Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Na Drini ćuprija

Na Drini ĆuprijaNa Drini ĆuprijaNapokon sam okončao i poslednju rečenicu poslednjeg poglavlja prevoda Na Drini ćuprije. Pritrisao sam enter, email je otišao a ja sam ostao praznih ruku. Iz nekog razloga sam očekivao da se ovaj posao završi s većom pompom, s nekim znakom koji bi obeležio kraj, kao što pri porođaju bude plač deteta; ali ništa.

Prevod sam razvlačio rekordne tri godine dana, što je trajanje pristojne zatvorske kazne i čak godinu i dva meseca duže od trudnoće slonice. Toliko je vremena, mislim, i samom Andriću trebalo da napiše hroniku o mostu preko Drine. Problem je bio u tome što sam prevod radio u sitne noćne sate, izmrcvaren celodnevnom borbom sa liberalnim kapitalizmom i ispunjavanjem ličnih, porodičnih i društvenih obaveza. Koliko i kada bih uspeo da prevedem, to bi uglavnom zavisilo od snage i koncentracije; teško da sam, pre no što bi mi glava klonula na tastaturu, uspevao da spojim više od stranice prevoda, vikendom možda dve. I tako čitavih 411 strana. A posao bi mi lepo tekao sve dok ne bih naleteo na neku od mnogobrojnih zamršenih a opet kristalno jasnih rečenica bez kraja i konca, na smišljeno i smisaono permutovan red reči, na perfidno izabran izraz koji u sebi nosi najdublja skrivena značenja, na neki arhaizam ili turcizam koji je tu nezamenjiv a s kojim opet ne znam šta bih, na kulturnu referencu, (npr. „prvi jutarnji salep“), koja ni meni nije baš najjasnija koji mi oduzmu sate razmišljanja, pokušavanja i vršljanja po rečnicima i enciklopedijama. 

Sedim tako iz noći u noć i divanim s pokojnim Nobelovcem: "Lako je tebi bilo: em si mogao da pišeš šta si hteo (a ja moram sve kako si ti namislio), em nisi imao druga posla (a ja ne znam gde ću pre), em si mogao da prekineš kad hoćeš (ja sam potpisao ugovor i probio sve razumne rokove), em nisi imao motiva da izlaziš iz stana na Zelenom Vencu jer te napolju nije čekalo ništa osim okupacije i revolucije (a meni su tolike mogućnosti otvorene, pa opet sedim i prevodim)."

Ovakve debate s piscem ("Ajd' ti meno lepo reci zašto sad ovde dva prideva i još toliko srodna? Jel' to da bi me maltretirao?") prestale su tek prilikom revizije prevoda jer je ta vršena uz nezamanljivu pomoć i neprekidno prisustvo drage mi supružnice koja se u takvim prilikama pretvori u dramatis personu Doutora Lucia koja me nemilosrdno ispreslišava za svaku reč, svaki izraz svako vreme i izriba zbog svaki određenog i neodređenog člana koji sam neoprezno stavio gde mu mesto nije. 

Tek u sledećoj, konačnoj fazi, posle intervencije lektora, kada sednem da čitam pevod bez gledanja u original, onako kako bi to čitalac činio, stvar postane interesantna, pošto napokon počneš da čitaš knjigu a ne da je vivisekciraš a ona da te opčarava a ne da te mrcvari. To su oni trenuci uživanja u pisanoj reči zbog kojih se knjige i pišu i čitaju. Iznenađuje koliko je sve to životno, koliko scene, iako napisane pre pola veka i iako opisuju događaje od pre pet vekova, umeju da podsete čitaoca na neko njegovo iskustvo i iznenade ga činjenicom da je život jedna repetitivna pojava koja neodoljivo podseća na sebe iz nekih drugih vremena.

Scenu kupljenja adžami-oglana, velelepni opis ljudske patnje u kome izbezumljenim bosanskim majkama otimaju decu i vode ih u janjičare osetio sam reinkarniranu na svojoj koži (doduše u ublaženoj formi prilagođenoj današnjici) pre nekoliko godina kada smo napokon popustili pritisku mojih roditelja i decu po prvi put poslali same na mesec dana babi i dedi na provod i staranje. Rastanak je bio srceparajući, baš kao da ih odvode u daleki svetli i strašni Stambol da ih nikada više ne vidimo. Elem, predamo ih mi, s rančićima na leđima i pasošima u vrećicama obešenim oko vreta nasmejanoj stujardesi (mitski Jamak) koja ih neumoljivo i bez osvrtanja odvodi u nama zabranjenu zonu aerodroma. Njih dvojica se drže za ruke, i to ne opušteno, nego negde u visini ramena, dakle u strašnom grču, a mi, ostavljeni sa ove strane one trake što čini nepremostivu granicu (poput Drine, neprelazne kao naveće more), slomljenih srdaca mlataramo rukama i pokušavamo –  da im damo još nešto od sebe, koliko može da stane u dve reči, neku poslednju preporuku ili opomenu za put : »Slušaj baku i dedu« i »Nemojte da izgubite pasoše.« I u tom dramatičnom trenutku nepromišljeno izrečenim citatom vrhunske književnosti - »Rade, sine, nemoj majke zaboravit'« - rasplakah neutešnu majku svoje dece, što se može smatrati još jednim dokazom neverovatne moći umetnosti kao i njenih širokih upotrebnih mogućnosti u svakodnevnom životu.

Čitam tako i shvatam: mudri Andrić nam je sve lepo i na vreme objasnio: »Za nekoliko tenutaka zbrisana je čaršija koja je počivala na vekovnoj tradiciji, u kojoj je uvek bilo pritajene mržnje, i surevnjivosti i verske netrpeljivosti i osveštanih grubosti svrepstava ali i čojstva i merhameta i osećanja za red i meru, osećanja koje je sve te zle nagone i grube navike držalo u snošljivim granicama i, na kraju, mirilo ih i podvrgavalo opštim interesima zajedničkog života«

Ali džaba u istu smo zamku upali, baš kako je on, uostalom, i predvideo: .... to su stvari koje se ne kazuju, nego zaboravljaju, jer da se ne zaboravljaju, kako bi se mogle ponoviti?

Eto, tri godine sam se grčko-rimskim stilom rvao i obarao sa Andrićevom hronikom i sad je gotovo. Samo mi je preostalo da se, kada tome dođe vreme, malo posvetim promociji, da malo prodajem pamet po novinama i televiziji, da odgovaram na pitanja neupućenih novinara o situaciji u »mojoj rodnoj Bosni« (sic), da podelim knjige prijateljima i da ih posle izvesnog vremena ispreslišavam ne bi li provalio da li su opravdali poverenje i knjigu stvarno pročitali.

A onome ko odavno nije čitao Andrića preporučujem da pročita ponovo, začudiće se koliko je to lepo i mudro i uvek na neku foru aktuelno i koliko toga novog kod njega uvek ima da se otkrije.


Svaka cast Dejane

cestitam na uradjenom poslu.


danke

danke


dejane

cestitam na prevodu. Ima li sanse da se prevede nesto od mese selimovica? mislim da je selimovic malo potisnut zbog andrica.


e pa ne znam

ali znam ko ga nece prevoditi, ni pod razno.
Ovo bi bio ako ne definitivan kraj mojoj prvodilackoj aktivnosti a ono pocetak njene visegodisnje suspenzije. :-)


cestitam dejane. lepa

cestitam dejane. lepa vest.
da li si prilikom prevodjenja konslutovao ljude koji koriste turcizme u svakodnevnom govoru?
kada sam se borila s prevodom laboratorijskih beleski genijalnih inzenjera xix veka, shvatila sam da ni websterov recnik star 100 godina nije dovoljan. bas mi je nedostajao neko ko je koristio predratni inzenjerski recnik.
cestitam ti jeos jednom. sada te ceka jos tezi posao-promocija. nemoj da ga zapostavis. u ovom ludom svetu marketing znaci zivot.


