Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Kako se pravi urbanistički plan

 

Verujem da je trenutak da pokažem ili objasnim kako se rade urbanistički plsnovi u Beogradu. Zamorna stvar, ali će dobro doći za razumevanje onoga što se događa u urbanizmu grada I pomoći će I meni I komentarorima u komunikaciji.

Planovi se izrađuju po proceduri koju nalaže zakon. Zakon je donela republička Skupština I gradske službe ga sprovode.  Dakle, inicijativu za izradu Plana detaljne regulacije, novog ili izmene postojećeg, daje Glavni gradsku arhitekta a po zahtevu građana, preduzeća ili neke institucije. Plan u principu finansira Direkcija za građevinsko zemljište (ovog trenutka je u izradi oko 120 planova) ali može, po zakonu, da ga finasira I bilo koje pravno lice.

Obrađivač plana je uglavnom Urbanistički zavod grada ili se urbanista bira putem javnog tendera. Prvo se radi Prograd plana koji se određuje namena zemljišta, odvaja javno od ostalog zemljišta, propisuju se pravila uzgradnje (kapaciteti, visine zgrada, preporuke za izgled zgrade), potrebno zelenilo I slobodne površine, dečija igrališta, saobraćajnice mesta za obdaništa, škole I druge javne objekte I infrastruktura. Sve ovo u skladu sa Generalnim planom Beograda. Uveo sam pre godinu dana praksu da se prvi koncept plana prikazuje građanima, pre formulisanja konačne verzije Programa, kako bi građani uputili poruku urbanistima ali I svoje primedbe. Program usvaja Komisija za planove Skupštine grada, zakonitost proverava Sekretarijat za urbanizam I najzad Program plana usvaja Skupština grada.

Započinje izrada Nacrta plana I kada to bude gotovo, po mojoj instrukciji Nacrt se prikazuje građanima gde ima mesta za primedbe, opet Komisija za planove usvaja Nacrt, Sekretarijat za urbanizam proverava plan, a zatim Gradonačelnik šalje plan na javni uvid. Javni uvid traje mesec dana (objavljuje se u svim medijima), plan se izlaže u opštinama I u Skupštini grada I po prijemu svih primedbi na javnoj sednici Komisija prihvata sve primedbe uz direktno učešće građana ili institucija koji su primedbe dali. Zatim Komisija na posebnoj sednici raspravlja, usvaja ili odbacuje primedbe. Urbanista postupa po usvojenim primedbama I šaljwe plan na zadnju kontrolu u Sekretarijat za urbanizam koji ga prosleđuje Skupštini na usvajanje.

Dakle, ova procedura pruža dovoljno prostora za učešće građana zaintersovanih za svoj prostor, tri puta tokom izrade plana imaju mogućnost da deluju I bore se za svoje interese. To treba da koriste, kao što sam rekao urbanisti rade svoj posao stručno I odgovorno ali zaista nisu u mogućnosti da sagledaju sve detalje I posebnosti koje svaki prostor ima.

To je procedura izrade plana, malo preduga, uobičajeno izrada traje oko godinu dana, za neke osetljive zone u gradu može I nešto duže ali pred Skupštinu plan mora biti u pravnom smislu sasvim uređen.

Problem su planovi doneti osamdesetih ili devedesetih a koji još važe, gde je učešće građana takođe bilo predviđeno ali I vlasti I građani tome nisu pridavali odgovarajuću pažnju.

Upoređivao sam naš proces sa nekim gradovima u Evropi.  Ipak nismo mi najsporiji, procedure I sam proces izrade je često sporiji jer se posebna pažnja posvećuje imovini I vlasništvu ali I učešću građana. Ovde u Beogradu pored potrebe da se procedura poboljša, da se jasnije zakonom (verujem da će budući Zakon o Beogradu to učiniti, posebno u oblasti nadležnosti opština koje su sada nažalost marginalizovane, preciziraju prava I odgovornost svih učesnika u procesu, I vlasti I urbanista I građana.

Ovo je moj mali doprinos boljem razumevanju procesa izrade plana, pa kome se dopada da čita dobro je došao.  


Zahvaljujem se g. Bobiću na

Zahvaljujem se g. Bobiću na tome što se na ovako direktan način obraća građanstvu. Smatram da je to veoma lepa i korisna stvar. Da budem iskren, voleo bih i da g. Bogdanović, kao direktno izabran gradonačelnik, ima sličan odnos.
Izrada GUP-ova i DUP-ova (detaljnih planova regulacije) mi je donekle poznata i slažem se da ima prostora za sugestije. Bilo bi lepo da se napravi spoj brzine i kvaliteta, ali to često nije slučaj. Koliko znam, dovoljno je, u nekim slučajevima, da jedna strana ima ozbiljne primedbe, i da se proces oduži.
Pridružiću se onima koji ne odgovaraju direktno na temu u jednom delu. Voleo bih da pročitam mišljenje g. Bobića o sledećem:
1) PPP iliti private-to-public kooperacija. Dozvoliti privatnom novcu da "uleti" u kapitalne investicije. U zamenu za, recimo, izgradnju četiri mosta ili UMP-a po GUP-u, investitori bi dobili zemljište ili neki drugi vid kompenzacije. Na taj način Beograd bi mogao za svega nekoliko godina da to skine sa dnevnog reda.
2) Opet malo o bespravnoj gradnji... Otkad je ustanovljena opština Surčin, na levoj obali Save, pre Ostružničkog mosta, niču "kapom i šakom" betonske vikendice-sojenice.
3) Bilo bi sjajno da Beograd dobije pravu turističku signalizaciju, uključujući i ćirilično-latinične oznake ulica. Svaka čast našoj ćirilici, ali većina stranaca se gubi po gradu...


Ниједан

Ниједан странац са којим сам ја причао ми није рекао да има проблем са ћирилицом, али један се жалио на мешања писама - таман крене да чита као ћирилицу а оно латиница, крене латиницу а оно ћирилица ;)


Кирилица

Тачно, г. Смоленски, само још мало на ову тему.

Г. Бобићу, странцима-туристима је потпуно свеједно да ли виде знак на коме пише Влада Републике Србије или Vlada Republike Srbije, ни једно ни друго неће разумети. Зато треба користити двојезичне натписе (уз српски се некако намеће енглески), а имена улица би евентуално (као што то Грци раде, а тамо годишње дође велики број туриста) требало писати на ћирилици и испод тога, мањим словима, на енглеском алфабету. Тако су обележене и метро станице у Москви. То би у пракси изгледало овако: Краља Милана/Kralya Milana или Змаја од Ноћаја/Zmaya od Nochaya.


Kad papagaji govore...

Klasičan nabuban i papagajski reprodukovan kvazi-argument večitih boraca protiv latinice i bilo čega što nije vaskoliko, brendirano kao 200% čisto-serbsko i osveštano za 50 eura kod lokalnog popa.

Stranac, dragi moji, će "Vlada Republike Srbije" pročitati kao "Vlada Ripablajk Srbidž", dok ćirilični naziv neće moći da rastumači. Ni ja ne govorim ni francuski ni nemački ni ruski, pa sam se po Francuskoj, Nemačkoj i Rusiji kudikamo lakše navodila putokazima nego u Grčkoj ili Egiptu. Iz prostog razloga što su mi latinica i ćirilica poznata pisma.

Stoga, na natpisima su neophodna oba pisma - naravno, to važi za one koji ne smatraju da Srbija treba da ostane zarobljena u izolacionizmu, i koji se histerično plaše svega što nije isklesano onim odvratnim kobajagi-miroslavljevim pismom.


Уметнице

Пошто је Ваш одговор испод мог коментара, предспостављам да сам ја тај папагај...то је, ипак, забавна тица, па не доживљавам то као увреду. Што рекао један мој пријатељ, ако и успе са латинице коју ви овде величате препознати да "рипаблајк" значи "република", а "сербиџ" Србија, реч Vlada му ништа неће значити - уместо ње би могло да стоји и "кромпир", "пита" или "бурек", било би му свеједно. Да то пише на енглеском, већи број странаца би то разумео. И на то сам највише желео да укажем претходним коментаром.
Ако је моја лекција набубана, и Ваша је. Хистерично сте Ви реаговали, почели да призивате у расправу Мирослава, попове, Сербе...знам да бисте беснији били само да сам написао да би најбоље било да стоји Влада Краљевине Србије, што заиста и мислим.
Нисам никакав борац против латинице, да јесам, не бих се залагао за двојезичне натписе по улицама и трговима. Само не желим да се бескорисним текстом тзв. наше латиниве оптерећују табле и путокази.


Engleski?

Niko, naravno, nema problem sa ćirilicom, ali ona je pismo koje razumeju Srbi, Bugari i ljudi iz bivšeg SSSR-a. Ako Beograd pretenduje da bude turistički velegrad, on mora da turistima ponudi informacije. Za početak se moraju obeležiti ulice. Pošto srpski jezik koristi i ćirilicu i latinicu, onda je dovoljno ulice obeležiti s ova dva pisma (ili kombinacija gde na laticini piše "street", "boulevard" ili šta god).
A za ostale oznake i putokaze po gradu je engleski obavezan.
(Ono da se "noćaja" piše "nochaya", to je, blago rečeno, veoma duhovito).


Енглески!

Мислим да БГ не треба да збуњује туристе текстом два пута написном на српском (ако се прихвати натегнуто тумачење да је и латиница српско писмо, чему нисам склон, али то није тема). Додавање енглеских речи крај наших је ок, али верујем да би било боље писати како сам и рекао - на ћирилици и на енглеском. То да је боље писати "nochaya" него "noćaja" није мој изум, те ми је жао што нисам духовит. Ако пише "noćaja" странац ће прочитати "нокаџа", збуниће га-је ć, у најмању руку.
Транскрипцију на енглекси алфабет, како рекох, нисам измислио, него са је видео: у Москви (велеград, у метроу, http://www.metro.ru, све пише на руском и на енглеском; нпр: Sokolnicheskaya Line стоји мањим словима крај Сокольническая линия или Yugo-Zapadnaya испод Юго-Западная), у Атини (туристичка велесила - уз натписе на грчком стоји и испис на енглеском: крај Σταθμός Νεραντζιώτισσας стоји Nerantziotissa station) и другим градовима.


