Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Informativni Aikido

U japanskoj borilačkoj vestini Aikido koristi se manje rafinirana energija protivnika da bi se taj protivnik pobedio.

Da li će i kako nova generacija umrežavanja iskoristiti potencijalnu energiju naše letargije da nas obrazuje i gurne u akciju na nacin prema kome je prva generacija Interneta samo vrh ledenog brega?

Tehnologije su iza ćoška i ostala je jos samo “poslednja milja”.

Da bi naučio nešto novo pre prve Internet revolucije radoznao čovek je morao ili da ima pristup drugim ljudima od znanja ili dovoljno vremena za istražvanje i čitanje često većih količina materijala nego što je potrebno, a da bi se selekcijom izdvojilo ono najkvalitetnije. Internet, milijarde web stranica, search engines, elektronska pošta, grupe, blogovi i ostalo su to promenili.

Osnovna snaga Interneta je u postavci da je centar sveta potrošac informacija; ne autor. Intelektualna letargija može da se porazi samo ako možemo da dobijemo ono što hoćemo, kada to hoćemo i na relativno efikasan način.

Prva generacija Interneta je uvezala potrosace i autore na nacin koji je za „red velicine“ produktivniji od prethodnog. Sledeća generacija Interneta ce napraviti jos veći relativni skok u produktivnosti. Ako se ne zaboravi razlika između podataka i informacija, gde je informacija podatak sa „ugradjenom“, relevantnom i eksplicitnom semantikom (može i implicitna semantika ako nam browser ili neka druga aplikacija radi čitljivu transformaciju), šanse su da će taj skok biti dramatičan.

Letargija na koju ja mislim dolazi u raznim formama. Ona forma što je skoro svima nama prepoznatljiva je kada bez cilja vrtimo TV kanale, i ništa nam ne privlači pažnju, ili se „motamo“ po kući bez jasnog cilja.

Evo kako tehnologija može da pomogne.

  1. U osnovi ce mreže postati semantičke. Tj sa većom verovatnoćom će nam pretraživanje dati tačno ono što tražimo. Ta verovatnoća će i dalje rasti tako sto će pretraživanje imati informaciju o tome ko smo mi i kakav nam je profil. Taj profil će biti sve precizniji što vise koristimo mrežu. Tako će linkovi „embeded“ u tekstu koji čitamo (ponekad i sam tekst) biti različiti raznim čitaocima. Tj tekst će biti „aktivan“ i u realnom vremenu prilagođen čitaocu. Dalje, sadržaj će biti kompozitni. Mi ćemo čitati jednu stranicu no razni delovi te stranice će dolaziti iz raznih izvora.

  2. Svi ćemo imati broadband. Tj sa propusnom moći mreže se desava slično onome sto se dešava sa snagom procesora, duplira se na periodičnoj bazi. Uopšte, zahvaljujući 3G i WiFi-u propusna moć će postati sve prisutna. Nekome će se ovo desiti pre, nekome kasnije pa će se tako desiti i Srbiji. Iako nemam neku racionalnu, promišljenu osnovu za preveliki optimizam ja sam veliki optimista i svaki put kada dođem u Srbiju imam utisak da se tamo napreduje velikim koracima.

  3. TV će se „umrežiti“. Konvergencija TV-a, kompjutera i mreže ide sporije nego sto to tehnologije dozvoljavaju. U abstraktnom (pa neminovno i pomalo jeftinom, lenjom) smislu TV je velika „masa“ pa tako Njutnov zakon o inerciji radi svoje. Ipak, digitalni TV je „promrdao“ i skoro sigurno možemo ocekivati ubrzanu integraciju.

  4. Biblioteke (znanje) idu online. Već sada za mnoge važi pravilo da ako ne stave ono sto imaju na „prodaju“ online slabo će prodavati. Za one kvalitetnije autore to možda još ne važi no tržišne sile će neminovno uraditi svoje.

  5. Softverski paketi za automatsko prevođenje sa jednog jezika na drugi kao i oni za sažimanje, destilaciju teksta su odavno prešli granicu između istraživačkog i konkretne primene.

  6. Okolina ce uopšte postati „pametna“ (smart environments). Tj znaće ko smo, gde smo a ponekad imati i dobru ideju zašto smo tu gde jesmo.Sintaktički će se komunikacija sa „mrežom“ uprostiti i postati efikasnija. Najinteresantniji je speech/voice interface. Jednostavno ćemo reći šta nas interesuje i sa velikom verovatnoćom dobiti kvalitetan odgovor.

  7. Uopšte, mnogi koncepti ce se formalizovati u formama ontologija i te ontologije ce biti jezički neutralne.

I tako ću ja jednog dana, kasno uveče, sedeti i vrteti TV kanale, ništa mi nece privući pažnju pa ću (bez ustajanja iz fotelje) zamoliti „mrežu“ da me nauči, na primer, šta su koreni romanticizma i dobiti kvalitetan odgovor prilagodjen mom znanju.

Što se tiče praktične strane ovih gore tehnologija: u svetskoj ekonomskoj trci R&D zauzima prominentnu poziciju i EC odvaja velika sredstva za istraživanje i razvoj. Sve gore navedene tehnologije su u grupi vodećih prioriteta. Po pravilu srpske institucije jedva da pokazuju interesovanje da se ukljuce u evropsku saradnju pa tako povecaju šanse da budu dobro finansiran deo interesantnih R&D projekata. Za one koji nisu znali kako doći do resursa (što novčanih, i ovaj novac ne mora da se vraća, što institucionalnih) dobar je link   http://ec.europa.eu/research/future/themes/index_en.cfm ili Google povrh “FP7”, “IST”, “Cordis”, “ICT” itd.