Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Mileva Marić

VIKI ŠKOLE

*Škola istraživačkog novinarstva

*Iza svakog uspešnog muškarca stoji pametna žena

*Istraživanje o doprinosu Mileve Marić u radovima Ajnštajna.<!--break-->

Ovaj kurs nazvan “vikipedijanske škole” o istraživačkom novinarstvu, nije imao u vidu da se bavi Milevom Marić, ali je to kriva Dunjica, koja je pre par dana na blogu Milana Ćirkovića dotakla to pitanje rečima:

Quote:
Dunjica (Du) razgovara sa Wk:

Du>Osim ako nisi ozenjen Milevom Maric, ali i inim drugim malo priznatim i/ili nepriznatim genijalnim zenama.

Wk>Ovo je bila do sada najduza rasprava o nauci, a da neko nije spomenuo da je Ajnstajn zapravo plagijator svoje zene. i jos nitko nije spomenuo nista o nemoralnom ;-) Einsteinu :-))

Du>Mada, nije lako jer je AE u ovom okruzenju ugrozen dvostruko:
1 - zbog prisustva osvijestenih zena ;-)
2 - zbog prisustva Milevinih sunarodnjaka ;-)

Otvorio sam vikipediju da pogledam da li ovi citati imaju neke veze sa nekim navodima iz nje, i gle čuda: na srpskom jeziku nema članka o Milevi. Postoji samo jedna jedina rečenica klica članka?

Pogledao sam levo: članci o Milevi Marić Ajnštajn na drugim jezicima kad ono i tu su pokazani samo članci na desetak jezika: wikipedia na engleskom je bila preglednija – govorila je da o njoj postoje članci na nakoliko desetina jezika. Medjutim na francuskoj su pokazani članci o Milevi na više od stotinak jezika!

Članak o Milevi na engleskom je odličan, a na francuskom je još bolji. Kako je to strašno što na našem jeziku nema nikakvog!

To me potaklo da vam ponudim temu o (mogućoj) ulozi Mileve u stvaralaštvu Ajnštajna!

Mileva Marić je bila izrazito obdareno dete u osnovnoj i srednjoj školi. Ispoljavala je veliki talenat iz matematike i fizike. Na studijama je privukla pažnju svojim znanjem i talentom te se u nju do ušiju zaljubio mladi Albert. Albert je vredno radio u društvu drage mu Mileve i jednog dana je postao Anštajn: svetsko ime-).

Mnoge ljude veoma zanima koliko je tu ugradjeno milevinog znanja i pameti. Neki misled a je u vreme studiranja Ajnštajn bio prosečni a Mileva blistavi matematičar! Ima takodje, mišljenja da je Mileva dobila nobelovu nagradu 1921-e a da joj je Ajnštaj samo predao. U svakom slučaju Ajnštajn je tu najblistaviju nagradu prošlog stoleča predao Milevi (tj. njeni novčani ekvivalent). Da li je to Anštajna pekla savest za ono što je Mileva uradila i što je on njoj uradio?

U našim medijima se dosta špekuliše na tu temu, što govore i citirane reči, Međutim ne vidoh da su to nešto naučno fundirana istraživanja.

Bojim se da su tu tajnu akteri odneli u večna lovišta…

Drugo pitanje koje bih ovde postavio blogerskom narodu je takodje dato u naslovu: koliko talentovana žena može da utiče na muškarca. Tu imam na umu poznatu sentence da iza svakog uspešnog muškarca čuči uspečna žena! Ja bi dalje parafrazirao da iza genijalnog muškarca je (u senci) genijalna žena.

Poznata vam je sebičnost velikih ljudi pa i samog Ajnštajna

Zato što je njihova sujeta enormna, tu je često žena žrtva.

Poznata nam je žena kao večita inspiracija velikih umetnika. Koliko je od toga primenjljivo u nauci?

Sva ova pitanja su upućena vama sa namerom da ih istražimo, te da se na kraju iskristališe jedan dobar tekst za vikipediju

Pokloni se pa počni!