Latinica jeste srpsko pismo

Latinica jeste srpsko pismo - a to što je moderno srpstvo isključivo poistovećeno sa svetosavljem, to je već duga priča o tome zašto se srpska nacija smanjuje u svakom pogledu.
Nu, transkripcija sa latiničnih pisama se nigde ne radi, već se piše izvorno. I Vama, gospodine, u pasošu ne piše npr. Deyahn Zhivoyinovitch već to što piše. To je srpska latinica u vašem srpskom pasošu.
E sad, ako imate predloge za ukidanje latinice i uvođenje nove transkripcije, 200 godina posle Vuka Karadžića i ostalih reformatora, možda ima onih u Matici Srpskoj i SANU koji bi vas i saslušali. Ali mislim da se do daljnjeg treba držati (za sad) prihvaćenih standarda.
A poenta priče je da strancima treba ponuditi informaciju - a samo preko ćirilice i (mahom) latiničnih mapa, vodiča i sl. svakako neće.


Не слажем се

Латиница је српско писмо онолико колико је ћирилица хрватско писмо.

Лепо сте ме разумели: волео бих да у мом пасошу пише Boyan Zhutich, сигуран сам да би више људи умело да то име правилно да изговори. Као што код Бугара стоји Tsvetan Stoyanov. И као што сваки наш грађанин који се зове нпр. Qerim, Ibrahim, Sandor, Joan или Marius има право да му-јој име у било којој исправи буде написано на његовом одн. њеном писму. И да сваки документ добије на свом језику. Некоме ко не зна српски нечемо помоћи ако му решење о томе и томе издамо на латиници.

Не бих сада о САНУ и МС. А поготово не бих о Vuku Staphanovichu y Karajichu...ни о тим институцијама ни о "оцу наше писменисти" немам неко нарочито лепо мишљење.


Vase ne poznavanje jezickih

Vase ne poznavanje jezickih prilika... boli jednostavno.


gospodine Bobicu

osnovni problem ovog grada jeste shto ga ljudi koji ga "vode" - ne VOLE!
kako bi drugachije doshli u situaciju da u gradu u kome nema dovoljno parkova niko od nadlezhnih ne staje na stranu stanara koji se bore za isti?
pa valjda bi (da vole beograd) svi shvatili da treba da dignu glas za parkic! koliko se drveca seche svaki dan za takozvane "novogradnje" u vremenu u kome je kvalitet vazduha loshiji nego ikada?

nazhalost, to nije jedini problem.
proshetajte se malo beogradom,pogledajte boje i stanje fasada,tendi celokupno stanje i izgled grada pa pozovite saradnike i sluzhbe i skrenite im pazhnju na odredjene stvari.
mozhda iz sluzhbenih vozila grad izgleda lepshe (a vazduh chistiji).

znate onu "sve za shaku dolara"?
ja VOLIM BEOGRAD i boli me sve shto dozvoljavate da ga ruinira.
kako u estetskom tako i u "zdravstvenom" smislu (ukljucujuci i duhovni)


I ne samo ...

...vazduh, zanemaruje se činjenica da će klinci kojima je ukinut prostor za bavljenje sportskim ili drugim aktivnostima na otvorenom prostoru potražiti zabavu u raznoraznim igraonicama, kafićima i sl. Sva deca koja su na sada razrovanom terenu u petom parku igrala košarku po ceo dan, mogu se videti sada u okolnim kafićima i igraonicama kako sede i piju za sada sok, a vremenom će preći na pivo, pa na nešto žešće.
Naravno posle će se brižnici iz gradske vlade setiti da organizuju kampanje tipa "igraj za život droga ne", koje su naravno potrebne ali to su samo kampanje u odnosu na redovno svakodnevno bavljenje sportom. Onaj ko je odrastao na terenčetu zna da se takvo iskustvo i takvo vaspitanje i takav takmičarski duh ne mogu dobiti ni u jednoj školi. U školama su ukinute sportske sekcije, i bavljenje sportom se svodi na plaćene treninge, koje zbog socijalne situacije ne mogu svi da priušte svojoj deci. Kada se to istakne kao argument, onda gradske vlasti kažu da je to demagogija i zloupotreba dece. Pa da li misle da će babe igrati košarku? Da li možda roditelji ne treba da stanu u odbranu svoje dece? Da li iko od urbanista razmišlja o tome koliko će nedostatak prostora za igru i bavljenje sportom kasnije koštati ovo društvo kroz rešavanje zdravstvenih, socijalnih i ostalih sličnih problema?


Nego

ne dobih odgovor - sta cete s onim ruglom na ulasku u Visnjicku Banju?

Ja sam diplomirao tu arhitekturu, kao imam ideju kako se pravi urbanisticki plan, ali sta cete vi sa onom favelom, to stvarno ne znam.


Pocela sam nervno da se

Pocela sam nervno da se smejem. Svako svoju pricu ima. Ne mogu od smeha da kucam. Dejan ima Visnjicku Banju, ja Cuburu sa kojom sam se popela svima na glavu. Imam jednu sugestiju. Ljude koji se bave Beogradom, pored demokratskog obracanja gradjanima sto je za pohvalu, treba prethodno testirati pa pored razno-raznih psiho-pitanja, postaviti im i jedno jednostavno. Ljudi, volite li vi Beograd?


Kazu Slovenci i Portugalci

Svaki ludak sa svojom zabavom. :-)

Kada su se moji roditelji doselili n Visnjicku Banju, to je imalo potencijal Zeneve, sada lici na Bombaj.
Nije da ja imam nesto protiv Bombaja, ali nismo se tako bili dogovorili. I tada je postojao urbanisticki plan. I u njemu nije bilo favela ni baraka.


posto

ste obucili siroke narodne mase kako se pravi jedan lep urbanisticki plan, nema vise potrebe da se dodatno angazujete.


pa, ovako divan gup je

pa, ovako divan gup je perpetum mobile - sad samo da sedimo i cekamo...


cela prica oko GUPa

nema mnogo smisla.
Svako ko misli da moze predvideti sta ce se desavati u jednom gradu za narednih 20 godina grdno se vara.
Gradu bi trebalo pristupiti sa novim nacinom planiranja, dosta otvorenijim kako ne bi potpuno metaztazirao........


znas sta je sve moguce za 20

znas sta je sve moguce za 20 godina?
ja mislim da bi trebalo uvesti i 'beauty comitty' kao sto holandezi uradise! i da udovoljim poborniku cirilice - бјути комити...


ili, neka onda

GUP-preuzme Narodna lutrija Srbije


'spasite grad od arhitekata!'

sa sloganom 'dopustite arhitekturi da vam se dogodi'


ili

da vas pogodi


nemoj da bacas betonske

nemoj da bacas betonske blokove sa vrha svoje zgrade!


Definicija arhitekte:

Nije toliko musko da bi bio gradj. inz, a nije bas ni totalni peder da bi bio dizajner...:)

Dakle, ne zna se na cemu si sa tak'im.

Mungos


ja sam cuo da je DeTail

ja sam cuo da je DeTail arhitekta :))


a kafa

je apsolvent arhitekture!


zar ne behu gradjevinci

zar ne behu gradjevinci neuspele arhitekte?


Kafo, samu cu da se...

.. nasmejem...:)))))))))))))))))))))))))))

A cuo sam da su najbolje "furundzije"!:)

Mungos


ko? gradjevinci?

ko? gradjevinci?


a Mungos

je pao na prijemnom:)


a, zato on to... :)

a, zato on to... :)


Tesi se!:)

BTW, poljubi Mungosa ispod konjskog repa. (Prethodno operi zube, pls!)

Mungos


ipak jeste :)

kako kaze 'gradjevinarska' izreka: ko drugome jamu kopa, mora da zna minimalnu dubinu fundiranja?


Lujko!:))))

Odobravam!:))))))

Mungos


ja sam lujak, a ne lujka

ja sam lujak, a ne lujka


Sorry, nisam znao da nisi....

... dipl. arh.!:)

Mungos


ha, gradjevinac nece da da

ha, gradjevinac nece da da ing. pa to ti je... naziv je dipl. ing. arh. 'teo ti to ili ne :)))


Ing. & Arh. mogu samo...

... u neprirodnom odnosu.:)

Mungos


buni se do mile volje, ali

buni se do mile volje, ali se zna ko kosi, a ko vodu nosi :)


...mislis kafu nosi:)

...mislis kafu nosi:)


poruci si jednu, da nas

poruci si jednu, da nas usluzi gradj. ing. :)


Mungose

zavisi gde si, kad si i kako si ucio skolu.
I, ah da, da li si "prepisivao" ili ne ( ozbiljniji inzenjerski predmeti se uglavnom pismeno polazu cak i ako se zovu "usmeni")

Olga


Sto vas volEm, kad' me tako lepo...

... zabavljate!:)

Mungos


We are pleased

to see you
pleased (and amused).
Ako sam ja spala u "vas" tj. "nas".
A i ako nisam, stoji.

Olga


:)

gde su mladi, tu shala vrca:)


I shega

shtrca.

Olga


Olga

nam se pridruzila ;)
Dama sa planom :))


Kakav je mogu da imam plan

osim da sazidam nekom stan?
Ja nemam ni jednu ideju vrucu
osim da nekom napravim kucu
a najvise se posvetim radu
kad treba podici celu zgradu.

Olga


Taman tako!

Taman tako!


trebalo je

da mu das malo nade :D


nema nade za gradjevince :)))

nema nade za gradjevince :)))


nemoj tako

nije ni njima lako


Detaljcicu

ovo nije gradjevinac.
Ovo ti je shljaker, bez koga se nas svet ne bi vrteo ni oko svoje ose, a kamo li oko sunca.
A gradjevinac sedi i Detaljishe domaci zadatak za goreprikazanog.

Olga


ne, ne, gradjevinac sedi i

ne, ne, gradjevinac sedi i govori - ovo ne moze konstruktivno da stoji :)


U mom iskustvu

gradjevinac sedi i vice da nesto moze konstruktivno da stoji (naravno pod nekim nemogucim i neracionalnim uslovima, pod tako teoretskim uslovima sve moze da stoji).
Da objasnim, ako hoces da srusis zid u sobi ce ti stajati greda koja zauzima pola volumena. Pa ti vidi sta ces.
Tako je valjda Fosteru rekao gradjevinac da pesacki most moze da se drzi na "sa strane" pa zato imamo onakvo ruglo od Millenium Bridge-a koga ce se ljudi vec za koju godinu gaditi.
Mali fragilni pesacki most nosi se na ljuto predimenzionisanim elementima, nesto sasvim protiv estetike visece konstrukcije koja je smisljena da bi elementi bili laki i fragilni. Ali vraga, ako hoces da "kacis poprecke" oni postaju veliki, debeli, neskladni.
Vidite grotesknu konstrukcijuuskog pesackog mosta.