To sa turcizmima

je posebna lepota. Ja nemam problema sa razumevanjem turcizama zahvaljujući baki (inače makedonskoj Grkinji)koja me je odgajila, a koja ih je neštedimice koristila u svakodnevnom govoru.
Paralela sa portugalskim su arabizmi, reči koje su im ostavili Mavari za oko 800 godina svog prisustva na poluostrvu. doduše, to je bilo jako jako davno pa arabizama u španskom ima nešto više, a u portugalskom ih je oko 800. Ipak, bilo je nemoguće jednostavno zameniti naš turcizam portugalskim arabizmom, već sam u prevodu koristio što sam više mogao arabizama, čak i onih koji se retko koriste u svakodnevnom jeziku. Tako sam pokušao da dam arhaičnu i orijentalnu atmosferu prevodu. To je kritika pohvalila u prevodu Proklete Avlije, pa smo isti metod i ovde primenili.


Tacno

sam znao da ces danas objaviti novi tekst. Nekako je dan tako lepo poceo, pa je i tekst morao stici.

Uz cestitke, dodao bih samo jednu primedbu. Naime, ja uopste ne pisem po blogovima (ni po zidovima, stolnjacima, nigde...), jer pameti jedva imam dovoljno za sebe, ali imam potrebu nekad se (ob)javiti ovde kod tebe jer mislim da citanjem tvojim misli, prisustvujem jednom fascinantnom procesu otkivanja (ili, razotkrivanja), autenticnog renesansnog genija.

Ako sam dobro razumeo, ti si arhitekta i verovatno neke stvari sagledavas najlakse metrom i uglomerom, a opet ovako nadahnuto pises o najrazlicitijim stvarima i ljudima (dakle, nisi ni na momenat upao u sabloniziranje ili recikliranje ideja, sto je inace odlika "brendiranih" autora svih provinijencija).

Posto ja volim stvari da nazovem pravim imenom, eto, zovem te renesansnim genijem, pa ti vidi sad sta ces i kako sa tim imeonom. Ne bih te poredio sa Mikelandjelom ili Leonardom, jer su oni bili, 'nako, teski ljudi i cudaci, ali ako se setim nekog brilijantnog kao ti, eto me opet da zavrsim poredjenje.


uf, ajd ne preteruj

:-) sad mi je malo neprijatno pa se crvenim.


E bas lepo da si prevod zavrsio na Dan svetske knjige...

simbolicno,,,i lepo.Cestitam i zelim ti uspeh i u drugom delu, promocija!
Sinoc je u KG Biblioteci otvorena izlozba povodom Dana knjige, Muzej Vojvodine i Narodna biblioteka Vuk Karadzic su priredili skromnu ali jako vrednu prezentaciju stare i retke knjige, autora iz NS, Lidije Mustedanagic...Bilo nas je naravno malo i NIKO, bar protokolarno iz rukovodstva Grada..pa cak ni oni koji primaju platu da bi se tim poslom bavili.
Zao mi je sto ti kvarim zadovoljstvo, ali je sudbina knjige u Srbiji...sumorna.
Inace je na izlozbi i portet Ive Nadrica, sa faksimilom njegovog potpisa...savrseno se uklapalo, jer je i on bio redak!
Pozdrav i cestitke
BKC


Hvala

meni je žao što Dušan Kovačević više nije ovde da mi pripomogne oko promocije. To bi bilo baš zgodno. No kada se po prvi put prevede kpitalno delo nobelovca, onde te mediji sami jure. Prokleta avlija je prošla fantastično, a objavljivanje prevoda Kad su cvetale tikve, je čak dovelo dotle da jedan portugalsko-španski reditelj otkupi prava za film po motivima te novele.
Nije loše.


Pa mogao bi on da se organizuje i da skoci...

ali mislim da je titula Nobelovca, sasvim dovoljna, kako i sam kazzes...Ja naravno na tvoj prevod gledam i malo shire..ali nije tema...Super je sto si to uspeo, mada se ne bavim prevodilastvom..pretpostavljam da je najveci problem kako docarati atmosferu romana, pored pukog prevoda,...imenica, npr, cceramida ili sta slicno...
Moja sestra je direktor kg biblioteke...pa pretpostavljam da bi volela da ima i prevode Andricevih dela, jer u Kg postoji Filoloski, gde se uce pored engleskog i italijanski, spanski,,,,Bilo bi zgodno da se i tvoj prevod nadje u vitrinama...?
U svakom slucaju poduhvat vredan pazznje i hvale!
BKC


daj adresu

pa cu poslati,
a o atmosferi i turciymima napisah jedan komentar gore, pa da ne ponavljam.


Sorry, nisam procitao sve komentare,...pa tako ni taj!

Adresa biblioteke>
Narodna biblioteka "Vuk Karadzic"
direktor Nina Milanovic
34000 Kragujevac
Zorana Djindjica 10

Unapred hvala, a ako dolazis mozemo da uprilicimo jedno vece sa tobom...sa temom koju predlozis.
Poz
BKC


dogovoreno

cim izadje iz stampe ide u kragujevac.


hVALA.....

DOGOVORICEMO SE...
NA KOJI MAIL DA TI POSALJEM BROJ TELEFONA ZA KONTAKT, KADA DODJES
bkc


ima jelica

a treba da dodjem najesen, posto je isti roman preveden i na galicijski jezik, (to je nesto izmedju spanskog portugalskog a govori se u gornjem levom uglu Spanije). Elem kolega prevodilac na galicijski zivi u Beogradu i dogovorili smo se sa dopisnikom RTP da idemo zajedno do Visegrada pa zajedno da se slikamo za televiziju na mostu. Samo to mora da bude dok je jos lepo vreme, naplasio me Andric opisom onih vetrova sto onuda duvaju zimi. Verovatno negde u avgustu septembru.


OK videcu se sa Jelicom

sad oko 1.maja...bice kod mene!
poz
BKC


mogla bi baš i neka

suza da kane. na mostu, mis'im.


Neku dramu cu

vec da uprilicim, na radost tv gledalaca. :-)


Dejane, cestitke i od mene,

Dejane, cestitke i od mene, svaka cast, divim se i tebi i Luciji! Ja trenutno citam po X-ti put Travnicku hroniku i svaki put me iznova odusevljava. Nego, kad ce izaci iz stampe u Portugaliji, da poklonim muzu?
Lep pozdrav iz Paredesa i bom feriado!


javljam

proveri na www.cavalodeferro.com tamo ima nekih nasih prevoda. i ne samo nasih. ima i jergovic.


Ovo je odlican predlog..

...da Dejan poseti nas grad...Samo da se njegov dolazak izreklamira na vreme.....Dejane, sve najbolje u drugom delu posla....tj u marketingu...Ma, to je sad sve lakse...

Najiskrenije cestitke za prevod "teskog" Andrica..!


