Gost autor| Istorija| Politika

Jugoslavija, srpska stranputica

docsumann RSS / 25.02.2023. u 12:12

(zabluda, nesmotrenost ili neminovnost?) 

gost autor: gvozden 

dan-vredan-veka.jpg 

"Jugoslavizam je ideologija bez svog ideologa; ideal koji je ........ ponikao iz intrige; utopija koja je potisla i onemogućila ideju; zakon koji je branjen bezakonjem. Jugoslavizam će u našoj istoriji biti sinonim diktatura, za koje je od prvog trenutka bio tesno vezan."

Jovan Dučić

Jugoslovenska ideja, u krugovima vlasti, se u Srbiji javila polovinom devetnaestog veka, i nije bila izvorno srpska.
Bivši ruski ministar spoljnih poslova, i blizak lični prijatelj iz mladosti ruskog cara Aleksandra prvog, koji je primio Karađorđeve izaslanike u Petrogradu, i od tada zainteresovan za srpsko pitanje, Poljak Adam Čartoriski, pripadnik visokog poljskog plemstva, se razišao sa ruskom politikom, otišao u emigraciju, tamo napravio veliku paradiplomatsku mrežu, i postao vatreni zagovornik antiruske politike.

Njegova politika je uvek, i dok je bio ruski ministar, bila proengleska.

Da bi sprečio uticaj Rusije na Balkanu, on je zamislio veliku državu, pod okriljem turskog carstva, koja će biti i antiruska i antiaustrijska, a to je, po njegovom mišljenju moglo da se ostvari samo pomoću Srbije, koja je u to vreme imala već značajan stepen autonomije potvrđen hatišerifima.
To se u izvesnoj meri slagalo i sa stavovima srpske politike koja je imala nekoliko ključnih pravaca: širenje nadležnosti države, bolje reći uticaja na druge prostore naseljene Srbima, povećanje stepena autonomije u odnosu na Tursku, i smanjenje ruskog uticaja na samu Srbiju.

To, a naročito geografsko širenje i odupiranje Rusiji, su se uklapala u zamisao Čartoriskog.
Još jedan detalj se uklapao u njegov plan.
U to vreme je srušena prva vlada Mihaila Obrenovića, rusofila, a na vlast su došli ustavobranitelji.
Knez Aleksandar Karađorđević je bio zvanični vladar, ali stvarnu vlast su imali ustavobranitelji, pre svih Ilija Garašanin, kao najumniji među njima, a i usled činjenice da su druge vođe, Avram Petronijević i Toma Vučić Perišić, na zahtev Rusije morale da napuste Srbiju.

Kako Rusija nije blagonaklono gledala na smenu Obrenovića, to se ustavobraniteljska vlast smatrala antiruskom.

Čartoriski je smatrao da su to prave okolnosti za njegov plan i on, preko svoga agenta, Čeha, Franje Zaha, nastanjenog u Srbiji, sa bliskim ličnim vezama u vrhu srpske politike, kasnije postaje čak i načelnik generalštaba, lojalan i odan Srbiji, daje svoj predlog Iliji Garašaninu.
Predlog je sadržao ideju o stvaranju jugoslovenske države sa Srbijom kao centrom okupljanja.

Garašanin, koji je i sam imao slične poglede, prihvata taj plan, ali poznavajući prilike bolje od Čartoriskog, on ga u izvesnoj meri menja.
Shvata da je Srbija premala i preslaba za tako veliku ulogu koja joj je bila namenjena, da nije dobro po Srbiju da se direktno suprotstavi ruskim interesima, i od tog plana izrađuje čuveno Načertanije.
Ono ne sadrži ideju o stvaranju jugoslovenske države, već ideju o uspostavljanju i jačanju uticaja Srbije na prostore naseljene Srbima.
(Šta je podrazumevao pod Srbima i tad nije bilo definisano do kraja)
On iz teksta izbacuje termine Jugoslavije ubacuje srpske, ali to je ipak prva pojava nekakve jugoslovenske ideje u zvaničnoj srpskoj politici.

Kasnije, povratkom Mihaila na vlast, Garašanin čak uslovljava Mihaila, koji je ga zvao da učestvuje u vlasti, da prihvati njegovo Načertanije (naravno ne javno) za državnu politiku.

Mihailo prihvata, čak sa oduševljenjem, ali pošto se desilo to što se desilo, Mihailo gine, stvarnu vlast u Srbiji preuzima namesništvo (zapravo Blaznavac i Ristić) Garašanin biva skrajnut, i sudbina Načertanija, a njime i kakve takve Jugoslavije, zasnovane na ideji Čartoriskog i Načertanija biva zapečaćena.

...............................................................

Ta ideja se javlja i među Slovenima pod bečkom krunom, naročito u vreme Velike istočne krize i kasnije okupacije Bosne i Hercegovine, sada dominantno u okupiranom području.

Ali i te ideje, kao i ideje u Srbiji su bile nedoviljno definisani pokušaji da se precizira šta zapravo Jugoslavija treba da bude, proširena Srbija, što je dominantno ideja Srba i srpskih organizacija među kojima je i Crna Ruka (Apis je pred streljanje uzviknuo, živela velika Srbija, živela Jugoslavija?) ili državna zajednica više naroda.

Zapravo, nije postojalo opšteprihvaćeno mišljenje da li se radi o tri (Srbi, Hrvati i Slovenci) zasebna naroda, ili su to toliko slični narodi da se ne može govoriti o tri različita.

Neke od tih ideja su uključivale i Bugare.

Ali te ideje, ideje pravljenja neke Jugoslavije, nema među srpskim političkim strankama, ni u srpskom narodu, za njih je postojanje Srbije bila činjenica oko koje nema dvoumljenja.

.....................................................................

Na velika vrata ideja Jugoslavije u zvaničnu srpsku politiku ulazi u decembru 1914, Niškom deklaracijom.

Iznenada, bez pripreme, bez zagovornika, bez ideologa, iz vedra neba.
Deklaracija je doneta u uslovima nimalo povoljnim za Srbiju.
Kolubarska bitka traje, "saveznici" ne žele da Srbiji daju zvanični status saveznice, a to znači da ne žele da prihvate nikakve obaveze prema njoj. Bugarska, Rumunija i Italija nisu odabrale strane, pa je izvesno bilo da će sile Antante pokušati da ih ustupcima privole da stanu na njihovu, a ustupci mogu da budu samo na štetu Srbije (što se i desilo) i u tim okolnostima Srbija izglasava deklaraciju u kojoj za svoj cilj postavlja "Jugoslaviju".

Objašnjenja tako megalomanskog cilja u tako nepovoljnim uslovima ima nekoliko

Jedan je, možda najverovatniji, taj da je Srbija odlučila, da pošto je već primorana na rat, da pred saveznike, a i sebi, postavi maksimalan cilj, i da posle rata pristane i na manje od toga, što bi opet bio uspeh.
U prilog tome objašnjenju ide i činjenica da je srpska vojska već bila odnela pobedu na Ceru, i da je u toku bilo napredovanje srpske vojske u kolubarskoj kontraofanzivi , koja je završena pobedom posle samo nekoliko dana.

Drugo moguće objašnjenje je pokušaj da se saveznici privole da jače podrže Srbiju tako što će im se ponuditi dobro rešenje.
Napraviće veliku državu na Balkanu koja će zameniti Austrougarsku, ali koja će, za razliku od Austrougarske, biti na njihovoj, a ne na nemačkoj strani.
To je, zapravo, bio osnov i Garašaninove politike da Francusku i Englesku privoli za ideju Jugoslavije.

Jedan od razloga je verovatno bio i taj da u meri u kojoj je to moguće, utiče na moral vojske Austrougarske, kod njenog slovenskog elemenata, izazivanje pojave pete kolone u AU.

Pre rata u tom delu carstva je bilo nezadovoljstva položajem tog, slovenskog, stanovništva.
Sad, kad im Srbija pruža priliku da se otrgnu od Beča i Budimpešte, izazvaće makar koliko toliko dezerterstva i kolebanja i možda prelaska na srpsku stranu.
Toga je bilo, a koliko je na to uticala Niška deklaracija nemoguće je utvrditi.

(Zanimljiva je priča o Dimitriju Konjoviću, bratu Petra Konjovića, pilotu austrougarske vojske, koji je namerno mašio kada je gađao italijanski brod na kom su se Srbi iz Medove prebacivali u Italiju .
Na tom brodu su bili ceo državni trezor, Miroslavljevo jevanđelje, patrijarh, i oko 400 ljudi.)
Nisu Nišku deklaraciju saveznici prihvatili kao dobro rešenje za njih, naprotiv.
Oni su teritoriju na koju je Srbija pretendovala predvideli za trgovinu sa Bugarima, Italijanima i Rumunima.
Rusija je i dodatno bila protiv, jer je, ispostavilo se ispravno, zaključila šta će se desiti sa Srbijom ako se upusti u zajednicu sa velikom kompaktnom masom katolika, ili kako su govorili ako se "utopi u katoličko more"

U toku rata se Srbija dosledno, i ispostaviće se pogrešno, držala tog proklamovanog cilja.

...............................................................

Londonski ugovor je, makar njegovi detalji, za Srbiju bio tajna, ali druga ponuda, (bilo ih je zapravo dve, slične) upućena direktno Pašiću je Srbiji nudila ono što bi danas smatrali izuzetnim uspehom.

Par meseci posle Londonskog ugovora je Srbiji ponuđena teritorija koja bi se mirne duše mogla zvati velikom Srbijom:
Cela BiH , deo Dalmacije, severna Albanija, Srem, Bačka.

Otprilike Šešeljevo, Karlovac - Karlobag - Ogulin - Virovitica.

Ustupak koji je Srbija trebalo da učini je bilo Milutinovo "levo od Vardara" zapravo teritorija koju je Srbija odbranila od Bugarske u drugom balkanskim ratu, samo godinu dana ranije, trebalo je da bude ustupljena - Bugarskoj.

Pašić to bez razmišljanja odbija.

I pored toga što ne postoje nikakve garancije da bi se to i ostvarilo ( tad se nije razmišljalo o likvidaciji Austrougarske, rat je kasnije doveo do sasvim drugih političkih rešenja, pa nije sigurno da bi se u njih uklopila velika Srbija) velika greška je što taj predlog nije prihvaćen.