Gledaj debelu, krmenu konstrukciju.
Groteskno. Kitch.
Poenta visece konstukcije je u fragilnosti.

Evo jednog lepog viseceg mosta

I jednog od najlepsih, Victorian u Bristolu.
Kultno "parce".

Jel' ovo bila digresija?
U svakom slucaju. gradjevinac treba da kapira i estetiku.
Ako ne, slab je to dizajner cak i ako mu matematika dobro ide.

Olga


Olga,

ovo je po mom misljnju najlepsi most ikad napravljen, u obliku ocnog kapka. Gateshead Millenium bridge:

sta ti mislis?


Lep, elegantan.

Ipak pomalo predimenzionisan, defeating the purpose of suspended construction.
Dakle, lep ali ima malu "perusku u dupetu", a to nije idealno.
Mada.....sta ja znam, ja sam nepopravljiva k******ka.

Pises li "domaci"?

Olga


Yep,

pisem. Intenzivno. Imao sam frku danas. Evo ti jedan Calatrava da te utesi:

Ukapirao sam da te Millenium ne dojmi. That's ok.

Love,
NS.


Calatrava

yes
music to my ears.

Steta frke. To jest, bas mi je zao da to cujem.
Kad smo kod toga, i ja.
Juce isto.
Hitna pomoc umesto sljake.
Michael Graves-ov dizajn me izdao i poslao pravac u Princess Graces.
Hm.

Olga


Foster

je smorio odavno! Jos pre nego sto je postao plemenit.
A sto se tice "kreativnog" gradjevinca - takvih je ovde jako malo. Ostaju nadrndani matematichari koji bi voleli da su izvodjaci! Ni arhitekte ovde nisu mnogo bolji tako da sa njihovim poimanjem prostora matematichari lako izlaze na kraj


Ne znam

gde je "ovde".
Ali to kurioziteta radi.
Ovo sto pricas stoji.
Jako je mali procenat kreativnih i arh. i gradj.
A d*****ja ima kol'ko hoces.
Problem je sto svi hoce da budu vrh, svi hoce da budu autenticni, po svaku cenu.
Od toga mi se cela profesija polusmucila.

Olga


Ovde je

Beograd, Srbija / na blogu naseg gradskog arhitekte.


Ok Olga;)

shege radi sam ga zalepio;)

ps. sto detaljcicu - jel me to smanjujes il' mi tepash ;)


Tepam

Olga


Ko plaća, taj i bira....

Najpre zaista pozdravljam trud da se građanima objasni način funkcionisanja izrade planove.
Iz gore navedenog se vidi nekoliko zamki koje proističu iz ovakve organizacije. Kaže se da finansiranje plana može da uradi bilo koje pravno lice, znači i investitor. Iz ovoga jasno sledi neravnopravan položaj u kome su građani naspram investitora. Naime ako investitor baci oko na neku lokaciju koju građani koriste iako pravno rečeno nije njihova i kaže da želi da finansira izmenu plana ukoliko mu se omogući da to zida ... šta god da mu je palo na pamet,od bazena preko parkinga do poslovno stambenog čudovišta, građani tu ništa ne mogu. Mogu da stavljaju primedbe koje se neće usvojiti jer investitor promene plana onda ne želi da finansira takvu promenu. Dakle ovakva formulacija je opasna po javni interes građana i predstavlja ozakonjen način za sistemsku korupciju (ako ja plaćam muziku svi moraju da slušaju ono što se meni sviđa).
Drugo, očigledno da objavljivanje u medijima i izlaganje nije dovoljno, jer građani rade svoje poslove i iako bi želeli ne mogu da stalno prate šta se događa na temu promene urbanističkih rešenja. Očito je da se mora prići bliže građanima i obavestiti ih explicitno, na ulaznim vratima, u sandučićima, na prometnim mestima u kraju,oglasne table, prodavnice.... Grad to može da prebaci i nekoj opštinskoj službi da obavi mesto nje.
Treće, ovaj sistem ne predviđa kome građani treba da se žale u slučaju da njihovi zahtevi nisu ispoštovani. Kad kažem građani, ne mislim na jednog pojedinačnog građanina već na dovoljno znašajan broj građana koji žive na prostoru koji reguliše plan. Ovako se otvara prostor za pravljenje pozorišne demokratije, i onda građanima preostaje samoorganizovanje, pritisak javnosti, sirene, pištaljke, ležanje pod bager i sl. vidovi otpora nametnutom rešenju. Znači osim pozitivne grane treba predvideti i šta ako nešto krene naopako i interesi investitora i građana ne mogu da se usklade.


Ма све јасно као дан,

ево како се праве милиони и милиони на промени урбанистичког плана на атрактивним локацијама,,,

Дакле, Холдинг Делта купи на ДОРЋОЛУ огромни плац са све Бродоградилишем, и у тренутку куповине метар квадратни је рецимо коштао неколико евра,,,

Значи, Делта преко својих веза и утицаја да предлог да се та индустриска зона преименује у стамбено-пословни компекс...

И, преко ноћи та локација постаје хит, и постаје уноснија и скупља за најмање двадесет пута.

мислим да ће Делта, то јест Мишковић на овој локацији зарадити минимум пола милијарде евра екстрапрофита.

Ето тако постају наши милијардери, милионери, тако је бар овде, не знам како то иде у свету.


Skipi

Jednostranacki monopol

Postovani g. Bobicu, nalazim da je ovakva procedura, naravno ne vasom zaslugom, veoma pogodna za stvaranje i odrzavanje jednopartijskog (ne u bukvalnom smislu, vec u korporaciji mogu biti 2 ili 3 politicke stranke/investicione korporacije) monopola:
1) zakon- Narodna Skupstina (stranke X, Y, Z)
2) Glavni Gradski arhitekta (stranka X, Y ili Z)
3) Urbanisticki zavod Grada (stranke X, Y)
4) Komisija za planove Skupstine G.(stranke X, Y)
5) Sekretarijat za urbanizam (stranke X, Y)
6) Skupstina Grada (stranke X, Y i Z)
7) Gradonacelnik (stranka X ili Y)
8) Predsednici opstina (stranke X, Y ili Z)
9) Posebna sednica Komisije za pl.(stranke X i Y)
10) Sekretarijat za urbanizam (stranke X, Y)
11) Skupstina Grada (stranke X, Y, Z)

Ako su stranke X, Y i, eventualno, Z, slozne u svojim monopolistickim nastojanjima, javna rasprava i primedbe gradjana van X, Y ili Z mogu biti samo puka dekoracija zakonskoj, odn, demokratskoj proceduri.
Naravno, ovakav sistem "spojenih sudova" nije izum arhitekata, odn urbanista u Beogradu, a ni sire. Niti je svojstven samo urbanistickoj ili gradjevinsko-investitorskoj bransi.

Gradjani, zainteresovani za "svoj" prostor imaju mogucnost da deluju 3 puta u toku pripreme i izrade urbanistickog plana, ali Komisija za planove, na posebnoj sednici, moze sve primedbe da odbaci, obrazlozivsi ih, pritom, strucno i zakonski. Gradjani, nakon ovoga, na narednim lokalnim izborima, mogu izabrati drugacji stranacki redosled, npr. Z,Y, X, ali, to ne mora da razbije interesno ustanovljene, veoma cvrste monopole. Naprotiv.


Hvala gospodine Bobicu

Gospodine Bobicu uz zahvalnost sto ovde sve lepo iznosite i otvoreno objasnjavate molim Vas da mi odgovorite samo na dva pitanja;
1.Da li je to slucajnost i da li to ima veze sa DUP-om kada Delta kupi gradjevnisko zemljiste ili Luku Beograd , a onda se to zemljiste preimenuje u zonu stambene izgradnje ?
2.Da li ima veze sa DUP-om i poslovima u gradu i to sto Dragan Kopcalic ( kum i ortak gradskog menadzera Bojana Stanojevica )dobija najunosnije i najisplativije poslove u Beogradu ?
3. Za "Slaviju-Biro" drugom prilikom.
Hvala na odgovoru.


Немања,

плашим се да ја могу да ти дам тачније одговоре на сва три питања, а поготову на ово друго, где сам једна од опљачканих страна.


Mozda vi nesto i radite

ali da znate, to se ne vidi. U stvari vidi se ali bolje da se ne vidi.

Evo precizno pitanje: Zbog cega vi postojite? Koju to tacno drustvenu vrednost vi i admistracija koja vas prati ostvarujete?

Mogu da pogadjam? Vi bi trebalo da garantujete urbanisticki sredjen Beograd. Lep Beograd, sa funkcionanim zgradama ulicama, putevima. Izadjite malo pp gradu, prosetahte se, pa sami zakljucite koliko ste u tome uspesni. Znam da nije samo do vas. Vi ste tu par godina. Ali opet vise od jedan ne mozete dobiti.

Ovo jedan nije za haos koji ste zatekli ovo jedan je za cenu stanova u Beogradu Gospodine. Zbog cega zaboga i pobogu ne dozvolite gradnju? Ljudi hoce da kupe stanove. Kvadarat da se napravi ne kosta vise od 400 Evra? Vi ste krivi za razliku od tih 400 do 1000 Evra po kvadratu.

A to vam je nikakva investicija. Uzmete livadu promenite joj namenu, uzmite neki od starih novobeograskih projekata, raspiste tender postavite kao uslov da onaj koji dobije tender finansira kopletnu pratecu infrastrukturu i za 3 godine imacete cenu stana oko 700 evra u Beogradu...

Za sve ovo sto sam ovako pojednostavljeno napisao ne treba vam vise od godinu dana. Eto zato 1.
I ne prosipajte maglu. Demoni admistracije dobro su mi poznati. Uradite nesto.


Mala Krsna via Lapovo...

Milutine,
ne znam jeli vam poznato da je Kopcalic bio "Dilas" Beograda (i jos po nesto) i da je bio najuren iz DS-a za zivota Djindjica, (zbog raznih afera ) ali je njegova "rehabilitacija" cini mi se zapocela kada je dobio poslove u Nemanjinoj ulici. Sta ce jos dobiti cuce se i vidjeti.
A sada nesto za g-dina Bobica:
Sa svojim radnikom sam usao u lift zgrade jedne beogradske opstine. U lift je usao jedan sef i uveo "svoju" radnicu kojoj
izdaje sledece naredjenje(citiram):
" - Izlistaj mi spisak svih objekata koji se nalaze na lokacijama koje su po planu;
- izlistaj mi drugi spisak objekata koji se nalaze na mestima koja nisu po planu;
- izlistaj mi i treci spisak praznih lokacija koje su u planu.."
Po mojoj proceni rijecc "objekat" se odnosi na kioske.
Sta vi mislite sta ce on da radi sa tim spiskovima i zbog cega je nalog izdao u liftu.

