Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Jezik gluposti

Zanimljiva rasprava vodjena je juče na okruglom stolu u Medija centru povodom govora mržnje. Miroljub Radojković, sa kojim sam jedini koji se na tu temu složio, osporio je zabranu govora mržnje u zakonu o informisanju, upozoravajući da to ugrožava slobode. Teza je provokativna, ali ima argumenata za nju.

To me je podsetilo da u medijima postoji možda daleko pogubniji "Jezik gluposti". Iz tog jezika proističe masovna upotreba reči "jatak" za ono što se zove "saučesnik u zločinu" - jatak ima neku herojsku auru, miris prkosa, hrabrosti i principijelnosti, a koriste ga, evo, i za one koji skrivaju monstruma iz Srebrenice. Ili, kako svi koriste "navodno", kada govore o optuženim kriminalcima, ratnim ili običnim gangsterima. Pretpostavka nevinosti ne znači osporavanje optužnice, nego prihvatanje postupka u kome sumnju, vise ili manje opravdanu, jos treba potvrditi. Ono "kako se navodi", moje kolege koje govore jezikom gluposti prebacuju u "navodno", glupo ne razumevajući da ta reč u srpskom nosi značenje ozbiljne neverice, visokog stepena sumnjičavosti da je nešto tačno. Bedastoće su u zenitu kada o najgorim kriminalcima govore kao o biznismenima, što je, recimo, bilo posebno upečatljivo nedavno povodom ubistva onog nesretnog policajca-svedoka za ubistvo Arkana, kada su svi osumnjičeni bili samo imenovani, a Andrija Drašković na RTS nazvan "poslovnim čovekom".

O jeziku u medijima, ali i medijima samim, Medija centar je pre oko 2 godine objavio knjigu lektorke Vremena Sandre Šare "Kako pisati za novine". Tekst koji me je, između ostalog, uverio - i to relativno lako - da treba prihvatiti ženski rod u tradicionalno muškim profesionalnim imenicama, sa lingvističkim argumentima, nasuprot ideoloških koje feministkinje i feministi, isto kao i šovinistkinje i šovinisti koriste, može sa download-ovati sa datog linka.