Vaš R. Gajić

 


Аеродром Алберт Ајнштајн

Коинциденција: прошле седмице сам био у Швици, Берну, и читам у локалним новинама како неки ондашњи надобудни грађани предлажу да се аеродрому Берн да назив Алберт Ајнштајн. Ја, не буди лењ, па им пошаљем мејл у којем им врло учтиво укажем на то да је Ајнштајнова Нобелова награда ипак контровезна и са адресом чланка на немачкој Википедији о Милеви Марић и Ајнштајну. Одлично написан и добро документован. И предлажем им да се аеродром назове Милева Марић. Наравно, остадох без одговора :-).
Иначе у том Википедијином чланку на немачком се спомиње да је неко феминистичко друштво из Цириха поставило спомен-плочу на згради где је Милева живела са децом.


kakvo gubljenje

kakvo gubljenje vremena:(
stara nacisticka teza je bila da je ajnstajn plagijator. steta sto mileva nije bila nemica, setili bi se ko je pravi autor.
srecom tu su srbi da nastavljaju ideje kojima se niko normalan ne bavi.


Не би се рекло

Не би се рекло да се само Срби тиме баве када се погледа списак чланака и књига о тој теми.

http://de.wikipedia.org/wiki/Mileva_Mari%C4%87#_ref-0


a, sto vi svi koji verujete

a, sto vi svi koji verujete u ajstajnovo plagijatorstvo ne studirate fiziku. kada se suocite sa egzaktnom problemima, pa se jos pomucite da ih razumete, sve s postulatima, racunom i interpretacijom, onda se prijavite za razgovor. ne zaboravite na istoriju nauke kao ozbiljnu disciplinu.
ovako, nisu samo srbi ''srbnuti''.


Eh pa tesko je to...

Mnogo je pitanja ovde pokrenuto. Prvo da kazem da mi je bas drago sto se rasprave sa bloga eto sire i na ovaj nacin, i zbilja pruzam punu podrsku ideji da se napravi jedan ozbiljan i kvalitetan tekst o Milevi Maric! A sad evo samo tri teze (od mnogih koje ovaj tekst provocira!):

1. Milevin doprinos Ajnstajnovom delu je nesumnjivo veci nego sto to klasicne biografije AA isticu, mada je nesumnjivo i mnogo manji nego sto srpska patriJotska skola istoriografije (a bila bi i skola istorije nauke - samo kad bi u Srbiji postojala ozbiljna istorija nauke kao akademska disciplina!). Iako to pitanje valja ozbiljno proucavati - dakle sa stanovista te iste kod nas nepostojece istorije nauke - jasno je da njen uticaj moze biti relevantan samo za one stvari uradjene tokom njihovog zajednickog zivota, dakle negde do 1913, ako se ne varam. To jesu velika dela, apsolutno genijalna, ali vec sama cinjenica da Ajnstajn prvo nakon odlaska u Berlina, a kasnije i nakon razvoda nije iznenada "oglupeo" nam govori da patriJotske teorije zavere nemaju osnova.

2. Mada - kao priznati feminista ;o) - svakako podrzavam umerenu tezu o talentovanim muskarcima i talentovanim zenama, mislim da je ona radikalna teza (o genijalnim) ipak pogresna. A pogresna je zato sto pretpostavlja da se genije uopste moze na neki racionalan nacin definisati, ili da postoji nekakva procedura na osnovu koje se moze doci do genijalnih postignuca (ili do bilo cega sto taj atribut nosi) - pa ako ga ne mozemo strpati u neku definiciju, onda mi je jasno da ni odnosi medju polovima, niti drustveni odnosi, niti bilo sta drugo konkretno ne mogu biti preduslov genija. Genije se jednostavno pojavljuje - ili se ne pojavljuje, i tu je sve ostalo irelevantno. (Ovde ne racunam, naravno, na one slucajeve kada neko ukrade genijalno postignuce, makar i od partnera i objavi ga pod svojim imenom - govorimo o *pravim* genijima.)

3. Ajnstajnova licnost je doista po mnogo cemu kontradiktorna, i jasno je da je imao ogromnu sujetu, te da je tu bilo jos zrtava i u samoj nauci. Poznat je slucaj kada nije hteo da prihvati recenziju svog rada u "Physical Review" i dosao u ostar sukob sa urednikom koji nije hteo da popusti, pa makar se radilo i o takvoj velicini kao sto je AA bio. Daleko od toga da su svi veliki ljudi bili takvi. Ali tim stvarima valja pristupati potpuno sine ira et studio, ozbiljno i racionalno, kao u pravoj - a ne vigovskoj - istoriji nauke. Inace, svako je u istoriji nauke imao poneku tabloidsku manu: lord Kelvin je prizivao duhove, Njutn se bavio alhemijom i progonom katolika, Svinger je verovao do kraja zivota u hladnu fuziju, Edington je pred kraj zivota poludeo sa svojom numerologijom, itd. isl. To treba sve staviti u kontekst vremena, a ne ismevati sa danasnje (toboze "prosvecene") tacke gledista...


