Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Porezi – u razvijenom svetu

Recimo da ne znate ništa o porezima. Totalni laik. Pretpostavite da ste dobili domaći zadatak da ocenite poreski sistem u Srbiji. Šta bi bio vaš prvi korak? Ono što bi meni prvo palo na pamet je: ima li negde neki primer uspešnog poreskog sistema, pa da uporedimo. A vama? Pa kakav je naš poreski sistem u poređenju sa poreskim sistemima na razvijenom zapadu?

Probaću da ovo izvedem krajnje pojednostavljeno i bez nepotrebnih detalja. I bez detalja, tekst je dovoljno komplikovan. XoX je pomenuo u jednom od prethodnih blogova, da su poreske olakšice na zapadu velika i interesantna tema. Ovaj opis će se zadržati na osnovnim komponentama i ostaće bez diskusije o olakšicama.

Odabrao sam dva primera: Kanada i UK. Zašto baš ova dva? I jedna i druga imaju besplatno školstvo, osnovno i srednje, i besplatno zdravstveno osiguranje za sve građane, pa su tim i veoma bliske onome što građani očekuju i od srpskog sistema. I jedna i druga država su ekonomski izuzetno uspešne i deo G7. Jedna je u Severnoj Americi, druga u EU. Kanadski poreski sistem poznajem dobro i on je i detaljnije objašnjen. UK manje, nikada tamo nisam plaćao porez :)

Glavni izvori prihoda uspešnih zapadnih država su:
- Porez na dohodak – income tax
- Porez na imovinu / prebivalište – property tax / council tax / local tax
- Korporativni porez – corporate tax
- PDV – VAT, u Kanadi se zove GST + PST i nije potpuno isto što i PDV, ali je vrlo slično
- Akcize, carine, administrativne takse, licence, koncesije ... – ovi prihodi nam za ovu diskusiju nisu interesantani

Porez na dohodak je progresivan. Princip iza ovog poreza je sledeći: tržište je zajedničko dobro društva. Bez svih nas građana zajedno, nema ni tržišta. Njegovo postojanje je preduslov da iko išta zaradi. Ako crpite malo iz tog zajedničkog dobra, taman toliko koliko vam treba za život, plaćate ništa ili malo. Ako crpite više, plaćate više. Ako crpite jako puno, plaćate jako puno.

Kako definišemo malo, više i jako puno? Prosečna plata je dobar pokazatelj.

Ovaj porez je lako utajiti, a teško otkriti. Dovoljan je dogovor između zaposlenog i poslodavca. Verovatnoća dogovora eksponencijalno raste sa veličinom kolača koji bi se na takav način mogao podeliti.

Porez na imovinu se plaća za sve troškove da živite tu gde živite. Porez na imovinu je prihod lokalne samouprave i određuje se kao procenat vrednosti imovine koja se određuje po raznim metodama, zavisno od zemlje. Najčešći je: tržišna vrednost nekretnine koju svake godine određuje lokalna poreska uprava zavisno od lokacije i drugih faktora koji utiču na vrednost. Iz ovog poreza se pored lokalne samouprave (države) finansiraju i lokalna policija, osnovne i srednje škole, odvođenje smeća, uređenje okoline, parkova, igrališta, puteva, staza ...

Ovaj porez je nemoguće utajiti.

--------------------------------------------------------

Kanada

http://www.cra-arc.gc.ca/tax/individuals/faq/taxrates-e.html

Porez na dohodak

Za poreskog obveznika u provinciji Ontario važe sledeći nivoi oporezivanja (tax bands):
- za sva primanja do 20% prosečne plate, porez je 0%
- za sva primanja od 20% do 1x prosečna plata, porez je oko 21%
- za sva primanja između 1x i 3x prosečna plata, porez je oko  31%
- za sva primanja preko 3x prosečna plata, porez je preko 40%

Većina ljudi ima primanja do prosečne plate. Ogromna većina do 3x prosečna plata.

Na porez se dodaju doprinosi koji iznose 14.57% od bruto plate i njihov deo plaća zaposleni (6.89%), a deo poslodavac (7.68%). Doprinosi se plaćaju samo na drugi nivo, primanja od 20% prosečne plate do prosečne plate. Oni plaćaju za sledeće benefite:
- državna penzija - CPP- Canada Pension Plan - PAYG ili II stub penzionog osiguranja – 4.95% + 4.95% = 9.9%
- osiguranje u slučaju gubitka posla. – 1.94% + 2.73% = 4.67%
- osiguranje u slučaju smrti, invalidnosti itd.

Nema doprinosa za zdravstveno osiguranje. Zdravstvo se ne finansira iz plata. Ono je dostupno svima i finansira se iz budžeta, znači svih poreskih primanja zajedno.

Prvi stub penzionog osiguranja, OAS – Old Age Security, daje penzije iste za sve i dostupan je svim građanima koji su stariji od 65 godina. Za sve. Finansira se iz budžeta. Ova penzija je oko 13% prosečne plate. Bez obzira da li ste ikada u životu radili ili ne. Ova penzija nije dovoljna za život. Na nju se dodaje penzija II stuba (CPP) i privatna penzija iz III stuba.

Za one penzionere koji nemaju dodatne penzije II i III stuba, postoji dodatak, GIS – Guaranteed Income Supllement, pogodili ste opet za sve. Ovaj dodatak dovodi minimalna primanja za jednog penzionera koji nema druga primanja i koji živi sam na oko 1/3 prosečne plate. Zašto na taj nivo? Zato što je u Kanadi to dovoljno za život jednog čoveka koji živi sam: da iznajmite stan, platite vodu, struju, telefon, TV, imate za hranu, odeću i nešto i za trošenje. Za bračni par penzionera, dve penzije i dodaci iznose oko 50%-60% prosečne plate.

Na sve penzije se plaća porez po istoj skali. Na penzije se ne plaćaju doprinosi. Na dodatke, koji su forma socijalne pomoći, se ne plaćaju ni porezi ni doprinosi.

Ako se odlučite da uplaćujete u privatni penzioni fond, III stub, ono što uplatite je oslobođeno svih poreza i doprinosa. Njih plaćate kad odete u penziju, pa počnete da koristite te pare koje ste odvojili.

Na kraju svake godine, svaki građanin popuni formular u kome deklariše sve svoje prihode (od zaposlenja, od kamata, od rasta akcija i drugih investicija – kapitalna dobit) u toku godine i pošalje ga Poreskoj Upravi. Preko 20 miliona prijava.

Porez na imovinu zavisi od lokalne samouprave (to je njen prihod) i iznosi u proseku oko 1% tržišne vrednosti imovine. Prosečna vrednost stana/kuće u Kanadi je oko $200.000. Iz ovog poreza se pored lokalne samouprave (države) finansiraju i lokalna policija, osnovne i srednje škole, uređenje okoline, parkova i puteva ...

Iako ovaj porez plaća vlasnik nekretnine, kuće ili stana, ukoliko je nekretnina rentirana, ovaj porez vlasnik uključi u cenu rente, tako da je praktično plaća onaj koji je koristi/stanuje u njoj.

Nema poreza na prenos apsolutnih prava.

Za prosečnu porodicu, ovaj porez na godišnjem nivou iznosi oko $3.000

Korporativni porez je sa 27% spušten na 23% u poslednje 4 godine. Naravno, oporezuje se profit.

PDV – oko 15%

U Kanadi, svi ovi porezi finansiraju:
- državnu upravu, diplomatiju, policiju, sudstvo, vojsku
- zdravstvo za sve - i zaposlene i nezaposlene i one koji nikada nisu radili i emigrante koji su tek ušli u zemlju i njihove roditelje koji su kasnije dobili priliku da im se pridruže
- školstvo za sve - i knjige su vam plaćene, i olovke, treba samo dete da dovedete u 8:30 i dođete po njega u 15:30 :)
- i još i I stub penzionog osiguranja za sve
- i još i wellfare: socijalna davanja za ljude bez posla

Ovaj poreski sistem nije idealan. On je samo izbalansiran. Ljudi osećaju da je pravedan. Naravno hteli bi da plaćaju manje. I to nameću političarima kao glavnu ekonomsku temu. Siva ekonomija je ispod 10% GDP-a i 1% stanovništva. Država ima posla sa njima, a ne sa celim društvom. Uspešni ljudi su pošteni ukoliko se ne dokaže suprotno.

--------------------------------------------------------

UK

Zahvaljujem Vladimiru koji je u jednom od prošlih blogova, poslao ove linkove o poreskom sistemu u UK.

Vidi link

Porez na dohodak je progresivan.

- za sva primanja do 15% prosečne plate, porez je 0%
- za sva primanja od 15% do 20% prosečne plate, porez je 10%
- za sva primanja od 20% do 1.5x prosečna plata, porez je oko 30%
- za sva primanja veća od 1.5x prosečna plata, porez je oko 40%

Na porez se dodaju doprinosi , NI – National Insurance, koji iznose 11% od bruto plate. Doprinosi se plaćaju na primanja do prosečne plate. Oni plaćaju za sledeće benefite:
- državnu penziju
- osiguranje od gubitka posla
- osiguranje u slučaju smrti, invalidnosti itd.
Ukoliko zajedno sa poslodavcem uplaćujete posebno za privatnu penziju, doprinosi su manji.

Nema doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ono se ne finansira iz plata. Ono je dostupno svima i finansira se iz budžeta, znači svih poreskih primanja zajedno.

Porez na imovinu, u stvari njegov ekvivalent, lokalni porez, se plaća za sve troškove da živite tu gde živite. Zove se Council Tax. Porez na imovinu zavisi od lokalne samouprave (to je njen prihod) i iznosi oko 1-1.25% vrednosti imovine. Evo i primera za Cambridge.. Prosečna vrednost stana/kuće u UK je oko 170.000 funti.

Ovaj porez plaća onaj koji koristi nekretninu, kuću ili stan, tj. onaj koji stanuje u njoj.

Postoji porez na prenos apslutnih prava i on je 0% za nekretnine jeftinije od 125.000 funti. Za prosečnu nekretninu od 170.000 funti on iznosi oko 0.25%. Ovaj porez raste kako raste cena nekretnine. U suštini, on predstavlja formu poreza na luksuz.

Za prosečnu porodicu, ovaj porez na godišnjem nivou iznosi 1.500 – 2.000 funti.

Korporativni porez je progresivan:
- do 300.000 funti profita je 19%
- između 300.000 funti i 1.500.000 funti je 0%
- preko 1.500.000 funti je 30%.

Naravno, oporezuje se profit.

PDV – oko 17.5% - VAT – Value Added Tax

--------------------------------------------------------

Srbija

Porez na dohodak:
- za sva primanja do 20% prosečne plate, porez je 0%
- za sva primanja od 20% do 3x prosečna plata, porez je oko 12%
- za sva primanja između 3x i 6x prosečna plata, porez je oko  22%
- za sva primanja preko 6x prosečna plata, porez je preko 27%

Do 2007, ovaj porez je bio 14% na sva primanja do 4x prosečna plata, a preko nje 24%.

Na porez se dodaju doprinosi koji iznose 35.8% od bruto plate i njihov deo plaća zaposleni (17.9%), a deo poslodavac (17.9%). Doprinosi se plaćaju na primanja do 5x prosečna plata. Oni plaćaju za sledeće benefite:
- penziju – 11%+11% = 22%
- invalidsko osiguranje
- osiguranje u slučaju gubitka posla 0.75%+0.75%=1.5%
- zdravstveno osiguranje 6.15%+6.15%=12.3%

Ako niste uplaćivali doprinose nema ni penzije.

Zdravstveno osiguranje, umesto iz budžeta, se finansira iz plata.

Ako ne uplaćujete doprinose, nema ni zdravstvenog osiguranja.

Porez na imovinu je progresivan. Kad se uzme u obzir amortizacija i olakšice na članove domaćinstva, prihod od ovog poreza gotovo da nestane.

Za prosečnu porodicu, ovaj porez na godišnjem nivou iznosi oko 2.000 din.

Poreza na prenos apsolutnih prava je 5%.

Korporativni porez je 10%

PDV –8% i 18%

--------------------------------------------------------

Gde je Superhik?

- Porez na dohodak je manji u Srbiji nego u Kanadi i UK i stepenice su manje.
- Doprinosi su ogromni.
- Doprinosi se plaćaju do 5x prosečna plata. U Kanadi u UK do oko 1x prosečna plata.
- Zdravstveno se plaća iz doprinosa, tj. kao procenat plata.
- Doprinosi za penziju su preveliki jer finansiraju državni dug prema penzionerima, tj. nepostojeće fondove penzionog osiguranja.
- Zbir poreza i doprinosa je nerazumno veliki za ogroman broj građana. Posledica: siva ekonomija.
- Porez na imovinu je, kroz olakšice, gotovo nepostojeći.

--------------------------------------------------------

Internet je super stvar i ovde smo se našli iz raznih delova sveta. Tako da ću zamoliti sve koji poznaju poreski sistem u zemljama u kojima žive, zato što ih plaćaju :), da napišu komentar i podele informacije sa svima. Francuska, Nemačka, Švedska ...

Saša


stvarno?

Quote:
Ako ne uplaćujete doprinose, nema ni zdravstvenog osiguranja

koliko znam, ne zaposleni imaju prava na zdravstveno po tom osnovu (uplacuje ili drzava ili ko?), studenti na osnovu toga sto studiraju, penzioneri na osnovu toga, i uglavnom su svi pokriveni. jel imas podatak koliki je udeo stanovnistva koji nema zdravstveno osiguranje?

i jos me interesuje, da li zaposleni placaju osiguranje za slucaj ne zaposlenosti i kako se cela ta stvar administrira, odn. odakle dolaze pare koje se isplacuju onima "na birou"?


Zdravstveno

Hvala na ispravci. Tvrdnja: "Ako ne uplaćujete doprinose, nema ni zdravstvenog osiguranja" nije tačna.

Hteo sam nešto drugo da kažem.
Zdravstveno dobijate preko plate ili tako što ste prijavljeni kao nezaposleni. Ne kao građanin/građanka. Deca i studenti dobijaju overenu zdravstvenu knjižicu preko roditelja.

Ako nećete da se prijavite kao nezaposlen, a ne plaćate doprinose, nema zdravstvenog. Morate posebno da ga platite. Npr. veliki procenat od 800.000 Roma u Srbiji nema nikakvo zdravstveno.

Penzioneri plaćaju zdravstveno preko penzija, tj. odbija im se oko 10% od penzije za zdravstveno.

U doprinose je uključeno osiguranje u slučaju gubitka posla od 1.5%. Služba za zapošljavanje vam od tog novca godinu dana nakon gubitka posla isplaćuje određeni procenat plate. Nakon toga ništa.

Saša


Ogroman broj...

... ljudi u Srbiji nije obuhvaćen zdravstvenim osiguranjem. Radi se o masi prividno nezaposlenih ljudi koji sticu prihod na neki od sledecih nacina: rad na crno, rad na crno ili rad na crno. Ne prijavljuju se kao nezaposleni jer to nisu, ili nemaju vremena da to učine.

Takodje, pripadnici tzv. slobodnih profesija, da bi ostvarili pravo na uživanje zdravstvenog osiguranja odnosno overiti svoju zdravstvenu knjižicu moraju platiti do tada dospele obaveze. Dakle, ako ne platiš doprinos na vreme, ne razboljevaj se, neće ti biti overena knjižica. Bez obzira što ćeš kasnije ionako morati platiti.


"Problem" sa tvojim

"Problem" sa tvojim tekstovima je sto ne ostavljas mesta polemici. Moze da se doda ako bas neko hoce da cepidlaci, tesko da ima da se oduzme.


Nije baš

Evo sporimo se oko flat tax :)

Saša


Dobar tekst

Dobar tekst, Saša! Kada je Kanada u pitanju, moglo bi se dodati par stvari:

  • Zdravstveno osiguranje ne pokriva baš sve (npr. zubara).
  • Zdravstveno osiguranje nije besplatno u celoj Kanadi (mislim da je besplatno jedino u Ontariju).
  • Kanada je ogromna zemlja podeljena na 13 federalnih jedinica (provincija i teritorija), tako da postoji određena šarolikost u porezima i cenama.
  • Cene nekretnina u Kanadi puno variraju od lokacije do lokacije. U nekim gradovima za tih prosecnih 200000 ne možete kupiti ništa, negde se može kupiti jako puno. Obično su mogućnosti zaposlenja i plate veće tamo gde su i nekretnine skuplje, ali to ne mora biti pravilo.
  • Porez koji plaćaju korporacije takođe varira od prihoda koji ostvaruju. Mala preduzeća u određenim delovima Kanade uživaju značajne poreske olakšice, pa njihov porez može da bude npr. 17%
  • Bezgotovinsko plaćanje omogućuje poreskim vlastima bolju kontrolu i obeshrabruje utaje poreza. Takođe, kazne za utaju poreza su dosta oštre.

Kada je Srbija u pitanju, poslodavci su bespotrebno opterećeni prevelikim doprinosima i nisu stimulisani da prijavljuju radnike. Takođe, gotovinsko plaćanje otežava kontrolu.


Poreski detalji

Sve tačno osim dela da je samo u Ontariju zdravstveno besplatno. Osnovno zdravstveno (bez zubara i nekih drugih stvari) je dostupno u skoro svim provincijama. Da li znate gde nije? Alberta?

Pokušao sam da pojednostavim stvari u glavnom tekstu. Pojašnjenja u komentarima su dobrodošla.

Saša


Kanadsko zdravstvo

Jeste dostupno, ali se u vecini provincija placa mesecna premija (nesto manje od $50 za pojedinca, nesto ispod $100 za porodicu, varira od provincije do provincije). Znam da se premija placa u Alberti, Britanskoj Kolumbiji i Kvibeku, a da se ne placa u Ontariju. Za ostatak Kanade ne znam.


Kupim

plac, 4000 kvadrata,
kupim materijal za gradnju kuce i ostalog
platim obavezne poreze
i krenem da gradim
zavrsim gradnju
smestim se u kucu
i onda placam porez
na sta?

na moj plac?
moju kucu?
na vazduh?

zanima me zasto visa klasa u razvijenim zemljama placa manji porez?


Porez na imovinu

Plaćate porez da živite tu gde živite. Plaćate za lokalnu upravu, lokalnu policiju, lokalno školstvo, održavanje puteva, parkova ...

Sve ovo košta. Kako bi vi da platite ove troškove?

Sistem koji je razvijen je procenat od tržišne vrednosti nekretnine. Znači procenat od vrednosti zemlje i kuće na toj zemlji.

Kako ste zaključili da viša klasa plaća viši porez?

