstvu (u Nemačkoj, Italiji, Španiji, SAD-u, EXPO 2000, Hrvatskoj). Snimljeno je mnoštvo dokumentarnog materijala o aktivnostima Žena u crnom, od kojih izdvajamo filmove Žene u crnom (1997) i Uvek neposlušne (2006).
Nagrade i priznanja
– Milenijumska nagrada za mir, UNIFEM-a (OUN) 2001.
– Nominacija za Nobelovu nagradu tri puta (dva puta kao grupa 2001. i 2003. i pojedinačno Staša Zajović 2005.)
– „Konstantin Obradović“, nagrada za ljudska prava , 2005.
– Nominacija za nagradu Evropskog parlamenta „Saharov“, 2006.
– I još mnoga druga priznanja...