Zaista, Dejane,

zavrsio si veliki i tezak posao. Najiskrenije cestitke!
Mislim da si malo suvise strog prema sebi kad govoris o tome koliko ti je vremena na prevod otislo. Taj tekst je i zahtevan i tezak i iznijansiran, a ti se odlucio da ga dobro uradis. Tri godine? Sto da ne...


Nije ovo bio težak posao

pravilo je- što je bolje i rigoroznije napisan tekst (to se odnosi na sve vrste pisanje pa i na književnost) to se lakše prevede. Što je autor više ošljario, to je prevod teži. Ovaj je stvarno majstor.


Verujem da si u pravu.

Secam se, medjutim, da sam nekom prilikom citao neki engleski prevod Andrica i da mi je delovao vestacki i odbojno. Nije bas lako "uhvatiti" original u drugom jeziku.


da, slazem se

prevod harry potter-a na srpski je ubi boze.


Da Andric i J.K.Rowling se

Da Andric i J.K.Rowling se stvarno daju porediti lol.


U pitanju je prevod

sa jednog jezika na drugi a ne stil pisanja.
Nekad davno sam citao Dzeka Londona u nasem prevodu, i dva junaka, Dzek i Mek, ovako razgovaraju: "Kako si Dzece?". "Dobro sam, Mece".
To je los prevod, bez obzira ko je knjigu napisao. I verujem da je Brooklyn na to mislila.


Ma znam Sarski sta je

Ma znam Sarski sta je mislila, ali tezina prevodjenja Andrica i Harry Potter-a je totalno nesrazmerna. S tim u vezi, jos je veca sramota za prevodioca.
Kao neko opravdanje, verujem da prevod Harry Potter-a itekako zavisi od uzrasta za koji ga je prevodilac namenio. Moze biti da je dati prevod bio za neki drugi uzrast. A i knjige za decu, to je tek prica za sebe koliko je zeznuto, verovatno bi Dejan mogao da kaze nesto po tom pitanju.


samo da ynas koliko su te moje srpske kolege

lose placene, bio bi blazi prema njima.


Da oni su stvarno lose placeni

(osetio sam to malcice i sam), ali ipak covek treba da ima elementarnu odgovornost prema svom poslu - ili da ga se ne prihvata. I ucitelji su slabo placeni, ali ipak ocekujes od njih da drze neki nivo.
Uostalom, ne znam, u Srbiji su sva pravila nesigurna.


pa, placeni

su taman koliko vredi njihov rad na trzistu. a u glupavoj evropi raznorazni umetnici su cesto jos dodatno placeni, jer evropske vlade otimaju novac od nekih gradjana i razdeljuju drugim gradjanima, u idiotskom ubedjenju da je rad nekih gradjana vredniji od rada drugih, te da neki zasluzuju da zive na grbaci dugih, sta li.


jeste..

.. zato awards marketing svake godine ide u ameriku;-)
Ovo je slika pobjednika iz 2002


brooklyn, ti si neka

ljuta desnica, a?

Da evropske vlade plaćaju književne prvodioce sopstvene književnosti na druge jezike i u pravu su što to rade. Književni prevod je konsensualno važna aktivnost za kulturu i promociju nacionalnih vrednosti u inopstranstvu, dakle za kulturnu diplomatiju. No kako je izdavaštvo niskoprofitna delatnost, prevodioci zarađuju jako loše.
Poreski obvezinici se ne ljute na to, niti taj potez vlade smatraju nepoštenim. Ljute se recimo kad te iste pare odu na bombe ili osvajanje drugih zemalja.
Treba lči još objašnjenja?


boze

sacuvaj


Da,

i ja sam za gangsterski kapitalizam. Trziste rulez.


mada je troll

moram citirati svoju mudru suprugu koja se u americi ne može čudom načuditi tome što ljudi imaju toliko stvari koje im nisu potrebne. to je tako prosto, tvrdi ona. tražiš salvetu u restoranu, oni ti donseu 10. to je 9 više od onoga što ti je potrebno.

i u Srbiji tržište rulz, eto nam je Ceca. a književnost?
da citiram dubravku ugrešić (forsiranje romana reke)
Književnost nam je u kurcu.


pa, da

subvencioniranje umetnosti je bas gangsterski kapitalizam. subvencioniraju se bolje stojeci gradjanji (koji su uglavnom korisnici te subvencionirane umetnosti), na racun onih siromasnijih. bas zlocinacki, u pravu si.


moje pare, fala bogu

u najgorem slučaju odu u peacekeeping. U ofanzivni rat ni jedan eskudo nije otišao (a ni evro). U subvenciju kulture jeste kako preko poreza tako i preko mecenata. I dajem krv jer sam O-. Za dž.


Da,

moze i tako da se gleda. U Americi manje ulazu u umetnost, ali su galantni sa mojom lovom kad je u pitanju ratovanje.


pa ti vidi

gde će ti duša. :-)


Well,

nemam bas izbora po tom pitanju. Niko te ne pita - samo ti otmu lovu i podele svojim pajtasima Haliburtonu i slicnima.


Ih..ne mogu da verujem...

..za Dzece i Mece...nisam videla nikada takav prevod..Nije potrebno znanje jezika da bi se takve recenice prevele..."Kako si Dzek?" i "Dobro sam, Mek." Pored toga, sta su radili lektori tj kako je izdavac dopustio da to tako ostane....?


Stavise,

ja tu knjigu posedujem - mislim da se zove "Zlato" ili mozda "Klondajk", nisam siguran, ostala mi je od oca, i stampana je 50-ih godina, recimo. U pitanju je zelena (svetlo zelena) knjiga, dzepnog formata, cirilicom stampana, mislim da je "Prosveta" ili "Nolit". Nemam je, naravno, ovde kod sebe, vec u Srbiji, ali secam se da smo se kao deca smejali tom prevodu.
Ako uzmes u obzir da je jedan od prvih prevoda Hamleta bio: "Trt mrt, zivot ili smrt" (prevod Laza Kostic), onda ovo i nije tako strasno.


Imam negde..

..neke knjige Dzek Londona u Nolitovom izdanju...ali iz sezdesetih godina..Pregledacu ih prvom prilikom, bas me nesto zaintrigiralo....


osim sto je

JK mlada i zgodna milijarderka sa troje dece, a taj andric nije.


Ono tebi zgodno,

Brook? Milijarderka i ostalo - sve stoji, ali zgodna?


dobro,

zgodna - moje misljenje. milijarderka - cinjenica, nezavisna od mog postojanja.


OK,

onda smo potpuno saglasni:)


Pa da je milijarderka, bas i

Pa da je milijarderka, bas i nije, vise onako jaka milionerka. A i "taj" Andric nije tako lose prosao sa "sicom" iz Nobelovog fonda :).
Sto se tice zgodnosti, to bi ipak pre Andric mogao da bude, recimo negde s kraja 50-ih. A i on je bio single, samo bez dece.


pa mozda

glupavi forbes gresi....


Andric je svoju "sicu"

celu poklonio za puteve u Bosni.


lepo,

ako uzmemo da je prinos na tu investiciju bio 10%, to je danas vrednost preko $45 miliona...


Da, ako uzmemo...

Taj novac je na nesto potrosen, a putevi u Bosni nikad napravljeni. "Sta ces, takva su vremena bila", kako kod nas kazu.


Drumovi će

poželjet' Turaka,
al' Turaka nigde biti neće.


Ne budi strog Sarski, nije

Ne budi strog Sarski, nije za puteve, to je danas popularno, a bilo je i u to vreme, nego je iz 2 navrata celokupni iznos dao biblioteckom fondu Bosne, sto je ipak kud i kamo bolje iskorisceno.