Ja znam da vi imate (ili bi trebalo) uticaje na projektovanje ali na kontrolu izgradnje nemate ama bas nikakvu kontrolu.
Ako je vodjenje onakvih spiskova "standard" (?) kada cemo moci mi "gradjani - glasaci" da ih procitamo na sajtu. Jesu li
oni drzavna tajna, da samo osoba od povjerenja moze da ih pravi, stampa i urucuje samo onomo ko joj je ukazao povjerenje?!
Kada je rijec o divljoj gradnji znate li datum kada ce vlast izdati komandu "Stop" - od ovog momenta niko nece moci da gradi bez odobrenja.
Imate li komentar za tri najveca divlja naselja u Beogradu?
M.M.Lug i Kaludjericu (gradili gradjani) i Mirijevo (gradila država)a sada to rade zajedno.
I na kraju, da kazem da legalizacija objekata izgradjenih bez dozvole NE MOZZE da bude jeftinija od legalne. Ako se to dogodi, onda znaci da drzava organizuje kradju.
Poz


Jedina afera

koju je Kopcalic imao je ta da je na unutarstranackim izborima bio protiv Djindjica kao ceo tadasnji Gradski odbor DS-a koji je zbog toga bio raspusten. Od tada se Kopcalic potpuno povukao iz politike i posvetio se svom poslu.

I ja sa svojim kolegama cesto pricam o poslu dok se vozimo liftom, pa me to ne cini kriminalcem. Ta opaska je potpuno neumesna i ne dokazuje nista. Cak je vrlo smesna.


Nemanja,

navedi koji su to poslovi.


I mene interesuje

O kojim se ovde poslovima govori?
Jel' o muljama Ds-urbanisticke mafije? Kopce, Bojana, Vuka, Bobica i zene mu ?
Na primer rekonstrukcija Nemanjine ulice.
Ko je radio rekonstrukciju?
Kako su firme dobile posao?
Da li su bili anexi ugovora?
Kako je zet savetnika Tadica, Radujko dobio da bude izvodjac u tim radovima,a firmu je osnovao tek za taj posao?
Ko radi kolektore za vodu u Bg. ?
Ko je u poslednje 3 godine dobio najvise gradjevinskih poslova na Zvezdari?
Ko su firme koje zidaju na Vracaru?
Ko jedini ima rovokopace za vodovod i kanalizaciju u Beogradu?
Ko...

Da li i kave veze ima Kopcalic sa svim ovim?

Nastavak sledi, sa preciznijim podacima
PS


Nije li Nemanjinu

radio Inter Most, cerka firma francuskog Vinci-ja?


Cerka firma ! Opa !

A ko je u toj firmi odnosno konzorcijumu koji je gradio?
Bilo nekad!
Recite vi ovde sta je tu radio Kopcalic i koliko su njegove firme (mnozina) fakturisale gradu.
prosto i jednostavno.


Nisi mene pitao ali,

moram samo da pitam par stvari. NAPOMINJEM da niti branim bilo koga niti imam bilo kakav interes u ovome.

1. A jel` stvarno mislis da 300 hektara zemlje u centru grada treba ostaviti da bude teretna luka, koja pri tome ne ispunjava ni minimum uslova za bilo kakav ozbiljan lucki posao?

2. Taj koga pominjes je suvlasnik jedne od najozbiljnijih gradjevinskih firmi u gradu, koja se kod stranih investitora kotira medju prve 3 domace firme. A ti kumovski odnosi na stranu, nije valjda da mu kum vodi posao?


Hvala g.Bobicu na brzom

Hvala g.Bobicu na brzom odgovoru (u vezi Botanicke Baste):

Quote:
Upravo se radi plan za ovo područije i problem parkiranja će biti prihvatljivo rešen. Plan će uskoro biti na javnoj raspravi pa se uključite i vidite šta urbanisti predlažu.

Posto je ovo ipak kraj u kojem zivim, voleo bi da vidim kako taj plan izgleda, pa bi hteo da predlozim da kada bude bila ta javna rasprava, mislim da bi bilo korisno da se stanari oko botanicke baste i pozovu na tu raspravu (neki letak ili tako nesto...).
Moram da se osvrnem i na moj bivsi kraj - Karaburmu. E to je ne divlja gradnja, nego divljacka gradnja. Za ne upucene, tamo su od jednospratnih i dvospratnih zgrada pravljeni soliteri. I to na klizistu. Sta cete da uradite sa tim? Za mene je ono mogao, po svom polozaju, da bude jedan od najlepsih krajeva u ovom gradu. A sada jedino sto mozete da uradite je da polako porusite celo naselje...
Pozdrav i hvala unapred.


mojoj sreći nikad kraja...

dugo nisam otvorio b92 blog i danas pogledam. A ono - glavni arhitekta Beograda glavom i bradom. Pa to je divno!

Bobiću, čoveče, da li ste nekada krenuli iz Mirijeva prema gradu Partizanskim putem?! Da li ste videli kako Zvezdara nestaje pod nakaradnim građevinama kao da je jedu moljci? Šta moljci, termiti! A pored puta, redom: auto servis, stambena zgrada, prodavnica nekih cevi, stambena zgrada, stovarište građevinskog materijala, neki nameštaj, pranje automobila i autobusa, stambena zgrada... a to je samo leva strana! Kakav bre urbanizam?! Šizofrenija na delu.

Da ne pominjem Bulbuder? Ili Lekino brdo? Ili potez između Južnog bulevara i Kalenića? Ili... Ili...

U proteklih nekoliko godina svi koji su zaradili pare na razne načine, često i kroz sumnjive poslove, postali su "građevinski investitori" i zauvek upropastili grad koji i inače nije bio uzor građevinske i urbanističke discipline.

I molim vas, nemojte pokušavati da objasnite. Nema te retorike kojom biste objasnili ili na nekog drugog prebacili odgovornost kako su za vašeg mandata delovi grada postali favele.


И ДАЉЕ МИ НЕ ОДГОВАРАТЕ!

Зашто ми не одговарате на конкретне притужбе? Урадио сам како сте од нас тражили и сада чекам Ваш хитан одговор. Имате конкретну притужби на Вашем претходном посту под овим истим надимком. Ако не одговорите на конкретне притужбе, сматраћу да сте нас обманули, а мој глас ДС-у се никада више неће десити.


Gospodine Bobicu cekam odgovor!

Gospodine Bobicu cekam odgovor na pitanja oko Kopcalica i Delte!!
Hvala


Ево посластице за БОБИЋА,

а богами и остале грађане и коментаторе...

писац ових редова је купио локал од предузећа *ХИДРОТЕХНИКА-Београд градња* још у априлу 1995. године.

локација: булевар ЈНА бр, 7.

и, шта се дешава, ова банда из ХИДРОТЕХНИКЕ троши наше паре на друге локације, а ову локацију остављају у коров и тако све до 2003. године, када исту локацију продају фирми *СЛАВИЈИ биро*, а она то уступљује БС-градњи, а све то купи инкогнито ЦЕПТЕРОВ човек за тајне операције ...

да траги-комедија буде већа, уместо да локале уступе њеним правим и јединим власницима, не, ти локали су се изградили и продали трећим лицима , и то преко агенције за некретнине *ЕВРОПА ЕКСКЛУЗИВ*.

дакле, мој рођени локал, исплаћен, продат је неком човеку који тамо држи зубарску ординацију, који наравно ништа није крив, одакле би он знао да је то мој локал, али су то знали они који су му га продали.

е сада нека ми неко каже, има ли овога игде на свету, да продате локале неко продаје два пута, и не само то, када сам их тужио, тај ЦЕПТЕР је ангажовао тим од пет адвоката да би опструисао тај процес, и то тако када процес дође на крају, он упорно мења адвокате да би се добило на времену, и добио је на времену, сада је та ХИДРОТЕХНИКА у трговинском суду, то јест стечају.

замислите тај Цептер изгледа је купио ту ХИДРОТЕХНИКУ да би је одвео у стечај, а не да би платио њене дугове и потраживања које је наследио од пређашњег власника.

е сад чујем да је ЦЕПТЕР један од најбогатијих срба, можда јесте, али није ваљда то постао тако што је варао оне који су сиромашнији од њега, изгледа да је то у овом случају баш тако.

Милутин Млађеновић


Ponovo Vas pitam i ocekujem odgovor!

Pa nije baš da ćute.Navešću samo dva sveža primera mojih prijatelja.Jednog iz bloka 19a iz Novog Beograda i drugog iz opštine Rakovica.Prvi je žrtva divlje nadgradnje onog siledžije Obrena Joksimovića, bivšeg ministra, koji je pre pet-šest godina bespravnim, pa još i nestručnim nadziđivanjem, učinio da u stanu ispod voda lije na sve strane,stradaju plafoni,zidovi,elektro instalacije...I niko mu ništa ne može! Ni opština, ni grad, ni sud. Evo juče je novo sudsko ročište ponovo odloženo, veštaci nisu uradili posao,traže još novca...i tako dalje. A porodica mog prijatelja trpi u svakom pogledu. Možete da zamislite kako to izgleda. Ako ne možete mogu Vam poslati adresu pa da odete i lično se uverite.
Drugi primer je bespravna gradnja garaže u parku u opštini Rakovica. Ni jedna inspekcija prstom nije mrdnula na bezbroj prijava mog drugog prijatelja. Ni medijima se iz nekog razloga ta tema ne čini zanimljivom!?
Toliko o ćutanju građana. A Vas pitam zašto ćute institucije? [Hoćete li Vi barem nešto preduzeti u ta dva konkretna slučaja?]
S poštovanjem
Danilo


Gospodine Bobicu ne izbegavajte odgovor

Molim Vas dajte nam odgovor oko Kopcalica, Delte-Dorcol i Slavija-Biroa!


Nemanja,

da li bi Luka Beograd trebalo da ostane na mestu na kojem je sada? Da li bi to bio racionalan potez sa stanovista razvoja grada?