Saša


U UK se lokalni porez ili council tax

U UK, lokalni porez ili council tax (prvobitno poznat kao poll tax), se plaća na opštinskom nivou i njegova visina zavisi od
(a) opštine (bogatije opštine sa većim procentom onih koji placaju ovaj porez imaju nižu stopu, a u Londonu po pravilu nižu stopu imaju opštine sa konzervativnom većinom),
(b) vrednosti nekretnine (postoje, mislim, četiri nivoa, što je vrednija nekretnina, viši je iznos council tax-e).
Ovaj porez se plaća samo na onoj opštini gde je glavna adresa, t.j. ne plaća se na svaku nekretninu koju neko poseduje. Ako se stan izdaje, stanar plaća council tax. Za prazne stanove, opština ne ubira ovaj porez.
Kao što kažete, ovaj porez se plaća za održavanje i unapređivanje lokalne infrastrukture i usluga (napr. policije).


... kao i za penzione

fondove i službena putovanja onih koji su na budžetu councila. Taj segment poreskog sistema u UK je prilično murky.


Porez na imovinu u Kanadi

I u Kanadi je isto za (a) i (b). Zbog jednostavnosti, ja sam izveo prosečne brojeve za prosečnu nekretninu i prosečan lokal :)

Postoji interesantna ideja među Zelenim da se ovaj porez ne naplaćuje na vrednost nekretnine, već na površinu zemljišta koje zauzima. Princip je po meni utemeljen: zemljište je zajednički resurs i na njega treba plaćati porez. Ko koristi više zemljišta, treba da plati veći porez. Njegova primena i efekti na ekonomiju su znak pitanja jer još niko nije pokušao da ga uvede.

Saša


u Canadi

najveci deo cene nekretnine otpada na zemljishte,
pa su oni tu ideju o zajednichkom resursu reshili tako.


Primer za Zelenu taksu

Ako imate dva placa iste veličine, downtown Tornoto, na jednom placu parking, na drugom višespranica, na praking plaćate skoro ništa, na višespratnicu ogromne iznose.

Poenta Zelenih je da se time destimuliše gradnja i pomaže spekulantima. Kupe zemljište, drže ga dovoljno dugo dok ne postane interesantno za gradnju, naprave praking ili ostave praznim, čekaju da cena poraste zbog nedostatka zemljišta ...

I Beograd ima sličan problem. Trebaju nam strani trgovinski lanci da razbiju trgovinski monopol. DO zemlje ne može da se dođe, spekulanti pokupovali, čekaju i traže ogromne iznose. A njihov trošak nikakav.

Saša


pa dobro-da,

uvek ima taj iza scenario, stanovi u TO su u principu
loshija investicija, poshto su cene za svaku pristojnu lokaciju i opremljenost prilichno visoke, a triki je i cena redovnog odrzavanja, koja je nekad skoro u visini morgidza.Cena zemljishta,(narochito eksluzivnih lokacija)stalno rastu, tako da je ulaganje u kucu,(zamljishte na kojoj je), uvek dobitna kombinacija.


A propos stranih trgovinskih lanaca

A propos stranih trgovinskih lanaca, nikako se ne bih složila sa vama.

U UK skoro da više nema nezavisnih radnji, restorana ili knjižara i upravo to je monopol na delu. Svaka glavna ulica ili shopping centar su isti. Usluga je prosečnog kvaliteta, a onaj ko vas poslužuje će vrlo verovatno biti sveže pristigli Istočnoevropljanin kome se mora govoriti sporo.

Za to vreme u Parizu, "patron" sedi u svom restoranu i lično provera da je gost zadovoljan, knjižar zna svaki naslov koji prodaje, a o francuskim pekarama i da ne govorim.


Privatne radnje

Mislim da ne treba brkati te dve stvari. Nama treba konkurencija. Bez nje nema jeftinije. Posao države je onda da se bori protiv monopola, kartela itd. U Severnoj Americi je konkurencija nemilosrdna. To direktno utiče na cene. Pozitivno.

Češka vas na primer demantuje. Tamo su upravo strani lanci doveli do značajnog smanjenja cena. U Pragu su cene prehrambenih proizvoda 20-50% jeftinije nego u Beogradu. A plate su ime 2-3 puta veće.

Pitanje malih radnji je mislim drugačije. One ne mogu da se takmiče sa velikim lancima i to na nivou robe široke potrošnje. Zato moraju da se specijalizuju. Idu na malo imućniju klijentelu, fokusiraju se na skuplje proizvode koji se ne mogu nabaviti u velikim lancima. Mislim da su njihovi vlasnici najveći krivci za njihovu propast. Nisu bili u stanju da se prilagode tržištu. Hteli su i dalje da prodaju mleko, brašno, šećer i ulje i bilo im čudno što nisu konkurentni.

Saša


Poreza na nekretnine u Nl.

Vlasnička tarifa:
Najlakše objasniti na primeru:

Vrednost kuće € 247.000.-
Faktor deljenja 2.500
Stopa poreza € 2.13.-

247.000/2.500 = 98 x 2,13 = € 208.- godišnje.
Spada u opštinske poreze i čini oko 8% opštinskog dohotka.
Od 1 januara 2006 plaćaju samo vlasnici nekretnina,korisnici
stanari (oni koji iznajmljuju stan) NE PLAĆAJU OVAJ NAMET.

Tarife income tax:

do 65 god. od 65 g.
1. Od € 0 do 16.893 34,40% 16,50%
2. € 16.893 do 30.757 41,95% 24,05%
3. € 30.747 do 51.762 42% 42%
4. € 51.762 i više 52% 52%
Ovaj porez odnosi se na sve "normalne" prihode od rada (plata)
prihod od preduzeća ili primanja po osnovi narodnih osiguranja
invalide,penzije,naknada za nezaposlenost ili socijalno.
Narodno osiguranje obuhvata SVE PRIRODNE OSOBE koje žive (legalno) na teritoriji države i regulisana su tarifom 1 i 2.


Porezi u Nl.

A šta čini ostalih 92% opštinskog dohodtka?

Šta znače dva različita procenta za svaki od 4 nivoa koje ste naveli?

Saša


Porezi u Nl 2

Ostatak se popunjava raznim "taksama" na izdavanje dokumenata koji su potrebni gradjanima,opštinskim porerima na kanalizaciju
i odnošenje smeća ( u Nemačkoj "neben kosten) koji su izuzetno visoki oko € 500 po domaćinstvu godišnje i budžetskom preraspodelom državnih poreza.
Lavovski deo opštinskog budžeta finansira država kroz subvencije ili prostom preraspodelom sredstava što je u skladu sa raznim zakonskim obavezama države kako prema stanovništvu tako i prema
opštinama kao ižvršnim organima iste.
Sve stoji na engleskom www.dutch.tax. i ostali.
Uzgred budi rečeno malo je poznato da je Holandija taxheaven pošto favorizuje strane ulagače a broj Postbox firmi prelazi 30.000.
Fiskalno zakonodavstvo je veoma komplikovana materija podložna stalnim promenama.

Dva različita procenta se odnose na godine starosti,kolona sa višim procentima je do 65 godina starosti a kolona sa nižim procentima od 65 godina pa naviše


Erata porezi u Nl.

Umesto www.dutch.tax
treba da stoji: www.dutchtax


Kupim 1

U "normalnim" zemljama gde postoji država:
vi kupujete gradjevinsko zemljište na kojem je uradjena infrastruktura.
Putevi,ulice,telefon ulično osvetljenje,autobuske stanice,kabliranje,struja internet,zelene površine itsl.
Na NEKOM DRUGOM ZEMLJIŠTU NIKO PAMETAN NE BI GRADIO (OSIM U SRBIJI).Isključeno je samovlašće i ZA SVAKU NEKRETNINU JE UNAPRED POTREBNA DOZVOLA ZA GRADNJU.
DOZVOLE ZA GRADNJU IZDAJE DRŽAVA NA OSNOVU URBANISTIČKOG PLANA.
U TKZV.DRŽAVAMA BLAGOSTANJA O NARODNOM STANOVANJU SE BRINE MINISTARSTVO NARODNOG SMEŠTAJA = STANOVANJA u zajednici sa ili bez MINISTARSTVA NARODNOG ZDRAVLJA.

U "modernoj" Srbiji reč MINISTARSTVO NARODNOG ......
NE POSTOJI.Ni prošla a ŠTO JE JOŠ GORE NI SADAŠNJA VLAST NIJE OTKRILA DA POSTOJI NAROD O KOME SE TREBA BRINUTI?

Pošto vlast nije još otkrila NAROD a valjda ni činjenicu da taj narod treba da stanuje u normalnim stambenim jedinicama koje norme su odavno donete u EU,ali je otkrila da može da naplati porez na nekretnine (proizvoljno) a infrastrukturu da naplati iako ne postoji onda.....

VOLKSGEZUNDHEID ODER VOLKSWIRTSCHAFT ODER VOLKS....
DAS HABEN WIR NICHT.

WIR HABEN ABER MACHT UND BRAUCHEN NICHTS WEITER.VOLK NIE DAVON GEHORT...


Zanimljivo...

Zanimljiv tekst koji lepo prikazuje šta se sve može zaključiti jednostavnim upoređivanjem.

Primetio sam da je 0% u sredini za korporativni porez u UK. To je greška ili ne?

@Mirko Kontic: Gde piše da viša klasa u razvijenim zemljama plaća manji porez?


Poreska olakšica

Zašto su zaključili da je dobra i šta podstiče, ne znam. Ako neko zna, nek' se javi.

Saša


Porezi, komentar

1. Poreske olaksice sam spomenuo jer ono sto je stopa poreza, najcesce nije i ono sto se redovno placa. Kada pricamo o procentima, zanimljivo je videti sta se zaista i placa (realno stanje). Npr. korporativni porez u Kanadi je po mom skromnom misljenju ogroman, preveliki, ali ako se u jednacinu uvedu olaksice za investicije, sponzorstva, CSR, koznastajos, interesuje me na sta na kraju realno izadje. U tome je stvar, jer 23% je stvarno mnooogo...

2. Licno ne mislim da je progresivni porez dobra stvar. Uzimanje od onih koji su nesto napravili, SAMO zato sto su uspesni, smatram neopravdanom pljackom. Bogati ionako placaju MNOGO vise u apsolutnom iznosu prosto zato sto im je osnovica veca, dodavati na to jos procente je po meni potpuno neopravdano. Posledica je da najbogatiji ili nemaju mesto boravka u toj zemlji nego u raznim Monacima, a da svoju licnu imovinu na razne nacine registruju kao korporativnu i time smanjuju osnovice i poreze. I to spada u gorepomenute olaksice i pricu o realnom stanju... Dal je neko lud da 40% onoga sto zaradi pokloni drzavi? I da li Srbiji treba takav poreski sistem da bogati odlaze ili da dolaze?

3. Napisali ste za UK:
Korporativni porez je progresivan:
- do 300.000 funti profita je 19%
- između 300.000 funti i 1.500.000 funti je 0%
- preko 1.500.000 funti je 30%.
Jel ova nula slovna greska ili postoji neko racionalno objasnjenje?

Toliko za sada, hvala.


Olakšice

1. Realno, ne izađe mnogo različito od ovoga. Olakšice koje pominjete postoje, ali ne utiču značajno na sistem. Apsolutno se slažem da su porezi u Kanadi preveliki :) Moja glavna poenta je da su izbalansirani.

2. Ovde se ne slažemo. Princip iza progresivnosti poreza je sledeći: tržište je zajedničko dobro društva. Bez svih nas građana zajedno, nema ni tržišta. Njegovo postojanje je preduslov da iko išta zaradi. Ako crpite malo iz tog zajedničkog dobra, taman toliko koliko vam treba za život, plaćate ništa ili malo. Ako crpite više, plaćate više. Ako crpite jako puno, plaćate jako puno.

Oni koji nisu uspešni, sve što zarade moraju i da potroše da bi neko ko je uspešan ostao uspešan. Bez uređenog tržišta nema uspeha.

3. Zašto su zaključili da je ova olakšica dobra i šta podstiče, ne znam. Ako neko zna, nek' se javi.

Saša


UK porez

3. Napisali ste za UK:
Korporativni porez je progresivan:
- do 300.000 funti profita je 19%
- između 300.000 funti i 1.500.000 funti je 0%
- preko 1.500.000 funti je 30%.
Jel ova nula slovna greska ili postoji neko racionalno objasnjenje?

pitanje nije da li je dobar, nego da li je porez u drugoj stavci 0%.... i mene zanima :)


Marginal relief

Nije greška:
http://www.hmrc.gov.uk/rates/corp.htm

Kao što rekoh, koje je njihovo racionalno objašnjenje za to, ne znam. Ako neko zna ...

Saša


Progresivni porez

Hvala. Pitanje: zasto nije dovoljno da onaj ko puno crpi iz trzista placa najvise u APSOLUTNOM iznosu? Zar to nije realan i dovoljan odnos principa ko najvise crpi najvise i placa? Cemu i relativno povecanje?


Matematički možda

Matematički možda, u životu i humanom društvu pa i ekonomski po mom mišljenju ne. Moj glavni argument je: građani su vlasnici tržišta bez koga ničega ne bi ni bilo. Ovo vlasništvo treba pravedno unovčiti. Progresivan sistem je upravo to.

Mislim da je glavno merilo: koliko vam treba za život. Mislim da bi sva primanja koja spadaju u ovu katogoriju u jednom društvu trebala da budu oslobođena i poreza i doprinosa i svih davanja. Sav ovaj novac se i onako svakog meseca pumpa direktno nazad u ekonomiju. Ovo se može izvesti kroz progresivan sistem. A može i drugačije :)

Jedan način da se ovo izvede je: flat tax + negative income tax. Odnosno flat tax je x% za sve. Takođe. svi građani, samim tim što su građani, vlasnici su tržišta, i za to svoje vlasništvo dobijaju dividende. Minimalne dividende su u iznosu poreza od x% koji plaćaju na minimalna primanja. Time smo izašli na isto. Matematički ekvivalentno, a meni mnogo bliže.
Građani su vlasnici tržišta u podjednakom iznosu. Svaki građanin ima jednu akciju. Dividende se dele po akcijama :)

Jedan problem sa ovim je što ovakav sistem stimuliše sivu ekonomiju, odnosno ne prijavljivanje zarade kod širokog kruga ljudi. Znači njegova praktičnost je problem.

Nazad na progresivan sistem. Po ovome bi trebalo imati 2 poreska nivoa: 0% za primanja do minimalnih potrebnih za život, i x% za sva primanja preko toga. Ako uz ovo uvedemo i treći nivo na nivou prosečnih primanja, mislim da time podstičemo kreiranje dobrostojeće srednje klase. Ona onda čini okosnicu tržišta jer ima novca za trošenje. Mislim da je za ekonomiju mnogo bolje $1000 u rukama srednje klase, koja uglavnom ovaj novac potroši, nego u rukama bogatih :)

Saša


pa

Quote:
Ako crpite malo iz tog zajedničkog dobra, taman toliko koliko vam treba za život, plaćate ništa ili malo. Ako crpite više, plaćate više. Ako crpite jako puno, plaćate jako puno.

pa najvise socjalnih usluga crpe najsiromasniji. po toj logici bi oni trebali da placaju najvece doprinose za socjalno...

a osim "pravednosti", o kojoj opet ekonomija nema sta mnogo pametno da kaze, imaju jos 2 aspekta poreza koje niste spomenuli: to je efikasnost i troskovi prikupljanja. treba spomenuti da je ekonomski najefikasniji flat tax (pod najefikasniji se misli najmanje utice na odluke u proizvodnji i posledicno najmanje smanjuje BDP). a sto je komplikovaniji to su veci i troskovi prikupljanja. dakle, kada se raspravlja o porezima, treba raspravljati o svim aspektima istih.


Ako sam dobro shvatio...

... autor je govorio o tržištu kao zajedničkom dobru, a ne o budžetu. Najbogatiji najviše crpe iz tržišta i zato plaćaju najveći porez na dohodak.


Građani - vlasnici tržišta

Upravo tako: svi građani su vlasnici tršita. Svi imaju jednu akciju. Ta jedna akcija im daje jednake novčane benefite bez obzira na to koliko su sposobni. Jedan način da se ovaj pricip iskaže je progresivan poreski sistem.

Saša


Poreska politika nije samo ekonomska kategorija

Poreska politika nije samo ekonomska kategorija, već i socijalna, i onome ko je razume veoma jasno pokazuje namere jednog društva u celini. Efikasnost prikupljanja poreza, koja je sigurno poželjna, ne mora da bude i prioritet, jer je poreska politika jedne države samo sredstvo za ostvarivanje društvenih ciljeva, a nije sama sebi cilj. Zato su nekada progresivne stope poželjnije, iako možda skuplje rešenje.

Uglavnom su namere zakonodavca čitljive iz poreskih stopa, korporcijskih poreza i poreskih olakšica i to je najjasniji pokazatelj poželjnih kretanja u društvu.


Efikasnost i troškovi prikupljanja

Slažem se sa Brooklyn. Efikasnost i troškovi prikupljanja su izuzetno bitni i trebi da budu deo svake računice i razmišljanja o porezima.

Takođe se slažem sa vama o namerama društva. Mislim da je osećaj pravednosti izuzetno važan za društvo. Principi takođe. Princip vlasništva nad tržištem.

Saša


Flat tax

Nije pitanje koliko "crpite" već ko je vlasnik resursa: tržišta. Ako negirate vlasništvo, dolazite do flat tax-a.

Potpuno se slažemo i u pogledu efikasnosti i troškova prikupljanja.

Ne slažem se da je flat tax najbolji. Dajte jedan konkretan primer. Razne bajke sam slušao, po meni odvojene od logike.

Mislim da je niži porez bolji od višeg poreza. Mislim da troškove države treba svesti na minimum. Da treba smanjiti "pork", da treba smanjiti sve državno, da treba ukinuti državno investiranje ... i smanjiti poreze. Progresivno :)

Saša


flat tax...

zamislite ekonomski sistem koji proizvodi A i B. sistem se nalazi na optimalnoj tacki gde maksimizira proizvod, proizvodeci kolicinu Qa proizvoda A, i Qb proizvoda B. Sada se uvede porez od Ta na A, i Tb na B, Ta > Tb. sada A postane relativno skuplji u odnosu na B, i potrosaci trose manje A, a vise B (nego pre uvodjenja poreza). sada se u tom ekonomskom sistemu proizvoi manje A i vise B i sistem vise nije na optimalnoj tacki. to je ukratko. flat tax bi jednako opteretio oba proizvoda, i ne bi uticao na relativnu potrosnju ni jednog.

dakle, sta ja licno mislim o porezima je irelevatno, ja sam samo spomenula kako porezi uticu na ekonosmku aktivnost (potpuno ne zavisno od mene, a jasno mi je da mora postojati taj trade-off, ali je bitno da znamo da on postoji).


Flat tax 3

Ne može baš tako :) Nit' je sistem tako jednostavan, nit' proizvod i taksa na njega ima veze sa potrošačem/poreskim obveznikom, porezom na njegova primanja, potrošnjom njegovih primanja.