Moram da nadjem moju srpkinju iz OS

ona nam je godinama punika usi da je Andric dao nagradu za puteve. Eto sta covek nauci od slabo placenih nastavnika:) Ko zna sta sam jos pogresno zapamtio.


Ma,

ti si dobro zapamtio, ali je ona pogrešne podatke iznosila :)


Zajam za puteve

Bio je neki zajam za puteve 70tih u BiH, pa je tvoja nastavnica verovatno uprilicila neki politicki marketing :):):)


A

neki srbi kazhu da je hari poter na engleskom ubi bozhe;-)


ko

ih jebe...


ozbiljno..

.. kazhu, oni englezi uopshte nemaju mashte:)


Kaz te lozi, Brook,

ne nasedaj!:)


Ma...

ne lozhim nadire, ozbiljno kazhu;
nashi kad ti prevedu hari potera to je toliko dobro napisano kao da je andric lichno pisao:):):)


meni je Hari Poter

ostao u sećanju kao nocna mora. Naglas sam pročitao prve dve knjige nikako ne uspevajući da uhvatim smisao u onoj papazjaniji "čega god sam se setila sve sam natrpala". Deci se, doduse, dopalo a u medjuvremenu su i naučili da čitaju, pa sad čtaju druge stvari. Zar nije bolji Grof od Monte Krista, Tri Musketara, Toma Sojer?


Meni jeste..

..ali brook se pali na hari potera;-)


Hari Poter

Iskreno ne razumem fascinaciju ovom knjigom. Pocela sam sinu kada je bio mladji da citam prvu knjigu i nekako dalje od pocetka, one ulice i sove, nisam mogla. Cak ni filmove nisam videla, mada znam ko se sve u njima pojavljuje.
Inace, Dejane, svaka cast na prevodu! Tvrdim da prevodilac mora i sam da bude kreativan i slobodan. Prevoditi turcizme i lokalne izraze je "kumst" sto rekla moja nana.


...

Cestitke za prevod! Steta sto ne citam portugalski, pa cu morati da se zadrzim na pohvalama za ulozen trud.

Da li se moze znati ko je uradio prevod na galicijski?

Brooklyn wrote:
prevod harry potter-a na srpski je ubi boze.

Ne bih rekla da je problem bio u samim prevodima, vec u lekturi.
Prva knjiga je, u tom smislu, bila najgora.


na galicijski

odlicno (najiskrenije) preveo Jairo Dorado Cadilla.


Ja već neko vreme imam

Ja već neko vreme imam prevod na slovenački, mada me i sam naslov "Most na Drini" automatski odbija od čitanja.


Draga Pipi,

potraži slovenački prevod Gorskog vijenca, sumnjam da si ikada pročitala nešto smešnije. Meni je favorit deo sa Vukom Mandušićem, znaš ono "Mrki Vuče podigni brkove, da ti viđu toke na prsima, da prebrojim zrna od pušaka, kojena ti toke salomiše......zdravo tvoja glava na ramenah, a u ruke Mandušića Vuka, biće svaka puška ubojita." E to nađi, pa da vidiš šta prevod čini...to moj sin imao udžbeniku, u nekom 8. razredu OŠ, upropastila sam se od smeha, kad' je probao da shvati o čemu se tu radi. Ako negde to iskopam, prepisaću vam da vidite.


Draga Pipi

Jelice, molim te obavezno pronađi taj prevod.


Slažem se. Nađi taj prevod

Slažem se. Nađi taj prevod molim te. :)


To je sigurno mnogo smesno...

...ako mozes nadji pa nam ovde prezentiraj...


Gorski vijenac na slovenačkom

Trajalo je dok sam ujurila sina, daklem, legendarni, gore navedeni stihovi (Vladika Danilo - Vuk Mandušić) glase na slovenačkom:

"Vuk, čemerni, dvigni svoje brke,
da ti vidim gumbe na oprsju,
da ti krogle iz vseh pušk preštejem,
ki so ti okrasne gumbe strle!

Mrtve glave ne boš vzel iz groba,
in ne prekoval bleščeče puške.
Zdrava ti je glava na ramenih
in si priskrbel boš drugo puško,
kajti v rokah Mandušića Vuka
smrtonosna sleherna bo puška."

Inače, Vladika Danilo dočekuje Vuka Mandušića rečima:

"Kaj je, Vuk? Ves si videti zdelan!
Vidim, da si bil v krvavem polju,
gazil si nekje po živem ognju
in samo še Bog ve poleg tebe,
če jo je tam sploh kdo živ odnesel:
saj ne pokajo brez muke gumbi
in se ne lomijo take puške,
ki skovane so iz jeklovine."

(preveo Andrej Arko, da se zna :)


Gorski vijenac

Sjajno!!! Hvala Jelice. Ovo ću obavezno da odštampam.


VRH!

"Kaj je, Vuk? Ves si videti zdelan!
:))


Dejane,

E, sad se osecam kao da se za vreme citanja ovog tvog teksta razoblacilo. Da se tmurno, grdno jutro pretvorilo u svez i miran dan. I, uvek pomislim kad citam tvoje tekstove, o kako li je lepo umeti tako milo pisati? Hvala.


hvala, draga

hvala


Čestitam

Čestitam komšija. Alal vera.
Pozdravi Luciju i poljubi je u moje ime.
Mića


hvala hvala

šalje i ona poljupce.


Ту скоро се у разговору са једним

предивним створењем помену Тврђава и Дервиш и смрт. Мислиш да твојим Маурима и Визиготима то не би било интересантно?

Свака част.


prokleta avlija

vec izasla, i evo ide već drugo ili treće izdanje.

"Destaque-se ainda a excelente tradução deste livro, pela primeira vez saído à estampa em Portugal, a partir do original em servo-croata. Lúcia e Dejan Stankovic, já com uma importante experiência nestas lides [...], confirmam o seu rigor, empenho, gosto literário, conhecimento do autor e respeito pelo estilo que o celebrizou. Aguardam-se as próximas edições das obras de Andric"

Pa kaže:
"Ističe se odličan prevod ove knjige, po prvi put objavljene u Portugalu u prevodu sa srpskohrvatskog originala. Lúcia e Dejan Stankovic, sa velikim iskustvom u ovakvim poslovima ... potvrđuju svoju rigoroznost, trud, književni ukus, pozanvanje autora i poštovanje stila koji ga je proslavio. Očekujemo sledeća izdanja Andricevih dela."

tek da se zna, nije da nas plaćaju, ali nas hvale.


Dobro, ipak prolaziš

doktore

džavole!


Bravo Dejane.

A, drma postnatalna depresija?

Olga


TO DOCTOR WU

samo jedno malo pitanje: da li mislite da je Mesa trebao da dobije Nobelovu Nagradu?


Dervis i Smrt

bi bilo lepo prevesti.
Da li je to uopste prevodjeno? Na engleski?
Zna li neko?

Olga


Ima prevod na engleski!

Mislim da je preveo Bogdan Rakic.
A da li neko zna da li ima prevod Pekiceve "Sentimentalne povesti britanskog carstva"?


A Tvrđava?

Mislim da Englezi ne bi baš voleli da čitaju kako ih neko podyebava na način na koji su oni navikli da podyebavaju druge.


...ali to nije razlog...