Још једна ствар која би помогла у комуникацији

Tools -> AutoCorrect Options па искључи Replace text as you type и клик на OK :) Или пиши ћирилицом ;)


Za koga je ovaj grad?

Hvala na objesnjenju o GUPu i DUPu. Rokovi i nisu tako strasni i do sada ste mogli hiljadu puta na predvidite mesta za stambenu izgradnju. U Beogradu nema stambene izgradnje. Privatna gradnja je skoro nemoguca legalno. Cena kvadrata konstantno raste. Krediti sve povoljniji a cena stanova sve veca. Mladi nemaju sanse da zapocnu zivot dostojan coveka u ovome gradu. Ziveo sam i u Kanadi i kada su pale kamate buknula je stambena izgradnja, a ovde nista. Dizu se samo trzni centri i poslovne zgrade, sto je dobro ali valjda i ljudi trebaju negde da zive. Ranije su nastajali Novi Beograd, Vidikovac, Banjica i dr a sada nista. Ovaj grad definitivno nije za normalne porodicne ljude koji hoce da se skuce. Zamislite 400e rata kredita, 120e komunalije i struja i 150e vrtic za dvoje dece. Skoro 700e. To su sve troskovi koji zavise od grada (osim struje).
Napravite nove blokove odnosno dajte zemljiste za gradnju ka Galovici, Bezaniji npr. Dozvolite stambenu izgradnju u nekim delovima grada, Altina npr i povezite ih saobracajno. Vecina stanovnika znatno veceg Toronta zivi u kucama.
Grad mora i da misli na svoje stanovnike a ne samo na novac.


Ko finansira izradu urbanističkog plana

"ali može, po zakonu, da ga finasira I bilo koje pravno lice"

... Recimo Crnotravac. To je "investicioni urbanizam" - biser aktuelnih gradskih funkcionera.

Predlažem da podnesete ostavku i na miru se posvetite pisanju knjige o svojim urbanističkim podvizima.

U stvari, za vašu stručnost i poštenje dovoljne su samo dve reči:

PETI PARKIĆ


Quote:Ko finansira izradu

Quote:
Ko finansira izradu urbanističkog plana

De, ticu, majke ti, ukokace te neko!:)

Mungos

P.S. Na dobronamerno insistiranje mnogobrojne
blogerice Krasici, skinuo sam potpis u svom
punom i duhovitom obliku koji su vec svi primetili...


ista stvar

pa to sa brodogradilistem nije Miskovicev patent. Crnotravac je na tenderu dobio mali plac u jednom uglu Petog parka za 2000kvm POSLOVNOG prostora, a onda je pripojio parcele na kojima je kosarkaski teren i isfinansirao regulacioni plan kojim je povecao objekat na 4500kvm STAMBENO-POSLOVNOG prostora!
A IDEJNI PROJEKAT MU JE NA 6500KVM!!!

pogledajte:

spot
http://www.youtube.com/watch?v=G8SCmmDuKqA

crtani film
http://www.youtube.com/watch?v=NZsyFskZru8

www.petipark.bravehost.com


Iz neba pa u rebra...

.. u sred naselja sa kucama, pocinje gradnja zgrade sa 20 stanova! Jer je eto vlasnik parcele prodao istu ne bi li dobio stan za dzabe, predsednik opstine sredio dozvolu za izgradnju, vec krece izgradnja potrebnog trafoa...
Naime, tako se radi u Sopotu, povise srednje skole.
Ljudi, vlasnici vec izgradjenih kuca su sami izgradili [50%] novoasfaltirane ulice, a sada dolazi buljuk ljudi koji ce sa jedno 20 automobila, i prethodno gradjeviskim kamionima, raskopati novu ulicu i nikom nista.
Sutra ce kukati za novu ulicu!

Dokle bre tako????????? DOKLE?????


A šta kaže Zakon?

Poštovani g. Bobiću,

slažem se sa Vašom generalnom konstatacijom da divlja gradnja ne sme da se toleriše ali najveći razlozi za divlju gradnju su na državnim, gradskim i opštisnkim organima.
navešću Vam svoj primer.

Moja kuća se nalazi u delu grada za koji nije neophodna izrada plana detaljne regulacije (po karti 17.1.) a opet ne mogu da gradim jer mi je u odgovoru od Sekretarijata piše da je obavezna izrada plana

Molim Vas da mi odgovorite:

1. Zašto Grad Beograd nije doneo urbanistički plan u roku od 18 meseci kako je predviđeno Zakonom (član 170 Zakona o plniranju i izgradnji) i GUP-om Poglavlje 12.1. (inače taj rok je istekao 13.11.2004.)?

2. Zašto Grad donosi planove detaljne regulacije za područja za koja nije neophodno da se donese plan detaljne regulacije (postoji karta 17.1. GUP-a gde je definisano za koje delove grada se izrađuje plan detaljne regulacije)?

3. Zašto se ne primenjuju privremena pravila građenja koja su dopuštena u delovima grada za koje ne postoji plan detaljne regulacije (član 168. Zakona i Poglavlje 12.2. GUP-a)?

Molim Vas za savet kako da ostvarim svoje zakonsko pravo da dobijem papir sa kojim ću moći da gradim.

Unapred hvala.


pa...

...ako znate prave ljude na pravim mestima, mogu za svaku bogovetnu parcelu/njivu/parkić... da vam izdaju uslove prema privremenim pravilima, odnosno prema gup-u. Kako inače tumačite mnogobrojne zgrade koje su podignute u delovima grada bez dup-ova, odnosno regulacionih planova, da budem precizniji.
Bilo je nekih istraga u sekretarijatu za urbanizam, nekih privođenja, ali, kao i uvek- trla baba lan...
Korupcija je prirodno stanje našeg društva. U svaki kvadrat svih stanova i pp ugrađeni su ljudi iz gradske i državne administracije. Zašto bi to menjali??!?


Gospodine Bobicu da li je ovo sve istina?

Da li je tacno da pojedinci poput Miskovica uticu na DUP i da tako zaradjuju ogromne milione?
Ja ne verujem da je to istina, pa ne bi ni vi ni gospodin Bogdanovic to dozvolili, a tek Stanojevic?
Jel' da, da je prica o urbanistickoj mafiji izmisljena?
To ne postoji, jel' da gospodine Bobicu?


Poštovani kolega

Bobiću.
Koji je smisao ovog bloga ako vi ne komunicirate s publikom.
Ja sam siguran da Vi na većinu pitanja ynate odgovore, a ako ih ne znate baš smesta, možete veoma bryo da saynate.
Zašto onda ovaj ex catedra pristup?
Takav nam je bio i faklutet, pa vidite gde nam je arhitektura.

arh. Dejan Stanković osobito zainteresovan za pitanje divlje gradnje u Višnjičkoj Banji.


Dejane dobri čoveče,

ćutanje je znak odobravanja, zar ne !?

po meni Bobić je učinio veliki kapitalni demokratski prodor samim tim što je pristao da otvori svoj Blog, da na njemu piše šta misli da treba, a još važnije je to što mi možemo na istom da mu se ispovedamo i upozoravamo šta se radi i kako se radi, i to iz prve ruke.

po meni Bobića sama funkcija u gradu sprečava da se malo slobodnije ponaša i otvorenije odgovara na vrlo škakljiva pitanja, eto sad mu se i šef razboleo, mora da se nešto debelo zamerio bogu i narodu.


poštovani kolega stankoviću, :)

znaš u čemu je problem, stručno gledajući?
(pošto tek sada saznah da smo kolege, a vidim da sa g. bobićem nema šanse da imam ovakvu polemiku...)

u tome što se "struka" ne pita ništa prilikom donošenja odluka. za nju se organizuju konkursi, kada ona rešava zadatak, odnosno nalog: vlade/grada/organa_ovog/organa_onog/tajkuna/pere/mike...

zašto se ne raspisuju konkursi za ideje, vizije i slično?? valjda zato što su vlada/grad/organ_ovaj/organ_onaj/tajkuni/pere/mike... pomislili da su bogom dani i stručni da određuju i stvaraju najbolja rešenja??!??


e moj kolega

dok je nama nas, kolega bobic nas ic ne zarezuje.
ali slabo ces se ti sa mnom o tome napolemisati, slabo sam ja tu potkovan, posebno sto se srpskih prilika tice.
:-) zato i pokusavam da dobijem odgovor od gdina bobica. neuspesno.


ma neee,

ne mislim da iko treba da bude posebno potkovan da bi razumeo sledeće: zašto nije bio raspisan anketni konkurs za izbor lokacije filharmonije i sličnih sadržaja? ... setih se zoološkog vrta, bila tema na blogu nedavno?

ali ne, urbanisti i političari su odlučili da to bude kod pejtona, a sada vi, kolege arhitekte, izvolite nacrtajte lepu zgradu. a to što mislite da je tamo mnogo tesno za jedan takav sadržaj, da je tamo malo kao pao s neba, o parkingu da i ne pričamo, to je trebalo da iznesete na javnoj raspravi. a to što vi mislite da mi kao društvo baš i nismo tipični po javnosti i raspravnosti, to je odraz vašeg defetizma :)

toliko. stvarno ne mislim da ovde treba mnogo da se raspisujemo. lično mislim da ovaj blog ni nema mnogo smisla, pošto nije blog. g bobić bi mogao da ima kolumnu u politici npr subotom, samo nisam siguran da bi imao ovoliku čitanost :)

hoćemo u bojkot? :)


Ja sam se odlucio

za dosadjivanje. Ne volim kada me ignorisu i sam retko koga ignorisem, a i zanima me odgovor na konkretno pitanje.


Milutine, dobri covece

Pogledaj, molim te, ovo (pod2), pa malo ublazi poslednju recenicu, ako smatras za shodno.

Pozdrav


Pedja,

znam ja to pod 2. mnogo pre nego se ta vest pojavila na sajtu B-92.

čovek se ogrešio o mene debelo, verovatno i o drugima, tako da tu ja ništa ne bi menjao.

kako je sadio, sada bere plodove, ej čoveče, možeš li da zamisliš, on čak i kad može da ti pomogne neće, loš čovek nema šta tu da se priča.

zamerio mi se doživotno.