Rekli ste mnogo više od toga : "porezi utiču na ekonomsku aktivnost". Rekli ste da je flat tax "ekonomski najefikasniji". Za ovo ne postoji ni jedan dokaz. Niti postoji takav sistem u nekoj od razvijenih ekonomija.

Mislim da se možemo složiti oko toga, da bez obzira na poreski sistem koji imate, država treba da postaje efikasnija i smanjuje poreze.

Saša


.....

to sto "Niti postoji takav sistem u nekoj od razvijenih ekonomija", ne znaci da za tvrdnju da je flat tax ekonomski najefikasniji "ne postoji ni jedan dokaz". ja sam objasnila mehanizam zasto je to tako. i pri tom nisam mislila na flat tax (greska u mojoj terminologiji, mislila sam na porez gde je svaki proizvod jednako opterecen u apsolutnom iznosu). to je sto se tice poreza na potrosnju.

sto se tice poreza na dohodak, deluje jednak mehanizam, progresivni porez deluje destimulativno na ekonomsku aktivnost (tj. ekonomski agent ce biti spremniji da ulozi jedan sat rada za naknadu od X novacnih jedinica, nego za naknadu od Y novcanih jednica, ako je X>Y). dakle, ako nekome uzmete vise, to ce negativnije uticati na njegovu ekonomsku aktivnost, nego ako uzmete manje. naravno, za ekonomskog agenta (za koga sada "leisure" postane relativno privlacniji u odnosu na "labor"), ta dokolica ima vrednost koja je jednaka "foregone income" ali vrednost te dokolice ne ulazi u BDP i ne predstavlja output.

a mozemo se sloziti oko toga da bez obzira na poreski sistem koji imate, država treba da postaje efikasnija i smanjuje poreze.


Slaganje

Da oko toga se možemo složiti.

Oko progresivnog poreza, X/Y računica nije validna. Ne radi se o dva različita proizvođača jednog te istog proizvoda. Porez po najvišoj poreskoj stopi ni na koji način ne destimuliše moj rad. Niti ikoga koga znam ko plaća taj porez. Jer niko ne teži da radi manje plaćen posao ili zaradi manje novca samo zato što se to više novca oporezuje po višoj stopi.

Sa druge strane znam mnoge koji se zakače za pogrešan osećaj da je jedino pravedno ako je porez flat. Oko ovog osećaja "pravednosti" stvarno ne mogu da im pomognem.

Mislim da je jedino validno/pravedno ekonomsko vrednovanje jednakog vlasništva građanina nad tržištem. Ovo je osnova progresivnog poreskog sistema koji je u suštini kombinacija flat tax + negative income tax/dividends.

Saša


Re: fat tax je već postojala u Srbiji

Kao što u naslovu piše ova vrsta takse je "isprobana" u bivšoj Jugoslaviji a samim tim i u Srbiji,Za konkretne primere postoji velika arhivska gradja iz 50 ih godina.

Nažalost kao i obično "ekonomisti" to ili NE ZNAJU ILI NEĆE JAVNO DA KAŽU,a možda u duhu "demokratije" po starom dobrom običaju LAŽU.

Pošto ja koristim biblioteku Svetske Banke što i drugima od srca prporučujem kao JEDINI sada verodostojni izvor, u vezi sa istinom o Ekonomici Jugoslavije to i vama preporučujem.Nalazi se na Internetu.
Spominje se u izveštajima Svetske Banke.

Uzgred budi rečeno koristite ovaj ISTINITI izvor za verifikaciju svih obmana i laži novokomponovanih "demokrata",
a tih je 99% od svega što je u vezi sa starim "NESPOSOBNIM"
sistemom koji se u uporednim analizama W.B smatra u mnogim svojim osobinama i rešenjima jednim od Najboljih u Evropi kad
je u pitanju:
-investiciona politika
-social welfare
-korporativnost, sadrzana u raznim političko ekonomskim rešenjima koja su sada možda osnova za gradnju budućeg korporativnog društva i td.

Nije potrebna strana pamet u Srbiji već treba prvo pogledati
u ekonomsko političku istoriju naše države koju eto u ovom slučaju pružaju (besplatno = džaba) upravo oni kojima bivši i
sadašnji "vlastodržci" trče za savet a ovi to skupo naplaćuju.
Potrebno je znanje Ekonomije,poznavanje rukovanja bankama podataka i znanje Engleskog jezika na univerzitetskom nivou i
VOLJA ZA NAUČNO ISTRAŽIVANJE, DA I DA NE ZABIRAVIM LJUBAV PREMA ISTINI.


Pa možda je to način za

Pa možda je to način za sprečavanje namernog podešavanja profita na pozitivnu nulu?
Recimo ako imaš srednje uspešnu kompaniju koja nikako neće probiti tih milion i po prijaviš onoliko prihoda koliko je realno. A ne nišaniš da ti prihos bude između 0 - 100 000 funti.
Ovo je skroz laički, čisto osećaj da nije jednostavno namestiti ukupan prihod firme da bude tačno na nekoj vrednosti.
Ili se time destimulišu fiktivne firme?


POREZ versus NARODNA OSIGURANJA

Zbog jasnoće je potrebno objasniti razliku izmedju poreza i NARODNIH OSIGURANJA koja imaju KARAKTER POREZA.

Narodne osiguranja je prvi put u istoriji uveo nemački kancelar Otto von Bismarck 1869 (Prusija) Model 1.

Narodna osiguranja su u Velikoj Britaniji uveo ih Lord William Beveridge.Koristeći postojeću solidarnost 1942.Model 2.

Sve druge države su ova osiguranja uvela tek posle WW II.Naravno uključujući i USA.

RAZLIKA: Bismarkov model: iznosi (penzije) su ZA SVE ISTI.
Britanski model: iznosi primanja ( penzionog ) su u
relativnoj zavisnosti od dohotka (veći prihod,veća
penzija.

Iz teksta proizilazi da u Srbiji postoje "doprinosi" kojima se u stvari pokrivaju izdatci za narodno zdravlje (ako dobro razumem?).Ako je to tako onda je u pitanju pogrešna terminologija iz vremena socijalizma koja onda još živi u pravnoj praksi.

Iako teoretski postoji similarnost izmedju doprinosa i poreza ipak te dve stvari nisu isto.
Porezi spadaju u namete a doprinosi sama reč govori u solidarnost.U pravnoj terminologiji SFRJ korišćeno "samodoprinosi" etimološki nemaju karakter nameta.

Inače ovo područje definiše NARODNO ZDRAVLJE kao BRIGU I ZADATAK DRŽAVE i odnosi se na :
STAROST
BOLEST
INVALIDITET U nekim državama je i nezaposlenost svrstana u ovo.

Još treba napomenuti dva principa koja su ovde bitna:princip solidarnosti i princip kolektiviteta na kojima se sve ovo zasniva.
Fiskalna teorija jasno podržava princip fiskalnosti tj.da je reč o poreskom (obaveznom nametu) a ne o doprinosu.


u Srbiji zemlji cuda 10% = 20%

Naravno da u Srbiji nista nije kao sto pise. Zvanicno je porez na dohodak firme 10%
( to je nadam se ono sto vi nazivate korporativni porez)
E, pa u praksi nije 10% vec 20%
Prvih 10% placate, odmah po god. obracunu ( pod pretnjim streljanjem, nabijanjem na kolac i sl. i sve u roku od 10sec. inace....) a onih drugih 10% kad pokusate ( kad se drznete) da sopstveni prihod i koristite.
I jos nesto me zanima. Stalno se govori o radu na crno. Ma gde to ima? Da bi se radilo na crno, mora da postoji neknjizena, kes naplata ( da biste radnike mogli da isplacuje kesom) I ja bih bas volela da znam gde to jos ima i kako se radi.
Dobro, ima, ali to je deal sa drzavom ili barem onima koji bi trebalo da ih reprezentuju ( a to se onda zove korupcija) Sve ostalo je sitno. Ali da cujem vas.


Toma Perišić Vučić

Gore navedeni Srbin dao je odgovor na ovakvo ponašsnje:

"KO TI USTRAŽI VIŠE OD 5 TALIRA (POREZE) GODIŠNJE,
UZMI PUŠKU,PA ZA KRUŠKU,PA U LEVU SISU"
Ova pretnja vlastima izrečena je od čoveka koji je početkom
druge polovine 19 veka bio u tadašnjoj vlasti.

Ovde se radilo o glavnici koja je uvedena kao porez po dobijanju fiskalne nezavisnosti Srbije od Turske 1830/33.
Glavnica je rezana "po glavi" i jednako opterećivala bogate kao i siromašne.

Skupština 1834 knjaz Miloš Obrenović: "za praviteljstvo bilo bi
mnogo lakše račun držati,kad bi se porez sa glave na glavu uzimao,no za narod je opet lakše i pravije,kad bi se rezao po imanju".
Razlike (imovinske )u Srbiji tada nisu bile velike,pa ni nepravednost nije smetala,pored toga opštine su mogle da smanje plaćanje siromašnijih obveznika i da više opterete bogatije.


Rad na crno

Tri primera:
- u Srbiji ima 130.000 tezgi koje rade 6-7 dana sedmično. Čitav promet je keš. Sve plate su keš. Za razliku od popularnog mišljenja da se radi o ljudima koji su na ivici egzistencije, radi se o dobro organizovanom sistemu sa dobavljačima, uvoznicima, distributerima, vlasnicima tezgi
- Građevinske firme.
- Ogromna većina malih preduzeća plaća radnike na crno ili im plaća minimalnu platu, a ostatak u kešu

Razlog je jednostavan: plaćanja na neto platu su bila 73%, sad su 71%. Na 1.000 din koje date radniku, državi ide 710 din. Tih 710 din se podeli između radnika i poslodavca. Ovaj porez je nemoguće uterati: ekonomski je neisplativo tražiti dokaze i kroz poreski i onda upravni postupak naplatiti kaznu za toliki broj ljudi.

Ovo bi trebao da bude signal da poreski sistem treba promeniti. Ne možete naplaćivati toliko za primanja neophodna za život za toliki broj ljudi.

Saša


ciljanje, održivost, pa razvoj

Dobro rečeno:

Quote:
...Ovo bi trebao da bude signal da poreski sistem treba promeniti. Ne možete naplaćivati toliko za primanja neophodna za život za toliki broj ljudi...

Tačno tako! Vrsta i procenti poreza su posledice dobrog ciljanja, što mislim da je još uvek najslabiji deo i naših makroekonomskih procena i strukture javnih finansija (ne mislim tu na "opšti nedostatak znanja struke o tome" - daleko bilo - već na donosioce odluka). Po meni, laiku, dobro ciljanje i prihoda i rashoda (i po strukturi i po procentima)bi moralo da bude najjači i najjasniji deo svakog memoranduma o poreskoj politici, a kod nas nije još. Ako pogledate npr. Hrvatsku i Srbiju (sa svim sličnostima i razlikama), njihov budžet za 2007 je oko 15 milijardi evra, naš će, verovatno, biti oko 7 milijardi evra. Ali, zanimljiv je info-naslov o njihovom budžetu :"Hrvatska je za 2007. usvojila budžet od 15 milijardi eura, ostvarajući ravnotežu između socijalnih potreba i nacionalnih strateških prioriteta." Kako ja čitam ovaj naslov? - Čitam da socijalne potrebe NISU nacionalni strateški prioritet, pa u drugom čitanju da je reforma poreskog sistema u toku (a gde nije?), a u trećem da je stanovništvo u stanju relativno visoke socijalne potrebe, a da su donosioci odluka svesni toga i misle da su našli meru.
Kakvu bih rečenicu volela da čujem kao info-naslov u Srbiji?
Evo, ovakvu: "Srbija je, reformom poreskog sistema, za 2007. usvojila budžet od 7 milijardi evra, ostvarujući ravnotežu izmedju poreskog potencijala svih obveznika i, na osnovu Nacionalnog Plana Razvoja, ciljanih prioriteta svih korisnika budžeta."
Ali, verovatno ćemo čuti nešto slično rečenici citiranoj iz Hrvatske. Osim, ako ne bude dovoljan broj nas tvrdoglavih laika. :)


Re: rad na crno

Ma vi ste mi napisali ono sto sam ja u svom komentaru obrisala,verujuci da je to opste poznato- tezge na buvljaku. Ima jos: lekari, zubari, moleri i ostali majstori... To je sve ono sto sam ja svrstala u kategoriju "sitno". I onog trenutka kad pocnemo da, npr, stomatoloske usluge placamo karticom a ne evrima, morace i oni da pocnu da knjize.
Uvoznici i distributeri mogu da prodaju na crno zahvaljujuci stanju u carinskim sluzbama, itd. i tako u krug.Ali, ja tvrdim da je to sitno i da ce da izumire, polako ali sigurno.
Problem su zapravo veliki sistemi koje ovde svi prizeljkuju, i koji otvoreno rade protizakonito. Da ne spominjem sada imena firmi, ali ima nekih koji su , navodno prijavljene kao veleprodaje, a naplacuju u kesu
( i to samo i iskljucino u kesu, nista kartice - jer se ove knjize u bankama) Po nasem zakonu, ako su veleprodaje, onda moraju da vrse naplatu virmanski, a ako nisu, tj. ako su maloprodaje onda moraju da imaju fiskalne kase. A oni ih nemaju. I radi se o velikim lancima. I sav ovaj sitnis, na koji ste vi digli galamu, moze da stane u deset kasa ovih velikih sistema.
Pa, pitam ja vas, ko je to dozvolio, i kome je to u interesu?


Sitno kažete :)

Na tim "sitnim" tezgama se proda oko €4 milijarde evra robe svake godine.

€4.000.000.000

http://www.danas.co.yu/20060628/ekonomija1.html

Pretpostavljam da niste znali koliki je ovaj problem :) Iza ovih brojeva postoji ozbiljna analiza.

Koji veliki sistemi rade tako kako kažete?

Saša


pored "sitnih" tezgi

tu su i sve ostale delatnosti oslobodjene fiskalne kase kao sto su vec pomenuti privatni zubari, lekari, advokati ali i KOCKARNICE i KLADIONICE, pa knjigovodje... + svi koji se bave trgovinom na veliko, itd. itd. Elem, sustina je u tome da je opet po sistemu kom obojci kom opanci, koja se bransa bolje drzi. U svakom slucaju, prica se i da drzavne firme vode duplo knjigovodstvo, a isto sam cula sto pominje Tripraseta...
I da zakljucim, bice da na ovim terenima najsitniji najvise placaju porez, a sto se vise penjete stepenicama nagore to su malverzacije vece a kazne manje i neizvodljivije.


Aniram

podrzavam, a narocito ovo iz poslednje recenice
Pozzz


sitno - krupno !?

Vi mi sad nudite neki tekst iz Danas-a , sve sa fotografijom sa kartonskim kutijama- tezgama, pored kojih prolazimo svaki dan i vi i ja i milion beogradjana i bezbroj inspektora. I javna je tajna da se oni pustaju da tu prodaju- socijalna politika. U Zemunu su opstinske vlasti cak zabranile da se ti ljudi "uznemiravaju" od strane inspekcije, pa izgleda gore nego 90-ih.
Ono sto ja tvrdim, je da kad je drzava resila da ukine sverc cigareta ili benzina, sa ulica su polako poceli da nestaju prodavci istih, jer su im zavrnute slavine. Tako se opet vracamo problemu carine i bezgotovinskog placanja. I kad "drzava" resi da ih ukloni ( kad se ublazi problem nezaposlenosti i opasnost od socijalnog bunta) to ce se i desiti, jednako brzo kao sto je bilo sa cigaretama ili benzinom.
Ali veliki sistemi sa svojim nezakonitim poslovanjem ce ostati i kad kutije nestanu. Jer, lakse je ukloniti kutije sa trotoara nego dzinovske metalne konstrukcije sa ZELENIH POVRSINA.
A vi kao ne znate u kojim to sistemima se naplacuje ISKLJUCIVO KES (CASH) pa jos su i veleprodaje!!!!
Pa ko je ovde neobavesten!?


Poreski problemi

Hajde da probamo da složimo probleme koje pominjemo. Mislim da nam je svima u interesu, barem na ovom blogu, da racionalno identifikujemo sve značajne izvore poreskih problema i utaje poreza i da ne zaobiđemo ni jedan i da ni jednom ne damo ni veću ni manju težinu od one koju ima.

Prvo o onome koji ste vi identifikovali: veliki lanci koji su registrovani kao veleprodaja a prodaju maloprodajno i još za keš. Moj zahtev da ih identifikujete nije u cilju negiranja problema, već u cilju identifikacije :) Ovim se nisam bavio, mislim da je interesantno, pa vas pozivam da ih nabrojite. Nakon toga možemo zajedno da pogledamo koliki su im prijavljeni prihodi i da na osnovu toga zasnujemo diskusiju. Nema potrebe za zagonetkama.

Interesuju me i konkretni primeri velikih firmi i načini na koji plaćaju na crno, u kešu. Od mnogih ljudi sam čuo da postoje i velike firme koje plaćaju minimalac, a ostatak u kešu. Interesuje me primeri kako se to radi.

Problem koji ja navodim je težak €4 milijarde evra. Kao što rekoh, ne radi se o članku u Danas-u, radi se o ozbiljnoj analizi problema. Članak se samo poziva na tu analizu koju sam i čitao i diskutovao sa ljudima koji su je pravili. Ne radi se o ljudima na ulici i socijali, koje naravno ima, radi se o dobro uigranom sistemu tezgi na velikim pijacama, njihovim vlasnicima, dobavljačima itd. Moja tvrdnja je da ovaj promet treba uvesti u legalne tokove. Reforma poreskog sistema je najvažniji korak.

Uvođenjem progresivnog sistema i razumnih poreza, značajno će se smanjiti razlog za ne prijavljivanje radnika i sa druge strane značajno popraviti tržišna pozicija onih koji posluju legalno.

Saša


Da Ja To Malo Pojasnim!

E ovako stoje stvari, da bi motivisao par mladih ljudi koji rade kod nas, pre 2 dine, moj sef inace stranac je reshio da im poveca platu. I dobio je savet od naseg advokata. Daj im kesh! Nema poreza nema zavrzlame...
Dakle redovna plata XX,XXX din a na kraju svakog meseca on meni da X,XXX u evrima, ja znam koliko kome, spremim bele koverte i podelim ljudima kao bonus.
Niko se ne buni, uglavno sve firme u kojim asu prethodno radile su ih prijavljivale na minimalac - tipa 10,000 din a ostatak para su dobijali u keshu. Posto je vecina ekipe ispod 30 dina, nisu u fazu razmisljanja o kredima, peniziji i sl.