Pašić je, iako videvši da njegova politika nuđenja saveznicima velike države na Balkanu nije prihvaćena, odlučio da na njoj ipak radi i osniva svoju "marketinšku agenciju" koja će među saveznicima stvarati utisak da je slovenski živalj u Austrougarskoj za ujedinjenje sa Srbijom, što nije bilo tačno.
Tako nastaje Jugoslovenski odbor.

I pored toga što je odbor osnovan i finansiran od strane Srbije, što je formiran da bi bio sredstvo u rukama srpske vlade, on brzo zauzima sopstvene stavove, koji se često razilaze sa Pašićevim.
Pokušava da od propagandog tela srpske vlade postane zaseban politički subjekt.

To se intenzivira slomom srpske vojske, i napuštanjem Srbije.
Tvrdili su da su sad oni i srpska vlada ravnopravni, i jedni i drugi u emigraciji, ni jedni ni drugi nemaju vojsku (govorili su da je srpska vojska posle Albanije nepostojeća kao operativna vojna sila) i da treba da imaju isti status.


Pošto to niko drugi nije prihvatao kao predstavnike bilo koga ili bilo čega, i pošto su zauzeli politiku koja ne sledi Pašićeve zamisli, on s njima ulazi u sukob, i prekida kontakte.

Ali se stvari 1917. prelomne godine, menjaju.

Pojavljuje se ideja, na inicijativu Austrougarske, da Austrougarska pređe iz savezništva sa Nemačkom i na stranu Antante, a u nekim varijantama Srbija bi bila u Austrougarskoj.
Jedna opcija je bila da se napravi trojna umesto dvojne monarhije, da treći činilac bude slovensko područje u koje će ući i Srbija
U drugoj varijanti da Srbija ostane zasebna država, ali da njenu krunu ne nosi Karađorđević nego neki Habzburg,

Ili varijanta da Karađorđevićima ostane kruna "trećeg entiteta" ali da iznad kraljevske bude carska bečka kruna....

A u Rusiji je već izbila februarska revolucija, i mada je privremena vlada nastavila da vodi rat, ruski car Nikolaj, iskreno naklonjen Srbiji, je već bio abdicirao. Privremena vada je pokazivala otvorene antisrpske a probugarske stavove.
Ministar spoljnih poslova je postao čovek koga Pašić nije hteo da primi 1913. zbog njegovog antisrpstva.
Vodio je neku komisiju za utvrđivanje onoga šta se dešavalo u ratu između Srba i Bugara, i bio otvoreno na bugarskoj strani, čak su i studenti organizovali proteste da se on otera iz Srbije, (Miljukov se prezivao)

Pašić uviđa da je u pitanje došlo i postojanje same Srbije, a da je ostao bez saveznika na koga se može osloniti, i poziva Jugoslovenski odbor, Trumbića, na dogovor, da tako pokuša spas.

Situacija za jugoslovenski odbor nije ništa bolja.
Svi njegovi višegodišnji pokušaji da nekako stekne status prihvaćenog subjekta propadaju.
U Londonu, Parizu, čak Rimu, u Petrovgradu već na početku, su bili ignorisani, i on konačno shvata da se saveznicima može približiti samo preko srpske vlade.

Nepovoljne okolnosti i za jedne i za druge su ih spojile na Krfu.

Neslaganja se javljaju i na Krfu, Pašić insistira na unitarizmu, odbor (Ante Trumbić) na federalizmu, ali to neslaganje prevazilaze tako što odluku o tome ostavljaju budućoj ustavotvornoj skupštini.

Iako je Krfska deklaracija dokument bez pravne snage (Jugoslovenski odbor nije imao nikakav legitimitet da pregovara u ime Slovenaca, Hrvata i Srba iz AU), iako je dogovorena u vreme kad nije bilo moguće znati da li će išta moći biti sprovedeno (ofanziva za proboj solunskog fronta je pokrenuta tek godinu dana posle donšenja deklaracije) ispostavilo se da je ona, prvi zajednički dokument srpske vlade i Jugoslovenskog odbora, bila poslednji veliki čin posle koga će konačno nastati Jugoslavija.
Ne sa tim nazivom, ali to je forma.


..................................................................


Posle su stvari tekle tako da je postalo jasno da to ne može biti funkcionalna država u praksi.


A da li je morala da bude formirana?
Da li je Srbija imala drugi izbor?

Teze da je mogla vojskom da zaposedne granice koje bi obuhvatile teritorije naseljene većinom Srbima, i da te granice odbrani, treba odmah odbaciti.

Italija, mnogo veća, jača i značajnija od Srbije je zahtevala tako nešto za sebe, pozivajući se na potpisan Londonski ugovor, vojskom je zauzela značajne teritorije, ali nije uspela.
Morala je da se povuče, uz ogromnu ljutnju i bes, ali da se ipak povuče.
Naivno, pa čak i glupo bi bilo verovati da bi Srbiji uspelo ono što Italiji nije.

Amerika se umešala u rat, postala bitan, ako ne i najbitniji faktor, a ona nije bila potpisnica Londonskog ugovora, samim tim on je stavljen van snage.

Ako Londonski ugovor nije imao dovoljnu političku snagu, naivno je i spominjati snagu Krfske deklaracije.


Krfska deklaracija je ostvarena u smislu teritorije, ali to nikako nije zbog snage Srbije ili zbog važnosti Krfske deklaracije.
Samo se podudarilo da to što je na Krfu dogovoreno, i što je srpska vlada u Niškoj deklaraciji proklamovala, podudara sa interesima Engleske najpre.

Pošto nisu uspeli pokušaji da se Austrougarska odvoji od nemačke i prevede na svoju stranu, odlučeno je da se ona rasformira.
A Engleskoj još od vremena Istočnog pitanja, a i od ranije, bilo bitno da postoji neka država na Balkanu koja će biti prepreka ruskom uticaju, pa je posle osetnog slabljenja turskog carstva, Austrougarskoj omogućila da se proširi na Balkan, najpre okupacijom a onda i aneksijom Bosne.
Tako je Tursku zamenila Austrougarskom na toj funkciji.

Sada, pošto je otpala mogućnost da Austrougarsku i dalje zadrži u toj ulozi, eliminiše se AU, a tu se uspostavlja nestabilna država Jugoslavija, koju može da kontroliše, i koju može lako da likvidira ako se pokaže greškom.

...............................................................


Greška Srbije je ne to što je pristala na Jugoslaviju, nju možda nije mogla da izbegne, ali entuzijazam sa kojim je naročito Aleksandar ušao u tu Jugoslaviju, je neshvatljiva greška.

Jer

Stvari bi možda izgledale drugačije da je Srbija 1915. prihvatila ponudu koju je imala od saveznika.

Ta ponuda se sasvim lako mogla usaglasiti sa Italijom, jer su ponude Srbiji i ponude Italiji bile u dovoljnoj meri komplementarne da bi se kompromis mogao naći.
I onda Italija ne bi bila sama koja se odupire.
Antanta bi došla u poziciju da mora da krši ne jedan nego dva svoja potpisa, i da protiv sebe ima savez dve zemlje, svoje dojučerašnje saveznice, koje imaju realne osnove za svoje zahteve.

Bila bi u poziciji da jednoj državi, Srbiji, silom nameće teritorije koje ova ne želi, što je nelogična situacija.

U svakom slučaju to bi bila sasvim drugačija pozicija od one u kojoj samo jednog saveznika odbacuješ, a drugom, navodno, ispunjavaš njegove zahteve.
Pašić je Krfsku deklaraciju shvatao kao odraz trenutka i okolnosti, a ne nešto što mora biti sprovedeno u delo.
Toga je bio svestan i Trumbić pa je i on radio na alternativnim rešenjima.
I Pašić i vlada su bili spremni i na druge scenarije, ali se Aleksandar potpuno posvetio Jugoslaviji.


Sve što je njemu bilo važno je da se spreči bilo kakva rasprava o uređenju, da li će biti republikansko ili monarhističko, pošto je i to, raspravu i odluku oko budućeg uređenja, predviđao dogovor u Ženevi sa " jugoslovenskim odborom"

Dalje, posle tog dogovora, posle Ženevske deklaracije, koja je bila nepovoljna po Srbiju, toliko nepovoljna da ju je srpska vlada odbila, nastupio je period u kom nije bilo nikakvih kontakata sa "državom SHS", i kad je bilo prihvaćeno stanje da je sve to propalo.

Ali je onda bezizlaznost situacije naterala "Narodno vijeće SHS" da požure u Beograd, da se odreknu svih rezultata pregovora u Ženevi, da prihvate sve uslove srpske vlade, samo da se ujedine sa Srbijom.

Realno je, dakle, pretpostaviti da je bilo moguće izboriti se za neki drugi oblik države, nekakav da njen srpski karakter bude naglašeniji.

Francusku je sigurno bilo moguće pridobiti za takvu opciju, verovatno i Ameriku, Engleska je bila jasno protiv, ali nije ona bila jedina koja je odlučivala.
Da je bilo moguće i neko drugo rešenje govori i činjenica da je priznavanje nove države išlo sporo.
Prvo priznanje je bilo norveško tek u januaru 1919, američko u februaru, francusko i englesko dosta kasnije, i pored agilnosti vlade SHS na priznanjima.
To, oklevanja sa priznanjima na kojima je SHS insistirala, govori da nije postojalo gotovo rešenje, koje je samo saopšteno Srbiji, što se može čuti, jer su najvažniji faktori čekali sa priznanjem, očigledno kalkulišući i sa nekim drugim opcijama, čekajući Parisku mirovnu konferenciju ili neke druge međunarodne ugovore.

Dakle, neko drugo rešenje je bilo verovatno moguće ostvariti.

A najtragičnije je što to, neko drugo rešenje, nije ni pokušano, naprotiv, radilo se direktno protiv svojih, srpskih, interesa, a za tuđe, neprijateljske, hrvatske.

