Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Sex from Encyclopédie to Wikipedia

Sve što je lepo u prirodi nastaje u seksu. Sve što je blistavo u čoveku nastaje putem seksa, sve što je najlepše u domenu slobodnog enciklopedijskog znanja nastaje putem grupnog seksa. Znam da mi nećete verovati sve do samog kraja ovog članka, a onda ja dobijam opkladu.

Da li sam dobio opkladu? Na kraju čitanja da mi se javite.

Enciklopedija (starogrčki εγκυκλοπαιδεία, moderni grčki εγκυκλοπαίδεια) je prvobitno od Hipije iz Elisa u 5 veku p.n.e utemeljen pojam za sveobuhvatno obrazovanje. Danas se pod pojmom enciklopedije podrazumeva strukturisano, po mogućnosti opširno opisivanje ljudskoga znanja u jednoj za svakodnevnu potrebu prilagođenoj formi.

Duga je istorija i pređeni put do modernih online enciklopedija.

Pojam enciklopedija nastaje početkom 16. veka od francuske reči encyclopédie koja potiče od latinske encyclopaedia .

Enciklopedija, objavljena pod naslovom: „Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences, des arts et des métiers u 35 tomova u periodu od 1751. do 1772. godine u Francuskoj, pod uredništvom Deni Didroa i D’Alambera je prva moderna enciklopedija novog doba, u vreme kada je pregrašt encikopedista posedovalo sva do tada stečena ljudska saznanja.

Da vidimo kako je projekat počeo:

Nama ovde nije namera da vam detaljno opisujemo sve relevantne encikopedije jer vi prosto pogledajte naš članak pod nazivom Enciklopedija, kao i horizontalnim (a i vertikalnim) surfovanjem na istu temu na drugim vama čitljivim jezicima (ako to želite) možete imati šire informacije.

Tema ovog posta je zapravo uloga slučajnosti (čitaj: seksa) kod nastanka dve enciklopedije iz naslova.

Kako prva, tako i poslednja od citiranih nastala je uz pomoć faktora slučajnosti, sreće i niza neobičnih okolnosti.

Počnimo sa D’Alamberom. Ugledni francuski akademik Žan le Ron DAlamber, rodjen je 1717. godine. Zapravo, u njegovoj biografiji se kao datum rodjenja uzima 16. novembar pomenute godine, dan kada je novorodjenče pronadjeno u korpi. Nepoznata majka ga je ostavila na stepenicama crkve Sen Žan le Ron u Parizu, koja se nalazi u blizini severne kule Bogorodične crkve. Običaj je nalagao da dobije ime sveca zaštitnika crkve i tako postade Žan le Ron. Prvobitno je bio u sirotištu, ali je vrlo brzo pronašao hraniteljsku porodicu, tako što ga je usvojila žena jednog zanatlije, stakloresca. Sa dvanaest godina, upisuje se na jansenitski koledž Četiri nacije (poznat pod imenom koledž Mazaren) gde studira filozofiju, pravo i umetnost i postaje advokat 1738. Naposletku, počinje da se zanima za medecinu i matematiku. Upisao se najpre pod imenom D'Aramber, kog je zatim promenio u D'Alamber. Godine 1739. objavio je svoj prvi rad iz oblasti matematike o greškama koje je bio uočio u Rejnoovom delu Dokazana analiza, knjizi štampanoj 1708, iz koje se i sam D'Alamber upoznao sa osnovama matematike. Docnije, popularnost koju je stekao zahvaljujuću svom radu o integralnom računu, omogućila mu je da postane član Akademije nauka 1741. Dve godine kasnije, objavljuje Traktat o dinamici u kome iznosi rezultate svojih istraživanja o količini kretanja. Godine 1746. Didro upozaje D'Alambera i ovaj ga angažuje za rad na svom projektu enciklopedije. Sledeće godine, Didro i D'Alamber preuzimaju rukovođenje projektom. Godine 1751, posle pet godina neprekidnog rada preko dve stotine sastavljača, izlazi prvi tom Enciklopedije za koju je Uvodnu raspravu napisao upravo D'Alamber. Sa 23 godina postaje član Francuske akademije nauka i Berlinske akademije nauka sa 28 godina. Godine 1754. D'Alamber je izabran za člana Francuske akademije nauka i ostaje na mestu sekretara sve do 9. aprila 1771, bio je na poziciji 31. u akademiji u periodu 1754-1783.

Slučajnost je htela da se DAlamber u jednom pariskom bordelu upozna sa obrazovanim plemićem Deni Didroom, i da od tog momenta počinje višegodišnja saradnja ta dva genijalna naučnika na projektu izrade prve enciklopedije.

________________________________________________________

A sada da vidimo neobični način nastanka enciklopedije Vikipedije:

Džimi Donal „Džimbo“ Vejls ( Jimmy Donal „Jimbo“ Wales), rođen 7.avgusta 1966, je osnivač i predsjednik Fondacije Vikimedije, neprofitabilne korporacije koja rukovodi Vikipedijom i nekolicinom drugih viki projekata. Vels je takođe osnivač profitabilne kompanije Vikije (Wikia), nepovezane sa Vikimedijom, u okviru koje je sudelovao u osnivanju projekta Vikigradovi (Wikicities).