Kome smeta Gradic Pejton

Kao Stari Chuburac pitao bih g. Bobica zasto po svaku cenu zeli da srusi Pejton. On dobro zna da su gradjani chubure i na javnoj raspravi i putem pisanog elaborata Planskoj komisiji zahtevali da se Pejton ochuva i revitalizuje. Nikada nismo trazili nista drugo a pogotovo ne filharmoniju. Ponovo cu Vam navesti samo neke od razloga za opstanak Pejtona:
1. To je prvi pravi zanatski centar i jedini u Srbiji koji je u potpunosti ispunio svrhu svog postojanja.
2. On je istinska potreba nas gradjana sa Vrachara jer tu rade:
krojachi – mushki i zenski, frizeri – mushki i zenski, bravar, staklorezac, optichar, fotograf, graver, pechatorezac, servis bele tehnike, servis za liftove , servis za bicikle, galvanizer, kozmetichar, apoteka, advokat, vodoinstalater, stakloduvach, alatnichar, antikvarnica, mala trafika, servis za ugradnju sigurnosnih uredjaja ... Svaka zanatska radnja osim osnovnih pruza i josh mnogo raznih drugih usluga.
3. U Pejtonu se nalazi i poznat restoran dobre kuhinje, Jaaz klub, kafic i josh neki drugi sadrzaji.
4. zemljishte je gradsko i niko ga nije kupio , pa tako nemate problema sa investitorima.
5. Iovako prenaseljen Vrachar ima svoju oazu mira i zelenila gde mozemo da dok chekamo na neku uslugu popijemo kafu ili ruchamo.
6. Nama su potrebnije zanatske usluge nego nedefinisana zgrada. Prvi put chujemo za filharmoniju i o tome nas niko nikad nije konsultovao.
7. Gradic Pejton je postao toponim ovog grada i zasluzuje da zivi
8. Do sada je peticiju za ochuvanje i revitalizaciju Pejtona potpisalo oko 12 000 gradjana.
Smatramo da biste morali da poshtujete volju gradjana i sachuvate ono shto je njima vazno. Ne verujem da oslishkujete shta oni misle i obracate im se samo kad su izbori jer to nije dobri ni za gradjane a ni za stranku kojoj pripadate .
Dakle, objasnite zashto stalno menjate namenu ove lokacije >garaza, kulturni centar i obdanishte za za decu ometenu u razvojui, muzicki centar i muzicko obdanishte, sada filharmonija i sutra ko zna shta. Sve to govori da vi niste nachisto shta ovde hocete ili se iza brega valja neki Mishkovic ili sl. Chekam odgovor pa da nastavim sa novim pitanjima. Ima ih puno.


Iza svih bregova i dolina

Iza svih bregova i dolina Beograda i njegovih privlacnih i primamvljivih lokacija kriju se tajkuni. Ustvari, oni se ne kriju, oni imaju svoje ljude dobro placene koji za njih rade. A gospodinu Bobicu izgleda da nije dato zeleno svetlo da odgovara, ili smo mu mi toliko prizemni da bi nas video sa svojih oblaka u kojima zaneto razmislja o predstojecim projektima:(


Nikome taj privremeni objekat ne smeta

Poštovana Gospođo,

Zaista mi taj objekat ne smeta. Prosto to je zemljište gradsko, javno i treba ga iskoristiti za gradske potrebe. Upravo na javnoj raspravi o planu Vračarskog platoa na građansku inicijativu određenoje namena da na toj lokaciji bude objekat namenjen kultui a jedna ideja je da to bude filharmonija (o ovome sam već pisao na ovom blogu) i mislim da je to dobra odluka.

Projekat tržnog centra je projektovao pre 25 godina uvaženi arhitekta Ranko Radović kao privremeni objekat, dok se zemljište ne privede nameni. Zbog toga je projektom predviđeno da to budu laki montažni elenmenti koji se mogu preneti na drugo mesto i tom smislu projekat je bio zaista veoma dobar. Tako je tada i izvedeno. Nažalost, zakupci lokala su vremenom značajno promenili lik tog lepog zdanja, dogradnjama, zatrpavanjem prostora neprimerenim elementima, ima čak i dodavanja sprata sa stanovanjem tako da sada to jeste arhitektonski hibrid spontano (da ne kažem divlje) izgrađen i čime je potpuno uništena osnovna ideja arhitekte Radovića. Ovakav objekat kakav je sada svakako ne može biti arhitektonski znak na tom mestu i njegova zamena je neophodna.

Razumem potrebu za sadržajima o kojima vi govorite ali ne vidim razloga da se lokacija u blizini Hrama i u centru grada na lepoj vizuri iz glavne ulice potroši za snabdevanje ili kafanu. Ima za to dovoljno mesta u okolini i to je pitanje tržišta. Grad treba da čuva svoje zemljište i da ga koristi za javne potrebe u koje grad ulaže novac. U pripremi je javni arhitektonski konkurs za izbor projekta i nadam se da će to biti zgrada kojim će se beograđani ponositi.

Sa poštovanjem
Đorđe Bobić


Dragi gospodine

Dragi gospodine Bobicu,
Hvala na odgovoru koji me je rastuzio
jer mi je po ko zna koji put, a desavalo se zbog raznih, drugih stvari, dato do znanja da smo mi, gradjani Srbije, kao i stanovnici Beograda i korenjem vezanim za Cuburu, potpuno nebitni. Znaci svi mi koji bismo da sacuvamo stare krajeve naseg grada i da zadrzimo bar malo od njihove autenticnosti to nismo u stanju da uradimo zarad necije urbane ideje, te da bi trebalo da se zavucemo u svoje rupe. Mislim da ovo nece mocu tako. Ali, mi iz rupa nismo izasli nego zivimo po stanovima nasih baba i deda. Gospodine Bobicu, zaista bih volela da kada izadjem iz svoje zgrade u bivsoj Zlatiborskoj ulici, izadjem u park, a ne pred zdanje, zaduzbinu nekog od nasih novopridoslih bogatasa. Dovoljno mi je sto se ulica ispunila divljom gradnjom, a i iza zgrade, u ulici Maksima Gorkog, nadzidali neki i skoro usli u nas svetlarnik. Kako su lepi bili ti stanovi sa velikim prozorima na kupatilima i malim antreima koji su dozvoljavali svetlu iz svetlarnika da obasja tamnije delove stana. Cubura je imala svoj sarm i verujte mi, kafici koji nicu kao pecurke, nisu kafane. Nadam se da cemo mi Cuburci opet pobediti gradske vlasti i ambiciozne urbaniste. Ova ideja mi uliva nadu da demokratija ipak postoji.
Ja vas pozdravljam iz daleke Amerike u kojoj se trenutno nalazim, a u koju me je oterala moja Srbija,moj grad a u koji cu da se vratim i na koji imam isto onoliko prava koliko i drugi tek pridosli.

Jelena Pavlovic


Kad su gradjani izglasali kulturni centar?

Gospodine Bobicu molim vas kad su gradjani odluchili da se gradi kulturni centar? Schta za vas znache 12 000 ljudi na vracharu koji traze REVITALIZACIJU Pejtona po idejnom projektu Radovica? Koliko glasova gradjana odgovara jednom glasu tajkuna? Ako Peti parkic nije na vreme reagovao Chuburci jesu. Niste odgovorili chemu javne rasprave, primedbe, protesti, peticije, ljutnja, bes, ochaj ljudi koji se osecaju kao bubacsvabe koje tajkuni gaze a da to i ne primecuju? Zbog locsih izbornih rezultata u Beogradu ostavku je podneo Djilas umesto Bogdanovica icele gradske strukture koja svojim odnosom prema gradjanim vredja njihovo dostojanstvo. Glas gradjana zasluzuje njihovu paznju samo kad su izbori. Tada dobijamo pisma naslovljena lichno. Bilbordi, flajeri, leci, face na ekranima ... Kad sve prodje mi opet postajemo glupa masa koja nezna da hoda a kamoli da misli bez vas. Prosto vam smetamo u vasim uzvisenim misijama. Dkle tako Bobicu?


Pejton je nastao 1970. god.

Pejton je izgradjen 1970 god, znachi pre 37 god a ne pre dvadeset pet (zasto ne pisete istinu?).
Pitanje: Da li gradsko zemljishte pripada vama ili gradjanima koji na njemu zive. Ko bolje zna shta je gradjanima potrebno vi ili gradjani? Chije interese shtitite? Chie pare grad koristi? Da li su to pare gradjana - poreskih obveznika ili vashe? Zashto ne dodjete i chujete shta gradjani misle.
I zashto vec jednom ne odete u penziju, kad ste davno ispunili uslove?


Apis

Nadam se da cemo uskoro poceti sa potpisivanjem peticije PROTIV FILHARMONIJE U PARKU kod PEJTONA. Dolazim sledeceg meseca sa nadom da cemo istrajati u pokusaju da sacuvamo jedno od poslednjih parcica Cubure. Pa makar to parce bilo (Pejton) i najmladje cubursko, od onih starih koje su buldozeri vec sravnili i na njihovo mesto stavili...ne znam kako da nazovem to sto su stavili i sto stavljaju. Dovoljno je TO.


Nestaju

nase ulice, cuburske lipe, dvorista sa tresnjama, komsije.
Iz novih na brzinu sazidanih zgrada izlaze neki drugaciji ljudi pa kad im kazem "dobar dan komsija" gledaju me zbunjeno i odlaze. Ni kafu neznaju da popiju. Jednog dana kad umrem moje nove komsije to nece primetiti. Nadam se da ce ipak nesto ostati kao spomenik jednom vremenu, duhu mesta, posebnoj kulturi zivlenja u skladu sa prirodom i graedjanskim vaspitanje. Kad sve sruse sve ce izgubiti smisao i to vise nece biti cubura, vec neko novo nasele sa novom kulturom novim smislom zivota, gde se ljudi medjusobno nece pozdravljai. Pozda je to cena progresa. Neznam. Mozda ipak nesto treba osaviti. Mozda...


Bilo nekad ...

Bilo nekad... mislite .... zaboravilo se...
Ima na Zvezdari mnogo ljudi koji pamte vladavinu Kopcalica, kao potpredsednika opstine Zvezdara i predsednika GO DS.
Taj gradjevinski inzenjer se nije bavio gradjevinom dok nije napravio politicku karijeru u DS. Tek kada je "najuren" iz DS on se sjetio "svoje" struke.
Necu da pominjem poslovni prostor... a da vas upitam znate li stogod o aferi "Lion". To je prva ozbiljnija afera u kojoj je on bio glavni kuhar.