Da nije bilo Aleksandrove neshvatljive posvećenosti, i u slučaju neminovnosti da Srbija u nju uđe, Jugoslavija je Srbima mogla biti predstavljena kao nužnost, a ne želja Srbije.
U takvoj situaciji, u kojoj bi se Jugoslavija Srbima predstavila kao nametnta nužnost , a ne pobeda srpske politike, srpska javnost i srpske stranke bi imale drugačiji, oprezniji odnos prema Hrvatima, i ne bi se desilo da hrvatske stranke vode hrvatsku nacionalnu politiku, a srpske jugoslovensku, i to još pomažući Hrvatima u njihovom poslu.

Sledeća greška, ili možda i prva, Srbije je bila osnivanje Jugoslovenskog odbora.

Samim njegovim osnivanjem ga je u izvesnoj meri legitimizovala kao predstavnika naroda dela AU, i tako taj deo monarhije u nekoj meri učinila zasebnim entitetom.
Ono što Beč i Budimpešta nikako nisu dozvoljavali dok je postojala AU, da to područje bude tretirano kao zaseban entitet, već su ga uvek držali podeljenog između sebe, Srbija je odmah uradila.
Da toga nije bilo, sasvim moguća situacija bi bila da bi se teritorija koju je predstavljao Jugoslovenski odbor, kasnije Narodno Vijeće SHS, posle rata našla u poziciji neorganizovane, nedefinisane teritorije, poražene, i sad već bivše države, koja nema nikakve predstavnike, nikakvu organizaciju i nikakvu vlast.

Slično stanje je i bilo na tom prostoru.
Italija je vojskom zauzimala ono što je smatrala da je njeno po ugovoru, i preko toga, "zeleni kadar", ostaci poražene vojske pretvoreni u pljačkaške bande su vršljali teritorijom i pljačkali, a "država" nije imala načina da bilo šta uradi.

Narodi sa te teritorije bi bili prinuđeni da čekaju šta će se o njihovoj sudbini dogovoriti sile koje su pobedile državu za koju su ratovali.

Oni, Hrvati i Slovenci, nisu mogli ništa da traže, njih niko ništa nije pitao, niti bi se iko osvrtao na njihove eventualne zahteve.

Pokušali su čak i da američku vojsku pozovu da im ona uspostavi državu, tražili da u operacijama ne učestvuju srpska i italijanska vojska, ali su ti pokušaji smatrani neozbiljnim, i odbijeni uz preporuku da se obrate Srbiji.

Srbija im je priskočila u pomoć, i svojom vojskom im rešila te probleme.

A koliko im je gorelo pod nogama vidi se po tome što je Narodno Vijeće, tj "država SHS" ovlastila izaslanike da tako veliku stvar, pravljenje države, definitivno okončaju jednim činom.

Taj čin je zapravo izmena izjava, pozdrav izaslanika i otpozdrav kralja, ne postoji ništa više, nikakav ugovor niti bilo kakav sličan dokument.
Narodno vijeće ništa nije ratifikovalo, već je samo posle par dana objavilo da prestaje sa radom žureći da se otarase svih problema.

Oni ni za šta nisu imali vremena, niti bilo kakvog izbora, Srbija je to znala i nije iskoristila.

Tih dana je vreme ubrzano radilo za Srbe a protiv Hrvata, skoro svakodnevno su narodna veća, skupštine, pripajali svoje teritorije direktno Srbiji, (24 novembra Srem, 25 ostali delovi današnje Vojvodine, 27 Banja Luka, 29 Crna Gora,....)
Narodno veće Splita je postavilo ultimatum državi SHS, zapravo Zagrebu, da odmah prihvati sve i da se ujedini sa Srbijom, ili će ono to učiniti samostalno poput ostalih.

Politički mudro je bilo ostaviti ih u tom položaju, i insistirati na srpskim nacionalnim i državnim interesima, a ne na jugoslovenskim.
I umesto da ih ostavi na vatri, Aleksandar ih prima, i već 1. decembra pravi s njima Jugoslaviju.

Morao je makar da odlaže, a to je sigurno mogao.
To može da zvuči možda i surovo, ali u politici je to poželjno postupanje.

Jer upravo to je Srbima poručivao veliki političar, i važan, jedan od najvažnijih ljudi sveta tog vremena, francuski premijer Žorž Klemanso:

"Srbi moraju da nauče da ne treba da pokazuju pesnicu pred velikim, a popustljivost pred malima, nego obrnuto".

Tad su Srbi bili veliki a Hrvati mali, i trebalo im je pokazati pesnicu.
Njihov jedini kanal preko koga su mogli uopšte da na bilo kom nivou komuniciraju sa silama pobednicama je bila Srbija.

I Srbija im je na žalost i na svoju štetu taj kanal omogućila.

................................................................

Šta god da je u pitanju, zabluda, nesmotrenost, ili neminovnost Jugoslavija je za Srbiju bila stranputica.
Zabluda je, a to je nesporno, bilo isuviše na srpskoj strani u toku trajanja prve Jugoslavije, a u toku druge i čiste osvete države prema srpskoj naciji.

Za kraj, govor Klemansoa na završetku Versajske konferencije

"Prilikom zaključenja ove naše mirovne konferencije, ja moram da izrazim svoje veliko žaljenje što je s političke pozornice sveta nestalo jedno veliko istorijsko ime, a to je Srbija."


...................................................................


Ali
Srbija se vratila na političku pozornicu sveta.
Izgubila je ceo vek, ogromnu cenu platila, ali je, valjda, naučila lekciju, da Srbi mogu biti svoji na svome samo srpskoj državi.



Komentari (350)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

solo solo 12:22 25.02.2023

Bože ima li spasa njegovoj duši?


Pozdrav gostu autoru.

Za Jugoslaviju znamo.

Za Srbiju tek će da saznamo.

U iščekivanju prosvetljenja drugarski pozdrav ,,gostu autoru,, uz muzičku podlogu naravno.

Bilo dobro i lepo da 'ebe oca. Kome nije eto mu ga sad.



A za domaćina ,,gosta autora,, utešno zarad ravnoteže u vaseljeni.



p.s.

Za Čarlija jer wikend je.



A Tasa debeli je danas kratak jer nije ljubitelj wikenda.

Sretno drugarice i drugovi.
docsumann docsumann 12:32 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

A za domaćina ,,gosta autora,, utešno zarad ravnoteže u vaseljeni.


ovo je original današnje (krivotvorene) crnogorske himne




Oj, junaštva svjetla zoro,
Majko naša Crna Goro!
Jedina si za slobodu,
Ti ostala srpskom rodu.
Dat će Bog i svjeta mati
Da se jednom sve povrati!
Na Lovćenu Njegoš spava
Najmudrija srpska glava.
Lovćen kite Petrovići
A Kosovo Obilići!
Durmitore je l' ti žao
Što se Lovćen opjevao?
-Ne, neka ga, nek' se pjeva
Zasluga je Njegoševa.
Ko se stidi ove pjesme
Zaigrati Oro ne smje,
Ko se stidi porijekla -
Vazda rdja dovijeka!


1863.
Milan Novković Milan Novković 12:35 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

solo

Pozdrav gostu autoru.
...

Pozdravi i preporuke na neviđeno

Sad moram neki šut da izbacujem, al posle ću čitati i komentarisati

Preporuka i za pasulj, on nije mogao da promakne, a posle čitam i komentare

Elem, autorske (koja danguba ovaj blog, došao da uzmem neke ključeve, kažem samo da vas pozdravim, kao evo, svrbe prsti:

- Drugarski poziv moderaciji, pošto sam primetio da je rađeno malo na softveru bloga, i na bolje se kreće rabota, da vrate autorkse, nickove, ako im je već teško da svima daju autorske.

- Tj ono potpalublje je bilo cool, neka sića od pravnih rizika iskrsla al to je sad istorija, jednim potezom lahkog mača moderacija može svima da da autorske akc... pardon, ovo je slučajno, opcije, svima, should they feel lucky today.
solo solo 12:37 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Sad moram neki šut da izbacujem, al posle ću čitati i komentarisati


U kraljevstvu više šuta nego u Turskoj posle zemljotresa.

Strašno.

Pozdrav i za brata Milančeta u tuđini.

p.s
Ma samo ih trpaj i zatrpavaj šutem.Ko ih jebe.
solo solo 12:39 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

da vrate autorkse, nickove, ako im je već teško da svima daju autorske.


Pravda za Tasu!
solo solo 12:41 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

ovo je original današnje (krivotvorene) crnogorske himne


Da teško se snaći u toj multiponudi raznih himni.
Nek pjeva svako šta mu srcu drago. Samo nek se pjeva.

docsumann docsumann 12:56 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Da teško se snaći u toj multiponudi raznih himni.


bitno je da raja zna tekst...


maksa83 maksa83 12:58 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Drugarski poziv moderaciji, pošto sam primetio da je rađeno malo na softveru bloga,

Šta si primetio da je rađeno? Ja bih rekao da je ovo netaknuto već ~10 godina.

P.S. Da ne bude da se ne bavim temom:



solo solo 13:02 25.02.2023

Hazart

Oj, junaštva svjetla zoro,
Majko naša Crna Goro!
Jedina si za slobodu,
Ti ostala srpskom rodu.
Dat će Bog i svjeta mati
Da se jednom sve povrati!
Na Lovćenu Njegoš spava
Najmudrija srpska glava.
Lovćen kite Petrovići
A Kosovo Obilići!
Durmitore je l' ti žao
Što se Lovćen opjevao?
-Ne, neka ga, nek' se pjeva
Zasluga je Njegoševa.
Ko se stidi ove pjesme
Zaigrati Oro ne smje,
Ko se stidi porijekla -
Vazda rdja dovijeka!



Milan Novković Milan Novković 13:16 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

maksa83
Drugarski poziv moderaciji, pošto sam primetio da je rađeno malo na softveru bloga,

Šta si primetio da je rađeno? Ja bih rekao da je ovo netaknuto već ~10 godina.

P.S. Da ne bude da se ne bavim temom:




Iako razlozi mogu da budu razni, pogotovo moje "fluidne" mesh konfiguracije WiFija u kući:

1. U jednom trenutku, pa tako dal n sati ili nekoliko dana, blog je postao dramatično sporiji nego obično, plus umesto da mi guta nove komentare, počeo da mi ih ponavlja ponekad dok ne odem na drugi blog, izađem pa uđem, ... standardni debugging tools.