...da im se ne pruži prilika. Mislim da, nažlost, nije prevedena. Tražila sam i tražila prevod da bih ga poklonila svojim prijateljima Englezima, ali izgleda da se niko nije setio da to uradi... Šteta.


Da, posebno

kad je taj neko WOG.


Postoj

Postoj na engleskom. I kvalitet je dobra. Derviš i Smrt je najtežak roman za prevodu.


hvala

Hvala :)
A gde bi se mogao naci?


Evo ovde

amazon: meša selimović

I to i "Dervis i smrt" i "Tvrdjava".


divan post

svaka cast dejane.


Gde si Budimire?

Kakvo je vreme?


Vreme sluzi, rodice

Vreme sluzi, rodice kukuruz.

Inace, Dejan mi je rasplakao Majcheta.
Prvo na postu o tati i sinu shimpanzi, a zatim i na Andricu.

Sad to treba uteshiti negde po parkovima.


aman, Budo

pa ono o malom nije trebalo da bude tužno! :-)


pa to joj i ja kazem:)))

al' ona se smeje i cmizdri i ponavlja, sto ovo dete smrdi;)

ne znam kako se to zove u psihologiji, ali to je zal za buducim vremenima. za onim sto ce tek da se desi (deca), a ona ga vec prozivljava;)


St. James' definitely

Sa svim onim guskama, ali pazi naplacuju deck chairs.
Pozdravi Nikolic!


Sve cestitke!

Tri godine nije mnogo ako se uzme u obzir kvalitet prevoda. Nazalost ne govorim portugalski da bih mogla prevod procitati, ali zato sa zadovoljstvom citam tvoje tekstove. Guzva je na poslu...ali Dejan Stankovic ima novi blog.


ovo se zove

kompliment. :-)


cestitke

nije mala stvar prevesti nobelovca, a kad se on jos zove ivo andric onda pogotovo. congratulation!

lepo od tebe sto svoj dar za pisanjem delis s nama, jer stvarno je uzivanje citati tvoje bolgove...da znas da si mi ovim citatima dao ideju da procitam ponovo "na drini cupriju"...

sta je sledece?


Ovo Dejanovo,

Quote:
A onome ko odavno nije čitao Andrića preporučujem da pročita ponovo, začudiće se koliko je to lepo i mudro i uvek na neku foru aktuelno i koliko toga novog kod njega uvek ima da se otkrije.

bih ja preformulisao ovako: Celog Andrica treba citati stalno:)


Pridruzujem

se preporuci,ali ublazavam:
ne bas stalno,toliko toga lepog i vrednog...


OK, onda ovako:

jedna od knjiga koju uvek imam pored kreveta je nesto od Andrica. (Nije jedina, to jest:))


Takodjer :))

Sve cestitke autorima ,veliki zahtevan posao.
Dobre zelje za naredne poduhvate.
Vas blog je prava uzivancija,narocito kad su mladunci u glavnoj ulozi.
Veliki pozdrav


to za mladunce mi kaže i

moja majka. Kaže: ko te zna, znao bi da si ti napisao sve i da mu ga dam nepotpisano.


Majka uvek najbolje zna

Ocigledno je i ona uradila dobar posao :))
Posebno uzivam,jer su moji odrasli,pa dok citam podsetim se kako je bilo lepo i zabavno dok su postajali ozbiljni ljudi:))


Мост уоку

присећам се тих година ,пре 35, када смо на путу ка јадрану обавезно застајкивали у Вишеграду зарад одмора возачу те успут неког мезетлука бирајући кафанче чија башта 'на мост поменути гледа' .уистину беше сваки пут то празник за очни вид ,док мени маштовитом истовремено повратак коју стооју година уназад да умишљам каколије организатор градилишта ћуприје дрину при ниском водостају делом загатио небили стуба изградио . . .па тај труд сада повезујем са радом уложеним на преводу текста нашег нобеловца на португалски.и шта рећи до,
- дејане, алал вам обома на урађеном послу


dragi svetislave

a ču li ti, inženjer, da taj most puca i da mu je neophodno da bude rekostruisan?
da se nasi i Bosanci, Hrvati i Turci (u Turskoj je svako cuo za Drina köprüsü) dogovore, pa da skupe znanje i lovu da se to dovede u red. Lep bi to gest bio.


Videh tu informaciju i ja

Neprocenjiva bi steta bila.
Zaista covek ima poseban osecaj kada gleda taj most i tu vodu


Čerevićane,

pošalji mi mail (zagubila sam prošli sa tvoj. atresom). Milim lepo.


Mašala, čestitke

na završenom kapitalnom prevodu!
Andrića veoma cenim, stoga tebi, kao i nasem blogerskom društvu "poklanjam" Letovanje na jugu.


Parabéms

Parabéms, estaba a espera!

Em galego já está á venda dende janeiro. Estou a espera de que me contacte por correio e para lhe enviar uma copia em galego.

Uma aperta e feliz 25 de avril!


ó filho,

já comprei. Porém, gostava de ter um com a tua assinatura. E foi útil para a revisora que não fazia ideia do original.
Estas de parabéns. A revisora está encantada também. Um trabalho exemplar. Para próxima manda-me em word, eu passo o corrector ortigráfico e já está. :-)

E sem apertas. Fica mal em português os dois homens a apartarem-se. :-)
(os portugas do escritório estão a delirar com a tua língua tão formosa, querem mas é mais)


drugari, da vi samo znate

kakav je ovaj galicijski! kao portugalski od pre 300 godina. Kolega Galego (Jairo Dorado Cadilla) je inace uradio fenomenalan prevod. Majstorski.


perspectivas

Ou, se o ve voce dende a perspectiva galega: o portugués actual é como será o galego en 300 anos !!!!!!

Voce tem uma popularidade inmensa! De feito, entereime do blog por uma amiga que me mandou onte um sms dicindo: conheces ao Dejan Stanković???!!!! e eu pensei que ela falaba do futebolista... é um heroe: não existe a invisibildade do tradutor e iso é todo um reconhecemento!

E os estudantes de portugués da Uni em Belgrado já estam informados....

Parabéms, admirado Dejan!


Pompa, pompa, pompa :)

Pompa pare štedi, kuću sredi :)

Bravo, bravo za našeg Dekija :)

Quote:
A onome ko odavno nije čitao Andrića preporučujem da pročita ponovo, začudiće se koliko je to lepo i mudro i uvek na neku foru aktuelno i koliko toga novog kod njega uvek ima da se otkrije.

Pa ne znam da li da te poslušam... meni je Andrić u srednjoškolsko vreme bio jako dosadan...


de si, bre, Peđa

i meni je bilo dosadno. No podsetio bih te tužne činjenice da već neko vreme nisi srednjoškolac (doduše nešto kraće od mene). Vrati se Prokletoj Avliji. Fenomenalan opis platonske ljubavi između dva istopolna prijatelja. To te možda zabavi. :-)

odoh da vozim traktor.