Gradski odbor DS nije ceo bio protiv Z.Djindjica i nije zbog toga raspusten. Necu da budem njihov advokat, ali pogledajte arhivu pa cete vidjeti kako je on bio sastavljen i zasto je raspusten. Eno, g-din Sutanovac je tu, pitajte ga sto o postovanju propisa u reziji Kopcalica, o postovanju Statuta stranke i o medjuljudskim odnosima u njegovoj reziji.

Mnogi misle,posto Z.Djindjic nije ziv, ostalima se ne mora vjerovati jer njihova svjedocenja ne vrijede.

Sto se "lifta" tice, bilo bi posteno da ponovo procitate moj tekst, ja tog "sefa" nijesam nazvao kriminalcem (to su vase rijeci), mene je zacudilo mjesto izdavanja naredjenja (to nije bio obican razgovor) a sadrzaj naredbe me je zaprepastio.U liftu se nijesu sreli slucajno. Dosli su direktno iz svojih kancelarija i vratili se u svoje kancelarije!!
Imao sam tonsku kameru kod sebe ali sam se iste sjetio mnogo kasno i sa zaljenjem.


Bobicu,Bobicu,

Postovani gospodine Bobicu,
ja sam jedan od velikih simpatizera gradskih vlasti i ponosan na sve sto je ova vlast uradila u Beogradu.
Kad god sam u prilici ja vas sve podrzavam i hvalim, a ponekad me prijatelji napadaju i tvrde da u Beogradu postoji gradjevinska mafija ?
Ja u to ne verujem i zato zeljno iscekujem vas odgovor kako bih imao argumente da im zapusim usta.
Zato vas molim za sto hitniji odgovor oko pitanja?
Da li je tacno da je Delta posto je kupila placeve na Dorcolu po bagatelnoj ceni uticala na vas da promenite DUP itako im industrijsko pretvorite u gradjevinsko na cemu su u startu zaradili 258 miliona evra ?
Ja znam da to nije tacno ali meni niko ne veruje, hoce odgovor nekog autoriteta, a to ste ipak vi.
Nadam se da cete mi iyaci u susret.
Vas
Nemanja Šmigoc


Eto..Nemanja..

..ja sam istu priču čuo iz usta nekih lažljivih radikala.
Kad god kažem da je ova gradska vlast nepotkupljiva i nepodmitljiva, te da svoj posao radi u najboljem javnom interesu svih građana Beograda, oni me zašamaraju ovim Dorćolom i promenom DUP-a, u korist i za račun Delte.
Ja im ne ostanem dužan, pa kažem - jest, da je to istina vaši bi šefovi o tome govorili na sav glas -.
A oni onda utišaju pa kažu - Ma jok, i naši šefovi su legli na "rudu" Miškoviću"..
I pravo da ti kažem, ne znam šta da mislim...


Bobic je posten covek

Ma znam ja. Bobic je posten covek, evo cim mi odgovori svi cete videti ko je u pravu.Sigurno postoji neko logicko objasnjenje zasto je to tako i kako se to desilo da Delta promenom DUP-a zaradi milijarde.
Mozda ima veze sa ovim sto je gradonacelnik naglo poboleo?
Molim Vas Bobicu odgovor sto pre, da im svima nos natrljam.
Hvala
Vaš
Nemanja


Ne čekaj odgovor,

ja ću da ti kažem da je to tačno, a kako si video, sam sam prvi to konstatovao, na drugom postu vlasnika ovog Bloga.

mada, tebi bi verovatno više značilo prizanje gospodina Đ.B.

što je sasma razumljivo i naravno ima veću težinu za tebe.


milutine i nemanja

to vam je kao da ste rekli: Bobic je lep covek, on to nikada ne bi uradio.
mozete da budete simpatizeri bilo koje vlasti, meni je ipak drazi razum.
Nije Bobic kriv sto grad izgleda kako izgleda, njegova krivica je sto ne utice da se nesto radikalnije promeni. Naravno, on ce pripisati sebi sa pravom neke promene, i to je u redu - ali, cini mi se da to moze mnogo, mnogo vise i bolje.


Auto correct

Evo i jednog korisnog uputstva - kako iskljuciti auto correct u MS Wordu, da ne bude posle kako gradjani ne pomazu gradskoj vlasti u otklanjanju problema :)

Dakle, Tools -> AutoCorrect Options. Zatim u tabu AutoCorrect, deo Replace text as you type, u polje Replace upisite 'i', izaci ce Replace with 'I' i zatim kliknite na Delete ispod.

Onako usput, i ja se zalazem za latinicne table sa nazivima ulica :) Takodje bi bilo lepo kada bi u krajevima tih tabli stajalo koji su ulicni brojevi sa njihove leve i desne strane, kao sto je npr. u Budimpesti.


bravo care!

a to sto je neko gradski arhitetkata, a nije mu palo na pamet da pogleda u help......hm, kakva drzava, takav grdski arhitekta, valjda.


Postovani gosp. Bobicu, ja

Postovani gosp. Bobicu,

ja ustvari bih zeleo da Vam napisem par stvari vezano za proslu temu. Meni je drago da Vi trazite podrsku gradjana za svoj rad i narocito u borbi protiv recediva iz 90-ih. Medjutim, ja mislim da je mnogo bolje da se Vi i vase kolege iz gradske vlasti skoncentrisete na ono sta se radi i odkucuje dok ste vi ti koji odlucuju. Mene strasno boli kada vidim da se danas pod normalnom vlascu i u 21. veku desavaju neke potpuno neshvtaljive stvari te Vas molim da razmislite o nekakvoj intervenciji.

1. ko odlucuje gde stoje kontejneri za smece - da li je moguce da je to prepusteno ljudima koji skupljaju smece? zasto beograd nema organizovana mesta gde bi (skriveni) stojali kontejneri.

2. zasto se tolerise bahatost graditelja koji grade nove zgrade uvek: blize ulici od propisanog, za koji metar vise od propisanog....

3. ko odlucuje o postavljanju svetlecih reklama - njihovoj poziciji, velicini i slicno?

4. Da li je moguce da se zabrani slobodni promet tzv. auto-lakovima u spreju? Ja mislim da se boje u spreju kod nas u 99% slucajeva koriste za zvrljanje po zgradama, fasadama i sl. Mozda 1% se koristi zaista u autolakerskim radnjama. Mozda bi mogla da se ogranici prodaja samo za vlasnike tih radnji.

nadam se da cete prepoznati u nekim od ovih predloga korisne ideje.

S postovanjem, Lazar


Poštovani Lazare

1. Kontejneri za smeće su postavljeni na mesta prema planu koji radi Gradska čistoća. Na mnoguim mestima su napravljene niše za njih. To bi trebaqlo da bude u celom gradu do kraja naredne godine. Problem je što građani često premeštaju kontejnere, kao, ne dopada im se mesto, bolje da je kod komšije ili na kolovozu, ali i radnici ne vrate kontejner na određeno mesto. Malo više discipline i urednosti pa nam to ne bi toliko smetalo.
2. Zgrade se postavljaju na građevinsku liniju po planu ako se grade na osnovu dozvole. Sve drugo je divlja gradnja i tu ste u pravu, bahato je do bola i nervira me to kao i vas. Ali razmislite, to ne rade marsovci već beograđani. Teško je naći način i pored kazni i sankcija da se to uredi ako građani ne poštuju pravila ili u najmanju ruku bar da ulicu tretiraju kao svoj prostor.
3. Na zaštićenim zgradama dozvolu daje Zavod za zaštitu. Ostalo je nažalost prepušteno vlasnicima zgrada i tu je prava katastrofa. Sada radimo pravilnik o tome i nadam se da će time i ta stvar biti uređena.
4. Nije rešenje problema u zabrani sprejova, grafit može da se napiše bilo čime, radi se o ljudima koji to čine. Da ne podsećam opet na marsovce, to ipak rade ljudi sa ovog asfalta, njima se obratite. Grad troši velike pare da briše i nanovo uređuje fasade a to su naše zajedničke pare.


Stari Dorćol kao povod

Generalnim planom Beograda na primeren način primenjen je princip zaštite i održivog razvoja vrednih urbanih kulturno istorijskih celina. Jasno, argumentovano i u kontekstu planiranih potreba. Ništa ni dodati ni oduzeti...

Chat, međutim: iz dana u dan, iz sata u sat, pred našim očima krune se i nestaju delovi grada koji čine srce i dušu onoga što je u Planu definisano kao "stari Beograd"-Dorćol i Savamala. Uz to, nagrđuje se svesno ("nesvesno ruženje"- termin iz Plana nejasan), temeljito i nepopravljivo mnogo toga što će ostati da svedoči potomcima ne samo o našem neukusu nego i o suicidnoj neodgovornosti.

Primeri:

U Knez Miletinoj pre neki dan srušen je blok prizemljuša preko puta legendarne pekare "Tri lava" (stare stotinak godina, vlasnici pominju mogućnost da i njih uskoro zadesi slična sudbina), stotinak metara odatle, preko puta "Stare Hercegovine", u okruženju novoizgrađenih bezličnih višespratnica dane odbrojava još jedan stara zgrada na uglu u kojoj je radionica kora i korneta (zanat u izumiranju koji sigurno može da se podvede pod pojam "endangered intangible heritage"); na deset metara od pomenute kafane, katedrale donjogradske boemije i sve popularnije turističke destinacije, sklepan je bastard od zgrade sa perionicom (!!!), pa još okrečen u lila da ne promakne; naspram starog duda u Takovskoj (ispod raskrsnice sa Svetogorskom) nalazi se mala zgrada od naboja, arhitektonski i građevinski (verovatno i istorijski) minorne vrednosti-ali deo stare priče koja bi mogala da se uklopi u neko novo lepo zdanje i, kao kontrast, učini ga još lepšim; druga slična zgrada, biser zaboravljene gradnje od ćerpiča, masivnih drevnih greda, pokrivena ćeramidom, u svakom pogledu unikatan primerak-samo što nije pala po sred ulice Kraljevića Marka; donji Dorćol, oko Jevrejske, deo koji gravitira Dunavskoj sa još ponekom preteklom zgradom starih radionica, topi se u okruženju novogradnji koje sustižu jedna drugu i gutaju i nebo i ljude. Da o objektima industrijske baštine i ne govorim (BPK, recimo)

Primera ima još sijaset, i upečatljivijih i vrednijih, ovi navedeni su samo povod.