2. Ja čim vidim bilo kaku sitnu promenu pa dramatično urušavanje performansi "zaključujem" da su, kao bare minimum, čeprkali po bazi pa pokokali indekse.

3. Onda je, odjednom, blog postao munjevit, komentari ne samo ok, nego mi prikažu nove komentare i na stranici koju sam preskočio - npr prvo otišao na poslednju

4. Pa sam zaključio (to bih ja radio, možda je zaključak tim "inspirisan" ) da su poradili na in-memory blog-kursorima, usput keširali blogove in memory, sve komentare, ...

5. ... pa zamisli ako su još radili push info o novim komentarima (ajd i likes iako su oni nebitni) sve tako in-memory, da ne moraju da nas tiho truju 2-tier "performansama" ... (ispravio sam stavku 4. pa se sad ovde ponavljam)

Al da, možda sam ja samo sanjao

EDIT: Posle je sve odjednom postalo opet jako sporo tako da možda još rade ... a u stvari pozdravljam sve modalite dorađivanja, debagiranja, ... in-situ included (još koju godinu kad porasteš možda ti se učini, meni jeste, da je najcool IT posao neki test manager netrivijalne grupe u firmi ... da ne pojašnjavam
gvozden1 gvozden1 13:40 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Pozdrav gostu autoru


Pozdravi i preporuke na neviđeno

Hvala.
Naravno hvala Doksu.

Samo, što mi ne reče da je tekst predugačak, sad tek vidim.
Ja ga ne bih čitao sigurno:)

Al dobro, to neka bude za jugonostalgičare, a Juga, kakva je bila, više od dva reda nije zaslužila:)
solo solo 14:12 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Al dobro, to neka bude za jugonostalgičare, a Juga, kakva je bila, više od dva reda nije zaslužila:)


Najveće istine/mudrosti uglavnom staju u par redova i dovoljno je.

Muljačine,proseravanja i slično iziskuju nepregledne naracije.

Šta ćeš,tako to radi od kad je sveta i vijeka.

p.s.

Zar gosn Čer nije dokaz haiku varijantom. Svi se oduševljavate njegovom sažetošću.A sad za Jugu drugi aršini.
Ajde Gvozdeni usaglasi doktrinu.
gvozden1 gvozden1 14:24 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

A sad za Jugu drugi aršini.

Ma, ono kad tražiš slaba mesta u svom rezonovanju.

Pokušavaš da vidiš da li grešiš u nekom stavu, u odnosu prema nečemu, Jugoslaviji ovog puta.
I kreneš od početka, slažeš kockice jednu po jednu, naravno tebi poznate, i proveravaš da li sve drži vodu.

Mnogo je kockica pa zato tekst ispade predugačak.
Za blog sigurno predugačak, ali eto tako se namestilo.

Ps

Imam ja još takvih testova nastalih iz istog razloga, provere svojih uverenja.
Jedan je o četnicima:)
solo solo 14:40 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Pokušavaš da vidiš da li grešiš u nekom stavu, u odnosu prema nečemu, Jugoslaviji ovog puta.
I kreneš od početka, slažeš kockice jednu po jednu, naravno tebi poznate, i proveravaš da li sve drži vodu.


Sve je to ok. Suština je da kome je bilo dobro u toj Jugi bilo mu je dobro. Kome nije, nije. I koga bi danas trebao da boli kurac zašto i kako. Život je otišao dalje.
Ok za ljude kojima su ovakve analize i narativi struka. Ona šuplja priča ko nije svoju istoriju...... praviće iste greške.... bla,bla,bla to u ovom digitalnom svetu obmani, siledžijstva velikih kolevki demokratija i šibicarenja više ne pije vodu.

Svakako je tvoje demokratsko pravo da se baviš ovakvim temama samo dok poštuješ tuđe pravo da mu se kenja od ovoga.

I sve je ok.

Opstipacija nije lagodno stanje.
gvozden1 gvozden1 14:50 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Svakako je tvoje demokratsko pravo da se baviš ovakvim temama samo dok poštuješ tuđe pravo da mu se kenja od ovoga.

A naročito pravo da se to naglasi :)

A jaka potreba da se kaže, ma mene to ne zanima, jaka, a?
solo solo 14:55 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

A jaka potreba da se kaže, ma mene to ne zanima, jaka, a?


Zabavlja me tvoja upornost. Respekt!

Zanima me kad će početi da radi riba veruj mi. I kad će da rokne zemljotres ovde kod nas jerbo nas okružuje sa sviju strana a valja se pripremiti kako tako.

Ovo drugo hu kerz. Nako usput kolko da vidim Čarlijevu wikend ponudu.
Tasa ako se javi ok,ako ne opet ok.Zvaću ga na viber

Vidi šta kaže Steva

gvozden1 gvozden1 15:11 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?


Zabavlja me tvoja upornost

Ja tvoju glumljenu nezainteresovanost ne mogu zvati zabavnom.
solo solo 15:17 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Ja tvoju glumljenu nezainteresovanost ne mogu zvati zabavnom.


I to je ok.

Nego misliš li da neko ove zemljotrese veštački izaziva a nas štedi iz bratskih razloga?

maksa83 maksa83 15:18 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

: Posle je sve odjednom postalo opet jako sporo tako da možda još rade

Ne rade rekao bih ovde ništa, to je legasi sistem koji se isklilavi od ko zna kojekakvih bagova i leakova pa ga onda nešto ili neko resetom vrati u stabilno stanje.
Milan Novković Milan Novković 15:25 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1

Zabavlja me tvoja upornost

Ja tvoju glumljenu nezainteresovanost ne mogu zvati zabavnom.

Meni je Solov post-pubertetlijski pseudo-nihilizam zabavan
softelectronics_e softelectronics_e 15:52 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

solo

Pozdrav gostu autoru.

Za Jugoslaviju znamo.

Za Srbiju tek će da saznamo.

U iščekivanju prosvetljenja drugarski pozdrav ,,gostu autoru,, uz muzičku podlogu naravno.

Bilo dobro i lepo da 'ebe oca. Kome nije eto mu ga sad.



A za domaćina ,,gosta autora,, utešno zarad ravnoteže u vaseljeni.



p.s.

Za Čarlija jer wikend je.



A Tasa debeli je danas kratak jer nije ljubitelj wikenda.

Sretno drugarice i drugovi.

Sinoć ispratili mlađe dete za London.
Posle svakog njihovog odlaska, par dana bude praznina u kući.
Danas na meniju paradajz čorba sa testeninom i puno raznog povrća.
A 'glavno jelo' neka testenina poplašena parčićima prepržene slaninice sa umuljanim jajima.
Za salatu kisela parika somborka.
Zbog lošeg vremana, obustavili put ... cilj je bio manastir u Slancima (kažu da potiče iz 13. veka - jebote), te potom prebacivanje u Banat i put ka Omoljici na neku riblju čorbu i ribu.
Nema veze, šiftovaćemo ovo za sledeći vikend.

Što se tiče Jugoslavije, ukratko - svaku Jugoslaviju u mutnu Maricu.
Nemam nikakvu poruku za bivšu braću.
Štaviše, jebe mi se za njih. Sve.
Srbi treba samo da se drže svojih interesa.
Pa kako nam bilo.
softelectronics_e softelectronics_e 15:54 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

docsumann
A za domaćina ,,gosta autora,, utešno zarad ravnoteže u vaseljeni.


ovo je original današnje (krivotvorene) crnogorske himne




Oj, junaštva svjetla zoro,
Majko naša Crna Goro!
Jedina si za slobodu,
Ti ostala srpskom rodu.
Dat će Bog i svjeta mati
Da se jednom sve povrati!
Na Lovćenu Njegoš spava
Najmudrija srpska glava.
Lovćen kite Petrovići
A Kosovo Obilići!
Durmitore je l' ti žao
Što se Lovćen opjevao?
-Ne, neka ga, nek' se pjeva
Zasluga je Njegoševa.
Ko se stidi ove pjesme
Zaigrati Oro ne smje,
Ko se stidi porijekla -
Vazda rdja dovijeka!


1863.

Amin!
softelectronics_e softelectronics_e 16:00 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1
Pozdrav gostu autoru


Pozdravi i preporuke na neviđeno

Hvala.
Naravno hvala Doksu.

Samo, što mi ne reče da je tekst predugačak, sad tek vidim.
Ja ga ne bih čitao sigurno:)


Al dobro, to neka bude za jugonostalgičare, a Juga, kakva je bila, više od dva reda nije zaslužila:)

Jedini razlog zašto sam pročitao ovaj tekst je to što sam video da si ga ti napisao.
Meni je Jugoslavija previše odurna, što bi komunjare rekli, (i) kao ideja i kao praksa.
Bilo, Srbima se ne ponovilo!
softelectronics_e softelectronics_e 16:01 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

solo
Al dobro, to neka bude za jugonostalgičare, a Juga, kakva je bila, više od dva reda nije zaslužila:)


Najveće istine/mudrosti uglavnom staju u par redova i dovoljno je.

Muljačine,proseravanja i slično iziskuju nepregledne naracije.

Šta ćeš,tako to radi od kad je sveta i vijeka.

p.s.

Zar gosn Čer nije dokaz haiku varijantom. Svi se oduševljavate njegovom sažetošću.A sad za Jugu drugi aršini.
Ajde Gvozdeni usaglasi doktrinu.

A kada ja sižeišem, ide im na kitonijus.
To nije u redu.
literatesa literatesa 16:50 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Sad moram neki šut da izbacujem, al posle ću čitati i komentarisati

Tačno bih vam pomogla, pitam jel ima jedna kanta za mene, da ne sjedim besposlena.

Imaš neki kontejner pod prozorom? :)

literatesa literatesa 16:52 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Gvozdene, nisam pročitala. Sutra ću. Preporuka za ovoliko slova, tri kilometra slova. Koliko ima od Valjeva do Šumadije, mislim, one prave? :)


Jeste li znali da postoji nešto što se zove Substack? Hm, prst sudbine je danas klik na miša, zar ne?
literatesa literatesa 16:54 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Meni je Solov post-pubertetlijski pseudo-nihilizam zabavan

Sadizam. Solov sadizam.
Milan Novković Milan Novković 16:55 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

literatesa
Sad moram neki šut da izbacujem, al posle ću čitati i komentarisati

Tačno bih vam pomogla, pitam jel ima jedna kanta za mene, da ne sjedim besposlena.

