Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Bez šunke, molim...

Jutros me je lokalno predstavništvo jedne od vodećih svetskih kompanija za proizvodnju telekomunikacionih rešenja obradovalo pozivom na događaj (event, jel’te) koji organizuju krajem tekućeg meseca.

Nepunih sat i po kasnije isti pošiljalac se očigledno vratio sa klasičnog srpskog doručka (toplo pivo na prazan stomak) i ponovo latio tastature...

Prvi mail bio je ljubazan, informativan. Nove tehnologije, komunikaciona rešenja... Blagi mix hardvera uz laki dašak softvera, sve začinjeno inovativnošću. Primamljivo za posetiti. Korektna mailing procedura, u polju za pošiljaoca i primaoca ista adresa.

A onda katastrofa. „Postovani Event-ovci, saljemo vam ponovo pozivnicu kako biste dobili uvid u listu pozvanih ucesnika.“ Na stranu nepravilno pisanje stranih reči u padežu (padežni nastavak odvojen crticom, a nije reč o skraćenici), iznenađenje je došlo u vidu 126 e-mail adresa menadžmenta domaćih IT kompanija koje su se našle u To: polju drugog maila.

Neuobičajena praksa. Obično me na skupovima koje posećujem interesuju predavači i teme, a ne ko će sve od kolega i cenjene konkurencije biti prisutan. Ne znam šta je nagnalo pošiljaoca da pomisli kako je pomenuta informacija od ključnog značaja za odluku o prisustvu njihovom skupu. Verovatno zna da deo pozvane bratije ne govore jedni s drugima, pa je pokušao da predupredi eventualne konflikte. Ili, s druge strane, možda je pomislio da će prisustvo nekog od dragih prijatelja iz branše motivisati primaoca da se prijavi zbog radosti ponovnog susreta za vreme kafe pauze?

Štagod bio razlog, statistika je neumoljiva. Barem petorica od prisutne gospode, uzevši u obzir njihovu brojnost, imaju zapaćen neki spyware ili trojanca na svojoj ličnoj mašini gde su primili poruku. Pomenuto parče programskog koda će sa slašću isprocesirati primljene adrese i poslati ih u neku spam bazu, ili ih uzeti u obzir pri svojoj sledećoj turi rasplodnje.

Ako nam vodeće svetske IT firme toliko znaju o higijeni cirkularnih e-mailova, bolje da batalimo ideju o edukaciji krajnjih korisnika...


Quote:Neuobičajena praksa.

Quote:
Neuobičajena praksa. Obično me na skupovima koje posećujem interesuju predavači i teme, a ne ko će sve od kolega i cenjene konkurencije biti prisutan. Ne znam šta je nagnalo pošiljaoca da pomisli kako je pomenuta informacija od ključnog značaja za odluku o prisustvu njihovom skupu. Verovatno zna da deo pozvane bratije ne govore jedni s drugima, pa je pokušao da predupredi eventualne konflikte. Ili, s druge strane, možda je pomislio da će prisustvo nekog od dragih prijatelja iz branše motivisati primaoca da se prijavi zbog radosti ponovnog susreta za vreme kafe pauze?

Lep text. Medjutim ja sam dobijao slicne stvari i od poznatih posiljaoca, tj. firmi mojih prijatelja, i kad sam se jednom iznervirao i pitao vlasnika, tj. prijatelja, dokle ce mi slati nesto sto sam odjavio da me ne zanima, on mi je odgovorio: - jedan sektor salje pozivnice a drugi sektor da bi opravdao plate radnicima koji u sustini nista ne rade, salju spiskove gostiju, eto da opravdaju plate. -

;)

znam da mozete pomisliti kako to nije adekvatan odgovor, ali ja sam ga doslovce tako dobio. jednostavno obrazlozenje u nedostatku priznanja.


Bar znate da ste event-ovci

Meni su uvek smesne te kombinacije Englesko-Srpskog jezika kojih smo puni. Ali valjda je sve to u redu dok se razumemo.
Lepo se provedite an event-u sa ostalim event-ovicma!


Vladane, upravo ja zbog

Vladane, upravo ja zbog takvih mail-ova dobijam razne trojance, pa posto vidim da se bavite sa internetom hteo sam da vas pitam koja je najbilja zastita od trojanaca i ostale ekipe?