Niste nas bas najbolje citirali, al' sta da se radi

Drago mi je da je moj komentar delimicno bio povod za blog.

Da je ovo Wikipedia, k'o sto nije, ja bih sada ispravio post, a ovako moram da pisem reply.

Dunjica je napisala:
Osim ako nisi ozenjen Milevom Maric, ali i inim drugim malo priznatim i/ili nepriznatim genijalnim zenama.

Ja sam odgovorio:
"Ovo je bila do sada najduza rasprava o nauci, a da neko nije spomenuo da je Ajnstajn zapravo plagijator svoje zene."

Na sta je Dunjica odgovorila:
"rasprava jos traje, i jos nitko nije spomenuo nista o nemoralnom ;-) Einsteinu :-))

Mada, nije lako jer je AE u ovom okruzenju ugrozen dvostruko:
1 - zbog prisustva osvijestenih zena ;-)
2 - zbog prisustva Milevinih sunarodnjaka ;-)"

PS Sredite te tagove na blogu!


Post ispravljen

Ok, kol'ko tol'ko je ispravljen post, bar sto se tehnicke strane tice.

Filip Maljkovic / dungodung


Samo da se potpisem i ja

Jer ko nema nalog na Vikipediji, treba da se stidi.

Saigon from europe


wk

Svaki dobronameran vikipedijanac je dobrodošao u naš blogerski tim.
Mesto sustreta Trg!
GajaR


Jos da srede i tu bazu

Pa da nemam duple postove, gde bi nam bio kraj...


hm

Hvala Ispirač!

Hvala Ispirač na ponudjenom članku. Mislim da je veoma zanimljiv.
Evo i ja da ponudim neke zanimljive, kad se toga nisam setio u Blogu da stavim.
Gaja,
http://www.b92.net/zivot/nauka.php?nav_id=229606
http://www.srpskenovineogledalo.co.yu/clanak.php?ID=651


Vida Ognjenović

Samo da podsetim da je i Vida Ognjenović dala književni doprinos traganju za pravom prirodom odnosa Ajnštajna i Mileve Marić. Mislim na dramu "Mileva Ajnštajn", negde s kraja 90-tih, igrana i u pozorištima.


Vida Ognjenovic:

"Mileva Ajnstajn", Stubovi Kulture, Beograd 1998.


Mileva

Tema Mileve Maric je sazvakana i prezvaka preko svake mere. Najbolji primer je politikino srBsko izdanje Britanike koje navodi Milevu, ali ne navodi Alberta. Citava prica time postaje suluda i dosadna farsa. Mileva je, koliko god pametna ili talentovana za fiziku, bila i ostala amater u nauci. Svakako da su ona i Albert mogli raspravljati o problemima fizike ali to ne cini da ona ima bilo kakvog autorskog udela u otkricima koja su Alberta proslavila. Savremenim recnikom, mozda je mogla da bude pomenuta u acknoledgments, ali daleko od toga da je bila ko-autor.

Argument o Nobelovoj nagradi je posebno glup. Da je ja jednog dana dobijem rado bih je poklonio/posvetio nekome ko o astrofizici ne zna prakticno nista, a ispunjava moje vreme izmedju kodova i jednacina.

Umesto da mrcvarite MM, ima toliko drugih vaznih fizicara koji nisu pokriveni wikipedijom. Profesor Zvonko Maric uopste nema odrednicu!

Odrednica o Mariji Kiri je sramno kratka (pisem blog o njoj, mozete to da iskoristite). Ah, da, i u nekoliko recenica o MK, pominje se kao znacajan podatak valjda da je Pavle Savic radio sa njenom cerkom, ali nema ni reci o Marijinim politickim i ateistickim stavovima kojima su utemeljeni standardni naucne etike xx veka.


Колико ја знам,

Колико ја знам, нека ме неко исправи ако грешим, Ајнштајн је Нобелову награду добио за теорију о фотоелектричном ефекту која је објављена још 1905 године, дакле у време док је још био са Милевом.