Dozivljaji "Cuprije"

Dejane,
Stvarno nemam namere da laskam, medjutim, ovaj blog dunjaluka valja. Imô si ga rasta i pisati. A zasto?
Bio sam i juce na ovom blogu. Cuo (i naucio) lepa iskustva (vasa) sa prevodjenjem i - pazi sad - kliknula mi sijalica o moja TRI dozivljaja "Cuprije".
Prvi dozivljaj je bio kao i Queerin (promenih li dobro ime?)DOSADNO. Naime, prvi put sam roman procitao u SRBIJI godinu-dve pred nobela. Cudio sam se sta je to toliko vredno, jer nisam mogao da razumem odnose medju ljudima - vreme uopste - o kojima roman govori.
Drugi put sam ga procitao kao nastavnik jugo-knjizevnosti u BOSNI. Dobio je sasvim drugu dimenziju: jezik mi je bio sasvim blizak (arhaizmi, turcizmi...) jer sam sad bio deo tih obicaja, ponasanja ljudi u svakom smislu. I dalje nisam mogao da prihvatim cinjenicu da u ljudima tinja zlo podele na Turke i Vlahe.
Treci put sam "Cupriju" procitao ovde, u KANADI. I tu su se tek slozile sve kockice. Ono sto romanu nisam verovao, proziveo sam: u Bosni bilo lepo, decu dobio, imao prijatelje itd., a ipak sam morao da odem. I sad mi se cini da se to sve (kao i u romanu) dogodilo nekad, nekad davno, a da se prozivelo. I prezivelo. Kao da imam hiljadu godina. I ovde mi je tek sasvim postalo jasno zasto su mi i dok sam studirao profesori govorili da "Cuprija" kroz proslost, ustvari, govori o sadasnjosti. To je - sad stvarno tako mislim - neprolazna dimenzija ovog romana (Ne volim kad kazu da je hronika. Slobodnije cu reci da je Andric sluzeci se formom hronike, podvalio teoreticarima cija je glavna ideja "Novo citanje tog i tog pisca".)
Ovde sam govorio samo o svom dozivljaju romana. O stilu itd. govorili ste vec skoro svi. Mozda bude neka druga prilika, pa cu i ja reci koju o tome.
Dejane, aferim ti bilo i za prevod i za temu sa ovog nastavka tvog bloga.
P.S. Znate li ovo (iz Bosne je):
' A jes' ćitô na Drini ćuprija?
' Ćuj, ćito!? 'Odô!


Bravo majstore!

Jesi li zadržavao turske reči u orig.? Prosto ne mogu da zamislim ćupriju (a ni ostala dela) bez otomanske melodije tih reči, koje prepliću roman kao srma?
Inače, ja na bar dve godine, redovno, ponovo pročitam Na Drini ćupriju :) Žao mi je što ne mogu da je pročitam u tvom prevodu.


Saga o Hiperionu na slovenački?

Da li to sve znači da mi ne preporučujete da krenem da prevodim Hiperion na slovenački? Onako, štosa radi...


Ma jok,

sve vredi pokušati...ja samo pitam, prosto to je jače od mene.


Malo vruce, malo 'ladno...

Dejane,
ti me stvarno zacudjujes i iznenadjujes mnogim stvarima. Raspolazes s dosta tacnih i korisnih informacija u vezi sa zivotima bitnih osoba, u tvom slucaju knjizevnika, bilo portugalskih (Pesoa), bilo nasih (Andric). Vrlo malo ljudi inace zna da je Andric dugo vremena bio podstanar na Zelenom Vencu (Prizrenska ulica) i da je tek pod stare dane, u sezdeset i sestoj godini, kad se ozenio sa svojom "Jelenom, zene koje nema", postao stanovnik tadasnjeg pocetnog dela Proleterskih brigada (danasnji Andricev Venac). Tek mu je tad dodeljen stan od strane drzave, iako je vec odavno bio akademik i diplomata u penziji.
Inace, jedva cekam da procitam "Na Drini cuprija" na portugalskom i da ga i po stilu i po dusi uporedim sa originalom. Budi siguran da cu te kao Bosanac po vokaciji pozitivno "iskasapiti", jer mi i dalje nije jasno zasto si Saramagov "Memorial do convento" preveo kao "Sedam Sunaca, Sedam Mesecina" i zasto si u njemu neka portugalska imena prevodio sa glasom "c" kojeg oni nemaju? Pomislio sam da se radi o slovoslagarskoj gresci, ali sad kad videh da u blogu uzastopno pises "jel" shvatih da je greh ipak na tvojoj dusi. S druge strane, crkvene izraze i pojmove koji se javljaju u delu si neverovatno dobro preveo. Da li se to radi o podeljenoj licnosti u telu prevodioca ili pak uticaju Pesoe?
Neko rece da je Andric dao svoje pare za izgradnju puteva, sto je totalno netacno. Andric je sve pare od Nobelove nagrade dodelio BiH bibliotekama, dakle nista fudbal, nista dzade.


tacno za biblioteke

1) Naslov (7s7s) dogovorio sa Saramagom. kad se on nije bunio, da ne kazem bas mu se dopalo, sta tebi smeta?
2) ovo za transliteraciju imena, ima tu objašnjenja koja nisu slučajna niti su porizvoljna, ali sad me malo mrzi da ti objašnjavam. A ne znam tačno ni o čemu pričaš. Uostalom ako čitaš na portugalskom, šta uopšte imaš da čitaš moje prevode, original je po pravilu bolji.
3) Prilično loše stojim s pravopisom, pa lektori imaju pune ruke posla, ali se, gle čuda, otimaju da rade moje prevode jer sam talentovan a gospođa Groza Peičić, najbolji lektor na svetu, me u više navrata kuražila da pišem. Nije loše. Pravopis se lako reši.
5) kako se piše jel? Jel da? Je l' da? jel' da?

moj zaključak je: kakvih ima, ja sam još i dobar.

Još pitanja?


Maco,

odgovor na 5., piše se - je l' da :)


amazing grace

I was blind but now I see.

Mada, kad bolje pomislim, kao kreativan umetnik mogu da ga pišem kako mi se oće. vidi mog omiljenog savremenog srpskog pisca Čerevićana. Milina jedna.


Nego šta !

Sam' ti piši :)


Od kada je krenulo

Od kada je krenulo chatovanje, sms-ovanje i forumovanje, mnogo skracenica je prihvaceno mimo pravopisa.

Na taj nacin u stranim jezicima, ali i u srpskom, radjaju se novi nacini pisanja, jos uvek neprihvaceni od strane autoriteta.

Tezi se brzem pisanju, bez gubljenja vremena na trazenje znakova interpunkcije.
Otuda se recimo mnogo cesce srece Jel od Je l' ili je li.

Tako da, Dejane, uvek mozes da se vadis na zurbu i trendove;)


Prođe mi

život u vađenju zbog ko zna sve čega. :-)


Dejane

Pa meni se bas dopalo ono sa kukavicjim jajima.
I sad mi smesno. (nemoj da menjas stav :)


под 5)

пише се 'е л' да.


Pali brate...

kakav bre Andric?! Marko Vidojkovic je tata. To je bre literatura. Sta taj Andric pise samo o Turcima. Isto k'o ovaj Kusturica, samo o Ciganima...

Nego salu na stranu. Samo bih voleo da znam na koji jezik je prevedena knjiga. Andric je najprevodjeniji pisac na svetu, ne racunajuci neke Da Vincijeve kodove i tako neko smece. Na koji jezik "Cuprija" jos nije prevedena.

Inace blog je lep, izmedju ostalog i sbog mesta gde je objavljen.


na portugalski (mi)

i na galicijski (jairo).
jel to bilo pitanje?


izvinjenje

Nisam citao prethodne komentare i nisam video da je rec o portugalskom jeziku.

BTW Andric nije ozenio "Jelenu zenu koje nema" jer je Jelena jedna poljakinja koja je u vreme Andriceve zaljubljenosti imala 16 godina. Zena koju je ozeni nema nikakve veze sa Jelenom, osim mozda u nekom emotivnom smislu.