Nisam vladan

nod32 postoji zastupnik za Srbiju+zone alarm+adaware se personal+spybot search&destroy

Umesto IE mozilla firefox


Hvala!

Hvala!


je l` zna neko...

....kakva su pravopisna pravila u pomenutim slucajevima

Quote:
...Na stranu nepravilno pisanje stranih reči u padežu (padežni nastavak odvojen crticom, a nije reč o skraćenici),... polju drugog maila....cirkularnih e-mailova,...

odnosno, gde se moze naci izvor za pravopis? Tu ne pomaze "Veliki recnik stranih reci i izraza" Ivana Klajna i Milana Sipke, a ne znam gde da nadjem kako se , na primer, pise vlastito ime u padezu ako nije transkribovano ili da li e-mail mogu da menjam po padezima? Sta je pravopisno ispravno: da pisem, recimo "download", a ne znam kako da ga tacno pisem po padezima, ili da pisem daunlod-ujem; -ujes; -uje....Kako pravopisno ispravno glasi, recimo, dativ od Bill Gates? Bila bih veoma zahvalna bilo kome ko bi mogao da me uputi....


Правопис

Правописна правила налазе се у правопису српског језика, а не у речнику. А правопис (д.VII,п.97) каже:

„У нашој пак двоазбучној пракси прилагођено писање широко се примењује и у латиници. Томе води не само тежња да се страно име што складније уклопи у наш израз, него и практични разлози; наиме, пишући прилагођено страна имена, аутор може припремити свој рукопис не условљавајући да ли ће се штампати ћирилицом или латиницом. У стручним текстовима, истина, често постоји потреа да се предочии како се неко страно име изворно пише, али се то може постићи и допунским поступком: навођењем изворног лика у подбелешкама (фуснотама), у загради иза имена или у индексима на почетку односно на крају рада.

а. Само изузетно се и у ћириличком тексту понеко име може навести и у изворној латиници (нпр. кад не можемо сазнати како се чита и преозвучава). Ако се таквом имену додаје наш наставак, он се не одваја цртицом, нпр. Huet-а, за Huet-овог противника (не: ‘за Huetовог противника’)

b. у латиници пак — ако се аутор определио за изворно писање — наставци се не одвајају цртицом. При томе и име и наставак некад задржавају своју нормалну графију, а некад се (зависно од типа) крај имена окрњује или подешава, а испред наставка се додаје позиционо ј ако се основа завршава изговорним и: Shakespeare, Shakespeareov; Lavoisier, Lavoisiera (изг. Шекспиров, Лавоазјеа); Torquato Tasso, Torquata Tassa; Nicaragua, Nicarague; Casablanca, Casablanke; Columbia, Columbije; Petöfi, Petöfija; Attlee, Attleejev.“

Да резимирамо: Што се тиче Била Гејтса (Bill Gates), најбоље је лепо га пребацити на српски и онда: Гејтса, Гејтсу, итд. Ко баш неће да пребацује, мора да пише Gatesa,Gatesu итд. Без цртице, пошто знамо како се изговара.

Ко пише другачије — неписмен.

Што се тиче „даунлоуда“ (download), зар није лепше и природније користити рецимо нашу реч „пријем“ него се по сваку цену трудити да укуцамо страну реч у оквир нашег језика? Или свеједно, неку другу нашу реч која може слично да се употреби (преузимање, пренос, скидање...)

Пошто не постоји широко усвојен превод термина, код прве појаве термина у тексту, изворна реч може да се наведе у загради, колико да читалац зна за коју смо се могућност одлучили:

„Програм је доступан за пријем (download). Можете одмах да га преузмете...“

Што се тиче речи email (у енглеском се пише без цртице, цртица у новоскованим терминима губи се како термин улази у широку употребу, слично као што је некада било „tele-vision“ а сада је „television“. Са речи „e-commerce“ то се још није догодило.), опет је можда боље користити „електронска пошта (email)“, нпр кад се први пут појави, а после користити: пошта, порука итд, по аналогији са обичном поштом.


Ishmael

hvala na ovom izvrsnom pregledu pravopisa! Meni se nesto pojasnilo sto nisam bila sigurna (pisanje vlastitih imena u originalu - sa ili bez crtice).


provera, check, провера

Quote:
...Правописна правила налазе се у правопису српског језика, а не у речнику. А правопис (д.VII,п.97) каже:...