Sasa, mislim da je

Sasa, mislim da je spominjanje imena firmi na blogu besplatna reklama ( i antireklama je reklama )
Radi se o cash& carry, uz "neciji blagoslov"
Znam da je odgovor da to postoji svuda, ali u nasem slucaju to nije u skladu sa zakonima ove zemlje.
A da bi se nesto moglo nazvati zakonom, onda mora da vazi za sve, barem formalno


Re. Poreski problemi

Isti nameti (procentualno) koliki su sada u Srbiji,su i u Nemačkoj odnosno oko 70%.Znači Srbija nije jedina država sa prežvakanim iracionalnim privrednim sistemom.

Nemačka privreda je nesumnjivo još uvek jedna od najmoćnijih i vodećih u svetu pa odakle onda problemi sa 4 mio. nezaposlenih?
Bez pretenzije da rešim probleme istaći ću mišljenja "eksperata"
sažeto u nekoliko rečenica.

Nemačka nije na vreme sprovela ekonomske reforme koje su zahtevala modern tržišta i fiskalna politika.
Okvirna zakonska regulativa na ovim poljima,postojeći ESNAFSKI SISTEM,fiskalno zakonodavstvo i ponaosob "stare navike"(nepovredivost ugovora o radu) dovele su do destabilizacije tržišta radnom snagom.
Fleksibilnost radne snage i njena alokacija nisu uradjene na vreme a fiskalno zakonodavstvo umesto da se koristi kao alokator kapitala i radne snage je svojom rigidnošću uslovilo suprotne rezultate od očekivanih.

Skoro potpuna nemogućnost raskida ugovora o radu (postao kanon) je masu firmi odvela u stečaj.
Ugovor o radu nije štitio samo interes radnika već se pretvorio u nacionalnog borca državne birokratske strukture
i njihovog "prava na monopol poreskog prihoda"
Preskupa državna uprava i golem administrativni aparat zahtevaju sve veća sredstva radi finansiranja "kolektivnih"
potreba u koju spada i nezaposlenost.
Harz programi (monumentalno nedelo P.Harz-a bivšeg šefa Volkswagen-a) slavljeni kao konačan početak izlaza iz situacije,pokazali su se krajnje neproduktivni i neprimenjljivi.Ova agonija traje još uvek.
Pokušaj administracije da smanjujući rashode za nezaposlenost
na račun radničkog novčanika (kako bi državi ostalo više para)
dovelo je do socijalne nepravde i gradjanskog protesta.
Stimulišući postojeće stanje (radi održavanja budžetskog nivoa) i odbijajući reforme državna administracija je destabilizovala čitave privredne grane,odvela u stečaj hiljade preduzeća (baš kao i u Srbiji) prebacujući teret na ledja nasiromašnijeg sloja gradjana.
Spoljni dug kojim državna administracija opterećuje narod moguće je videti na elektronskom pokazivaču u Berlinu i cifra zaduženosti se iz sekunda u sekund povećava vratolomnom brzinom.

Trendovi:
Koncept liberalnog kapitalizma je u potpunosti raščistio sa DOŽIVOTNIM RADNIM MESTOM.Radno mesto je postalo ono što ono u stvari i jeste,mesto na kojem čovek radi i zaradjuje,I TO JE SVE. Nikakva doživotna oaza sigurnosti od rodjenja do smrti.
Društvena problematika koja je ovim izazvana potresa privrede mnogih zemalja pa i Srbiju.
Modus operandi "uspešnih državnih administracija" je liberalizacija radnog zakonodavstva uz poštovanje premisa stabiliteta i sigurnosti na koji je radnička klasa u prethodnom periodu naviknuta a samim tim osigurale sebi čvrste
fiskalne prihode.
Nemačka privreda sada plaća ceh BAHATOSTI i NESPOSOBNOSTI vlastite državne administracije.
Švajcarska,Austrija,Holandija,UK i drugi su na vreme započele privredne reforme koje su dovele do uspeha?

Centralni radni ugovor kao fiskalna poluga.
Redefinicijom radnog zakonodavstva "agencije za zapošljavanje"
su preuzele ulogu ključnog poslodavca sa svim premisama istog
ali sada sa potpuno zakonski uobličenom ulogom i pravilima igre.Znači stvorena su nova pravila igre podeljene uloge i tržišta ponovo funkcionišu.
ČVRSTA zakonska regulativa uz poštovanje zakonitosti tržišta (ponaosob tržišta radne snage) stvorila je okvire u kojima privreda ponovo funkcioniše.

U Srbiji:
Tranzicija =prelaz je uradjen DIVLJE na osnovu zakonske regulative koja NIJE bila dorasla svom zadatku.
Srpsko zakonodavstvo i ključni akteri vlada i skupština su se a priori "pomirili"sa činjenicom da će tranzicija biti teška
i zakoni koji su donošeni umesto da vode progresivnom razvoju društva su delovali katastrofalno destruktivno povratnom snagom.
Ne shvatajući svoju društvenu ulogu nosioca društvenih promena kao ključnu u razvoju društva isti akteri su samo nastavili destruktivan monopol vlasti a umesto da tranzicija budu kao set progresivnih društvenih promena, definisane kao promene na bolje ponudjena je nejasna ideja TEŠKOG PERIODA PO SISTEMU NE LIPŠI MAGARČE do zelene trave,A AKO LIPŠEŠ NIKOM NIŠTA.
Ne rukovodjena jasnim ideolološkim stanovištem,definisanim nacionalnim ciljevima vlast radi gole vlasti u ime opstanka na njoj prepušta stihiji celo društvo pretvarajući ga u skup NEZADOVOLJNIH KOJI NE VIDE IZLAZ.
Politizovanjem i nasitnijeg segmenta društva skreće se PAŽNJA
sa ukupne društvene problematike a ponaosob njenog egzistencijalnog dela vezanog za nacionalnu ekonomiju a bilo kakva konstruktivna diskusija je onemogućena.
Bilo koja vrsta idnividualne inicijative ugušena je u prethodnom periodu a sada istu guše samovlašće administracije
i skup nepromenjenih birokratskih odnosa koji se vuku iz prošlosti.

TRANZICIJA NIJE REFORMA:
Reforme i veliki ekonomski zaokreti jednog društva su definisani suštinskim,ka unapred postavljenim ciljevima vodjenim akcijama koje ne dozvoljavaju proizvoljnosti u ponašanju bilo kog aktera.
Tranzicijom u Srbiji nisu definisani ciljevi reforme već se sve svelo na pitanje TITULARA SVOJINE tako da sada slobodno možemo tranziciju (u Srbiji) definisati kao GOLO PRENOŠENJE SVOJINSKIH PRAVA a NIKAKO KAO REFORMU.
Ovako izvedena Tranzicija ‚nije mogla da da NIKAKVE DRUGE REZULTATE osim ovih gore navedenih.
U svom ne shvatanju svoje uloge kreatora društvenih odnosa Srpska elita je društvo prepustila STIHJI i od ključnog aktera se pretvorila u pasivnog posmatrača.

REFORME:
IDEOLOŠKA REFORMA NIJE DATA KAO KONCEPT BUDUĆEG RAZVOJA DRUŠTVA a prosto objašnjenje da smo sada u kapitalizmu je običan POLITIČKI DILETANTIZAM iz prostog razloga što najveći deo populacije JOŠ ŽIVI I PONAŠA SE NA NADRISOCIJALISTIČKI NAČIN.
DEKLARATIVNI KAPITALIZAM po zakonu društvene INERCIJE ostavlja slobodu ZADRŽAVANJA STARIH DRUŠTVENIH ODNOSA kod nas vidljivim na svakom koraku.
SVAKI pokušaj de se "nešto"promeni unapred je osudjen na nerazumevanje i otpor a samim tim na propast
DEMOTIVIZACIJA DRUŠTVENIH SNAGA kroz politizaciju svih segmenata društva SPREČAVA ILI POTPUNO UNIŠTAVA INDIVIDUALNU
INICIJATIVU kao OSNOVNOG POKRETAČA KAPITALISTIČKOG DRUŠTVA VODEĆI TAKO U POTPUNU IMPASU CELO DRUŠTVO.
EKONOMSKE REFORME podrazumevaju POTPUNU REVIZIJU I REDEFINISANJE SVIH ZAKONA I STAVLJANJE ISTIH U FUNKCIJU DRUŠTVA UZ POŠTOVANJE TRŽIŠNIH ZAKONITOSTI UZ SVEDRUŠTVENU OSUDU DEKLARATIVNOG KAPITALIZMA.

REFORME DRUŠTVA:
brze i adekvatne promene prilagodjavanja novonastalim uslovima
moguće su jedino edukacijom celokupnog stanovništva (već jednom uradjeno u Srbiji od strane komunista a efekti vladaju i dan danas).Edukacija stanovništva predstavlja ključ (u modernim uspešnim državama) ekonomskog progresa i kao takva negira DEKLARATIVNI KAPITALIZAM toliko drag "našim političarima".
Prosto rečeno stanovništvo se mora naučiti da kreira bolju egzistenciju A NE DA NA GRBAČI U BESKONAČNOST NOSI POSLEDICE
TAKOZVANE TRANZICIJE KOJA KAO ŠTO SAM VEĆ REKAO NIJE NIŠTA DRUGO DO PROMENA SVOJINSKIH PRAVA.
REFORMA TRŽIŠTA RADNE SNAGE zahteva edukaciju iste u novim uslovima privredjivanja. SKIDANJEM OBMANE SOCIJALISTIČKOG EGALITETA I OBMANE O VLASNIČIKIM PRAVIMA RADNIKA KOJA SADA PREDSTAVLJAJU GLAVNU BRANU DALJEG RAZVOJA DRŠTVA
Ukazivanjem na činjenicu da Kardeljevski sistem favorizujući
AVANGARDNU ULOGU ELITE uveo etatističko - birokratske odnose
(isto važi i za sve druge tkzv.socijalističke države) koji i danas traju uvešće ponovo privatnu inicijativu kao neophodan faktor ekonomskog razvoja društva.
REGIONALNI RAZVOJ PRIVREDE može se postići isključivo privatnom inicijativom a nikako DEKLARATIVNOM DREKOM ZASLUŽNIH POLITIČARA.
Srbiji, političari nisu ponudili reforme ekonomske i društvene već već su DEKLARISALI KAPITALIZAM radi promene definicije vlasničke strukture i prateće zakonske regulative a izostajanje društvenih i ekonomskih reformi rezultiralo je
RECESIJOM PRIVREDE I REGRESIJOM DRŠTVENIH ODNOSA.

Rasprodajom nacionalnog bogatsva koja je još uvek u funkciji očuvanja socijalnog mira se finansira nerad i nesposobnost bivšeg društvenog poretka čiji su akteri još uvek na vlasti
Ako se što skorije ne započnu PRAVE REFORME DRUŠTVA I PRIVREDE
Srbija će "Tranzicijom" biti opterećena još tridesetak godina a norodu će biti još gore.
Pojedini pravi ekonomisti poput B.Dragaša pokušavaju godinama da ukažu na potrebe reformi bez mnogo uspeha jer oni kojima oni pričaju nisu u stanju da razumeju o čemu se radi.


pausalni porez

da li to jos negde ima?


Paušalni porez

Paušalni porez postoji verovatno svuda. Ako ste samozaposleni, u Kanadi ga određujete sami. Pokušavate da odredite koliko mislite da ćete zaraditi u toku godine, koliko porez za to ćete morati da platite i to plaćate tokom godine. Jedno merilo je koliko ste poreza platili u prošloj godini.

Na kraju godine napravite pravi obračun, podnesete poresku prijavu, i onda vam se ili vrati razlika između vaše procene i stvarne vrednosti ili morate da doplatite. Ako vam se razlika vraća, nikom ništa. Ako morate mnogo da doplatite, plaćate i kaznu što ste pogrešno procenili u slučaju da ste koristili procenu manju od poreza koji ste platili u prošloj godini. Procenu možete i da promenite u sred godine.

Saša


Paušalni porez u Srbiji

Možda je tako u Kanadi, ali ovde je naravno sve naopako tj. pljačkaški ustrojeno.
Država ti razreže porez u skladu sa nekim svojim kriterijumima, bez obzira na to šta ti napišeš u poreskoj prijavi za akontacioni porez. Tvoja obaveza je da to plaćaš, BEZ OBZIRA na uspešnost svog poslovanja. Pošto vodiš takozvanu KPO evidenciju, i kada se godina završi i ti predaš godišnji obračun, država ti to NE PRIZNAJE već ti konačni obračun podnosi opet u skladu sa svojim kriterijumima.
Dakle, kako god okreneš, MORAŠ da platiš onoliko koliko oni smatraju da treba da platiš. Ako nisi toliko zaradio, to je tvoj problem.
Druga varijanta je da plaćaš porez "na osnovu realno ostvarenog prihoda" uz vođenje tzv. prostog knjigovodstva. Ono je malo komplikovanije od KPO, ali ne mnogo i čovek može sam da ga vodi. Međutim, i tu ti država NE PRIZNAJE tvoju evidenciju i sve se svodi na isti sistem kao i kod paušalnog oporezivanja. Dakle, opet prevara, jer oni npr. procene da si ti imao godišnju neto zaradu od 400.000 din (bez uvida u stvarno stanje tvog poslovanja, već na osnovu nekih svojih parametara) i onda ti zacepe i porez, i doprinose... Ako si ti zaradio 200.000, opet tvoj problem, moraš da platiš.
Jedini način da platiš realan porez je da vodiš pravo, puno knjigovodstvo (tzv. dvojno), što znači dodatne mesečne izdatke za knjigovođu.
Veliki broj zanatlija plaća paušalno, i duguju državi ogromne pare samo zato što državu boli uvo za to koliko su stvarno zaradili. Ja sam svoju samostalnu agenciju zatvorio kada sam dogurao do 400.000 dinara poreskog duga, pošto sam prvo bio paušalac, pa prešao na prosto knjigovodstvo zavaran onim nazivom "plaćanje po realno ostvarenom prihodu". Da ne pominjem da su kamate na poreski dug bukvalno zelenaške.
Niko od nadležnih za porez nije seo da recimo izračuna koliko npr. pari cipela jedan obućar treba da popravi da bi platio ono što država od njega zahteva, bez obzira na to ima li posla ili ne.
Živela Srbija!!! (Kako da ne)


Paušalni porez u Srbiji 2

Hvala na opisu. Potpuno se slažem da u ovoj oblasti vlada haos i potpuna netransparentnost. To što ste napisali je i po mojim saznanjima tako. Osećaj proizvoljnosti, nefleksibilnost propisa i diskrecija Poreske Uprave ugrađena u iste te propise koje sama donosi, direktno destimuliše malu privredu.

Niko od njih da napravi "case study": ja sam privatnik/knjigovođa/prevodilac/samostalni umetnik, imam neredovna primanja ...

Za ovo direktnu odgovornost treba da snose ministar finansija i direktor Poreske Uprave. Glasači moraju da ih kažnjavaju na izborima za ovo. Ovo treba da važi za svake izbore, za sve nivoe vlasti i za sve političke stranke.

A sad politička porkua. Ako vam je ovo važno, treba da ne glasate za one koji grade skijališta umesto da se bave svojim poslom i da im jasno to stavite do znanja. Priđite njihovom štandu i kažite im to. Isto tako kažite onima za koje ćete glasati, da ne glasate za ove druge zbog ovoga i da očekujete da ovo reše. Ako ne reše, pa i oni pođu da grade skijališta, investiraju ili šta im već padne na pamet, kažite im da nećete ponovo glasati za njih.

Saša


Snaga motivacije i porez za vojsku

Ovaj blog, Sasa, ima veliku snagu motivacije. Zao mi je sto ne mogu doprinijeti znanjem o porskom sistemu zemlje u kojoj zivim, Njemacke. Pogotovo bi mi koristilo sada kada je zemlja u poreskom smislu u tranziciji, jer nam je PDV povecan sa 16% na 19% od Nove godine, a i stalno se nesto petlja s reformama poreza na prihod.

Ako uspijem nesto nauciti dok je ovaj blog jos aktuelan, saljem svoj prilog, jer vidim, nitko se nije javio odavde.

I mozda da dodam ovaj kuriozitet: muz i ja uredno placamo porez, svakog januara ili februara predajemo na poreski ured sve potrebne papire. Jednoga dana odlucismo da zatrazimo oslobadjanje od placanja poreza na vojsku. Na zalost, ta mogucnost njemackim zakonima nije predvidjena, ali nama je bilo vazno BAREM SIMBOLICNO izraziti nas stav prema vojsci i naoruzavanju. Znali smo da se broj istomisljenika i u Njemackoj, ali i mnogim drugim zemljama, povecava i to je bilo dodatno ohrabrenje. Nas zahtjev je, kako smo i ocekivali, odbijen, ali smo imali mogucnost boriti se za pravo neplacanja poreza na vojsku dalje, preko suda. Znali smo da bi i taj poduhvat ZA SADA bio osudjen na neuspjeh, pa smo tu stali. No, efekat je bio neocekivan. Postali smo poznati u pokrajinskom ministarstvu financija (Sjeverna Vestfalija) i kada god bismo dosli iz bilo kog razloga, prepoznavali su nasa imena i trazili da im kazemo nesto vise o nasoj motivaciji i namjerama. Mogu reci da sam u medjuvremenu upoznala MNOGO ljudi koji odbijaju, za sada simbolickim cinom, platiti porez na vojsku. Neki idu sudskim putem, pa dok ide. Neki se udruzuju u udruzenja gradjana i lobiraju. Osvjestavanje za tu mogucnost je veliko, relativno. Mi se nadamo da cemo docekati dan kada ce drzava u kojoj zivimo ZAKONOM omoguciti da, tko ne zeli, ne mora ucestvovati, cak ni posredno - financiranjem naoruzanja, u pripremanju za rat. Zanima me: ima li slicnih inicijativa i u Srbiji?
Za one koje tema vise zanima, eto jedne (od mnogih) korisnih stranica na tu temu:
http://www.cpti.ws/


Porezi u Nemačkoj

Biće aktuelan, tako da vas držim za reč :)

Saša


Vazi!

Vazi!


Hmmmmm....

Jel Sasa jel moze jedan Blog o poreskom sistemu koji ce Srbiji doneti dobro. Al da i mi laici razumemo :)...
Recimo ovako bi ja kao laik ovako to uredio:
- Porez na dohodak je toliko i toliki (nema doprinosa za penziono, nema poreza smao za poslodavca, nema zdravstvenog, za nezaposlene...) jeda jedistvena stopa je recimo 33% i odtle drzava finansira minimalnu zdravstvenu zashtitu, minimalni penziju, pomaze nezaposlenima i sledece... Sto ce reci ako je moja bruto plata 50,000dinara poslodavac obracuna 16,500 dinara i uplati drzavi a meni ispati 33500 sad drzava trba da promovishe privarno osiguranje za zdravstvo za penziju i sl...
- Jasno je da se razlika smanjenja poreza na dohodak mora naplatiti od nekog i za to je najprikladniji porez na imovinu treba povecati
- Porez na promet PDV nebi menjao


Poreska reforma

Biće poseban blog na ovu temu sa predlogom :)

Par pitanja o vašem predlogu. Interesuje me kako bi obračun radio ako vam je bruto plata 30,000 din, i imate dvoje dece. Svako dete vam se razboli u proseku 2.4 puta godišnje. Koliko bi odvajali za penziju godišnje?