Imaš neki kontejner pod prozorom? :)


Hvala na ponudi.

Ovo mi je sad zezanje, nema šuta više, iako uvek nešto radimo
literatesa literatesa 16:57 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Ovo mi je sad zezanje

Znači tako. :)
Milan Novković Milan Novković 16:59 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

literatesa
Gvozdene, nisam pročitala. Sutra ću. Preporuka za ovoliko slova, tri kilometra slova. Koliko ima od Valjeva do Šumadije, mislim, one prave? :)


Jeste li znali da postoji nešto što se zove Substack? Hm, prst sudbine je danas klik na miša, zar ne?

Odavno, skoro svi bitni autori su odavno tamo.

MSM je ostao za psyops i maltretiranje građanstva na razne načine, u ime podržavanja nadnacionalne oligarhije u pravljenju moći i novca.

A za Substack si čula odavno na blogu, kad se pričalo o opasnostima mRNA non-neutralising vakcina po širi imuni sistem, samo nisi pratila na času
literatesa literatesa 17:08 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Odavno, skoro svi bitni autori su odavno tamo.

A za Substack si čula odavno na blogu


Hm, moje odavno i odavno cijelog svijeta nije isto. :)

Odavno pratim Teda, jutros reko da provjerim ko mu je radio stranicu, jednostavna, sviđa mi se, i povežem šta i kako. Ali, možda sam vidjela Substack, to je kao ona kolonija pingvina, ispare i pingvini i led sa planete, globalno otopi i izumre sve. :)


I ja sam tamo, https://tezz.substack.com/


Malo sam se ovde počela vrtiti u krug, ali zamisliti krug kao kad gori papir. :)
solo solo 17:08 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Meni je Solov post-pubertetlijski pseudo-nihilizam zabavan


Bilo bi kompletnije da dodaš predklimakterični, optimistično iskustveni.

solo solo 17:13 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Malo sam se ovde počela vrtiti u krug, ali zamisliti krug kao kad gori papir. :)


Krug ko ono hebo lud zbunjenog ?

Zašto se ovog setih nakon tvog komentara.



Kako su jaki ovi Macedonci sa šiptarskim udaraljkama.
gedza.73 gedza.73 17:16 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

softelectronics_e
cilj je bio manastir u Slancima

Šta misliš o ovoj crkvi? Kad je pogledaš gde bi trebala da se nalazi?


literatesa literatesa 17:18 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Zašto se ovog setih nakon tvog komentara.

Ne znam ni ja, lijepo je. :)
softelectronics_e softelectronics_e 17:29 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gedza.73
softelectronics_e
cilj je bio manastir u Slancima

Šta misliš o ovoj crkvi? Kad je pogledaš gde bi trebala da se nalazi?



U Donjoj Kamenici, jugoistočno od Knjaževca.
To mi je bio cilj prošle godine kada sam krenuo da obiđem, tj. obkružim, Srbiju, ali sam se u Knjaževcu predomislio, te umesto da nastavim ka Pirotu, presekao sam preko Sokobanje i Aleksinca, ka Kruševcu, a potom Kraljevu.
U Mrčajevcima sam preskočio, zbog prevelike gužve, svadbarski kupus.

gedza.73 gedza.73 17:33 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

U Donjoj Kamenici, jugoistočno od Knjaževca.

Svaka čast.
Lepa i nestvarna u svojoj kombinaciji dva stila.
benedykt benedykt 17:35 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1
A sad za Jugu drugi aršini.

Ma, ono kad tražiš slaba mesta u svom rezonovanju.

Pokušavaš da vidiš da li grešiš u nekom stavu, u odnosu prema nečemu, Jugoslaviji ovog puta.
I kreneš od početka, slažeš kockice jednu po jednu, naravno tebi poznate, i proveravaš da li sve drži vodu.

Mnogo je kockica pa zato tekst ispade predugačak.
Za blog sigurno predugačak, ali eto tako se namestilo.

Tekst nije predugačak, po mom skromnom sudu, za početak.
Da pođemo od onoga oko čega se slažemo, sa tim da ja lično mislim da ti je naslov preblag. Naime, ako mene pitaš Jugoslavija je ne samo stranputica već bukvalno najveća zabluda i tragedija (ka tragikomediji) kada je srpski narod u pitanju.
Pod dva, mislim da previše ističeš ruski faktor u celoj priči, odnosno vraćaš sadašnjost u prošlost kada razmeštaš figure na ploči.
Za stvaranje te nesretne tvorevine su najodgovorniji Englezi, jer im je tada odgovaralo da postoji nekakva brana izlasku Nemačke tj Austrije na Jadran i tzv topla mora. Rusija je u tom trenutku potpuno nebitna i zabavljena svojim sopstvenim jadom.
Pod tri, mogli smo da je izbegnemo ali smo imali Karađorđeviće na vlasti, plus Aleksandra megalomana i masona, kome je sve bilo bitnije od dobrobiti svog sopstvenog naroda, odnosno njemu je najvažnije bilo da on bude kralj na što većoj teritoriji. Trebali smo samo da stanemo sa vojskom tamo gde nam je odgovaralo, a posebno ako je to bilo manje od onoga što je posle postalo Kraljevina SHS.

Posledice te gluposti vidiš i sada, jer ako nam je ona prva Jugoslavija bila kamen oko vrata, ona druga Titina nam je bila kamen za na grob. Sada možemo jedino da kukamo i da pričamo šta bi bilo kad bi bilo priču, odnosno da uživamo u laganom potpuriju jugonostalgičarskih priča sa sve himnom Hej Sloveni i muzikom iz filma Boško Buha…
solo solo 17:37 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

A kada ja sižeišem, ide im na kitonijus.
To nije u redu.


Nije fakat.

Amin.
softelectronics_e softelectronics_e 17:46 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

benedykt
gvozden1
A sad za Jugu drugi aršini.

Ma, ono kad tražiš slaba mesta u svom rezonovanju.

Pokušavaš da vidiš da li grešiš u nekom stavu, u odnosu prema nečemu, Jugoslaviji ovog puta.
I kreneš od početka, slažeš kockice jednu po jednu, naravno tebi poznate, i proveravaš da li sve drži vodu.

Mnogo je kockica pa zato tekst ispade predugačak.
Za blog sigurno predugačak, ali eto tako se namestilo.

Tekst nije predugačak, po mom skromnom sudu, za početak.
Da pođemo od onoga oko čega se slažemo, sa tim da ja lično mislim da ti je naslov preblag. Naime, ako mene pitaš Jugoslavija je ne samo stranputica već bukvalno najveća zabluda i tragedija (ka tragikomediji) kada je srpski narod u pitanju.
Pod dva, mislim da previše ističeš ruski faktor u celoj priči, odnosno vraćaš sadašnjost u prošlost kada razmeštaš figure na ploči.
Za stvaranje te nesretne tvorevine su najodgovorniji Englezi, jer im je tada odgovaralo da postoji nekakva brana izlasku Nemačke tj Austrije na Jadran i tzv topla mora. Rusija je u tom trenutku potpuno nebitna i zabavljena svojim sopstvenim jadom.
Pod tri, mogli smo da je izbegnemo ali smo imali Karađorđeviće na vlasti, plus Aleksandra megalomana i masona, kome je sve bilo bitnije od dobrobiti svog sopstvenog naroda, odnosno njemu je najvažnije bilo da on bude kralj na što većoj teritoriji. Trebali smo samo da stanemo sa vojskom tamo gde nam je odgovaralo, a posebno ako je to bilo manje od onoga što je posle postalo Kraljevina SHS.

Posledice te gluposti vidiš i sada, jer ako nam je ona prva Jugoslavija bila kamen oko vrata, ona druga Titina nam je bila kamen za na grob. Sada možemo jedino da kukamo i da pričamo šta bi bilo kad bi bilo priču, odnosno da uživamo u laganom potpuriju jugonostalgičarskih priča sa sve himnom Hej Sloveni i muzikom iz filma Boško Buha…

Tako je Benediktu!
A sada, daj neku sliku sa plaže.
gedza.73 gedza.73 18:01 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Pod dva, mislim da previše ističeš ruski faktor u celoj priči, odnosno vraćaš sadašnjost u prošlost kada razmeštaš figure na ploči.

Što niije loše da se podsetimo kako je bilo. Rusija se sa Austrougarskom dogovorila oko aneksije Bosne i Hercegovine (ponovo 1897. pa ponovo 1908.), prihvatila stvaranje nezavisne Albanije pa je čak Rusija dala predlog i da se izvrši aneksija Sandžaka a da se zauzvrat Dvojna monarhija obaveže i podrži Rusiju u pogledu Carigrada i moreuza.

Po postignutom dogovoru Izvoljski šalje depešu ruskom caru o trampi 'Za Bosnu i Hercegovinu - turske moreuze' a na margini ruski car Nikolaj piše
'Ovaj dan nikada neću zaboraviti'

Pašić odlazi u Rusiju pokušavajući da spreči i doživljava hladan tuš. Tada piše
U ovom slučaju zauvek bi nestalo vere i nade u veličanstvenu Rusiju. Narod misli ako Rusija sada kada su Engleska, Francuska, Turska pa čak i Italija na njenoj strani ništa ne može da učini i nije u stanju da primora Austriju da ustupi jedan mali neugledan komad zemlje kojim bi Srbija i Crna Gora bile povezane šta se onda može očekivati od Rusije kada tako velike sile ne budu na njenoj strani?

Pa završa rečima
On (Izvoljski) će na sve pristati što Austrija traži

Pašić je takođe u odgovoru LJubomiru Stojanoviću nakon te posete napisao kako je predlog o teritorijalnom spajanju Srbije i Crne Gore naišao na mnoge teškoće u nadležnim ruskim krugovima.