Питам се да ли је уобичајено да се та награда додељује за дело од пре више од десетак година.


Nije neobicno.

Za tzv. BCS teoriju superprovodljivosti (BCS=Bardeen, Cooper, Schrieffer), otkrivenu 1957, trojica naucnika su dobili Nobelovu nagradu 1972. Dakle, 15 godina razmaka.


Ma deset godina je nista...

...za otkrice neutrina, npr. proslo je skoro 40 godina od otkrica do dodele, pa nije ni cudno da je polovina tima preminula u medjuvremenu. Ti svedski tipovi su - pored toga sto su cesto ekstremno selektivni i bizarnih kriterijuma - i neopisivo spori.


nikola, VELIKO HVALA za ovaj

nikola, VELIKO HVALA za ovaj komentar!
ovo sto rade Milevi Maric je takvo nepostovanje, da je odavno prevazislo sve granice ljudskosti.
neka ostave zenu da pociva u miru.
hvala i za zvonka marica i pavla savica.
ima medju srbima velikih, ali iz nekog cudnog razloga, srbi ne mogu da im se oduze secanjem.
secanje je blagoslov.


Bojim se da problem nije tako jednostavan

veliki vs mali.

Problem Mileve Maric i dalje postoji i ogleda se u broju zena profesora i naucnika. Da madam kiri je uspela i nekolicina drugih ali da li bi i mileva uspela da nije ostala sa sitnom decom od kojih je jedno zahtevalo i posebnu negu. hm koliko uspesnih zena ima koje imaju decu sa posebnim potrebama?
i sa normalnim detetom karijere su veoma teske.
cudno muskarcima to ne predstavlja problem. nemaju taj emocinalni problem vezivanja za decu.


Ima jedno istrazivanje medju njemackim mladim ocevima

Rezultati kazu da nakon rodjenja prvog djeteta u familiji:
a - njihove karijere napreduju brzinom/skokovima kao nikada prije, ali ni poslije
b - odradjuju vise prekovremenih sati nego ikada prije
Ovi podaci govore puno o angazmanu oko djeteta, posebno kada je majkama (barem je meni tako bilo), najvise potrebno.

Slazem se, poucena vlastitim iskustvom, unatoc muzu kojeg cak i feministinje uzimaju za pozitivni primjer, sa svim sto si napisala, Godzila. Jedino se ni u kom slucaju ne bih slozila da muskarci nemaju emotivni problem (ZASTO PROBLEM?) vezivanja za djecu.

(Stalno ja s tim njemackim primjerima, sorry. Valjda nisam dosadna?)


zasmeja me dunjice

jeste, ne znam da li je problem ali jeste nesto sto onemogucava zenama da napreduju. a jeste problem kad usred rata i srana pokusavas da spases i sebe i dete dok se decki igraju sa puskama okolo. kad bi vise brinuli o deci manje bi pravili srana ali ispade da ne bi bilo i e=mc^2.

znas kako se zove zaposljavanje dva Ph.D.-a na istom faksu?
- two body problem.


Sorry, nisam razumjela vic :-((

Quote:
ali ispade da ne bi bilo i e=mc^2

Pa o tome se i radi na ovom blogu, da li bi bilo ili ne!

Ja mislim da do vecine otkrica neminovno mora doci u trenutku kada situacija "sazre", tako da je sekundarno TKO bude prvi otkrivac. Kao dokaz za to je i da se do nekih otkrica dolazilo istovremeno, bez da su pronalazaci suradjivali i imali uvida u saznanja onog drugog. Po toj teoriji, do istih otkrica za koje su zasluzni muskarci, dosle bi i zene, otprilike istovremeno, samo da su imale iste uvjete i bile jednako "kondicionirane". Zvuci kao pojednostavljivanje stvari mozda? Demagoski? Meni zvuci sasvim logicno.


a

ja sam mislila da je bilo pitanje ko je dao e=mc2?
sa tim da bi bilo date jednacine u svakom slucaju pre ili kasnije, da naravno slazem se bilo bi je ali to ne menja problem. cinjenica je da se to znanje mora nagomilati da bi neko pobrao kajmak, ali opet i u tom slucaju muskarci to rade.
zasto zene biraju pretezno decu a muskarci pursue other interests?
meni se cini da smo fucked up for life. i blessed naravno.

a to za two body problem nije vic, to je istina. dve profesure na istom faksu spontano je dogadjaj blizak nuli.
tako da kad pregovaras oko posla pitaju te dal imas taj problem da ne kazem balast porodice.