Da li možete da mi date podatke o izdavaču "Pravopisa srpskog jezika", autoru/autorima, godini izdanja i eventualno gde se može nabaviti.

Izvinjenje za ovaj "troll" vlasniku bloga, ali moram da proverim, pošto mi se čini da se citati odnose na pravopis mrtvog jezika kojeg ja inače i govorim. Dakle, на правопис srpskohrvatskog jezika. Moje pitanje se odnosilo na standardizaciju i pravopis srpskog jezika, knjige za koju ja ne znam da postoji, a nije da nisam tražila.
Dakle, napisaću primere, pa Vas samo molim da mi odgovorite da li je u redu:



Popularnost Billa Gatesa može se meriti brojem emailova koje prima i fileova koje odbija da preuzme (download), a koji su po sadržini zahtevi za finansijsku pomoć.


Популарност Bill-a Gates-a може се мерити бројем email-ова које прима и file-ова које одбије да download-ује, а који су по садржини захтеви за финансијксу помоћ.


Популарност Била Гејтса може се мерити бројем (имејлова -?) електронске поште које прима и датотека које одбија да преузме, а који су по садржини захтеви за финансијску помоћ.


Ako sam ja Vas dobro razumela, proizilazi da nam pravopis proizilazi iz vrste pisma kojim se služimo - jedan za ћирилицу, a drugi za latinicu.


Подаци о књизи

Извињавам се што нисам одмах навео податке о књизи. Није ми пало на памет да је тешко да се нађе, јер ја сам просто ушао у књижару и купио је.

Митар Пешикан, Јован Јерковић, Мато Пижурица: „Правопис српскога језика“, 6. издање, Завод за уџбенике и наставна средства Београд и Матица српска, 2006. ISBN 86-17-13105-5

Мој претходни коментар је, неформално, имао три дела. Први је извод из правописа, из одељка који се бави писањем страних имена. Други је моје тумачење извода из правописа при примени на страна имена. И трећи је опет моје виђење рачунарске терминологије у српском језику. Само први део има везе са нормама. Друга два су лично виђење, па молим да то узмете у обзир.

Правописна правила се разликују зависно од писма које се користи, што је у правопису и назначено, али ми се чини прејако да се каже да произилазе из врсте писма којим се служимо. То би значило да писмо условљава правопис, што ми делује непримерено пошто је правопис ваљда тешње спрегнут са језиком, а не са писмом којим се језик записује.

Пре бих рекао да су варијације правописа заједничка последица избора писма за запис текста и различите „блискости“ латинице и ћирилице писму на којем се имена изворно записују.

Правовпис је разрешио недоумицу око имена, а што се страних речи тиче, моје је мишљење (стога узмите са резервом) да треба користити српске речи ако је језик српски, свеједно што се пише о рачунарима који долазе са енглеског говорног подручја.

Моје тумачење (стога узмите са резервом) је да је добро (молим да приметите да нисам написао „исправно“) ако се напише:

„Популарност Била Гејтса (Bill Gates) може се мерити бројем електронских порука (email) које прима и датотека које одбија да преузме (download), а које су по садржини захтеви за финансијску помоћ.“

(Датотека је део наше рачунарске терминологије више десетина година, па нема потребе да се наглашава оригинал.)

а на латиници:

„Popularnost Bila Gejtsa (Bill Gates) može se meriti brojem elektronskih poruka (email) koje prima i datoteka koje odbija da preuzme (download), a koje su po sadržini zahtevi za finansijsku pomoć.“

На латиници је према правопису могуће оставити Билово име у оригиналу:
„Popularnost Billa Gatesa može se meriti brojem elektronskih poruka (email) koje prima i datoteka koje odbija da preuzme (download), a koje su po sadržini zahtevi za finansijsku pomoć.“


elektronski i jezički...