Čedomir MIjatović izvršavajuči naloge rekao ambasadoru KuK (kompenzacija kako bi prihvatili aneksiju)
Dajte nam jednu livadu ili jednu vodenicu, šta bilo, da bi se zemlja umirila


mlatisa mlatisa 18:52 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

docsumann
A za domaćina ,,gosta autora,, utešno zarad ravnoteže u vaseljeni.


ovo je original današnje (krivotvorene) crnogorske himne




Oj, junaštva svjetla zoro,
Majko naša Crna Goro!
Jedina si za slobodu,
Ti ostala srpskom rodu.
Dat će Bog i svjeta mati
Da se jednom sve povrati!
Na Lovćenu Njegoš spava
Najmudrija srpska glava.
Lovćen kite Petrovići
A Kosovo Obilići!
Durmitore je l' ti žao
Što se Lovćen opjevao?
-Ne, neka ga, nek' se pjeva
Zasluga je Njegoševa.
Ko se stidi ove pjesme
Zaigrati Oro ne smje,
Ko se stidi porijekla -
Vazda rdja dovijeka!


1863.


A zanimljiva je i himna

[youtube]https://m.youtube.com/watch%3Fv%3DNjra0wnFOxU&sa=U&ved=2ahUKEwiFuu6KnbH9AhWqsaQKHVv6CAEQtwJ6BAgKEAE&usg=AOvVaw3YAB8kLkj5XfeR-aLXRVSX[/youtube]
gvozden1 gvozden1 18:58 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Pod dva, mislim da previše ističeš ruski faktor u celoj priči

?

Ruski faktor u stvaranju Jugoslavije skoro da ne postoji.

Rusija je bila kategorično protiv Jugoslavije.
Frano Supilo ispred jugoslovenskig odbora je po tom pitanju išao u Rusiju da je privoli za jugoslovensku ideju, čak mu je srpski ambasador tamo, Spalajković, pomagao da napravi kontakte i vratio se razočaran.

Kad im je govorio o pet miliona Hrvata i Slovenaca koji žele da se ujedine sa Srbima, rečeno mu je da je to dobro, ali je problem što su svih tih pet miliona katolici koji slušaju papu, šefa van države.

Onda je Rusije nestalo, a sasvim je moguće da bi se stvar drugačije završila, bolje po Srbiju, da nije bilo oktobarske revolucije.
literatesa literatesa 19:00 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

140 posjeta je bilo za manje od dva sata,

ali do mene još uvijek ne dopire da ovde nekoga osim nas par aktivnih ima, nevjerovatan osjećaj..

Kao u zatvorima, gledam u jednom dokumentarcu, kad zatvorenici pričaju na telefon onaj zatvorski i znaju da im snimaju razgovore, ali nakon nekog vremena isključe to potpuno i vode privatne razgovore kao bilo ko drugi na slobodi, tako i ovde, stvori se tunel u svijesti.. Ima jedna talijanska izreka, zaboravila sam je, o konju i amu.. jel am ono sa strane?
literatesa literatesa 19:01 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Tekst nije predugačak, po mom skromnom sudu, za početak.

gedza.73 gedza.73 19:38 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Frano Supilo ispred jugoslovenskig odbora je po tom pitanju išao u Rusiju da je privoli za jugoslovensku ideju, čak mu je srpski ambasador tamo, Spalajković, pomagao da napravi kontakte i vratio se razočaran.

Istini zav olju srpski ambasador u Londonu je 1915. obavestio Pašića da je Supilo posetio ruskog ambasadora koji je izjavio 'da se sa hrvatske strane govori da Hrvatska ne želi ujedinjenje sa Srbijom i da Hrvati protestvuju protiv eventualnog otcepljenja delova hrvatskih zemalja'. Taj isti Supilo za koga kažeš da je bio za jugoslovensku ideju je poslao memorandum Foren ofisu u kome je napisao
dužnost bi bila svih Hrvata tako raditi da ove jugoslovensk ezemlje u kojima bi se većina naroda po slobodnoj volji izjasnila za Hrvatsku budu sjedinjeni sa Hrvatskom


Njemu je bio problem što je italijanska vlada slala srpskoj pomirljive tonove. Čak je po Trumbićevim naovdima predlagao da svi Hrvati u Jugoslovenkom odboru prekinu sa Srbijom i osnuju Hrvatski odbor. Pokušao je Italijane da privoli za svoje ideje, nije ga primio ni italijanski ministar spoljnih poslova pa je malo nedostajalo da ga uhapse i proteraju. U italijanskoj i freancuskoj štampi je bio napadnut Jugoslvenski odbor a cela furtutma je bilo oko Dalmacije i Istre koje nikakve veze sa Srbijom nisu imale.

Supilo je ruskom ambasadoru Miljukovu u Parizu rekao da bi do ujedinjenja Hrvata i Srba moglo doći samo onda ako bi Hrvati to zahtevali a oni to neće' dok je Sazonovu napisao da bi samo Bačka i južni Banat dali većinu za Srbiju a sve ostale jugoslovenkse zemlje glasali za Hrvatsku.

Protiv stvaranja Jugoslavije je bio i MIroslav Krleža.
Onda je Rusije nestalo, a sasvim je moguće da bi se stvar drugačije završila, bolje po Srbiju, da nije bilo oktobarske revolucije.

1914. je Rusija nudila Bugarskoj pristupanje savezu a za uzvrat Bugarima nudila teritorijalno proširenje 'iz srpskih delova'.

gvozden1 gvozden1 19:49 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?


Istini zav olju srpski ambasador u Londonu je 1915. obavestio Pašića da je Supilo

Vidi, Gedžo, isto kao i prošli put, da ovaj tekst nisam pisao ja, samo bih ignorisao ove tvoje gluposti, ali hajd da ipak nešto kucnem.

Razumem tvoju potrebu da oponiraš, ali da tebe sad ubeđujem u odnos Rusije prema Jugoslaviji, ili o Supilovij poseti Rusiji, ili o razilaženju srpske vlade i Jugoslovenskog odbora, o čemu sam u blogu već pisao, e to neću.

Evo odgovorio sam ti, ako i dalje budeš pisao tek da nešto napišeš, samo rokaj.
Ako budeš ubo nešto smisleno, onda možemo da razgovaramo.
benedykt benedykt 20:08 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1
Pod dva, mislim da previše ističeš ruski faktor u celoj priči

?

Ruski faktor u stvaranju Jugoslavije skoro da ne postoji..

Tačno, ali ti krećeš od Kulina Bana i počinješ na primer priču sa Adam Čartoriskim i nekom njegovom idejom koja bi naravno trebalo da bude protivu Rusije u svojoj osnovi. Plus se kroz tekst provlači još par sitnih crtica. Rusija je nebitna u celoj toj priči, samim time ne treba ni da se pominje…
gvozden1 gvozden1 20:13 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

i počinješ na primer priču sa Adam Čartoriski

Pa tad se u Srbiji prvi put javlja ideja Jugoslavije.

Maksa bi se ljutio da nisam.

A ne voliš da pročitaš reč Rusija izgleda, pa ti smeta u bilo kom kontekstu:)

Evo ima i nešto negativno o njoj, Miljukov i njegova probugaraština, kad je Bugarskoj, posle februarske revolucije, dakle kad su Bugari već uveliko bili na strancentralnih i sila i klali po Srbiji, nudio srpske teritorije.

A Rus, ministar.

gedza.73 gedza.73 20:15 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1
Jugoslaviji, ili o Supilovij poseti Rusiji

Vidim da je po tebi Supilo bio Jugosloven pa mi bilo čudno što je 'teo da pravi Hrvatski odbor. I što su se žalili Pašiću na Supila da je antijugoslovenski raspoložen
Vidi, Gedžo, isto kao i prošli put, da ovaj tekst nisam pisao ja

Ako, ako. Prošli put si naveo pogrešne podatke pa je lepo što smo se objasnili ko je šta rekao o ruskim i bugarskim interesima. A kad smo već kod interesa
gvozden1
Onda je Rusije nestalo, a sasvim je moguće da bi se stvar drugačije završila, bolje po Srbiju, da nije bilo oktobarske revolucije.
Rusija je nudila Bugarima savezništvo na račun Srba. Rusija dolazi do saznanja da Bugari pristupaju Austrougarima i uprkos tom saznanju da će Bugarska zajedno sa centralnim silama napasti Srbiju srpskoj vladi preko ruskog poslanika šalju upozorenje
Srpski poslanik upravno mi je saopštio sadržaj Pašićevog telegrama u kojem on sa strateškog gledišta ističe korist neodložnog napada Srba na Bugarsku.
Odgovorio sam posalniku da mi smatramo inicijativu Srba u vojnoj akciji protiv Bugara isto tako teškim zločinom kao što je istupanje potonjih koje Srbi žele preteći

Znači znaju i upozoravaju nas da ništa ne činimo iako je preventivni napad bio spas.
pazi sad komentar srpskog kralja Petra
Alal ti vera glupi magarče inostranih dela u bratskoj Rusiji. Mora da ti je Švaba bio pomagač ocu
(iz ratnog dnevnika kralja Petra Karađorđevića)

Na sve to car Nikolaj se izjašnjava protiv upućivanja ruskih trupa u Srbiju. Tek nakon napada Bugara objavljuju im rat (koreći ih što su to uradili kad bi ionako dobili teritorije) uz reči podrške Srbiji (standardno za Rusiju) da ne očajavamo i da stojički izdržimo u teškoj situaciji.

Inače onaj navodni ultimatum Nikolaja o pomoći Srbiji je mit koji je napisao izvesni Cerović (tadašnji Miloš Laban) deceniju kasnije.

gvozden1 gvozden1 20:25 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?


Vidim da je po tebi Supilo bio Jugosloven

Ajd pročitaj tekst.
Te tamo piše o jugoslovenskom odboru.

Rusija je nudila Bugarima savezništvo na račun Srba.

Nije samo Rusija nego svi.

Inače onaj navodni ultimatum Nikolaja o pomoći Srbiji je mit koji je napisao izvesni Cerović (tadašnji Miloš Laban) deceniju kasnije.

Nije ga napisao niko jer to ne postoji.

Car nikad nije lično napisao ništa tako, ali je kompletna ruska diplomatija pisala stotine dopisa u tom smislu, i veruje se da je i car lično učestvovao.

Da su saveznici tražili izgovore da preuzmu srpsku vojsku, u to nema sumnje.
Kao što je nema ni u pretnje separatnim mirom od strane Rusije ako je ne preuzmu.