Pavle Savic je bio ruski spijun...

...o cemu nikada nije obelodanjena cela istina (treba da cekamo otvaranje dosijea), ali je u jednom periodu bio zbog toga u kucnom pritvoru, tu blizu mene na staroj zvezdari, moji su prolazili pored udbasa koji su se setkali ispred njegove kuce.

Sto, naravno, ne umanjuje njegove naucne zasluge, mada otkad se bio vratio iz Francuske nije odista bogzna sta uradio.


O koautorstvu Mileve Maric-Einstein

Oni koji tvrde da je Mileva Maric koautor mnogih Einsteinovih teorija, posebno teorije relativiteta pozivaju se na pisma koja su njih dvoje razmenjivali, a evo sta Einstein izmedju ostalog pise u jednom od njih od 27. marta 1901:

„"Wie stolz und glücklich werde ich sein, wenn wir beide zusammen unsere Arbeit über die Relativbewegung siegreich zu Ende geführt haben. Wenn ich so andre Leute sehe, da kommt mir's so recht, was an Dir ist!" ili u prevodu

„Kako cu biti ponosan i srecan, kad nas dvoje zajedno pobedonosno dovedemo do kraja nas rad o relativnom kretanju (teoriji relativiteta). Kad tako pogledam druge ljude, bude mi tako pravo (drago) sto si ti takva!“.

Ili u ovom od 3. oktobra 1900
„Wie glücklich bin ich, dass ich in Dir eine ebenbürtige Kreatur gefunden habe, die gleich kräftig und selbständig ist wie ich selbst! Außer mit Dir bin ich mit allen allein.",

„Kako sam srecan, da sam u tebi pronasao meni ravnu kreaciju, koja je jednako snazna i samostalna kao ja sam! Osim sa tobom ja sam kad su drugi u pitanju (sa drugima) usamljen (sam)!“

Inace veliki broj pisama koje su oni medjusobno razmenjivali je nestao, sto se vidi iz nekih sacuvanih pisama u kojima se oni pozivaju na pisma koja nisu sacuvana. Ostao je sacuvan samo jedan mali deo. Zagovornici teorije o vecoj ulozi Mileve Maric u naucnom radu Einsteina tvrde da su ta pisma namerno uklonjena i da se iz njih mnogo jasnije mogla videti prava uloga Mileve i njen udeo u naucnom radu Einsteina.
Ove informacije su sa neta, sa par nemackih sajtova.


Jos nobelovaca iz ovih krajeva

Obojica su bili kemicari, u istom podrucju dobili Nobelovu nagradu, ali na zalost ni jedan nije pomenut u srpskoj Wiki:

Lavoslav Ruzicka: Nobelova nagrada za kemiju 1939. godine, zajedno s Nijemcem Adolfom Butendandtom
http://hr.wikipedia.org/wiki/Lavoslav_Ru%C5%BEi%C4%8Dka

Vladimir Prelog: Nobelova nagrada za kemiju 1975. godine
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Prelog


pise na engleskom

" Mileva participated in her husband's scientific work as acknowledged in letters written by him. She is now deemed a co-creator of Einstein's Theory of Relativity."
Samo sam sledila dva linka sa one "klice" date nam na pocetku teksta

http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GSvcid=1462&GRid=8336494&


u americi bas ovih dana u

u americi bas ovih dana u skoli devojcica od 11 godina koja je radila iscrpan rad o AA nije znala za Milevu iako za sebe tvrdi da je feministkinja, za razliku od nas tamo ta rec ne oznacava ideolosku zatucanost vec mentalnu higijenu pa i u osnovnoj skoli...