Elektronski i jezički "worms and trojans" zgodno su se poklopili na Vašem postu. Vi (s pravom, verovatno) zamerate "spam" nekulturu slanja pošte koja će primaocima proizvesti razne probleme, a ja sam napravila "troll" o jezičkim nedoumicama kada su u pitanju izrazi iz naše svakodnevne elektronske komunikacije. Verujući da je govorni jezik jednako živahna i promenama podložna tvorevina kao i inovacije koje nam "softwear" bilo kog nivoa donosi, zanimalo me da saznam kako se pravopisno rešavaju problemi koje je govorni jezik već odavno prihvatio. Može se tvrditi da su engleski izrazi "click", "file", "download", "update". "windows", "backup" i slično, toliko odomaćeni u jeziku da se usvojilo "menjanje po rodu broju i padežu" kao da se radi o rečima sopstvenog jezika ili odavno usvojenim i odomaćenim tuđicama. Prevodi koji postoje jednostavno nisu "legli" u govorni jezik i zato me zanimaju pravopisna pravila u takvim slučajevima. A zanimljivo je razmisliti o tome da li je takav ulazak novih reči u jezik svojevrstan, nekontrolisan, ni od koga napravljen "worm and trojan" proces menjanja jezika. Pravopis bi bio onda bar vrsta "spam filtera" ili nešto slično. Do sada sam nailazila na potpuno različite verzije tumačenja osnovnih pravila, a bilo bi lepo sistematizovati takve reči, prihvatiti da ih je govorni jezik usvojio (kao što je neke druge reči "zaboravio" ili im smanjio učestanost toliko da nije ni važno kako se pišu) i ostaviti nas bez dileme da li smo pismeni ili nismo.


Mala, ali vazna, ispravka Gordanac:

Quote:
zamerate "spam" nekulturu slanja pošte koja će primaocima proizvesti razne probleme

Ja ovo ne bih nazvao "nekulturom". Mislim da je "spam" najobicniji vandalizam.


u pravu si...

Imam par groznih autobiografskih pričica povodom "vandala spama". Jeste vandalizam, a ne nekultura. U nekulturi može da nema nikakve posebne namere, a "spam" je ispunjen odvratnom namerom da te uništi anonimno, da ti naudi...Jesi našao pravu reč...


Grandmothers & frogs

Quote:
Prevodi koji postoje jednostavno nisu "legli" u govorni jezik i zato me zanimaju pravopisna pravila u takvim slučajevima.

Naravno, postoje izrazi koji se mogu zameniti. Lično, od starta koristim "računar" umesto "kompjuter".

Međutim, postoje jezički čistunci koji forsiraju bukvalnu zamenu bukvalno svih termina koji se mogu pojaviti. Što je najgore, njih možemo naći najčešće među piscima udžbenika iz informatičkih oblasti gde pored svog "znanja" prosipaju i lingvističke dosetke.

I mnogi drugi... Pre tačno 10 godina postojao je jedan, meni mnogo drag projekat koji se zvao "Mikroračunari". Kompletna autorska ekipa BIGZ-ovih "Računara" povedena je u bolji život, gde nam neće zaustavljati štampu časopisa kada se rade "Duga" i "Sex club". Pokrenuli smo nešto što je bilo odlično prihvaćeno od čitalaca i naizgled imalo svetlu budućnost... do izlaska šestog broja. Bolji život je prestao žestokim uplitanjem izdavača koji je uveo cenzora (zvaničan termin "recenzent") koji je temeljito sprovodio search/replace (pronađi/uništi) nad terminima koji se nisu koristili u doba vladike Nikolaja. Stvar je tinjala neko vreme i konačno pukla nad prikazom u kome je switch postao "razvodna kutija s komutacijom", gde je prvo pobesneo vlasnik firme koja je dala opremu na testiranje ("kada nama neko zatraži razvodnu kutiju pošaljemo ga u 'Elektrotehnu' prekoputa"), zatim autor, i na kraju ja, kao nekakav glavni i odgovorni urednik.

Ekipa se rasturila na sve strane IT industrije u zemlji i zatim po svetu, ja sam počeo da se bavim nekim "Internetom" koji je postajao popularan tih dana, a časopis je nastavio život kroz prevodioce. No harm.

Nismo Francuzi pa smo propustili priliku da uvedemo sistematizaciju na vreme, niti imamo jezik toliko pogodan za kovanice. Drago mi je i što naši stari nisu bili budale, te danas gledamo u "televizor" umesto u "dalekogledatelja". Što se računarskih termina tiče, vreme će pokazati...