A ako tebi, iskompleksiranoj podguznoj muvi to smeta, ti kjuclaj po internetu nebili nabo nešto što će Švabe pokazati u lepim a Ruse u ružnom svetlu.

gedza.73 gedza.73 20:33 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Te tamo piše o jugoslovenskom odboru.

kako si napisao ispalo je da je Supilo išao kod Rusa zbog jugoslovenske ideje a on je u stvari zagovarao Veliku Hrvatsku. Pa sam te samo dopunio istorijskim faktima. Nabodenim na interentu.
Nije samo Rusija nego svi.

Jedino su Rusi rekli da ne napadamo Bugare jer će to oni (Rusi) gledati kao zločin
ako tebi, iskompleksiranoj podguznoj muvi to smeta, ti kjuclaj po internetu nebili nabo nešto što će Švabe pokazati u lepim a Ruse u ružnom svetlu.

Obrati pažnju na raspored 'Švaba' 'Rus'. Nebjatuništa diro.
Alal ti vera glupi magarče inostranih dela u bratskoj Rusiji. Mora da ti je Švaba bio pomagač ocu
srpski kralj Petar


p.s.
Ruski ministar inostranih poslova MIljukov je od Pašića dobio čestitku u kojoj se onako uzgred navodi da su Srbi bili uz Rusiju i kad je ruska diplomatija grešila i bila protiv nas dok Supilo Trumbiću navodi da Miljukov mrzi Srbe ali voli Hrvate i Bugare (to i Pašić potvrđuje u pismu Spalajkoviću) dok u svojoj poruci se Miljukovu obrača kao velikom zagovnorniku Hrvata, 'njihovom milom savjetniku i gostu'

gvozden1 gvozden1 20:41 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?


kako si napisao ispalo je da je Supilo išao kod Rusa zbog jugoslovenske ideje a on je u stvari zagovarao Veliku Hrvatsku. Pa sam te samo dopunio istorijskim faktima. Nabodenim na interentu.

Aman čoveče!
Piše da se Pašić s njima razišao odmah po osnivanju, već 1915, piše i da su se oni smatrali ravnopravnim srpskoj vladi, sve piše.
A ti nabodeš nešto iz 1917. znači iz perioda kad nisu imali nikakve kontakte, pominješ Miljukova a on je bio ministar u privremenoj vladi posle februarske revolucije 1917. i bio antisrpski nastrojen.
I to piše.

Ali piše u nekim kontekstu, sa nekim smislim, makar pokušajem smisla, a ne poput tebe, ukucaš u Gugl, Supilo, pa bodeš dok ne budeš nešto čime bi mogao da pokažeš " znanje"

gedza.73 gedza.73 20:51 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1
Piše da se

es ti ovo napisao?
gvozden1
Frano Supilo ispred jugoslovenskig odbora je po tom pitanju išao u Rusiju da je privoli za jugoslovensku ideju, čak mu je srpski ambasador tamo, Spalajković, pomagao da napravi kontakte i vratio se razočaran.

Supilo je radio za hrvatsku, ne jugoslovensku ideju. Zato sam i dodao par stvari sa 'interneta'. A ti probaj da 'ukucaš na gugl'. i nije nabodeno 1917. (tad šalje telegram) nego petnaeste (juri od vrata do vrata sa, ponavljam, hrvatskom ne jgusolvoneksom idejom) kad pašiću prenose za šta lobira.
gvozden1 gvozden1 21:02 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

es ti ovo nappisao?
gvozden1
Frano Supilo ispred jugoslovenskig odbora je po tom pitanju išao u Rusiju da je privoli za jugoslovensku ideju

1915.

Sa Miljukovim se sastao kad?

Supilo je radio za hrvatsku, ne jugoslovensku ideju.

Za nezavisnu Hrvatsku?

Ti stvarno nemaš pojma.

O hrvatskoj ideji kao o samostalnoj hrvatskoj državi se nikad niko nije usudio da priča.
O načinu pravljenja Jugoslavije da, da li kao velikoj Srbiji ili kao državi gde će Hrvati biti ravni sa Srbima, to je bio i osnovni razlog za razlaz odbora i srpske vlade.

I sve to piše u prvoj rečenici u kojoj se pominje odbor.

Al hoće i ono nešto da zna.
gedza.73 gedza.73 21:21 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?


1915.
Sa Miljukovim se sastao kad?

Auf. Supilo i Miljukov su se znali još od proleća 1915. Čestitka je 1917.
O hrvatskoj ideji kao o samostalnoj hrvatskoj državi se nikad niko nije usudio da priča.

Sad objasni otkud onih sedam tačaka koje je Supilo poslao Foren ofisu i Stidu zaduženom za jugoslovenko pitanje da iz sklopa jugoslovenksih zemalja koje se ujedinjuju sa Srbijom izdvoji Hrvatsku kao posebnu jedinicu i otkud da jugoslovenks zemlje u kojima bi se većina naroda 'izjavila' za Hrvatsku budu sjedinjene sa Hrvatskom?
Ovo je napisao učesnik delegacije SHS u Versaju kao ekspert za pitanja BiH. Inače član beogradske grupe Draže Mihailovića. Ako i dalje tvrdiš 'kako se niko nikad nije usudio da o samostalnoh hrvatskoj državi priča' moš se obratiš na tu aTresu.

A imaš i dopis Jovana Žujovića, predsednika SANU, Pašiću u kome se kaže da Supilo deluje separatistički i da pokušava rad za nezavisnu Hrvatsku. Pre toga su već pašića obavestili da se Supilo u Petrogradu više angažuje za hrvatsku nego za jugoslovensku stvar.
gvozden1 gvozden1 21:37 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Auf. Supilo i Miljukov su se znali još od proleća 1915.

Eto je presudno.
A kako su se upoznali?
Preko švalerke?

Čoveče, pričao si o ministru Miljukovu, zaboli me ko je koga kad upoznao.
A baš su i Supilo, nebitni splitski advokatić, i Miljukov, ministar čije je ministrovanja trajalo par meseci, bitni za stvaranje Jugoslavije.

Nego hoće ono nešto.



Sad objasni otkud onih sedam tačaka koje je Supilo poslao Foren ofisu i Stidu zaduženom za jugoslovenko pitanje da iz sklopa jugoslovenksih zemalja koje se ujedinjuju sa Srbijom izdvoji Hrvatsku kao posebnu jedinicu i otkud da jugoslovenks zemlje u kojima bi se većina naroda 'izjavila' za Hrvatsku budu sjedinjeni sa Hrvatskom?


I šta je bilo od tih sedam tačaka?

Ceo jugoslovenski odbor je nebitan, u međunarodnom smisli nebitan, niko ih nikad nije prihvatio kao važan faktor, niko osim srpske vlade.
Čak ni vlada s njima ništa osim Krfske deklaracije nije potpisala.
U Ženevi su u pregovorima učestvovali tek kao drugi član delegacije koja je pregovarala sa srpskim vladom, prilikom proglašenja Jugoslavije oni, odbor, nije nikakav faktor, nego drugo telo, Narodno vijeće.

I sad treba da pričamo o odboru, jer je ono nešto nakljucalo.
gedza.73 gedza.73 21:42 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Eto je presudno.
A kako su se upoznali?
Preko švalerke?

Pitaj čoveka koji je taj podatak objavio
Nego hoće ono nešto.
Ti stvarno nemaš pojma.
...
O hrvatskoj ideji kao o samostalnoj hrvatskoj državi se nikad niko nije usudio da priča.

A onda Žujović i Stojanović kažu drugačije pa sam ja kriv i ova moja nejaka pleća. Ako. Nema veze.

benedykt benedykt 22:00 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gedza.73
Pod dva, mislim da previše ističeš ruski faktor u celoj priči, odnosno vraćaš sadašnjost u prošlost kada razmeštaš figure na ploči.

Što niije loše da se podsetimo kako je bilo. Rusija se sa Austrougarskom dogovorila oko aneksije Bosne i Hercegovine (ponovo 1897. pa ponovo 1908.), prihvatila stvaranje nezavisne Albanije pa je čak Rusija dala predlog i da se izvrši aneksija Sandžaka a da se zauzvrat Dvojna monarhija obaveže i podrži Rusiju u pogledu Carigrada i moreuza.

Tačno, Rusija je tom podelom dobila Bugarsku jer joj bila bitnija za neke njene planove a Austrougarska Bosnu i Srbiju kao svoje zone uticaja…
benedykt benedykt 22:02 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1
i počinješ na primer priču sa Adam Čartoriski

Pa tad se u Srbiji prvi put javlja ideja Jugoslavije.

Maksa bi se ljutio da nisam.

A ne voliš da pročitaš reč Rusija izgleda, pa ti smeta u bilo kom kontekstu:)

Evo ima i nešto negativno o njoj, Miljukov i njegova probugaraština, kad je Bugarskoj, posle februarske revolucije, dakle kad su Bugari već uveliko bili na strancentralnih i sila i klali po Srbiji, nudio srpske teritorije.

A Rus, ministar.


Samo primećujem da vraćaš priču iz današnjeg vremena i drugačije postavljaš figure shodno tome. Prosto i jednostavno, Rusija nije bila bitna za stvaranje Kraljevine SHS odnosno Jugoslavije. Smeta mi jedino istorijska netačnost a ne Rusija kao takva. Samo to…
benedykt benedykt 22:06 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

softelectronics_e

Tako je Benediktu!
A sada, daj neku sliku sa plaže.

Nego šta nego je tako, jebala nas Jugoslavija sa sve drugom Titom…
Evo i slike sa plaže, a Pančevac ako opet krene da smara ti si odgovoran…
gvozden1 gvozden1 22:10 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?


Tačno, Rusija je tom podelom dobila Bugarsku jer joj bila bitnija za neke njene planove a Austrougarska Bosnu i Srbiju kao svoje zone uticaja…

I ne samo Bugarsku, nego i pravo da okupira Carigrad.
Ako pričamo o Antanti i dogovorom saveznika unutar nje.

Možemo samo da nagađamo šta bi bilo da je bilo, ali sigurno je da bi Balkan sasvim drugačije izgledao da se sa Rusijom nije dogodilo to što jeste, i da je ona iz rata izašla kao pobednica na strani Antante.