Isto pitanje za jug Srbije i bruto platu 20,000 din.

Saša


Razumem :)

treba odrzati socialni mir ali ipak mislim da je red za novi pocetak i podvlacenje crte...
mozda...


Pozdravljam pokušaj

Pozdravljam pokušaj i hrabrost da se na glas razmišlja. A posebno racionalnost u prihvatanju argumenta.

Evo za šta sve danas plaćamo i koliko

Razmišljanje o ovoj temi nije mnogo drugačije od planiranja porodičnog budžeta. Koliko novca zarađujete i šta sve za te pare hoćete da kupite.

Ja bih pošao od sledećih prava koja kao društvo želimo da platimo:
- osnovno zdravstveno za sve građane/građanke
- plaćeno školstvo do fakulteta
- osnovna peznija za sve - I stub
- socijalna davanja za one koji ne mogu da plate

Državni troškovi:
- državna uprava - republička, okružna, opštinska
- sudstvo
- policija
- vojska

Stvari koje ne bih plaćao:
- fakultetsko obrazovanje
- državna penzija vezana za veličinu plate - II stub

Poreski izvori prihoda:
- progresivan porez na dohodak
- korporativni porez
- porez na imovinu
- PDV
- akcize: nafta, duvan, alkohol - dodao bih struju
- carine

Drugi izvori prihoda:
- razne takse kao naknada za usluge državnih služi i agencija
- licence, koncesije ...

Šta bih ukinuo:
- doprinose
- porez na prenos apsolutnih prava
- razne takse preduzećima koje komplikuju život - porez na imovinu i korporativni porez su dovoljni

Kako bih ovo platio? O tome u narednom blogu.

Šta vi mislite? Šta bi plaćali, a šta bi ostavili ljudima da sami plate? Šta je neophodno, a šta luksuz u našem malom mistu? U gornjem linku o porezu na dohodak, pogledajte koliko ljudi prima manje od prosečne plate. Vodite računa o tome. Da ne bude: operacija reforme poreskog sistema uspela, pola stanovništva izdahnulo :)

Saša


Pa, eto, napokon smo se

Pa, eto, napokon smo se slozili!
Cak i po pitanju penzija ( I stub-II stub)
Problem kod nas je sto su neki ljudi vec uplatili visoke dopronose i kako to premostiti


Reforma penzionog sistema

Kako premostiti? Različito tretirati godine staža kada se izdvajalo 117% (do 1990), godina od tada do reforme, i godine nakon reforme.

Svaka godina radnog staža nosi određenu penziju.
- godine radnog staža do 1990 nose penziju koja se usklađuje sa rastom plata
- godine radnog staža od 1990 nose penziju koja se usklađuje sa rastom troškova života
- godine radnog staža po novom, daju samo minimalnu penziju

I lepo da se slažemo, čak i po tom pitanju :)

Saša


Pozdravljam pokušaj 1

Prilikom ovakvog pokušaja je prva potreba odredjivanje principa kojim se rukovodimo kao društvo i za dobro društva.Ako na prvo
mesto stavimo moralni princip, princip kolektivnosti solidarnosti onda će diskusija biti pozitivno usmerena i odredjena,u svim drugim slučajevima besmislena.

Zdravstveno osiguranje se skoro svuda u naprednim i progresivnim državama zasniva na tri gore spomenuta principa i uloga koju u ovome treba da ima država je regulativna,zakonodavna i izvršna upravo zbog začaja ove problematike.
Zdravstveno osiguranje MORA da bude obavezno za sve članove drušva a finansiranje istog je tema koja zahteva budući blog.

Moje prvo pitanje zahteva i definiciju osnovnog zdravsrvenog osiguranja i cena istog.
U EU dolazi do eksplozivnog porasta cene ovoga osiguranja i sve većih zahteva za PRIVATIZACIJOM istog.
U glavama raznih političara argument koji se najčešće koristi je takozvana veća odgovornost gradjana koji nije ništa nego dobro upakovan pokušaj da se neefikasnost državnog aparata u ovoj oblasti zameni privatlukom na USA način koji je jedan od najnehumanijih na planeti.
Kanadski sistem (još mi nije poznat) je svakako bolji jer sve je bolje nego što je USA sistem.
Istorija sistema zdravstva sa uvažavanjem gornjih principa pokazuje i postojanje "besplatnih" sistema kao što je bivši DDR a treba reći da još postoje države sa besplatnim sistemom zdravstvene zaštite.Uobičajeno je ovaj sistem dvostruk i do sada je (koliko je meni poznato) privatizovan samo u Holandiji 2006 i rezultati su ZA GRADJANSTVO PORAZNI I IDIOTSKI SKUP SISTEM.

Kod definisanja zdravstvenog sistema narodnog zdravlja postoje jasno izražena podela na zdravstvene usluge (svkodnevne,ambulantne usluge) koje su relativno jevtine i takozvane posebne zdravstvene usluge koje po troškovima prelaze mogućnosti finansiranja istih od strane pojedinca pa čak i grupa ljudi.Ove troškove sada u ime naroda u svim Evropskim državama po principima gore navedenim snosi država
koja ovde deluje u ime celog naroda (VOLKSVERSICHERUNG).
Jedan dan u bolnici u EU košta u zavisnosti od džave od € 300
do € 500 naravno samo boravak.
Jedan od najgorih sistema je deoba gradjana na one koji imaju da plate i druge (Italija) sa privatnim i "državnim" bolnicama.Da ovo negira princip EGALITETA I SOLIDARNOSTI skoro je nepotrebna primedba.

Privatizacija je u Nl. zagovornici liberali i demohrišćani je donela sledeće:
Stanje pre privatizacije; svi gradjani koji po nekom osnovu imaju primanja (i socijalno spada u oporezovana primanja) su plaćali procentualno istu premiju deca i supruge koje ne rade su bili osigurani po porodičnom pravu kao u Srbiji.
Bogati slojevi ( preko 2x modalna plata) bili su izuzeti iz državnog narodnog osiguranja i bili privatno osigurani kod privatnih fondova osiguranja.

Stanje posle privatizacije.
Tri meseca pre privatizacije koja je sa sobom donela mamutske probleme započela je trka za žrtvama (osiguranicima) koja traje još uvek.Produkt zdavstveno osiguranje na privatan način
samo putem reklama je odneo neverovatne STOTINE MILIONA, "oterao" mnoge medicinske usluge u zemlju parajlija i gradjanima ostavio gomilu nepotrebnih stvari kao što je POMOĆ PRI PORODJAJU I TOŠKOVI BABICE PRI PORODJAJU S V I M
M U Š K A R C I M A !! Pročitali ste dobro NIJE GREŠKA.
Premija osnovnog zdr.osiguranja je oko € 100 mesečno bez retribucije (povraćaj poreza).Retribucija je u direktnoj zavisnosti od visine primanja što veće primanje to manji učešće poreznika.
Od 1 janurara 2007 su premije realno povećane od 10%-20% sa sada već poznatim trendom porasta koji se optavdava maksimalizacijom profita privatnog osiguranja.

Ova kako su je pojedini eksperti nazvali "amerikanizacija",privatizacija je donela zlo koje još nije moguće sagledati ali jedno je sigurno privatizacija ovog sektora je DEMONIZACIJA solidarnosti i morala kao i degradacija jednog socijalnog društva.Ovo je takodje i primer da privatizacija vodi SAMO KA POSKUPLJENJU I SIROMAŠENJU PERODUKTA KAKO BI PROFIT BIO BEZ OBZIRA NA SVE MAKSIMALAN.
Privatizacija ovog sktora zarad troškova poslovanja je bez
ikakve sumnje glupost.


Principi i zdravstvo

Moj polazni pricip je drugačiji od vašeg: sloboda pojedinca, slobodna volja i ljudska prava. Moral, kolektivnost i solidarnost osećam i oni su mi važni u životu, ali mislim da društvo ne može biti zasnovano na ovako širokim i nedefinisanim principima. Svaki čovek moral, kolektivnost i solidarnost doživljava drugačije. U tim razlikama se i krije propast svakog društva koje pokušava da se na njemu zasnuje.

Kako "pomiriti" liberalni kapitalizam sa svim ovim? Mislim da penzija (I stub), zdravstvo, školstvo (osnovno i srednje) i socijalna zaštita treba da spadaju u ljudska prava svakog dobro uređenog društva. Mislim da ova prava treba da proizilaze iz vlasništva nad tržištem kao zajedničkim resursom. Kroz razne poreze građani naplaćuju korištenje tog zajedničkog resursa i njime plaćaju troškove održavanja u koje spadaju i gornja prava.

Složiću se sa vama u pogledu američkog zdravstvenog sistema. Kriminalno loše zakonodavstvo je omogućilo "pljačku" celog društva od strane privatnog zdravstva. To je njihov problem.

Sa druge strane državno zdravstvo vodi do problema kriminalno loše usluge i velikog troška.

Kanadski sistem je negde između. Država propisuje osnovne zdravstvene usluge i koliko za njih plaća. Prvi nivo zdravstvene zaštite je vaš porodični lekar. Svaka familija ima svog. Sami ga birate. Ako vam se ne svidi jedan, idete kod drugog. Porodični lekari vas upućuju kod specijaliste kad je potrebno. Oni su ti koji vode vaš celokupan zdravstveni karton i istoriju. Znaju sve i o vama i o vašoj familiji. Specijalisti se međusobno udružuju i rade u zajedničkim domovima zdravlja, ali svaki za sebe. Država propisuje cenu usluga. Država propisuje i cene lekova. Država propisuje. Bolnice su državne.

Sistem nije idealan. Zbog ove privatne komponente, ima kvalitet. Ali takođe ima i želju za profitom, pa bi dokotori da povećaju cenu usluga. O ovome se pregovara. Zbog toga što je privatna komponenta značajno ograničena, nema mnogo inicijative i investicija. Sve je na državi. Npr. ima mnogo ljudi koji bi kupili savremene CAT/SCAN uređaje i prodavali usluge. Država ne da. Nadam se da ćete se složiti da je potrebno naći dobar model da se privatna inicijativa omogući i omogući profit u ovoj oblasti. Mislim da je utopija tražiti da sve moguće zdravstvene usluge budu ili dostupne svima ili nikome.

Saša


Re.princip i zdravstvo

Hvala na obaveštenju u vezi sa Kanadskim zdravstvom koje se u principu ne razlikuje od starog (do 2006) Nl.sistema kada su u pitanju usluge,prva stepenica je i ovde kućni lekar itd.
To je potpuno u redu jer postoji zbirna baza podataka i što je još važnije poverenje na relaciji pacijent lekar.

Da "državno zdravstvo" vodi ka kriminalno lošim uslugama nije tačno što pokazuje praksa EU,ali da vodi eksploziji cena je svakako slučaj jer džavni službenici nisu u stanju da rukovode
narodnim zdravljem (tu spadaju i druga "rukovodjenja" u ime i za račun naroda), što dovodi do situacije skuplja pita od tepsije u čemu se potpuno slažem sa vama.Ja naime polazim od činjenice da je SVAKA DRŽAVA LOŠA DRŽAVA i da prava države (ponaosob njenih "ćata") treba svesti na najmanju moguću meru.
Od dva zla treba birati najpovoljniju kombinaciju najmanjeg zla.Pored eksplozije cena državno upravljanje ima i za posledicu užasavajuće birokratizacije koja je neizbežna gde ČINOVNI državnog aparata (preskupog) sedaju u fotelje specijalista i donose odluke od životne važnosti kako za pacijenta tako i za ceo narod.

Na drugoj strani privatizovani prvi stepen NL.zdravstva je tokom jedne godine primene pokazao:
Državne ĆATE zamenjene privatnim (još gorim) ĆATAMA ali sada bez mogućnosti uticaja (političkog) na donošenje odluka.
Polisa osiguranja je REMEK DELO prodavanja magle (vidi porodjajne troškove muškaraca).Broj sudskih procesa izmedju "osiguranja" i specijalista u vezi sa potrebom primene skupljih ili skupih lekova raste iz dana u dan a sprega Pharma-industrije i osiguranja doživljava renesansno bratstvo.
Kućni lekari i specijalisti su dežurni štrajkači a državna činovnička bratija (povećan broj službenika ministarstva zdarvlja) se razmnožava prostim deljenjem geometrijskom progresijom.

U potpunosti se slažem sa vama da privatna komponenta u zdravstvu može da pomogne u rešavanju problema ali potpuno privatno zdravsto bi samo promenilo "VLASNIKA" i smanjilo kvalitet.Kombinacija ova dva modela bi možda bila neko rešenje
ovog problema koja bi vodila ka motivaciji društva u potrazi za modelom koji bi bio najoptimalniji za potrošača (društvo)
odnosno relevantna cena za usluge.
Ovde ne treba smetnuti sa uma da zdravstvo spada u MONOPOL DRŽAVE I DA SE DRŽAVA PONAŠA KAO MONOPOLISTA NA TRŽIŠTU.
Pošto su birokrati dobili monopol oni se ponašaju kao slonovi u prodavnici porcelana a privatna osiguranja (Nl.model) već u početku su se pokazali kao još gora solucija.
Stvar je pogoršana činjenicom da je došlo do kako HORIZONTALNE
TAKO I DO VERTIKALNE INTEGRACIJE osiguranja čime je PRODUKT ZDRAVSTVENO OSIGURANJE postao deo osiguranja i tako postao toliko siromašan (po sadržaju i kvalitetu) da je roba monopoliste države bila bolja što je protivno svim zakonitostima tržišta.
Formiranjem 5 monopolista u fizički ograničenom tržištu nije pružilo ništa dobro, "robi" je maksimalizovana cena (sa tendencijom porasta kojoj se ne vidi kraj) dok "korpa" zdravstvenih usluga svakim danom gubi na sadržaju.
Vodeći ekonomisti smatraju da se državni monopol oslobodio dela odgovornosti a svoju brigu prebacio na narodna ledja i da će se daljom horizontalnom integracijom stvoriti jedinstveni monopolista na tržištu ali sada korporativni i oslobodjen
principa (solidarnosti,kolektivnosti i morala) koji su činili osnovu SISTEMA NARODNOG OSIGURANJA.
Krajnji rezultat neće biti sniženje cena i poboljšanje robe jer nepostojanje utakmice ponudjača "robe" i formiranje monopola (u Nl.sad 5 korporacija) samo zameniti monopolistu državu.Od postojećih 5 korporacija Z.O.dva su NEPROFITNE organizacije gradjana sa svim osobinama KORPORACIJE koje u ime svoje "neprofitabilnosti" najviše povećale cenu ovogodišnjeg 2007 paketa a smanjile njegov sadržaj?

Mada su ova iskustva nedovoljna za tvrdnju da veliki državni sistemi: zdravstvo,školstvo,penzije itd.,nisu pogodni za privatizaciju,ipak ukazuju na činjenicu da DRŽAVNI MONOPOL ZAMENJUJE KORPORATIVNI MONOPOL,PAKET USLUGA SIROMAŠI I CENA SE POVEĆAVA.
Ovde su sukobljene dve stvari (vidi postove moje i vaše:posao države jeste/nije da investira) DRŽAVA NAJGORI GAZDA,
KORPORACIJA???
I država i korporacija se u ulozi MONOPOLISTE ponašaju slično,naime monopolista nema interesa i motivacije (nepostojanje konkurencije) da investira u krajnji produkt.
U ovim slučajevima (bar za sada)razbijanje monopola države ako to služi samo za zamenu monopola a ne poboljšanje produkta,kreiranje utakmice i sniženje cene ne vidim kao doprinos društvenom boljitku.


"Državno" zdravstvo

Da se prvo složimo oko nekoliko stvari:
1. svaka država je loša država i prava države (ponaosob njenih "ćata") treba svesti na najmanju moguću meru
2. svaki monopol je loš
3. privatni monopol je gori od državnog
4. ako niste u stanju da napravite konkurenciju, ostavite državni monopol - manji je od dva zla
Odlično, koliko se slažemo :)

Sad o terminologiji. Kad sam rekao: "državno zdravstvo vodi ka kriminalno lošim uslugama", mislio sam na našu verziju. Nikako kanadsku na primer. Nisam precizirao, tako da su vaši komentari potpuno na mestu.

Mi nemamo ni taj prvi korak privatizacije: porodični doktori, stub zdravstvenog sistema, ne treba da budu zaposleni od strane države. Domovi zdravlja takođe ne treba da budu državni. Država ne treba da određuje koliko nam treba porodičnih doktora i domova zdravlja. Oni sami treba da odluče. Ovde je konkurencija očigledna. Treba je pustiti da radi.

Da budemo fer, ovaj prvi korak je stidljivo počeo. Postoje pilot projekti prelaska na porodične lekare. Doduše ne i na njihovo skidanje sa državnog platnog spiska :)

Dalja privatizacija zdravstva je ogromno pitanje. Iskustva drugih su dragocena. Kao i u svim drugim stvarima, držao bih se gornjih aksioma.

Saša


Re. državno zdravstvo.

U svemu navedenom smo se složili.

Dodao bih da "skidanje" porodičnih lekara (doktora) sa državnog platnog spiska po meni predstavlja osnovu onemogućavanja državnog trpanja nosa u stvari pacijenta.

U svkoj ordinaciji kućnog lekara u NL.stoji poster sledeće sadržine:
Vaš kućni lekar vam posvećuje vreme,ali da li vam vreme lekara posvećuje ministar (zdravlja).

Znači i pored samostalnosti i privatnosti ovoga stuba zdravstva
dušebriznici su pronašli način da vrše pritisak i diriguju,
vremenski ograničavajući consult na sada 10 min./pacijent.

Ovo ukazuje na činjenicu da borba protiv terora pacijenata nipošto nije završena privatizacijom I stuba (kućnih lekara).


pitanje

Quote:
- akcize:...... - dodao bih struju

Samo hoću da proverim: akcize na struju pri obračunu za krajnjeg korisnika? (u svakom smislu definicije "krajnji korisnik") Da li to znači ova ideja o dodatku?
Pitam zbog procesa koji je pred nama, a tiče se (konačno!) jasnog obračuna utročka struje za potrošače - koliko košta proizvodnja, koliko prenos i koliko distribucija (to je sada sve klasa "najpoverljivijih i najbolje čuvanih podataka u Srbiji!" :()). I, naravno, koliki je porez (procentaulno nominalno). Bez ili sa "tarifama".
Dakle, GDE se piše i KAKO se plaća akciza na struju?
Ako ste negde već o tome pisali, a ja nisam bila vešta da nadjem, onda samo link, molim.

p.s.moram još da izrazim zadovoljstvo Vašim razgovorom sa Aniram o "zaverama, neznanju i sistemu" - i opis stanja i ocena rešivosti i predlog rešenja, sve se čita lako i jednostavno kad vas dvoje razgovarate.