Radi se o bibliotekama, a ne o putevima, a da nije tolika gromada od pisca i ta cinjenica bi ga ucinila da bude veliki.

Kad ce B92 da izda neke Andriceve knjige?


Izvini na smetnji i uvredi velicine...

Dejane, izvini:
1) sto sam ti isprovocirao arogantan odgovor: "kad Saramagu ne smeta moj prevod naslova, sto tebi smeta?". Hm, kako bi mi tek odgovorio da si kojim slucajem ti autor tog dela. Ne smem ni da pomislim...
2) sto te uznemiravam pitanjima na koje te mrzi da odgovaris, mada me cudi pitanje jednog prevodioca "zasto citas prevod, ako si u stanju da delo citas u originalu"...
3) sto si morao da potegnes gospodju Peicic da bi me ubedio da si talentovan, jer tvoj talenat nisam nijednom recju doveo u pitanje, samo sam ukazao na neke greske u pravopisu...
4) posto si ovaj broj preskocio, cinim isto...
5) Jelica je vec delimicno odgovorila...
S obzirom da si jasno i glasno rekao da te mrzi da mi odgovaras na moja dosta neutralna i nimalo zlonamerna pitanja, tvoj zahtev za "jos pitanja" smatram ironicnim i nemam nameru da se vise pojavljujem na tvom blogu...
Izvini jos jednom...


izvini ti qqq

mada nema bas razloga za izvinjavanje, jer nisi kako treba protumacio moj odgovor.
neko voli popa a neko popadiju, pa tako i nas dvojica. nesto ti se svidi, nesto ne. nesto ti su ucini arogantnim, nesto ne. sta ja tu mogu. kakav sam takav sam. a da gresim u pravopisu, gresim, posebno u zapetama.

svako dobro


Ili kako ono moj prijatelj rece...

...Necu da te povredim,
Hocu da te ubijem moja sujeto :-)


ja svoju

volim, pazim i negujem. :-)


da ti dodam još mrvicu...

... lep si na novoj fotografiji. :)

Quote:

Scenu kupljenja adžami-oglana, velelepni opis ljudske patnje u kome izbezumljenim bosanskim majkama otimaju decu i vode ih u janjičare osetio sam reinkarniranu na svojoj koži (doduše u ublaženoj formi prilagođenoj današnjici) pre nekoliko godina kada smo napokon popustili pritisku mojih roditelja i decu po prvi put poslali same na mesec dana babi i dedi na provod i staranje. Rastanak je bio srceparajući, baš kao da ih odvode u daleki svetli i strašni Stambol da ih nikada više ne vidimo. Elem, predamo ih mi, s rančićima na leđima i pasošima u vrećicama obešenim oko vreta nasmejanoj stujardesi (mitski Jamak) koja ih neumoljivo i bez osvrtanja odvodi u nama zabranjenu zonu aerodroma. Njih dvojica se drže za ruke, i to ne opušteno, nego negde u visini ramena, dakle u strašnom grču, a mi, ostavljeni sa ove strane one trake što čini nepremostivu granicu (poput Drine, neprelazne kao naveće more), slomljenih srdaca mlataramo rukama i pokušavamo – da im damo još nešto od sebe, koliko može da stane u dve reči, neku poslednju preporuku ili opomenu za put : »Slušaj baku i dedu« i »Nemojte da izgubite pasoše.« I u tom dramatičnom trenutku nepromišljeno izrečenim citatom vrhunske književnosti - »Rade, sine, nemoj majke zaboravit'« - rasplakah neutešnu majku svoje dece, što se može smatrati još jednim dokazom neverovatne moći umetnosti kao i njenih širokih upotrebnih mogućnosti u svakodnevnom životu.

divan pasus. koliki su dečaci? zar se ne pribojavaš da će malo ostaviti traga na njima to što putuju sami? ili je vreme da očvrsnu? kako je uzbudljivo biti roditelj.

malo mi smeta što se u priči o lepoj književnosti (o čistom duhu) provlače neki krajnje materijalistični motivi - priče o marketingu, inkeširanju lepote. to mi tako nekako prizemno zvuči, kao pad bogova sa visine, kao anđeli koji gube besmrtnost...


hehehe

ma sve pomesano, i lepo i ruzno i uzviseno i prizemno. zivot je lep zato sto je saren i raznobojan. zamisli kako bi bilo dosadno da je drugacije. :-)

a sto se klinaca tice, sad idu sami preko okeana kad treba, opusteno, opustenije nego ja sto u avionu padam u religionzi trans. Čudna su deca, mnogo brzo uče. mozgići ko sundjerčići. :-)


Tako i treba!!!

Svaka cast na obavljenom poslu... Divna knjiga, a verujem da je i prevod takav!


Prevodite na engleski?

Koliko kosta prevod po slajfni? Ako ste zainteresovani volela bih da prevedete jedan moj tekst objavljen u časposisu Knjizevnost 1994. godine.


postoji ovde jedan bloger

koji izvrsno prevodi na engleski. nadam se da ce vam se javiti ako je u mogucnosti. ja na engleski ne prevodim.


Ne znam tacno na koga je Dejan mislio

u svom postu dole (ja svakako nisam "izvrstan", u pitanju je neko drugi ), ali cu rado pokusati da vam pomognem sa prevodom na engleski.
Ja sam pisao i objavljivao knjizevnu kritiku i na engleskom i na srpskom (cak i u casopisu "Knjizevnost"), pa mislim da bih umeo da se snadjem i sa vasim tekstom. Imate moj e-mail na mom profilu, pa se javite ako vam odgovara.
Cena? Jedan dupli espreso u Beogradu, u kaficu po vasem izboru.


Tacno...

...sa sujetom se svasta moze raditi.
Ovo malocas je bio dokaz da zaista postoji zakon akcije i reakcije.
Svako dobro Dejane, cestitam na tvom uspehu i zaista uzivam u tvojim tekstovima.
A mogla bi jedna tvoja prica upravo na temu sujete.Bilo bi zanimljivo procitati je, verujem...


razmislicu o sujeti kao temi

nije losa ideja. sutra je praznik. 25 april, dan revolucije karanfila.
a svedočili smo ... ko će ga znati čemu? nekoj atavističkoj reakciji samoodbrane, odbrane voljenog čeda rođenog iz ljubavi i znaoja lica moga ili možda the straw the broke the donkey's back. tko će znat?


Ma kakav majstor, Dejan je..

POTOMAJSTOR i ne samo zato što je reč o ćupriji.


Mašala, čestitka za prevod.

Mašala, čestitka za prevod.


More,

AFERIM!


hej, dejane,

ja dva dana apstinirala od bloga, pa tek sad zavirila ovamo!

a na koji si jezik preveo andrića, španski il' portugalski? :)

i nikad više da se s njim nisi svađao, znaš :)

čestitam i poz, j.


kol'ko sam ja svatio..

.. preveo ga je na srpski:):):)


Naslov!

A zasto sve velikim slovima?


vidis

tek sada sam primetio. interesantno. jos uvek imamo pravopis pravljen po ugledu na ruski. no proci ce i to.


Ali...

...i ispod slike. :)


ne

pustas me, pa to ti je. :-)


KOGA ZANIMA

Po pravopisu Matice Srpske iz 1994, trenutno vazecem (naravno, mnogo osporavanom) pise se
JEL', JELTE, JELDA, ali JE LI.

samo toliko.