Od jadikovki i sentimentalisanja vajde nema, od prozivki još manje. Možda bi imalo smisla da se pokuša i putem ovog medija spasti ono što se spasti tako što bi se notiralo ono što je "napadnuto" (a vredi, naravno), i da se predloži uspostavljanje instituta gradskih inspektora koji bi se isključivo starali o zaštiti arhitektonske i ambijetalne baštine. Komunalne, urbanističke i građevinske inspekcije očito nisu kadre da se nose sa pomenutim problemima.

Optimizam i nadu budi činjenica da su gradske vlasti svesne značaja očuvanja onoga što smo nasledili (rekonstrukcija tvrđave, pretvaranje Starog kupatila u Dušanovoj u galerijski prostor, rekonstrukcija Zelenog venca, na primer).

Nemam iluzija da pitanje zaštite i valorizacije kulturne baštine i, konačno, smislenog življenja kao dela opšte kulture, u državi u kojoj osnovne institucije vlasti funkcionišu sa dušom u nosu, može da bude izvučeno iz konteksta.

Ali, ko će ako mi nećemo ?


Lepa tema o zaštiti nasleđa

Poštovani Gospodine Vasiljeviću,

Pitanje je koncepta očuvanja onog što je od Beograda prostalo očito da ima raznih mišljenja. Grad preko Zavoda za zaštitu spomenika kulture ima registrovane objekte i ambijentalne celine za koje su propisana vrlo striktna pravila i to se zaista kontroliše. Taj posao rade stručnjaci i zaštita nasleđa je prioritet. Pa prošetajte se Kalemegdanom, pogledajte obnovljene fasade. Kada govorim o različitim mišljenjima moguće je da zaštitari nemaju isto merilo vrednosti sa vama ili nekim drugim. Ja verujem da oni rade dobro i značajna sredstva iz gradske kase se troše za održavanje i unapređenje nasleđa. Takođe, znam da ima i strašnih primera, neke od njih ste i vi pomenuli ali to svakako nije pisalo u uslovima za projektovanje. Nažalost arhitekti, moje kolege često popuštaju pritisku nekog novopečenog koji svoje merilo od bilo kuda donosi u Beograd. Ja radim na tome koliko mogu, Zavod za zaštitu takođe ali kad govorim o atmosferi (mnogo su me kritikovali kada sam to rekao)mislim na atmosferu u koju stvaraju Beograđani gde bi bilo nepristojno tako nešto uraditi. Tako je to u evropskim gradovima. Javno formiran kriterijum i njegovo prihvatanje do načina ponašanja u praksi je deo urbane kulture ili kako vi kažete opšte kulture. To se ne postiže samo voljom ili radom neke vlasti. Pa ljudi i dalje bacaju pikavce ili svoje lično đubre bilo gde, iako je to zabranjeno. Beograd čuva svoju baštinu vrlo predano. Na kraju, ali da ne ispadne opet ja grdim građane jer zaista to ne radim, kada sam radio plan Vračarskog platoa iza Hrama gde sam predložio da zgrade ne budu višlje od četiri sprata da bi se očuvao lik tog prostora kao ambijentalne vrednosti, na javnoj raspravi građani su me razapeli (80% primedbi na plan) jer su tražili da zgrade budu veće, sa više kvadrata. Pa to je vrlo skup deo grada i cene nekretnina su visoke, pa što više kvadrata veći prihod i ovde se ne radi o investitorima već o građanima vlasnicima nekretnina. Jedva sam se izborio sa tim, skoro su me ismejali kada sam govorio o zaštiti ambijenta Čubure. A kada smo pričali o Pejtonu, onda je bilo da se to zadrži jer je kao neka vrednost, neznam kakva, ali to nije na njihovom placu pa šta ih je briga, tu mogu da se sekiraju o zaštiti. Šta vi o tomemislite?


Žao mi je..

... što čujem da su gradjani bili protiv da se ograniči gradnja da bi se njima više isplatilo ono što imaju i kako bi podigli cenu svojih nekretnina. To pomalo podseca na prodaje kuća po Kosovu za velike pare 80 i 90, a posle se čudimo šta nas je snašlo.
Čubura i ceo taj kraj je imao neku atmosferu i nisu samo zgrade i arhitektonske vrednosti ono što taj kraj čine posebnim (naravno pre ovih novih zgradurina). Čini mi se da grad treba da prepozna te ambijentalne celine i da ih zaštiti ne kao arhitektonske vrednosti nego baš kao ambijent koji je u nekom momentu postao obelećje ovog grada. U to se uklapa i Pejton, opet ne kao arhitektonska vrednost nego ambijent. Imate primer Londona u kome je Covent Garden transformisan od pijace u skup radnjica i restorančića i u kome se stalno dogadjaju ulični performansi.
Kad smo već kod Londona upravo pored Covent Gardena je čitav niz pozorišta nastanjenih u starim magacinima. Zašto se neka od zamrlih fabrika ili neki skladišni prostori ne bi transformisali u kulturni centar, bila to filharmonija, pozorište, galerije...? Ne mora se graditi sve od početka...


Koliko ja znam a zivim na

Koliko ja znam a zivim na Cuburi autohtoni stanovnici ovog dela grada nikad nisu trazili visoke zgrade. Naprotiv borili su se i na tribini u Skupstini Opstine (bio je prisutan i g. Bpbic)i na raznim skupovima i protestima protiv "tunelizacije" ulica, za vise sunca vecu provetrenost i ocuvanje stila gradnje (porodicne kuce sa dvoristima). Nazalost i pored toga donet je DUP koji je predvideo stambene zgrade. Posle toga pritisak nije dolazio od gradjana vec od investitora koji su sa punim torbama para vrsili pritisak na gradjane da prodaju svoje kuce ili da sklope ugovore sa investitorima. Mnogi gradjani su podlegli pritisku i sto da ne i velikom novcu, pa su otisli.Verujem da su isti ti ljudi (investitori) vrsili pritisak na Bobica i gradske sluzbe koje izdaju dozvole za gradnju. Sto se tice Pejtona ponavljam opsti je stav da ga treba revitalizovati dodati mu nove sadrzaje i uciniti ga atraktivnim izmedju ostalog i kao turisticku destinaciju gde bi na jednom mestu mogli da se vide mnogi stari zanati. U dogovoru sa zanatlijama turisti bi mogli da vide kako nastaju neki proizvodi pa i sami da ucestvuju u tome. Sam sam na svojim putovanjima po svetu obilazio takve radnjice i to mi je ostalo u lepim uspomenama. Najlakse je stalmo nesto rusiti smanjivati sadrzaj i unistavati duh jednog mesta i vremena. Da ima dovoljno sluha svaki autenticni deo grada mogao bi da se u jednom delu sacuva i tako sacuva svedocanstvo o jednom vremenu, nacinu zivota, stilom gradnje i sl.To bi ovaj nas grad ucinilo zanimljivijim, raznovrsnijim, toplijim i mnogo bogatijim. Nije valda bas sve na prodaju?


Beogradska stampa pise drugacije

Gospodine Bobicu,
Ne verujem da vi to izgovarate posle one tribine odrzane usled leta, posvecene DUP-u za Vracarski plato odakle ste izasli a da niste culi ni jednu pohvalnu rec o vasem planu. Stavise atmosfera je bila dovedena do usijanja da je bila na ivici incidenta.Ljudi su bili uzasno ljuti na vas plan za Vracarski plato.Ali ne zato sto su hteli visoke zgrade vec da im omogucite porodicnu gradnju, odnosno hteli su da sprecite izgradnju "tunela" na Vracarskom platou. Toliko nepostovanja gradjana i izvrtanja ono ga sto su oni rekli je vrhunac licemerja. Valjda mislite vecina su bili stari ljudi pa ne citaju vase komentare. Od sutra cu citirati dnevne listove koji su pisali o tome. Jos bolje skeniracu ih i postaviti ovde da svi mogu sve da procitaju u celosti . To nisu samo tabloidi vec "Politika", "Danas", "Blic", "Vecernje novosti", "Glas javnosti"... A ako Vi nadjete bilo sta sto potvrdjuje vasu pricu slobodno iznesite.


Planiranje i praksa

Poštovani gospodine Bobiću,

Dobro je što su kriterijumi i pravila institucija i službi zaštite strogi (pojedini vlasnici zaštićenih zgrada se verovatno s tim ne bi složili) i njihova striktna primena se podrazumeva. Dobra je i vest da je ove godine novac iz gradskog budžeta počeo da se koristi za sređivanje reprezentativnih delova grada, što je conditio sine qua non da se postane ozbiljna turistička destinacija.

Teško je i mukotrpno isplivavati iz bare loših navika. Još neko vreme plaćaće se danak novopečenim i nedopečenim investitorima čije siledžijsto izaziva strah i zbog toga što se stiče utisak da njihova politika svršenog čina “prolazi”. Budući da je reč o velikim parama i pretećoj beskrupuloznosti, sa tim se jedino može izaći na kraj tako što će se omogućiti nadležnim inspekcijama (uz dodatno fizičko obezbeđenje, ako treba) da rade svoj posao, a sve one koji ih u tome ometaju ili im prete procesuirati po ubrzanom postupku. Nije reč ni o kakvim drakonskim i vanrednim merama-samo dosledno primenjivati zakon. To je što se prakse tiče.

Pitanje definisanja ambijetalne vrednosti škaljivo je jer se u to upliću i emocije. Tačno je da sami objekti mogu biti i montažni, a da su vremenom postali ID za taj kraj. No, i tu treba imati mere i ukusa i gradska vlast mora naći načina da pridobije građane za svoje rešenje. Iskren da budem, koliko god da sam sam zagovornik urbane reciklaže i pretvaranja napuštenih objekata (industrijskih i inih) u stecišta kulture, zanatski centar takođe može biti dobro rešenje. Daje “šmek”, a i korisno je. Tim pre ako se u tu korpu stave i ugroženi zanati (duvači stakla, krojači narodnih odela, pinteri, bonbondžije, ratlukdžije i licideri, poslastičari i zaboravljene poslastice, ćurčije, tkalci… - s tim da se nađe način kako da im se pomogne da od zarade mogu pristojno da žive). Konačno, moguća su i hibridna rešenja.

Dakle, nije reč samo o građevinama već o tkzv. održivom razvoju i ljudima koji tu žive i rade. Iskustava ima sijaset i za konkretna rešenja (pre raspisivanja konkursa i tendera) mogu se konsultovati međunarodne organizacije i udruženja (preko Uneska, ICCROM-a, na primer) i njihov know how za projekte zaštite i revitalizacije. Cena tog “servisa” minimalna je (najčešće “dž”), a dobit velika.


bravo majstore

bravo majstore