Akcize na struju

Iskoristiću vaše pitanje za mali uvod: čemu služe akcize? Kad razumna država hoće da nešto destimuliše, uvede porez. Kad hoće nešto da stimuliše, uvede olakšicu. Akciza je forma poreza na potrošnju. Akcize imamo na: naftu, duvan, alkohol. Koliko država godišnje skupi od akciza možete videti ovde. Ja bih dodao i struju. Država treba da destimuliše potrošnju, odnosno stimuliše štednju. Ako je struja jeftina, niko nema ekonomski interes da je štedi. Ako je struja skupa, to promoviše kupovinu nove bele tehnike koja je manje troši, to stimuliše ulaganja u nove tehnologije koje su energetski efikasnije ...

Kao što ste i rekli, akcizu na struju bi plaćali svi kranji potrošači, ne distributeri (nećemo da destimulišemo proizvodnju i distribuciju :). Plaćala bi se sa računom za struju. Sva domaćinstva, sva preduzeća i cela industrija. Bez obzira da li je EPS jedna državna firma ili je razbijena na proizvođače, distributivnu mrežu i lokalne distribucije.

Uvođenje ove akcize se može uraditi samo u kontekstu smanjenja nekih drugih davanja i u sklopu reforme poreskog sistema. Na primer, ako ukinemo neke odbitke od plata tako da je ukupni trošak poslodavaca manji, a i plata veća. Inače direktno kreiramo inflaciju i uzimamo iz džepa građana koji to ne mogu da plate. Npr. račun za struju prosečnog domaćinstva poraste za 500 din, a i primanja im porastu za isti iznos. Pa ako kupe nov bojler, potrošnja struje im padne za 500 din, a primanja su još uvek ista. Treba naravno voditi računa i o krivi distribucije i efektima na siromašne slojeve stanovništva, i njih zahvatiti socijalnom mrežom. Isto važi i za efekte na velike industrijske potrošače struje i dati im prelazni period da se prilagode i pomoći im da nabave moderniju opremu ...

Time kao država kažemo: stimulišemo zapošljavanje i stimulišemo štednju. Struja je skupa, zapošljavanje je jeftino. Gornja granica je naravno određena konkurentnošću u odnosu na zemlje u okruženju i EU.

Na isti način povećamo akcizu na alkohol i duvan. Smanjimo odbitke od plata za zaposlene (ne poslodavce) i povećamo akcize. Pa ko hoće da pije i puši ...

Saša


"Fiskalne kase" protiv zakonita rabota.

U ponedeljak je politika objavila "intervju" sa Mikanom Radićem načelnikom odeljenja za "analizu rizika i fiskalizaciju" poreske uprave Srbije u vezi sa "fiskalnim kasama" (poreski "IZUM"SRBO FISKALISTA" I "ZAINTERESOVANOSTI" inofiskalista za ovaj jedinstveni "srpski patent".
Osim što je GPRS nazvan JPRS??,novina je i potvrda da se radi o isključivo NAŠOJ PAMETI.
SRBIJA JE JEDINA DRŽAVA U EVROPI A VEROVATNO I U SVETU koja je legalno uvela protivzakonitu NEPOSTOJEĆU FISKALNU KASU.

Fiskalna kasa NE POSTOJI postoji samo REGISTAR KASA.
Da se radi ogluposti znalo se tada a zna se i sada.
pokušajte da nadjete u rečniku ili na Internetu !

NEZAKONITO I KRAJNJE OPASNO!
Neodgovorno stavljanje TUDJIH vitalnih poslovnih podataka na
GRPS je u CELOM SVETU ZABRANJENO!!!
Zakon o zaštiti podataka je jasan ponaosob u EU.
Izmišljanje nove terminologije (fiskalna kasa) sugerira da se radi o nekoj "novoj vrsti" kasa što NIJE SLUČAJ već je u pitanju OBMANA gradjanstva u udruživanje radi postizanja
nezakonite koristi a na štetu ekonomskih subjekata.
Samovoljnost i neznanje ministra M.Dinkića i pasivnost Skupštine da ZAŠTITI prava gradjana je kulminirala ovim AKTOM NASILJA.

NIGDE U EU.
Skoro da je nepotrebno istaći da je OVAKVO NASILJE u EU ZABRANJENO ZAKONIMA,KAO UOSTALOM I SVA DRUGA NASILJA OVE VRSTE.U Srbiji DOZVOLJENO i ozakonjeno???

"objašnjenje načelnika"
Imamo 800 ispektora i 200.000 poreskih obveznika te je nemoguće da ih sve obidju???
Poreski inspektori PREDSTAVLJAJU (u normalnim državama) NAJOBRAZOVANIJE ELITU PORESKIH STRUČNJAKA a ne lutajuće priučene ĆATE koje nemaju druga posla nego da bazaju od radnje do radnje.
Ovo pokazuje na kom nivou se poreska služba Srbije nalazi i zbog čega nam ovako ide.

Preporuka: obratite se Evropskom Sudu radi obaranja ovog NASILJA ne košta ništa a možete pisati na svom jeziku i nije potreban advokat.


fiskalne kase

Fiskalne kase postoje u Italiji,Madjarskoj ... itd. tj.
u zemljama koje su imale problema sa fiskalnom disciplinom i naplatom poreza.
I zahvaljujuci fisk.kasama, naplata poreza, tj. PDV-a je drasticno uvecana u zemlji u kojoj i nije postojalo drugo trziste sem crnog.
Ono sto je interesantno je to, sto npr. najzastupljeniji fiskalni stampac ( da ne reklamiramo distributera) u npr. Italiji kosta 180e, a na nasem trzistu, jedan i jedini distributer koji je dobio licencu je naplacivao isti 550e. Pa sad, racunajte sami. Zivele licence!!!!
PS Jel` mogu i ja da dobijem jednu, ali samo ja


Fiskalne kase 1

Hvala na obaveštenju o postojanju fiskalnih kasa u Italiji i Madjarskoj,što niti umanjuje niti rešava ovaj problem ORVELOVSKOG NASILJA.

Uvodjenje REGISTAR KASA sa daljinskim očitavanjem pokazuje NEPISMENOST I NESPOSOBNOST PORESKOG APARATA DRŽAVE i samim tim POVEĆAVA MOGUĆNOST KORUPCIJE ISTIH a doprinosi povećanju JAZA IMEDJU države i gradjana.

PDV=VAT je u Evropskoj zajednici UVEDEN 1969 godine upravo zbog POJEDNOSTAVLJENJA I POJEVTINJENJA roba i usluga i odmah dao rezultate na svim poljima a OSNOVNI CILJEVI SU POSTIGNUTI.

NAJVEĆI UTAJIVAČI POREZA (PDV)i dr. nisu sitni prodavci već transnacionalne i nacionalne korporacije koje zapošljavaju čitave armije najboljih fiskalnih i fiskalno-pravnih stručnjaka kako bi izbegle namet nacionalnih država.

Primer štampača koji ste naveli govori za sebe,definišući pri tom i odgovornog za ovu NOVINU u ponašanju etatističko administrativnog poreskog aparata Srbije,a takodje i onoga ko je u ovoj "POZITIVNOJ MERI" na račun srpske privrede zahvaljujuču NESPOSOBNOSTI,NEŠKOLOVANOSTI SRPSKIH "POREZNIKA"
zaradio velike pare.

Najbogatije države EEU i ne pomišljaju da svoje gradjane opterete sa ovom GLUPOŠĆU.
Finansijsku disciplinu ove obezbedjuju drugim merama koje su mnogo UDOBNIJE i privatljivije a ponaosob popularnije i jevtinije.
Pošto bi uvodjenje ovakve "MERE" kao trošak firme smanjio prihod firme to bi u retribucionom poreskom sistemu značilo: kroz OTPISIVANJE TROŠKOVA da bi poreznici na kraju platili ceh
uvodjenja "MERE FISKALNA KASA" i naravno bili optuženi za nepotrebno razbacivanje (arčenje) para poreskih subjekata.
Pojašnjenje: Kasa spada u opremu potrebnu za rad i kao takva je investicija za rad i predstavlja TROŠAK koji fiskalno zakonodavstvo kao takav priznaje,Pošto troškovi investicija umanjuju zaradu to ispada da bi poreznici u krajnjem slučaju platili kase.


Pa, eto i sa vama se slazem,

Pa, eto i sa vama se slazem, a posebno sa sledecim:
“NAJVEĆI UTAJIVAČI POREZA (PDV)i dr. nisu sitni prodavci već transnacionalne i nacionalne korporacije koje zapošljavaju čitave armije najboljih fiskalnih i fiskalno-pravnih stručnjaka kako bi izbegle namet nacionalnih država.”
I jos bih dodala , da se ne radi (samo) o
"NESPOSOBNOSTI,NEŠKOLOVANOSTI SRPSKIH "POREZNIKA""
vec i o nemoci istih
PS zasto vi uvek komentar postirate 3x?
Razumeli smo i iz jednog


Utaja poreza

Evo da se i ja ne složim sa oboma :)

Najveća utaja poreza u Srbiji nije PDV već porez na dohodak i doprinosi. Daleko najveća utaja u Srbiji je od strane malih preduzeća, preduzetnika i samih ljudi, zaposlenih.

Na zapadu, najveći utajivači su velike korporacije, rupe u zakonu i njihovi stručnjaci.

Razlog za ovu razliku je poreski sistem. Na zapadu je takav da sam po sebi suzbija ovo što se u Srbiji dešava tako da problem utaje padne ispod 10% GDP-a i spadne sa celog društva i širokog sloja stanovništva na neuporedivo manji broj korporacija.

Saša


Re.PS zašto 3x

Tehnički problemi sa serverom B92 posle dopisa ispravljeno.


Fiskalne kase 1

Hvala na obaveštenju o postojanju fiskalnih kasa u Italiji i Madjarskoj,što niti umanjuje niti rešava ovaj problem ORVELOVSKOG NASILJA.

Uvodjenje REGISTAR KASA sa daljinskim očitavanjem pokazuje NEPISMENOST I NESPOSOBNOST PORESKOG APARATA DRŽAVE i samim tim POVEĆAVA MOGUĆNOST KORUPCIJE ISTIH a doprinosi povećanju JAZA IMEDJU države i gradjana.

PDV=VAT je u Evropskoj zajednici UVEDEN 1969 godine upravo zbog POJEDNOSTAVLJENJA I POJEVTINJENJA roba i usluga i odmah dao rezultate na svim poljima a OSNOVNI CILJEVI SU POSTIGNUTI.

NAJVEĆI UTAJIVAČI POREZA (PDV)i dr. nisu sitni prodavci već transnacionalne i nacionalne korporacije koje zapošljavaju čitave armije najboljih fiskalnih i fiskalno-pravnih stručnjaka kako bi izbegle namet nacionalnih država.

Primer štampača koji ste naveli govori za sebe,definišući pri tom i odgovornog za ovu NOVINU u ponašanju etatističko administrativnog poreskog aparata Srbije,a takodje i onoga ko je u ovoj "POZITIVNOJ MERI" na račun srpske privrede zahvaljujuču NESPOSOBNOSTI,NEŠKOLOVANOSTI SRPSKIH "POREZNIKA"
zaradio velike pare.

Najbogatije države EEU i ne pomišljaju da svoje gradjane opterete sa ovom GLUPOŠĆU.
Finansijsku disciplinu ove obezbedjuju drugim merama koje su mnogo UDOBNIJE i privatljivije a ponaosob popularnije i jevtinije.
Pošto bi uvodjenje ovakve "MERE" kao trošak firme smanjio prihod firme to bi u retribucionom poreskom sistemu značilo: kroz OTPISIVANJE TROŠKOVA da bi poreznici na kraju platili ceh
uvodjenja "MERE FISKALNA KASA" i naravno bili optuženi za nepotrebno razbacivanje (arčenje) para poreskih subjekata.
Pojašnjenje: Kasa spada u opremu potrebnu za rad i kao takva je investicija za rad i predstavlja TROŠAK koji fiskalno zakonodavstvo kao takav priznaje,Pošto troškovi investicija umanjuju zaradu to ispada da bi poreznici u krajnjem slučaju platili kase.


Fiskalne kase 1

Hvala na obaveštenju o postojanju fiskalnih kasa u Italiji i Madjarskoj,što niti umanjuje niti rešava ovaj problem ORVELOVSKOG NASILJA.

Uvodjenje REGISTAR KASA sa daljinskim očitavanjem pokazuje NEPISMENOST I NESPOSOBNOST PORESKOG APARATA DRŽAVE i samim tim POVEĆAVA MOGUĆNOST KORUPCIJE ISTIH a doprinosi povećanju JAZA IMEDJU države i gradjana.

PDV=VAT je u Evropskoj zajednici UVEDEN 1969 godine upravo zbog POJEDNOSTAVLJENJA I POJEVTINJENJA roba i usluga i odmah dao rezultate na svim poljima a OSNOVNI CILJEVI SU POSTIGNUTI.

NAJVEĆI UTAJIVAČI POREZA (PDV)i dr. nisu sitni prodavci već transnacionalne i nacionalne korporacije koje zapošljavaju čitave armije najboljih fiskalnih i fiskalno-pravnih stručnjaka kako bi izbegle namet nacionalnih država.

Primer štampača koji ste naveli govori za sebe,definišući pri tom i odgovornog za ovu NOVINU u ponašanju etatističko administrativnog poreskog aparata Srbije,a takodje i onoga ko je u ovoj "POZITIVNOJ MERI" na račun srpske privrede zahvaljujuču NESPOSOBNOSTI,NEŠKOLOVANOSTI SRPSKIH "POREZNIKA"
zaradio velike pare.

Najbogatije države EEU i ne pomišljaju da svoje gradjane opterete sa ovom GLUPOŠĆU.
Finansijsku disciplinu ove obezbedjuju drugim merama koje su mnogo UDOBNIJE i privatljivije a ponaosob popularnije i jevtinije.
Pošto bi uvodjenje ovakve "MERE" kao trošak firme smanjio prihod firme to bi u retribucionom poreskom sistemu značilo: kroz OTPISIVANJE TROŠKOVA da bi poreznici na kraju platili ceh
uvodjenja "MERE FISKALNA KASA" i naravno bili optuženi za nepotrebno razbacivanje (arčenje) para poreskih subjekata.
Pojašnjenje: Kasa spada u opremu potrebnu za rad i kao takva je investicija za rad i predstavlja TROŠAK koji fiskalno zakonodavstvo kao takav priznaje,Pošto troškovi investicija umanjuju zaradu to ispada da bi poreznici u krajnjem slučaju platili kase.


Sloboda čoveka od države

Ja sam jako osetljiv kad se u ime obračuna sa kriminalom protura maltretiranje svih kao najbolji oblik zaustavljanja kriminala. U Srbiji je ovo jako prisutno.

Npr. policija može da te zaustavi na ulici i legitimiše iz čista mira. Da ti zaustavi auto u rutinskoj kontroli u sred bela dana u centru grada.

Npr. u birokratiji. U ime sprečavanja zloupotreba, smišljaju se neverovatne "a gde ti je kapa" procedure u svim oblastima života sa još neverovatnijim brojem potvrda i opečatanih dokumenata i time maltretira kompletno stanovništvo ne bi li se "sprečila" zloupotreba.

Npr. sa "fiskalnim kasama". Pa još kad dodaju GPRS.

U suštini ovo znači sledeće: svi su krivi dok se ne dokaže suprotno. Uz to obavezno ide i službeno lice koje je tu da oceni nevinost. On the spot.

Saša


A da li vi shvate da kod nas

A da li vi shvate da kod nas sistem zapravo, besprekorno funkcionise!?
Jer, sve ovo sto ste sad naveli je zapravo “sistem”. Sistem nepisanih pravila, a ne pisanih zakona. I taj sistem se pazljivo izgradjuje i neguje.
Ja ostajem pri svome, a to je da kad "drzava" nesto HOCE da sprovede, onda se to i desi. Pitanje je zasto se to ne desava i kome je to u interesu? A odgovor bi trebalo da znamo svi ( istovremeno, to je odgovor i na dileme iz prethodnih postova)
Pozdrav


Namerno pogrešan sistem

Taj sistem postoji. I sistem nepisanih pravila postoji. Ono gde se ne slažemo: vi izgleda mislite da postoje ljudi koji vladaju sistemom i namerno ga prave takvim kakav je na štetu svi a u svoju korist.

Mislim da značajno potcenjujete problem sive ekonomije i precenjujete snagu i organizovanost države. U sivoj ekonomiju učestvuje par miliona ljudi, na ovaj ili onaj način.

Problem šverca cigareta i nafte je mnogo jednostvaniji od ovog problema. Neuporedivo manje ljudi učestvuje i neuporedivo teža logistika.

Ja mislim da je glavni problem iskrivljen poreski sistem koji je napravio da se ogromnom broju ljudi izuzetno isplati da ne plaća porez.

Takođe je moguće da ja precenjuje problem sive ekonomije i potcenjuje snagu države :) Pokušavam da vas ubedim da to nije tako :)

Saša


IMHO

drzava kreira sivu ekonomiju na ovim prostorima i konstatacija Tripraseta o sistematicnosti vlasti u pazljivom negovanju (ne)kulture nepisanih pravila je tacna. Vi, kao protiv argument iznosite cifre. Medjutim, ocigledno je, a i Vi ste gdegod ranije naveli da nelogicnosti sistema, visokih doprinosa etc. guraju ljude u sivu ekonomiju. Ono sto je puno bitnije za vlast je cinjenica da tolika kolicina ljudi gurnuta u sivu ekonomiju nema kredibilitet i moralnu snagu da zauzme stav i postavi pitanja, a kamo li da "sudi" ljudima iz vlasti. Ovakav princip se ovde sprovodi vec decenijama da sam SIGURNA da nije slucajnost u pitanju.


Poreska zavera

I vi i ja, od nepotpunog skupa informacija (kako radi država, kako se donose odluke, šta je motivacija ministara i vlade ...), pokušavamo da izvučemo zaključak: sistematično (namerno) ili nesposobna država/vlada (otelo se kontroli).

Razumem vašu sumnju. Razumem i njenu logičnost. Sistematičnost znači namerno znači zavera male grupe ljudi da kontroliše sve. Vaša iskustva vas novode da je tu problem. Nadam se da ćemo se složiti da za ovo nemate dokaz, već vas informacije koje imate navode na ovaj zaključak.

Moja iskustva sa državom me navode na ovo drugo: neznanje, nesposobnost, nezainteresovanost, nedostatak vizije, nedostatak izgrađenog sistema vrednosti.