Nadam se da ta 11-godisnjakinja

barem zna sta znaci "feministkinja" ;-)


pre jedno godinu dana PBS

pre jedno godinu dana PBS dao dokumentarac o Milevi - Ajnstajn je bas bio svinja prema njoj i deci, ne zbog teorije rel. nego kao covek, a sve zato sto je slusao mamu koja je htela da on ima 'podobniju' zenu. Dobar je bio dokumentarac, iako sam celu pricu skratila pa ispada kao soap.
EDIT Evo nasla sam link na PBS postoji i tekst sa slikama iz dokumentarca, koga zanima neka vidi:
http://www.pbs.org/opb/einsteinswife/milevastory/index.htm


Mileva, Part II

Ajde pokusajte da radvojite Milevin doprinos Albertovom naucnom radu od njihovog privatnog zivota. Ovako ispada kao da je Mileva zapravo bila genije koji je smislio teoriju relativnosti, a da joj je Albert maznuo rezultate i onda je kinjio do kraja zivota vesto krijuci da ona zapravo uopste ne razume ni relativnost, ni fotoefekat, koeficijente interakcije materije i zracenja, niti bilo sta drugo.

Degutantno je. Posebno sto postoji toliko drugih nespornih fizicara i fizicarki, srpskog i ne-srpskog porekla koji ne dobijaju ni mrvicu paznje.


Nikola, ako meni kazete da

Nikola, ako meni kazete da je degutantno - gresite, dokumentarac koji preporucujem je upravo dobar jer govori o obe stvari - i naucnom radu i privanom zivotu AA i MM, zasnovano, na dokumentaciji. Uopste ne ispada tako kako ste rekli. Kliknite pa procitajte.


kliknuo sam

kliknuo sam i procitao, priznajem, na brzinu. mislio sam na pasuse poput ovog koji cu iskopirati. bilo bi zanimljivo ako bi se pojavile sveske mileve maric ispisane njenom rukom sa komentarima po marginama i izvodjenjima jednacina. to bi dovelo do preispitivanje njene uloge u citavom otkricu, etc. ovako se bavimo privatnim zivotom dvoje mrtvih ljudi o kojima nam govore izjave istrgnute iz konteksta i fragmenti koji su stigli do nas. pustimo ih da pocivaju u miru umesto da ih razvlacimo po medijima i blogovima. ovako ispada da u srbiji mnogo vise ljudi zna koliko je novca i kako AA dao MM, nego sto je u stanju u par recenica da sazme naucne rezultate AA. (ovo drugo zahteva malo vise truda. :) to sam hteo da kazem.

Mileva asks Albert for help. She has sold two buildings, and faces foreclosure on the third. She can't pay for Eduard's care and maintain the Huttenstrasse apartments too. Albert takes ownership of the property. After 8 years, he abruptly sells it for 85,000 Swiss francs, on the condition that Mileva can stay. But on New Year's Eve, she receives official notice that her lease is up. A friend attempts to get an extension granted and during the bureaucratic confusion, the buyer's 85,000 Swiss francs are accidentally paid to Mileva. Albert is livid. He threatens to cut Eduard out of his will if she doesn't send the money to him instantly. But Mileva has a legal advantage: she still holds Albert's power of attorney in Switzerland. She keeps the money.


mogu ti reci dunjice da zna

mogu ti reci dunjice da zna vrlo dobro
u tom razredu je nekoliko njih izabralo rad bas o feministkinjama
ona je uzela AA jer voli fiziku
decko pored nje Bill Gates-a
tema je bila znacajne licnosti za covecanstvo i zasto


Feministkinje i znacajne licnosti

ha, ha, a sto ne pisu feministkinje o znacajnim ZENSKIM licnostima? Ima ih, itekako, malo promocije ne bi skodilo, nego da se "debelim gusanima mazu krila", Bill Gates, Albert... o njima vec znaju i ptice na grani da su znacajni (bili).


ma izbor je slika stvarnosti

ma izbor je slika stvarnosti u americi
nisam dobro napisala
htela sam da kaem da je nekoliko devojcica iz razreda izabralo feministkinje a ona AA, kaze za sebe da je feministkinja ali en zna za Milevu
ta kontradiktornost je zanimljiva


slika


AA

Just FYI : AA je u svojim poznim godinama, a i u svojim zadnjim danima cesto pominjao Milevu. Vise biografija pominje da je u nekoliko navrata izjavio da smatra da mu je 'licni zivot' ('personal life', ljubav, porodica) bio totalni neuspeh.
Generalno je vidjenje bilo medju prijateljima AA i njegovih biografa da je 'zivu i strastvenu' Milevu zamenio svojom daljom rodjakom, 'sputanom i tihom domacicom' koja je mu je bila malo vise od 'kucne pomocnice'.
Eto ti... Unified Theory of Mileva.