1996. godine, Vels je osnovao portal za pretraživanje zvan Bomis, koji je takođe prodavao pornografske fotografije do sredine 2005. godine. Zbog svoje pređašnje situacije sa Bomisom, Velsa su u septembru 2005. pitali u C-SPAN intervjuu o njegovoj umešanosti sa tim što je intervjuista, Brajan Lemb, nazvao "prljavim slikama." Kao odgovor, Vels je opisao Bomis kao "muško-orijentisanu mašinu za pretraživanje." . U intervjuu sa magazinom Vajerd, takođe je objasnio da ne podržava karakterizovanje sadržaja Bomisa kao "sadržaj slabije pornografije": "Ako su filmovi sa stepenom R porno, onda je i Bomis pornografski. Drugim rečima, ne, nije." (po časopisu Vajerd). Vels više nije aktivno uključen u tu kompaniju.

Marta 2000. počeo je projekat proveravane enciklopedije slobodnog sadržaja, Nupedije, i uposlio je Lerija Singera da mu bude glavni urednik. Dok je Vels njime upravljao, kompanija Bomis je donirala preko 100.000 dolara (prvenstveno kroz zaradu i besplatan pristup Internetu) Nupediji i Vikipediji, i onda je nastavio da ih podržava do 2002. godine.

Osim za vreme tehničkih problema i dogradnji, Vikipedija je operativna od 10 .januara 2001. Istorija Vikipedija počinje 2. januara 2001. u San Dijegu u Kaliforniji, u razgovoru između dva stara prijatelja, Lerija Singera, glavnog urednika Nupedije, i Bena Kovica, kompjuterskog programera. Kovic je tokom večere koncept Vikija objasnio Sengeru, koji je odmah shvatio da bi viki format odlično pristajao enciklopediji. Senger je potom nagovorio šefa Nupedije da napravi Viki od Nupedije, i prva verzija je bila postavljena uživo 10. januara. Međutim, mnogi korisnici Nupedije nisu htjeli da Nupedija bude Viki, pa tako 15 januara na svojoj sopstvenoj stranici http://www.wikipedia.org nastaje „Vikipedija“.

Korišćenje vikija za stvaranje enciklopedijskog sadržaja prvi je predložio Leri Senger dana 10. januara 2001. Vels je postavio Viki i sa radom se otpočelo 15. januara 2001. Tad je Vikipedija bila sajt zasnovan na vikiju zamišljen za saradnju na prvobitnom enciklopedijskom sadržaju pre nego što se on pošalje na Nupediju na proveru. Vikipedijin ekstremno brzi rast je ubrzo od nje napravio dominantni projekt i Nupedija je napuštena.

Vels se u štampi prikazuje kao isključivo jedini "osnivač" Vikipedije, uključujući i članak u Njusviku iz 2004. godine. Senger se žestoko usprotivio ovome, smatrajući sebe za osnivača zajedno sa Velsom i kritikujući izvještaje koji su govorili drugačije. Ipak, Senger je takođe izjavio: "Da budemo načisto, ideju o enciklopediji koja bi bila slobodan izvor i na kojoj bi se sarađivalo i koja bi bila slobodna za doprinose običnih ljudi bila je u potpunosti Džimijeva, a ne moja, a potpomogao ju je u potpunosti Bomis. (...) Zapravo, razvoj te enciklopedije je bio zadatak koji mi je on poverio."

Vels je Džeremiju Rozenfeldu pripisao ideju o enciklopediji na viki modelu iako su pravi detalji ovoga predmet kontroverze između Velsa i Sengera.

Bilo kako bilo, tada se rodio enciklopedijski gigant, koji sada ima više od 6 miliona odrednica na preko dvesta jezika.

________________________________________________________

Šta je zajedničko obema najvažnijim enciklopedijama na svetu data je u kljućnoj reči u naslovu SEX! A evo kako:

D’Alamber je dete zabranjene ljubavi, biser kojeg su njegovi roditelji: majka – glumica i otac - oficir bacilli na smetlište (šta kazaše Šekspir o biseru?). Zatim D’Alamber sreće Didroa u bordelu, te se tu zače project Encyclopédie .

U drugom slučaju: prijatelji se sreću na samom početku ovog veka u saluun-u (sa animir damama) te se zače Vikipedija. Zatim, Džimbo odreši kesu iz svog „Sex-Saluun-a”, te kupuje servere za projekt Vikipedija, Et voilà: l’amour est au bout du Monde!

Radoslav Gajić

 

* * * * *

 

Napomene:


pa sta sad da kazem, ziveo

pa sta sad da kazem, ziveo sex?
mislim da je ovo ipak kurvarluk ;-)


bravo

odlican tekst!