Moj cilj je da informišem ljude o sistemskim problemima, tako da što širi broj ljudi bude svestan da problem postoji. I da podstaknem diskusiju. Da pokušam da pokažem da ovo nije toliko komplikovano i da svaki pismen čovek može ovo da razume. Koliko mi uspeva, ne znam. Vi ste mi jedini feedback.

Čak ako je i tačna, svaka teorija zavere se lako diskredituje. Ako mi je cilj da menjam svest i sistem, a to mogu tako što ne iznosim pretpostavke već dokaze, mislim da je ovo najbolji put.

Just because I'm paranoid doesn't mean they are not after me.

Saša


ja sam protiv teorije zavere,

i nema potrebe da uplicete taj izraz kao logicki zakljucak mog prethodnog komentara. s druge strane, slazem se da

Quote:
neznanje, nesposobnost, nezainteresovanost, nedostatak vizije, nedostatak izgrađenog sistema vrednosti
caruju ovom drzavom na svim nivoima, ali dovoljna je sama ta cinjenica , o posledicama da i ne govorim, da se zakljuci da je to SISTEM. U suprotnom, ne bi bilo toliko rasprostranjeno. ja gledam ljude kako se u sopstvenim firmama bore protiv gore navedenog, ali ih drzava saplice zakonima, da moraju da trpe glupost i destrukciju od zaposlenih jer su zakoni tako doneti da ako zelite da poslujete legalno bolje odmah da se samozatvorite. znaci nije zavera, vec sistem, cim je toliko dosledno!

ps. na zalost, feedback od neznalica, nesposobnih, nezainteresovanih, bez vizije, necete dobiti jer je kompjuter, a kamoli internet za njih apstrakcija, a oni su tockici ove drzave...


Problem je sistem

Problem je sistem. Već sam sam sebi dosadan oko ovoga :)Moja glavna teza razloga je da taj sistem nije posledica namere (zavere), već neznanja i nesposobnosti.

Iz vašeg prvog posta mi se učinilo da implicirate nameru da sistem bude ovakav nikakav. Zbog toga sam i izveo: namera -> zavera. Čini mi se da je iz ovog vašeg posta jasno da mi se to samo učinilo. Nadam se da vas tim "izvođenjem" nisam uvredio. Znači slažemo se.

Kroz tekstove pokušavam da racionalno izložim, i brojevima demonstriram (a mislim da je ovo kritična komponenta), gde je problem sa sistemom.

Imate pravo i u vezi feedback-a od ljudi koje nabrajate. Ali oni mi i nisu cilj. Cilj su upravo ovi drugi :) Jer čini mi se i da oni pametni, racionalni, stručni, sposobni da razmišljaju, zainteresovani ... ne razumeju gde je problem sa sistemom, da sistem nije tako komplikovan i kako da ga promenimo.

Npr. kada bi 2000 ljudi koji su do sada pročitali ovaj blog, prišli štandu stručnjaka na Kneziški i rekli im da neće da glasaju za njih jer su se bavili skijalištima i investicijama a ne porezima. I kada bi ti isti ljudi prišli štandu partije za koju hoće da glasaju i rekli im ne glasaju za skijaše zbog poreza i da će glasati za njih i dobro paziti šta rade, jer ako i oni odu da skijaju ili grade penzione investicione fondove ili ... onda za četiri godine neće glasati ni za njih. I da ostave nadu stručnjacima da ako se u naredne 4 godine poprave i počnu da pričaju o glavnim državnim ekonomskim temama - porezima, javnoj potrošnji, efikasnosti države i smanjenju administracije, da će ponovo imati šansu ...

Saša


troll (ali meni neodoljiv!)

Naše poslednje dete, uzrasta 6 godina 2001., slušajući često izraze "transparentno" i "tranzicija" u medijima, pitalo me šta je jedno, a šta drugo. Moji odgovori su, suštinski, stilom ličili na Vaše pomenute primere o tome kako se odlučiti za poklanjanje svog glasa kao kredita nekome da uradi nešto za vas. A njeni završni komentari (kojim je htela da mi pokaže da je razumela šta joj objašnjavam), bili su: za transparentno "aha, razumem, kao kad vidiš kroz prozor, a ne možeš da dohvatiš, jer je prozor zatvoren!", a za tranziciju "aha, to je znači da smo mi kobajagi nešto!"
Molim Vas da se ne ljutite zbog ovog "trolovanja", htela sam samo da ilustrujem kako deca lako ogole naslage objašnjenja, a meni je pomoglo da vidim koliko je nešto "kobajagi" što se vidi i u pravim malim (ili velikim!) "case-study" koje imamo priliku da čitamo u komentarima Vaših postova. "Kobajagi" država ume vrlo realno da zagorčava život svakodnevno, ili da poslovanje čini nepodnošljivim, ili poreske reforme neodrživim.


Zatvoren prozor i sve kobajagi

Ili ste vi fenomenalni u objašnjavanju ili je vaše dete izuzetno. Ili oboje :)

Moja deca su se u to doba, u nekoj drugoj zemlji, bavili nekim drugim problemima pa sam morao da objašnjavam koliko brzo može da leti hokejaški pak i šta se desi kad udari gledaoca u glavu i da li je nekad neko tako umro i šta bude kad čovek umre, a hitna? ... Sve mi je to malo setno :(

Saša


Protiv teorije zavere.

Nije verovao ni Cezar dok nije ubijen.
U Srbiji recimo Aleksandar Obrenović itd.
Teorija zavere ne postoji ali su zato zavere ponaosob u politici
jedno od "dozvoljenih sredstava" i što je još gore predstavljaju
deo svakodnevne politike.

Zavere se izučavaju kao poseban predmet na polit.fakultetima,u nauci o odbrani i zaštiti društva itd.

U praksi izraz se zlonamerno upotrebljava kako bi se kod naivnih izazvala neverica i prave zavere bagatelizovale podrugljivošću igeneralizovanjem,itd.

Psilologija ovu temu obradjuje pod naslovom pogrešne psihološke
direkcije.

U kreiranju javnog mnjenja uobičajene vidi film American Hero.


meni se svidja

da se ista sintagma opisno nazove: skup medjusobno kompatibilnih pojedinacnih interesa koji u svom delovanju imaju privid pozitivnog ili negativnog dok je stvarnost direktna suprotnost prividu. akko razumete sta hocu da kazem, videcete da sama rec "zavera" je mozda prevazidjena i vremenom je dobila konotaciju "jeftinog" i "plitkog". Zbog toga mnogi cesto koriste ovaj izraz da omalovaze ili relativizuju suprotstavljen stav.


Re: meni se svidja

It's hard to resist.Kospirativna teorija je u Rečnik Engleskog
Oxford izadanje uvedena 1997 kao pojam.

Vaša deskripcija je jedan od pokušaja da se izbegne negativna konotacija koju i sami spominjete.Takvih pokušaja ima mnogo na raznim jezičkim područjima pa i na Srpskom.

Samo siromaštvo Wikipedije na Srpskom jeziku daje na uvid šta se u strvari dešava savetujem da pogledate Englesko govorno područje Wikipedije ili u nedostatku boljeg Nemačko.

Sa vašom deskripcijom se slažem ali deskripcije ipak ostaju deskripcije POJMA a u svakodnevnom obliku mi se držimo pojmova
(bez obzira na konotacije +/-) jer su upravo zbog toga tu.

Označavati pojmove ili poistovetiti iste sa deskripcijama (u svakodnevnoj upotrebi) je antiproduktivno i u dijalogu skoro nemoguće jer vodi ka diskusijama tipa ad infinitum.


apsolutno se

slazemo i zato .


Re. A da li vi shvatate.....

Vrsno, neosporna tvrdnja kojim se u neku ruku definiše pogrešnost premise i psihodirekcije.

Mi ovde pokušavamo da iz svog ugla damo doprinos argumentaciji
nefunkcionalnosti sistema ali u odnosu na zamišljeni "naš"
po definiciji najbolji sistem koji je argumentovano bolji od postojećeg "koji ne funkcioniše".

Po teoriji funcionalnosti: HAOS JE JEDINI SISTEM KOJI FUNKCIONIŠE a sva ostala stanja su proizvod ili empatija je jedino prirodno stanje funkcionalnosti ,a sva druga su izvedena stanja koja po definiciji završavaju HAOSOM.

Naime po teoriji svako stanje je a priori funkcionalno i ograničeno u vremenu i prostoru.Po ovome izlazi da je vaša tvrdnja ISTINA.

Ostaje otvoreno pitanje koliko su zakoni termodinamike i dr.
primenljivi na našu diskusiju.

Stanje potpune inercije je imanentno funkcionalno stanju kretanja jer bi u drugom slučaju stanje kretanja trajalo u beskonačnost (prepetuum mobile) klasična fizika (Kepler).

Pitanje da li ste vi u pravu ili ne je irelevantno jer se radi o kvalitetu postojećeg stanja a ne o pitanju funkcionalnosti.

Vaši mi se komentari dopadaju jer vode ka razmišljanju.


Sloboda čoveka od države 1

VLAST je protiv naroda jer isti OMETA VLAST U VRŠENJU VLASTI.
Savetujem čitanje Radoja Domanovića
Danga,Vodja,Stradija,Kraljević Marko po drugi put medju srbima itd.obavezna službena "lica" su ustvari NALIČJE VLASTI.
Odomaćeni izraz lice=persona postoji dugo u Srbiji i predstavlja ARHAIZAM jezika,a zna se kakva vlast takav narod.
Reč persona=osoba označava živu ljudsku osobu (čovek od krvi i mesa) reč lice sama sebe objašnjava,je DEO čoveka ali i stvari pa je upotreba iste KRAJNJA BUDALAŠTINA I NEPISMENOST.
Pravilno je reći OSOBA = PERSONA.

Gradjanin u "demokratiji" na Srpski način 1.JE UVEK KRIV. A U SVIM DRUGIM SLUČAJEVIMA VAŽI STAV BR.1.

Ovo nema nikakve veze sa obračunom sa kriminalom jer i pre je vladalo isto pravilo (za vreme "narodne vlasti") a početke treba tražiti u uvreženom eksponiranju vlasti iz vremena turske vladavine pa preko "vlasti" kmetova i kapetana koji su bili nosioci (predstavnici) vlasti na terenu.

Pečati su posebna priča.Imao sam prilike da vidim primere pečata raznih država u muzejima od veličine A4 formata pa na manje.Ovde je u pitanju ARHAIČNI SIMBOL VLASTI koji je u modernom svetu POTPUNO IZBAČEN.
Kad sam prilikom jedne posete "DRŽAVNOM ORGANU" objasnio da pečat NE OVERAVA, isti mi je rekao da dokument NIJE VALIDAN
bez PEČATA???
"Šta je bre ovo,nema pečata"!, " ovo vam ne važi nije pečatirano"!.i tsl.idiotizmi su žalosna svakodnevnica kod nas.

Srbija je valjda jedina zemlja na svetu u kojoj se ORGANI SASTOJE ISKLJUČIVO OD LICA koja mogu biti službena i neslužbena.POSTOJANJE BILO KOJIH DRUGIH SASTAVNIH DELOVA ORGANA OSIM LICA JE ZAKONOM ZABRANJENO.
Službeno LICE predstavlja ORGAN VLASTI i kao takav vrši funkciju organa vlasti....


Pečati

Ovo mi je bio jedan od najvećih poslovnih "kulturnih" šokova otkad sam se vratio. Svi traže neki pečat. Prvo mi je bilo smešno. Sad me već nervira :)

Saša


nemam nista protiv

fiskalnih kasa, ali red bi bio da se
1. uvedu svima koji primaju kes
2. smanje sumanute kazne za Malog Mikicu koji napravi i najmanju gresku (od 50000 - 100000din)
3. ukine GPRS - LICNO sam cula poznanika koji zove svog prijatelja u poreskoj da mu proveri kako sa prometom stoji njegov konkurent!!!


Fiskalne kase

Slažemo se oko fiskalnih kasa kao i oko Malog Mikice. Takva rigoroznost za male greške je zaista smešna i bez ikakve mere. Trebalo bi i ograničiti broj dozvoljenih kontrola. Preko dozvoljenog broja, dalje kontrole bi bile moguće samo uz dokaze o osnovanoj sumnji.

Što se tiče GPRS-a, to što navodite i što je dragan7557 naveo je ogroman i ozbiljan problem. Dok se taj problem ne reši, GPRS na registar kasama ne bi smeo da radi.

Saša


dragi Sasa

Da li ste vi uopste upuceni u ono sta se tek sprema?
Ako niste, poslacu vam na mail, posto ne umem da kacim na blog.A i bojim se da bi drugima bilo dosadno, obimno i nerazumljivo. Pa sazeto ( ako taj besmisao uopste moze da se sazme i razume) postavite kao novu i aktualnu temu na blog.
Pozdrav
PS Nego, ja sve verujem da ce doci nova vlada i zaustaviti najavljeni IDIOTIZAM, u duhu revolucionarne`48


Nisam

Pošaljite :)

Saša


saljem sutra, tj. cim

saljem sutra,
tj. cim ustanovim na kojoj je adresi i gde je spakovano


3 prasica,

ajde obavestite i nas u dve tri reci... da se spremimo za replay '48-e ;0)


Mozda

Drzava iz privatizacije NISa EPSa napravi fond za II stub za trenutne penzionere?


Dopuna penzionog fonda

Mislim da bi ovo bilo katastrofalno pogrešno :) U blogu O penzionerima - i jednakom teretu tranzicije sam pokušao da objasnim i zašto. Rupa u penzionom fondu je oko €30-€40 milijardi. Ukupna vrednost srpske privrede je oko €50 milijardi. Tj. njega i nema, odnosno zove se fond na papiru. Trenutne penzionere treba tretirati kao državni dug koji ćemo otplaćivati u narednih 20 godina.

Moje pitanje je kakav penzioni sistem bi želeli da imamo u budućnosti.
1.) I stub - penzije jednake za sve i dovoljne za minimalne potrebe - finansira se iz budžeta (znači svih poreskih prihoda države) i za ovu penziju nema posebnih doprinosa iz plata
2.) II stub - penzije zavise od visine plate - finansira se iz doprinosa na plate - ovaj novac država skuplja u svoj fond, investira, i plaća ovu dodatnu penziju - ako fond ne radi dobro, država mora iz budžeta da zakrpi razliku - ako nema para, država promeni zakon i sama sebi smanji dug :)
3.) III stub - privatna penzija - vi sami ulažete deo vaših primanja u privatni fond koji investira - penzija zavisi od uspešnosti fonda - država nema nikakvu odgovornost za visinu penzije - država udara propise o poslovanju penzionim fondovima i rastura sve one koji nagoveste da ima problema u poslovanju

Kako se promoviše III stub? Uplate i zaposlenog i poslodavca u privatni penzioni plan su oslobođene od poreza na dohodak. Ovo je šema odgođenog plaćanja poreza. Plaćate porez kad povlačite novac, tj. kad primite penziju.

Ja mislim da je II stub nepotreban i štetan. Trostruko štetan:
- promoviše zavisnost ljudi od države, starateljstvo i mudrost države da upravlja mojim novcem bolje od mene
- državni fond sa državnim ljudima treba da investira vaše pare - recept za propast
- udara obavezan namet/doprinos na dohodak - možda vam ova godina nije baš najbolja, muž vam je izgubio posao, a samo vi radite i ove godine vam trebaju pare, ne buduća penzija -odluka treba da bude vaša ne državna

Šta vi mislite?

Saša


Re: dopuna penzionog fonda

Primenom Bizmarkovog metoda za penzije koji vi ovde promovišete ima svoje nedostatke kada je su pitanju ukupana makro ekonomska kretanja.

Ako penzionere definišemo kao značajnu makro ekonomsku kategoriju sa minimalnom potrošnjom onda padaju u vodu sve priče o penzionim fondovima
koji bi trebali da služe novim ekonomskim investicijama.
Dosadašnja iskustva su pokazala da III stepen penzije uplaćuje samo vrlo mali deo stanovništva (bogati) i da košatnja upravljanja ovim fondovima dostižu nevidjenih 40% obrtne sume koja samo doprinosi bogaćenju banaka koje "upravljaju" ovim fondovima NE KREIRAJUĆI KAPITAL VEĆ KREIRAJUĆI :
-Ogromne zarade za sebe.
-Kapital iz sfere kapitala investicionog tipa dobija funkciju novca i samim tim prelazi u domen ŠPEKULATIVNOG KAPITALA sa svim negativnim posledicama za društvo.
-Država koristeći svoju ulogu monopoliste u domenu zakonodavstva,dodatno oporezuje ovaj kapital i on se kao takav fiskalizuje tako da je svrha III stepena samim tim izgubljena.

Definicijom penzionera kao potrošača dobijamo sliku potencijala tržišta i omogućava statistički prilaz (kreiranje modela) ka budućim alokativnim mogućnostima a oni se pretvaraju od "odbačene"grupe društveno "nekorisnih"i "izdržavanih" u značajnog investitora koji,
trošeći SVOJA SREDSTVA POSTAJE ZNAČAJNA INVESTICIONA GRUPA.

Diskusije koje se sada svuda u svetu vode a koje kreiraju državne ĆATE
oko penzija i njihovog VLASNIKA pojedinačnog penzionera polaze od:
-Praznih fondova.
-Izlapele LAŽI da sadašnja generacija penzionera predstavlja izdržavano stanovništvo,negirajući u potpunosti ČINJENICU da je to stanovništvo PLAĆALO svoje buduće izdržavanje.Samim tim to vodi ka potpuno iskrivljenoj društvenoj slici realnosti i sukobu generacija.

Šta je istina.

Penzije kao socijalno društvena potreba kapitalističkog društva nastala je u prošlom veku tkzv. socijalnom konvencijom generacija na principima koje sam naveo ovde na blogu,kako bi se izbegla socijalna odgovornost
za privredno "nesposobno stanovništvo" i oslobodilo "društveno potrebno radno vreme" koje je do tada predstavljalo (moralna obaveza) značajan
alokator društvenog kapitala i ukupno raspoloživog radnog vremena,koje je u nacionalnim državama STROGO OGRANIČENO brojnošću radno sposobnog stanovništva.
Klasična kapitalistička država je tkzv. konvencijom generacija donela relevantne zakone (isto uradjeno i u socijalističkim državama) i tako postala "TUTOR" velike društvene grupe u to vreme druge po veličini u svim razvijenim državama.
Penzioneri koji su ovim makro ekonomskim reformama "proizvedeni" su
tretirani kao "IZDRŽAVANA"GRUPA jer je "konvecijom""obaveza izdržavanja prebačena na aktuelnu generaciju RADNO SPOSOBNOG stanovništva kaja se "obavezala" i de fakto i de jure.
Vodjenjem dva svetska rata i baby bumovima posle istih klasična birokratsko etatistička država (važi i za "socijalizam) birokratija je bila u poziciji da KAKO TAKO ispuni konvenciju generacija i održi prividno stanje zadovoljstva.
Koštanja su prebačena na ledja budućih generacija kako bi se fondovi održavali pod maskom egaliteta,morala itd,CEH OVE "TRANZICIJE" zbog raznih faktora (bela smrt i dr.) POSTAJE NEPLATIV.