Barili

Da li neko planira da napise clanak o Mileni Pavlović Barili ili Nadeždi Petrović. Ja nisam uspeo da pronadjem tekstove na srpskom jeziku o ovim dvema umetnicama. Wikipedija ne bi trebalo da bude reklamni pano nacionalistima vec obrazovna institucija dostupna svakome.


Не разумем,

Не разумем, обадва чланка постоје? Чак штавише, обадва су међу првих десет на Гуглу ако се траже њихова имена[1][2]?

Ако погледаш траку са леве стране сваког чланка на Википедији, испод делова за навигацију, претрагу и алате видећеш списак језика на којима чланак постоји (на енглеском "in other languages"). Чланак о Милени постоји и на српском, а о Надежди на српском, хрватском и мађарском, српска верзија је прилично солидна.

И наравно, увек можеш да кликнеш на "уреди" и додаш још. Као извор о Милени можеш да користиш текст из Времена а о Надежди можеш чак да пребациш на Википедију текст са сајта знање.орг, имамо њихову дозволу за преузимање текстова.

Него, зар стварно мислиш да је Википедија рекламни пано националистима и да није доступна свакоме?


Quote:Не разумем,

Quote:
Не разумем, обадва чланка постоје? Чак штавише, обадва су међу првих десет на Гуглу ако се траже њихова имена[1][2]?
Izvinjavam se, nisam video da postoje clanci na srpskom jeziku. Drago mi je da nisam bio u pravu (covek nesto nauci svakoga dana, osobito na sopstvenim greskama). Iako postoje informacije o obe slikarke, clanak o Mileni Pavlovic Barili na njenom maternjem jeziku je kratak. Ne mogu da kazem koji od ta dva clanka, na srpskom i na engleskom, je original, ali je cudno da prilog na srpskom ne sadrzi ni jednu njenu sliku.

Quote:
Ако погледаш траку са леве стране сваког чланка на Википедији, испод делова за навигацију, претрагу и алате видећеш списак језика на којима чланак постоји (на енглеском "in other languages"). Чланак о Милени постоји и на српском, а о Надежди на српском, хрватском и мађарском, српска верзија је прилично солидна.
Hvala na preporuci.

Quote:
И наравно, увек можеш да кликнеш на "уреди" и додаш још. Као извор о Милени можеш да користиш текст из Времена а о Надежди можеш чак да пребациш на Википедију текст са сајта знање.орг, имамо њихову дозволу за преузимање текстова.
Ako budem imao vremena da se bavim uredjivanjem clanaka na Wikipediji potrudicu se da pronadjem adekvatnu literaturu. Clanak u nedeljniku, ma koliko bio kvalitetan, ne moze biti jedina referenca. Nadam se da se udruzenja srpskih vikipedijanaca sluzi ozbiljnijom literaturom pri sastavljanju priloga.
Da zelim da se bavim istorijom umetnosti, imao bih kome da se obratim. Znam osobu koja me moze uputiti ka pravim izvorima informacija kada je srpsko slikarstvo prve polovine dvadesetog veka u pitanju.

Quote:
Него, зар стварно мислиш да је Википедија рекламни пано националистима и да није доступна свакоме?
Ne, to ne mislim, ali mislim da je potezanja tema kao sto je doprinos Mileve Ajnstajn modernoj fizici ili imenovanje beogradskog aerodroma imenom Nikole Tesle podgrevanje nacionalisticke mitologije. Ovo kazem posto ja istaknutim stvaraocima ne pristupam kao clanovima kolektiva vec kao samosvojnim individuama. Banalizovanje Tesle od strane ljudi koji o elektrotehnici odnosno elektromagnetizmu ne znaju nista je meni ostavilo poprilicno gorak utisak. Slicno je sa prekopavanjem po Ajnstajnovom prljavom vesu starom 100 godina. To je svodjenje ozbiljnih intelektualnih dostignuca na celebrity gossip....


А ја мислим

А ја мислим да ти више него мало претерујеш. По коме би требало да се назове београдски аеродром - по Едисону? Тесла се први не би сложио са тобом да није део колектива:

Ако будем имао среће да остварим барем неке од својих идеја, то ће бити доброчинство за цело човечанство. Ако се те моје наде испуне, најслађа мисао биће ми та да je то дело једног Србина.


Националисти?