:)))

Quote:
...Bolji život je prestao žestokim uplitanjem izdavača koji je uveo cenzora (zvaničan termin "recenzent") koji je temeljito sprovodio search/replace (pronađi/uništi) nad terminima koji se nisu koristili u doba vladike Nikolaja. Stvar je tinjala neko vreme i konačno pukla nad prikazom u kome je switch postao "razvodna kutija s komutacijom",...

E, ovo je stvarno..... :))
Čitateljka "Mikroračunara", a sad ste me podsetili da uskoro treba da "dajem" 10 godina svom prvom ličnom internet nalogu. Mogla bih se častiti sa malo RAM-a, a još me i živo zanima kako bi učenici vladike Nikolaja TO preveli....random access memory kao npr. "pamćenje slučajnog pristupa" (?!) - pa za ovo bi grandmothers and forgs bilo čista literatura!!


Nismo Francuzi...

...ali šteta što se nismo bar malo ugledali na Slovence. Kod njih je uvođenje domaćih izraza u informatici rađeno dosta sistematično, počeli su na vreme, ali nisu bili toliko isključivi poput Francuza, niti su koristili autoritet i isključivost državnih ustanova da bi utrli put upotrebi slovenačkih izraza.


SDL

Prosle godine je u Beogradu otvoreno predstavnistvo engleske firme SDL International kojoj je u interesu da svoj TRADOS (neka vrsta pomocno programa za prevodjenje) ucini dostupnim sto vecem broju ljudi tako sto ce u njega ubaciti sto vise jezika, samim tim i sto vise novih reci i termina. Njihova glavna ideja je da angazuju ljude koji ce obaviti veliki posao tako sto ce prevesti 99% kompjuterskih termina na srpski. Kada sam konkurisala za mesto prevodioca odbili su me jer sam koristila "previse engleskih reci", pozivali su se na neki MS standrad u prevodjenju. Kada sam ih pitala gde moze da se pronadje ta knjiga u kojoj su precizno prevedeni svi termini, rekli su da je nema i da ONI rade na standardizaciji?!
Mozda ce ta ekipa koja se okupila u Beogradu i uspeti u svojoj "misiji" i prevede sve to, ali sam ja licno skepticna koliko ce to biti prihvaceno "u narodu". Ako uopste i bude, pitanje je koliko ce vremena biti potrebno. Njihov cilj u sustini jeste prodaja pograma TRADOS, tako da kada jednog dana neki kompjuterski strucnjak ode do knjizare i kupi neku knjigu koju je preveo neki revnosni korisnik TRADOS-a, mozda nece uopste znati sta cita! :)


MS standrad u prevodjenju

"MS standard u prevodjenju" je da umres od smeha. Video sam kako se "Vista" prevodi na srpski. Dobijes spisak izraza koje smes koristiti (to je vec da se upisas od smeha), i onda dobijes tekst za prevodjenje. Te tekstove vidis prekucane, ne kao deo programa. Dakle, potpuno van konteksta, i ti pojma nemas sta treba da predstavljaju.

U tom programu koji se koristi za prevodjenje mozes da trazis da vidis kontekst - da ti se pokaze slika ekrana koji prevodis, ali po pravilu ti podaci nisu dostupni. I kako to moze da se zavrsi: na kraju se dobije gomila glupih izraza lose prevedena jer je kontekst njihovog znacenja poptuno nejasan. Onda ispada kao da prevodilac pojma nema, iako mogu s punim pravom da tvrdim da je konkretni prevodilac sasvim strucan, i da vise nego solidno vlada i engleskim jezikom i racunarima.


Mene cela ta prica sa prevodjenjem opasno nervira...

Veoma bih voleo da me neko obavesti koja logika se krije iza prevodjenja kratke i lake engleske reci file (fajl, kakogod) u latinsku kovanicu dato+teka, i da se sve to prosipa kao srpska rec? Em rogobatno zvuci, em duze i komplikovano, em sa jednog stranog prevodimo na drugi strani jezik. A tek objasnjenje da je neko davno tako uradio, pa eto - mis'im stvaaarno...

Pun nam je jezik takvih glupavih pokusaja prevodjenja, koji sad sluze samo za podsmeh (videti pod: stednjak, odvrtac, itd). U stvari, bilo bi super sakupiti na jedno mesto sve te jadne pokusaje koji nikad nisu i nece zaziveti :)

Ziveo fajl!