Je li,

ma jelda?


ruku na packu

jelice. siris dezinformacije. :-)


MENE ZANIMA DEJANE :)

'de si naš'o (vi'š što lepo lupam apostrofe) ono JEL' umesto JE L'.
pitam ozbiljno, jer već sat vremena vrtim isti pravopis, ali to ne nalazim, ni pod interpunkcijskim znacima (mislim na apostrof), ni kod spojenog i odvojenog pisanja reči (mislim na 63c, str. 120).

vita jela, tanak bor... :)


nisam ja

nego moja koleginica milena, koja mi je on-line konsultant po pitanjima pravopisa.

oglasi se milena!


e, stvarno, nek se javi,

a možete i na mejl. pliz. :)


lektorko

face'it, pravopis se izgleda menja pred tvojim ocima a da ti nemozes da dodjes do daha od te brzine.
to je verovatno sto se ovi 'nepismeni' opismenjavaju i uvode nova 'svoja' pravila.


ma, bindu

nemam ja nikakav problem s bilo kakvim pravopisom, ali to ne znači da imam pravo da pustim studente da ga ne uče, ili da ga uče pogrešno.

ali, ti nisi milena, čini mi se, jel tako? :)


pa nisam

ni rekla da ima neki problem.samo sam konstatovala to sto sam konstatovala.
ako zvuci, neznam cinicno ili tako nesto,izvinjam se. to je zato sto mi je takav dan a bas i nemam sta pametno da kazem.
sto se tice lektorisanja na mojim postovima,mozes slobodno.
bice mi cast.ja sam jedan od onih samoopismenjakovica...
nekako zaboravih sve iz te skole ako je ikada i bilo skole nesto se nesecam...mozda nesto kao 'bad dream'
hocu da kazem da mislim da su skole grozne...
mrzi me sad da izlazem zasto i sve to, ali bice prilike, nadam se.

'ali, ti nisi milena, čini mi se, jel tako? :)'
zao mi, nisam.

evo da pojasnim malo;
http://www.shakethetv.com/en/eric-prydz-vs-floyd-proper-education-4804


ma ne,

ne zvučiš cinično. ja samo objasnila zašto pitam ono gore.
a da lektorišem po blogu - evo, po ko zna koji put ponavljam :) - ne pada mi na pamet. to radim samo kad me neko jako nervira, a ti ne spadaš u te. :)


naravski

hvala,cujemo se.(pisemo se)


sad vidim link

pa da dodam, ja obožavala the wall, još kako, mada sam povremeno ono "we don't need no education" menjala u "we do need the education"... :)

aj, ćao


jezik je ziv

jezik je ziva stvar a pravopis konvecija koja pokusava da regulise razvoj jezika.

da je pravipis regidniji imali bismo dva jezika - govorni i pisani, a to nije prakticno.


izvinite sto kasnim

Imate to na 221. strani (u Recniku)školskog izdanja. Iz nekog čudnog razloga, u velikom izdanju to nije navedeno, čime je dat još jedan doprinos našoj opštoj konfuziji...

Pozdrav,

Milena


Čestitam.

Bravo!


Bravo!

Cestitam!


Obozavam Vase tekstove

Obozavam Vase tekstove


Dejane,

sad kad smo Te tolko ishvalili (nebrojeno puta bravo, majstore, protomajstore, svaka čast,aferim...)i kad si Ti isto toliko puta pocrvenio (po sopstvenom priznaju), postavlja se pitanje ko je od hvalilaca pročitao Tvoj prevod "Ćuprije" u rukopisu, budući da nije još uvek objavljen, a i da je objavljen ko od nas hvalilaca razume portugalski da bi mogao dati pohvalu i pokudu. Možda bi se moglo pretpostaviti da je to inercija, jer su svi Tvoji prevodi na portugalski odlični, ali to bi opet podrazumevalo da mi znamo portugalski i da smo ih pročitali. Pa zašto onda hvalimo Tvoj prevod "Ćuprije" ? Moje mišljenje: zato što lepo pišeš na ovom mestu (blog b92),Tvoj tast pravi dobro vino, naš si čovek u belom svetu itd. Ipak, pazi da nešto ne zajebeš tamo,jer u tom slučaju sve ove naše pohvale neće Ti vredeti ni po lule baguša.


ja kapiram

hvalite mi napor, hrtabrost itd.
a prevod, tu sam vise nego oprezan, kako rekoh, procesljala ga lucia, procesljala ga lektorka, sad ga cita jedan moj prijatelj knjizevnik i profa na fakultetu. dakle sve sam mere preduzeo, zato je itrajalo toliko. ako na kraju nesto i zajebem, makar niko nece moci da mi prigovori da se nisam trudio.
:-)


Kolac

Baš me interesuje kako će lektorka i drugi građani Portugalije razumeti onaj deo gde se govori o nabijanju na kolac. Znam da su oni imali inkviziciju (vrelo ulje, točak..), ali kolac? To je specijalitet sa ovih ptostora (Balkan,Mala Azija..), da ne zamere štogod Andriću (sadizam?) ili prevodiocu (Pa on je ipak Srb!) ili si Ti to malo ublažio.


ima rec

za tu pojavu. dakle, culi su. nije da nisu.


Odlicno

kao i uvek, otvoreno, toplo, zaokruzeno. Cestitam :)


Izvinite sto kasnim

Imate to na 221. strani(u Recniku) školskog izdanja. Iz nekog razloga to nisu naveli u onom velikom izdanju.

Milena


bravo...

nadam se da na drini cuprija na portugalskom zvuci mnogo zivopisnije nego the bridge over drina


zvaće se

Sobre o Drina, a ponte.

dakle: Na Drini most.
Postoji divna, milozvučna arapska reč za kameni most - alcantara, ali je tokom vekova ona u portugalskom izgubila to značenje jer se tako zove jedan kraj Lisabona, tako da smo posle određenog kolebanja odlučili da je ne staviimo u naslov jer je zaista zbunjujuća. Za uzvrat smo zadržali izvrnut red reči, poetike radi.


Zaborav

Eto, da nije Andrića i mi bi reč ćuprija ,,izbrisali" kao Portugalci alcantaru.


Bobić i ti!

E pa ne mogu da odolim! Toliko si privržen svom blogu i njegovim čitaocima da uspevaš da odgovaraš na mnogo pitanja. Naš gradski arhitetka je svoj blog ipak usmerio ka promociji i zamagljivanju očiju Beograđana, da mu ne pada na pamet da odgovara na konkretne pritužbe i predloge.

Ja sam napisao dve podugačke konkretne pritužbe, a gdin. Bobić nije našao za shodno da me udostoji odgovora...

Ja bih na jednom ovdašnjem blogu vrlo rado napisao neku kritiku njegovog bloga i tako to, ali ne smem nažalost, šta ću...

Pa, evo preporučujem ti, kao arhitekti, da odvojiš jedan blog u kom bi opisao opšte stanje beogradske arhitekture i odnos gradskog arhitekte prema istoj. Sorry što skrećem s teme, ali morao sam!


objasnjenje

ja sam streber. sve radim po propisu i svakom projektu sam privrzen dok ga radim. a sto se arhitekture tice, posebno srpske, slabo ja tu imam sta pametno da reknem.

dobra ti ono zapazanje za cupriju! ima u beogradu rospi cuprija - u prevodu kurvinski most. :-)


ima

u BG i plavi most, u prevodu plava ćuprija


Izreka

Ko ne plati na mostu, plačtiće na ćupriji! :)