Аеродром у Салцбургу се зове Волфганг Амадеус Моцарт а у Лиону Сент Ексипери.


Ne preterujem.

Ovde su pomenuti Mozart i de Saint-Exupéry po kojima su nazvani aerodromi u Salzburgu i Lionu sto nije za cudjenje posto su to njihova mesta rodjenja, a oni su, uostalom, ceo svoj zivot proveli u zemljama u kojima su se rodili.

Da bih povukao paralelu, zanima me kakve veze Nikola Tesla ima sa Beogradom? Ako moje, samo retoricko, pitanje nije sasvim jasno, zanima me da li je Nikola Tesla, za zivota, ikada bio u Beogradu, a ako jeste, koliko puta ga je posetio i koliko se sveukupno zadrzao u njemu? Da li je o istom trosku posetio jos neki grad na Balkanu i koji je to grad?


nagrada

i da se ubijem sad, ne mogu da se setim izvora u kojem prochitah da je AA dobivshi Nobelovu nagradu, Milevi prosledio chek (novchani deo nagrade) bez ijedne propratne rechi..

zna li neko neshto vishe o tome ?


Eno blue, dala sam link tu

Eno blue, dala sam link tu negde iznad - ima tu sve i o ceku i svemu


nagrada

tupavi server.. jednom je dosta.


Da se poklonim i pocnem

Izreka da "iza svakog uspesnog muskarca stoji uspesna zena" (pa makar i cucala :))) ) je nekim cudom postala popularna izreka.
Da li je to smislio neki muskarac da bi se uspesnim zenama bacila po koja mrvica, kako bi zadovoljene time i dalje glancale uspeh svojih muskaraca ?
Da li je to smislila ta zena sto "cuci" iza svog uspesnog muskarca, kao alibi da svoj uspeh ne mora da ostvaruje ?
Mislim da ima i jednog i drugog.
Bitnija stvar je u cemu je uspesan muskarac a u cemu zena. Ako se njihove uspesnosti nadopunjuju onda izreka dobija i svoj drugi pol : "iza svake uspesne zene stoji uspesan muskarac".
Da li to onda znaci da se ne moze biti uspesan ako nemamo kraj sebe osobu suprotnog pola ? Mislim da se u istoriji mogu pronaci slucajevi zbog kojih je odgovor NE.
Dakle cistom logikom zakljucujem: iz izreke izbaciti rec "svakog" i "svake".


pozdrav za momke

koji rade vikipediju na srpskom

imam neke stvari koje sam za privatno potrebe pisao pa rekoh da ih ubacim...

kako ta masina radi

imate i clanska karte:)
?
cestitke na trudu u svakom slucaju


Zahvaljujemo na pozdravu i

Zahvaljujemo na pozdravu i lepim željama. Vikipedia ne radi ni na kakvim kartama već na dugme. Svakom čoveku na kugli zemaljskoj je dostupno to dugme i oko dve stotina i nešto više jezika na kojima će da napiše to što hoće. Ima samo jedna caka. Ako napišeš glupost ili troluješ, neko drugi sa kugle zemaljske će tu glupost da izbriše. To je sva mudrost! A da ne zaboravimo, to dugme bi npr. bilo: www.sr.wikipedia.org
GajaR


Иди овде,

Иди овде, кликни на "уреди" и кад откуцаш нешто кликни на "сними". То за пробу, а за више детаља погледај Помоћ.

Да се учлањујеш не мораш, али је пожељно, у горњем десном углу се пријављујеш као на сваки други сајт.


Акустика звука душе

Пролеће 2007 а.д. валета осунчана. гужва по сокацима испод. седим у љуљашки на кровној тераси а поглед тај немир мој преко столетних торњева цркава прати сисата једра бродица кое лутају унедоумици медитераном околним.крај мене књига башлар гастона ,која распреда о сањарењу воље .поменути се бавио теоријом поетике маште . указује како треба лични анимозитет и нетрпељивост потиснути тјст победити себе односно одвојити битно од небитног а што сачињава наше животе и уздиже их изнад тривијалности . треба уствари само откочити слике заточене у речима што не чини само интелектуални напор него одржава и потребу за маштањем.
Чинимисе да су баш то милева & алберт у једном заједничком моменту . . баш умели.


:)

aplauz


A da li

Gaston Bachelard u "Poetici prostora" opisuje nesto sto lici i na taj prostor u kome si sada?