KORPORATIVNA DRŽAVA (liberalno kapitalistička i lib.komunistička)

Izlaz iz začaranih krugova oba tipa države (u teoriji) NE NUDE.
Borba je prebačena na teren teoretisanja na kojima su uglavnom razni politički APOLOGETI ove ili one struje bez postojanja konstruktivnog rešenja ili ozbiljne društvene diskusije.

Tržišna teorija:
Ni ovde se ne vidi kraj osim što ista uslovljava definiciju velikih potrošačkih grupa (u koju spadaju i penzioneri) i što po svojoj definiciji može da PROMENI prilaz problematici i tako stvori drštvenu platformu za diskusiju.
Ovde moram da napomenem da aktuelna Srpska država NE SPADA ni u jedan od navedenih tipova jer je najpribližnija tipu ANARHO KAPITALIZMA PRVOBITNE AKUMULACIJE KAPITALA što važi za sve bivše države "socijalizma" u kojima se tkzv."tranzicijama" menjaju svojinski odnosi
a birokratsko etatistička administracija dobija novog "gazdu".
Države ovakvog tipa (tržišnog) pokazuju tendenciju da "SHVATE" ulogu tržišnih grupa u formiranju svojinskih odnosa ali ne i trasformaciju koja je imanentna novim društvenim odnosima.

Za kraj?
Ako penzionere definišemo kao POTROŠAČKU GRUPU dobijamo drugačiji prilaz problematici a sve diskusije se prebacuju na viši nivo gde penzioneri dobijaju drugu kvalifikaciju od one koju je uspostavila država zarad održavanja SVOJE ULOGE KANONIZOVANOG PAPIZMA a što vodi
nesagledavanju pravih motiva države kao monopoliste u upravljanju
društvenim kapitalom.
Kako izgleda uloga administracije i državnog monopola u ovoj sferi pokazala je bivša a pokazuje i sadašnja administracija koje NISU U STANJU DA REŠE PROBLEM (PENZIJE) a alociranje ogromnih prihoda umesto u
POZITIVNE SVRHE TRAĆE U IZDRŽAVANJE SAME SEBE,MONOPOLIŠUĆI DRUŠTVENO PRAVO NA SAMOODLUČIVANJE.
Ono što se kod nas dešava NIJE TRANZCIJA DRUŠTVA koja je potrebna kako bi društvo biće kao celina ušlo u progresiju,već je GOLA PROMENA SVOJINSKIH ODNOSA KOJA JE USLOVILA POTPUNU DEGRESIJU DRUŠTVA.
Ulogu penzionera u našem društvu treba osloboditi idiotizma sadržanom u raznim političkim sloganima jer se ovim NE REŠAVAJU problemi,već se samo održavaju postojeći birokratsko etatistički odnosi državnog monopola kako bi se održao POTPUNO NEODRŽIV SISTEM.


Ukidanje II stuba

Da malo pojasnim šta sam mislio pod ukidanjem II stuba.

Penzioneri su definitivno potrošačka kategorija i treba ih tako posmatrati. Ja ih nikako ne definišem kao makroekonomsku kategoriju sa minimalnom potrošnjom.

Svakog meseca, svaki zaposleni, izdvaja za penziju. Gledajući prosek u novembru 2006, oko 7.500 din. Ovaj novac se uplaćuje državi, tj. njenom "protočnom" penzionom Fondu, da sa tim novcem raspolaže, da investira, pravi profit i od njega plaća penzije.

Da li mislite da država ovo bolje ume da radi od samog građanina/građanke? Ja mislim da ne. Ja mislim da je daleko bolje da se državni penzioni Fond potpuno ukine, i da stanovništvo samo ulaže za svoje penzije.

Svaki građanin otvori poseban račun (ili nekoliko njih) namenjen penzionoj štednji (u Kanadi se ovaj račun zove RRSP račun), i sve uplate na ovaj račun se računaju kao uplata za penziono. Ovi računi se mogu otvarati i kod privatnih penzionih fondova, ali i kod brokera koji omogućuju direktno ulgaganje na berzama. Sa tim novcem se mogu kupovati akcije, mutual funds itd.

Znači umesto država, novcem treba da raspolažu ljudi. Država treba da bude odgovorna samo za socijalni deo: minimalne penzije.

Imaću poseban blog gde ću izneti kako bi ovo trebalo da izgleda.

Saša


Odbici od bruto plate u Nemackoj

U Nemackoj je obaveza da placate sledece:

-porez i to po platnom razredu koji zavisi od vasih primanja ali i od bracnog stanja. Ukoliko ste ozenjeni/udati placacete manje ukoliko niste placacete vise.
-Doprinost solidarnosti ( za Istocnu Nemacku)
-Penziono osiguranje
-Zdravstveno osiguranje ( privatno ili drzavno - sami birate)
-Osiguranje u slucaju gubljenja posla
-Osiguranje u slucaju nege

Ovaj link koji sam pronasla je sjajan nacin da izracunate koliko vam novca stvarno ostaje.

Jedino sto je vazno da znate u ovom racunanju kojoj grupi pripadate:

Najvaznije je da pojasnim grupu 1,3,5

grupa 1 - to su oni koji placaju najvise zato sto nisu ozenjeni-eto kaznjava ih drzava sto nisu nasli bracng partnera. U Bavarskoj homoseksualni brakovi nisu dozvoljeni pa je diskriminacija izrazena i u pravu na manje placanje poreza,

grupa 3 - ozenjeni koji placaju najmanji porez - povlascena grupa.

grupa 4- ako oba bracna partnera imaju slicna primanja onda je najbolje da obe strane uzmu ovu poresku grupu jer u zbiru tako vise dobijaju.

grupa 5 - su oni koji imaju bracnog partnera koji prima svoj dohodak prema poreskoj grupi 3. Dakle 3 i 5 idu u paru.

Da bi ste znali koliko zaista novca mozete da dobijete poigrajte se sa ovim programom. Pogledajte ponude privatnih osiguranja i vidite sta stedite a sta ne. Na ponudama citajte sta pise i malim slovima na poledjini propagandnog pamfleta.To je jedina stavka koja varira i na kojoj mozete da ustedite novac.
.

Ukoliko ne placate crkveni porez iskljucite ovu funkciju!

IZRACUNAJTE - ne zaboravite da izaberete poresku grupu kojoj pripadate

http://www.iww.de/steuerzahler/rechentools/lst_rechner.php


Porezi u Nemačkoj

Zahvaljujem na informacijama. Da li znate koliki su platni razredi i koliki su porezi za svaki razred, a koliki penzioni doprinosi?

Saša


Porezi i zdrastvena zastita u Severnoj Americi

Izvini Sasa ali vidim da si jako neupucen za poresko stanje stvari u Kanadi i Americi. Kao prvo Amerika nema besplatno zdrasveno osiguranje! To je jedno od problema koje pokusava da se resi u zadnih 12 godina ali ne sa uspehom. Na primer jedna moja poznanica je samo za ulazak u Emergency room platila $1800 US!
Sto se tice Kanade, da postoji besplatno zdravstveno osiguranje, ali koje iskljucuje zubare, ortopedska pomagala kao i lekove. Za operaciju su veliki redovi i moze da se ceka i do 2 godine! Razlog za to su operacije raka koje su ceste. Naravno duzina cekanja, isto zavisi od tvog porodicnog lekara, ako one ne poznaje specijalistu nacekaces se...
Sto se tice poreza tu si jako omanuo. Iskreno ja ne znam nikoga od nasih koji ne placaju porez. Vecina nas placa porez (po zaposlenom ) od 20000$ pa navise. Od ostatka koji nam ostaje mi u Ontariju placano porez na promet i to 8% za Ontario i 7 za federalnu vladu.
Poreski razredi se ne definusu kao procenat od prosecne zarade umesto toga to ide ovako:
Za zaradu manju od 8000$ -koji veruj me imaju samo oni koji ne rade i na pomocu su, ne placaju nista.
Za zaradu od 8000 fo 35000, placa se 15% + 6.05 % = 21%
Od 35000 do 75000 je 22% + 9.15% = 31%
Od 75000 do 118000 je 26% + 11.16%= 37%
preko 118000 je 29% + 11.16 ~ 42%

Kao sto se moze videti personalna taksa je jako progresivna. Prvi procenat prestavlja federalnu a drugi vazecu stopu u Ontariju

Sto se tice poreza na nepokretnu imovinu on se krece od $2000 za stanove pa preko $3500 za kuce - na godisnjem nivou.

Jos jedna interesantna stavka je osiguranje za kola je obaveno i za pocetnike je preko 3000$ godisnje. Za one sa iskustvom koji nisu nikad imali udes ( bar ne u zadnjih 6 ili 7 godina i nemaju vise od jedne kazne), osigranje moze da bude osetno manje oko 70 do 100$ mesecno. E sad ako si imao udes ili vise kazni osiguranje moze da te odbije ili da placas i preko 9000$ godisnje...

Puno pozdrava
iz Kanade
Greg


Neupućen :)

Da li ste vi pročitali gornji tekst :) Stope koje pominjete sam i naveo u tekstu.

Isto važi i za zdravstvo. Kao što rekoh, osnovno zdravstvo je dostupno svima. U osnovno zdravstvo, kao što rekoste ne spadaju stomatološke usluge ...

U Americi nema besplatnog zdravstva i to nikada nisam ni tvrdio :) Analizu Američkog poreskog sistema nisam ni iznosio jer ne sadrži zdravstvenu zaštitu i visko školstvo, tako da bi poredili kruške i jabuke.

Bez obzira na sve ovo, zahvaljujem na javljanju.

Saša


Osnova za oporezivanje

Tema koju ste pokrenuli je vrlo zanimljiva. Svaka čast.
Mene interesuje pitanje osnove za primenu različitih stopa poreza na zarade u Srbiji. Naime, kod mene ostaje nedoumica, da li se stope od 22% i 27% primenjuju na celokupan iznos bruto zarade zaposlenog (ukoliko zarada prelati preko 3x i 6x prosečna plata), ili se pomenute stope primenjuju na iznose koji prelaze 3x i 6x prosečna plata.


Osnovica

Porez se plaća na ono preko 3x i 6x, pa još umanjeno za nake olakšice po izdržavanom članu domaćinstva.

Saša


Porezi U Kazakhstanu

Odgovaram na poziv da se opisu poreski sistemi raznih zemalja:

Porezi u Kazakhstanu su sledeci:

1. Individualni porez na dohodak (fizicka lica i privatni preduzetnici) 10%
2. Korporativni porez na dohodak 30%
3. Socijalni porez od 22 - 12%
4. PDV (u kaz se zove NDS (nalog na dobavljenu stoimost)) 15%
5. Porez na zemlju i imovinu (porez na transport je ekvivalent za transportna sredstva) 0,5 - 1%
6. Akciza (cigarete, benzin, lutrijski tiketi...)
7. Rojalti za koriscenje zemnih bogatstava (1% od vrednosti onoga sto iz zemlje iskopas (glina, pesak, mineralna voda, nafta, ruda bilo kakva i sl.)
8. Porez za proizvodjace sirove nafte (zavisi od kolicine isisane nafte i cene nafte na svetskim berzama. Drzava ima naftomer na svakom naftnom izvoru)

1. Individualni porez placa se 10% od dohodka i deli se na dve vrste

a) koji placate samostalno

- dohodak koji ostvarite u inostranstvu pa se na taj dohodak primeni 10% i onda se suma poreza koji treba da uplatite umanji za porez koji ste platili u inostranstvu a ako je u inostranstvu uplaceno vise nego sto bi trebalo uplatiti u Kaz onda se nista ne placa(a u Srbiji se dohodak umanjuje za porez koji ste uplatili u nostranstvu kao da je to nekakav trosak pa dolazi prakticno do dvojnog oporezivanja)

-dohodak koji ostvarite u Kaz ali je izvor dohodka u inostranstvu (firma nerezident vam placa platu npr kod outsorceinga za programere)

-dohodak od izdavanja imovine (prakticno niko ne placa na ovaj nacin vec se registruje kao privatni preduzetnik i placa po specijalnom uprostenom postupku)

-pri prodaji nepokretnosti ako ste vlasnik manje od godinu dana placate porez na razliku u ceni koju ste ostvarili (porez = (cena_za_ koju_ste_prodali - cena_za_koju_ste kupili)*10%) a ako ste nasledili ili ste sazidali ili su vam poklonili onda je cena_kupovine u stvari procenjena cena. Ukoliko ste vlasnik
duze od godinu dana mozete da prodate i za milijardu dollara porez ce biti 0

-porez koji placaju preduzetnici -primenjuju se pravila kao za
korporacije i placa se 10% od razlike svih prihoda i svih rashoda prakticno 10% od profita.(u rashode se uracunavaju i plata koju privatnik placa sam sebi i sa ove plate placa socijalni porez (u stvari doprinose) a platu moze da stavi da mu je minimalac oko 100$. Takodje postoji specijalni rezim za privrednike sa obrtom do 80 000 US$ za kvartal i oni placaju 3% od obrta tj nemaju pravo da od osnovice oduzmu rashode koje imaju ali je zato stopa mala (pogodno kod izdavanja stanova
jer nemate bas neke rashode kad izdajete stan)

b) porez koji se placa kod primanja dohodka tj. uplacuje ga za vas firma (ili preduzetnik ili penzijski fond) koji vam isplacuje dohodak i to iz vasih para vam oni oduzmu to sto moraju u vase ime da uplate iprakticno dobijete manje na ruke

-plata, penzija, naknada za putovanje, za teske uslove rada, kojekakvi honorari i sl tj sve sto ima izgled licnog dohodka placa se 10% od bruto plate minus (penzisko (koje radnik placa sam 10% od bruto plate ili vise ako to zeli)) minus nekoliko malih odbitaka oko 100$ mogu da budu ti odbitci najvise.

-sa dobitaka na lutriji se placa 15% od dobitka koji je veci od 40$

-sa isplacenih dividendi po akcijama i dobiti od DOO placa se 15%

3) Socijalni porez - placa ga poslodavac iz svojih para

Placa se sa plate minus penzijsko koje uplacuje radnik i iznosi od 22% - 12% pri tom sto je plata veca to je stopa manja. Na ova nacin se stimulise poslodavac da daje vece plate i da ih pokazuje a ne da deli minimalce a ostalo u koverti.

4) imovina

a) korporacije placaju 1% od knjigovodstvene vrednosti (ponekad ih teraju da rade procenu vrednosti i da menjaju vrednost osnovnih sredstava da bi ta vrednost iz knjigovodstva odgovarala trzisnoj. ako je nova vrednost veca razlika ide u dobit preduzeca a ako je manja ide kao rashod kod korporativnog poreza (za poslednjih pola godine cene na nepokretnosti su porasle 120%, a za poslednjih 7 godina oko 21 puta tj na 2000%)

b) preduzetnici placaju 0,5% od trzisne vrednosti

c) gradjani placaju od 0,1 - 0,5% od neke poreske procenjene vrednosti koja je niza od trzisne jedno 50% tj socijalno je odredjena da ne bi bilo problema sa gradjanima.

Porez na transport je na prevozna sredstva i za automobile zavisi od kubika i godista na novi auto od 1600cm3 je oko 80$.

Za poredjenje benzin 96 oktana kosta 54 euro centa/l a struja je 3,65 euro centa za kwh.

Ja sam sve ove poreze izucio i vrlo ih dobro koristim da bi se obogatio. Placam i prijavljujem sve prihode drzavi, koristim sve specijalne rezime po 3% za izdavanje stanova a i svoju platu ne primam kao platu (jer bi morao da platim 10% penziono i okolo 17% socijalno i jos i 10 % poreza na dohodak). Ja sam lepo rekao svom sefu da mi platu isplacuje kao preduzetniku koji mu pruza kojekakve usluge (programiranje, vozac, knjigovodja i sl) i ja mu za svoju platu svaki mesec ispostavim fakturu a sa te sume platim samo 3% poreza po specijalnom rezimu. Kao preduzetnik ja sam sebi isplatim minimalac i platim penzijsko sa minimalca a ne sa cele plate.

Naravno na ovaj nacin me ne stiti zakon o radu ali to je zakon za lezilebovice samoupravljace i druge dinosauruse koji i treba da izumru. Ja sa svojim sefom imam odnos na osnovu kvaliteta posla koji za njega obavljam a ne zakona o radu koji bi me stitio a njega opterecivao.

Na ovaj nacin ja mogu slobodno sav svoj prihod da pokazem u banci i oni mi odobravaju kredite.

Ja za te kredite kupujem stanove npr.

Kamatna stopa mi je 14% godisnje. Kupio sam stan u junu za 54000$ ucesce 15% je bilo oko 8000$ ostalo mi je dala banka na 20godina i mesecna rata mi je oko 700$. Taj stan se izdaje za oko 800$ mesecno (prakticno pokriva sve troskove i mozda malo daje dohodka 20$mesecno). E sad taj stan je porastao u ceni i danas kosta 100 000$ (za 6 meseci skoro 100%). Ukoliko ga sad prodam morao bih da platim 4600$ poreza na dobit (10% od ostvarene razlike u ceni) ali ako sacekam jul 2007 mogu da ga prodam za kolko god hocu i ne moram da platim porez (valsnik sam duze od godinu dana). I tako sam ja kupio vec 10 stanova i kucu i plac itd. Sve je legalno na sve je placen porez drzava je super zadovoljna jer ubira poreze banke dobijaju svoje kamate i svi cvetamo. Ni jedna banka me ne zeza da mi da kredit do nivoa gde je rata do 40% od plate jer meni svaki sledeci kredit samo dodaje pare u dzep (po 20, 30 ili 100$) sa svakog stana koji kupim putem kredita.

Pozdrav
Ceda


Porezi u Kazahstanu 2

Moram da priznam, kad sam uputio poziv nisam mislio na Kazahstan već uspešne zapadne zemlja, ali bez obzira iskreno zahvaljujem na postu :)

Način na koji zaobilazite poreze su slični načinu u Srbiji. Na zapadu to npr. nije moguće. Bez obzira da li ste preduzetnik ili zaposleni ili niste prijavljeni ali ste nekome (npr. komšiji) pružili neku uslugu i dobili novac za to, na kraju godine morate sve prihode da prijavite i na to platite poreze i doprinose jednake za sve. Ako imate prihode van zaposlenja, samo imate pravo na dodatne troškove: kancelarija, prevoz, administracija ...

Saša