Verovatno bi Bugari dobili to što im je obećavano, ali je verovatno i da bi Srbija izašla na more, jer je carska Rusija, ali i Amerika (Vilson) to smatrala podrazumevanom stvari.
gvozden1 gvozden1 22:14 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Smeta mi jedino istorijska netačnost

Šta je netačno?

Čartoriski jeste bio ruski ministar, jeste kasnije prešao na antirusku politiku, jeste napravio paradržavu sa sedištem u Parizu (Hotel Lambert je funkcionisao kao poljsko ministarstvo diplomatije) i jeste od njega poteklo Načertanije.

Šta sam pogrešio?
benedykt benedykt 22:16 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1

Rusija je nudila Bugarima savezništvo na račun Srba.

Nije samo Rusija nego svi.

Da ali je Rusiji tada bila bitnija Bugarska i to je poenta priče, odnosno onoga što ti Gedža priča. Prosto tako stoje stvari i to je nepobitna istorijska istina, sviđalo se to to tebi, meni li bilo kome. Ne treba vraćati današnjicu na vreme od pre stotinu i kusur godina, jer su prosto drugačije bile razmešane karte na stolu tadašnje Evrope…
benedykt benedykt 22:17 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1
Smeta mi jedino istorijska netačnost

Šta je netačno?

Čartoriski jeste bio ruski ministar, jeste kasnije prešao na antirusku politiku, jeste napravio paradržavu sa sedištem u Parizu (Hotel Lambert je funkcionisao kao poljsko ministarstvo diplomatije) i jeste od njega poteklo Načertanije.

Šta sam pogrešio?

To prosto nikakve veze nema sa onime što će se desiti u drugoj deceniji dvadesetog veka. Dakle, glavni i odgovorni za celu tu glupu ideju su bili Englezi a Rusija realno sasvim nebitna jer se svojim jadom tada zabavlja. Ne znam, da eventualno nije bilo Februarske revolucije možda bi nam i pomogli i odvratili nas da ne skačemo kao budale u bunar. Dakle samo primećujem da su nebitni za celu priču i ništa drugo ali zaista…
gvozden1 gvozden1 22:21 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?


Da ali je Rusiji tada bila bitnija Bugarska i to je poenta priče, o

Uvek joj je bila bitnija Bugarska.
Nije to sporno, i sasvim je lako to razumeti.
Bliža je i njima, Rusiji, ali i njenom vekovnom cilju, Bosforu, izlaz u topla mora.

Lako je razumeti ako se otrgnemo od emocija i prihvatimo da su Rusiji važniji njeni interesi nego srpski.

benedykt benedykt 22:22 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1

Da ali je Rusiji tada bila bitnija Bugarska i to je poenta priče, o

Uvek joj je bila bitnija Bugarska.
Nije to sporno, i sasvim je lako to razumeti.
Bliža je i njima, Rusiji, ali i njenom vekovnom cilju, Bosforu, izlaz u topla mora.

Lako je razumeti ako se otrgnemo od emocija i prihvatimo da su Rusiji važniji njeni interesi nego srpski.


Ništa im ne zameram, imali su prosto svoje interese da se spuste na Solun, eventualno da dođu i do Carigrada. Mene jedino interesuju srpski interesi a u takve sigurno ne ubrajam stvaranje te glupe tvorevine zvane Kraljevina SHS…
gvozden1 gvozden1 22:25 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?


To prosto nikakve veze nema sa onime što će se desiti u drugoj deceniji dvadesetog veka.

Nisam ni rekao da ima.
Pokušao kao da pratim genezu ideje jugoslovenstva, pa mi se učinilo da je to početak.

A mogao sam i da izostavim.
Ali nije istorijski netačno.
benedykt benedykt 22:29 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1

To prosto nikakve veze nema sa onime što će se desiti u drugoj deceniji dvadesetog veka.

Nisam ni rekao da ima.
Pokušao kao da pratim genezu ideje jugoslovenstva, pa mi se učinilo da je to početak.

A mogao sam i da izostavim.
Ali nije istorijski netačno.

Kako god, iz mog ugla je istorijski netačno jer ga ubacuješ u priču koja će se desiti mnogo kasnije i iz nekih sasvim drugačijih razloga i koja sa Rusijom veze nema. Lično mislim da smo bili gadno ucenjeni od strane Engleza, plus Aleksandar i njegova megalomanija. Imali smo priliku kakva se samo jednom pruža a izabrali smo svoju propast umesto gledanja samo svojih interesa…
gvozden1 gvozden1 22:40 25.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

da smo bili gadno ucenjeni od strane Engleza, plus Aleksandar i njegova megalomanija.

Englezi da.
Kad je Pašić Lojdu Džordžu, u Londonu pre Versajske konferencije, predstavljao njegovu ideju koja je sadržala prvo formiranje Srbije, pa naknadno ujedinjenje sa ostalim delovima, i crtao mu prstom na karti otprilike granice te Srbije, kažu da je Lojd Džordž pitao saradnike zašto Pašić traži manju teritoriju kad mu se nudi veća.
Nije razumeo Pašića.
A kad su mu objasnili, decidno je rekao, to ni slučajno.

A Aleksandar, čovek hteo ne hteo pokušava da mu uđe u glavu i da razume što se tako postavljao.

Masoni su jedna mogućnost, ali ima i neke, doduše napregnute, logike koja se možda može nagađati.

solo solo 00:50 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Sadizam. Solov sadizam.


Uklapa se u tvoj mazohizam.
srdjan.pajic srdjan.pajic 05:27 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

benedykt
softelectronics_e

Tako je Benediktu!
A sada, daj neku sliku sa plaže.

Nego šta nego je tako, jebala nas Jugoslavija sa sve drugom Titom…
Evo i slike sa plaže, a Pančevac ako opet krene da smara ti si odgovoran…



E, jebote, daj neku brazilku okači (zezam se, nemoj, pozliće frihendu i drugima, ima ovde starijih ljudi).

Ovde kod nas (dobro ne kod nas nas, nego u jednom od multinacionalnih predgrađa Denvera) ima poveći komjuniti brazilaca na privremenom radu u inostranstvu (to smo mi, USofA, jelte). Imaju te neke privremene radne vize, sad da li se vraćaju ili ostaju kad to istekne možemo samo da nagađamo. I bila neka žurka, išli smo porodično, i bilo je baš super. Ono, pričam sa čovekom koji jedva nabada engleski, i ukapiram da je po zanimanju građevinski inženjer, ali pošto je tamo propast došao je ovde kod nad da malčuje travnjake, čisti bazene, frejmuje kuće ako ima sreće da se ulakta među meksikance i salvadorce. Sledeći, neki hemičar. Mislim da ti nije bilo nikog da nije tamo završio bar neki fakultet. Ali zbog vize ne mogu da traže i nađu posao u struci, nego rade te fizikalije.

Uglavnom, tu se igralo i pevalo, pola gostiju naduvano, bio i bazen naduvan, da glumi kopakapabanu, ali im se moje mlađe dete odma upiškilo u taj bazen, tako da je još više ličilo na kopakabanu ili možda ipanemu, ali niko posle više nije hteo da u isti uđe.

Ali najbolje od svega je bio roštilj, onako ispeku to marinirano meso, reš, pa na dasku naseckaju i onda roštiljdžija to tako nosi i nudi gostima koji đuskaju, smeška se i vata za dupe, verovatno neki trandža, a ti onako s prstima to ćapaš sa te daske. Milina.

Moj bivši cimer i kolega sa postdiplomskih je u profa na univerzitetu u Braziliji, pa me zivka da dođem da kao održim predavanje njegovim studentima, ovo moje što radim, ili šta god hoću, a u stvari da dođem da se provedemo i podsetimo starih dana cimerskih.

(nego, o čemu je ovaj blog, mrzelo me da čitam, zalepio se za ovu tvoju sliku Kopakabane? Dobro, vidim da je opet neko kenjanje o Jugoslaviji, ali udavio si ga, huči, prekomerno, jebote ko da ti neko ovde ne da pišeš pa moraš sve da zdudaš u blog ili dva kad se ukaže prilika. Opusti se čoveče, piši u nastavcima, stavi i neku sliku pionirke mlade, ili bar neku bradatu tetku iz onih tvojih odreda kolaboracionističkih, dobro, nemoj . )
srdjan.pajic srdjan.pajic 05:43 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

literatesa literatesa 10:29 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Substack je sve ono perfektno što nisam znala napraviti sama, postadoh preko noći veliki fan, vlk.

Kad sam kod noći, 25.02 bilo je 390 posjeta, hm, ne znam šta da mislim o tome, za sad uživam dobra dobre plaforme, ulazim u štos (mislim da sam isključila plaćanje, i ne mogu naći gdje se isključuje ono da me neko zaprati:), i pisaću, odgovara mi kombinacija teksta i slike, utisak dana, poneka tema, prvi čin drame, Čerčil naravno i itd.. Vidjećemo.

Bernard Šo je u prvoj knjizi komedija napisao Bez konflikta nema pozorišnog djela, hm, stvoriću konflikt, do proljeća. :)

Danas padaju krupne pahulje.

literatesa literatesa 10:33 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Benedykt, šta ima u Brazilu dobroga? :)
softelectronics_e softelectronics_e 10:47 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

literatesa
Substack je sve ono perfektno što nisam znala napraviti sama, postadoh preko noći veliki fan, vlk.

Kad sam kod noći, 25.02 bilo je 390 posjeta, hm, ne znam šta da mislim o tome, za sad uživam dobra dobre plaforme, ulazim u štos (mislim da sam isključila plaćanje, i ne mogu naći gdje se isključuje ono da me neko zaprati:), i pisaću, odgovara mi kombinacija teksta i slike, utisak dana, poneka tema, prvi čin drame, Čerčil naravno i itd.. Vidjećemo.

Bernard Šo je u prvoj knjizi komedija napisao Bez konflikta nema pozorišnog djela, hm, stvoriću konflikt, do proljeća. :)

Danas padaju krupne pahulje.


Daj link!
Milan Novković Milan Novković 10:54 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

literatesa
Substack je sve ono perfektno što nisam znala napraviti sama, postadoh preko noći veliki fan, vlk.

Kad sam kod noći, 25.02 bilo je 390 posjeta, hm, ne znam šta da mislim o tome, za sad uživam dobra dobre plaforme, ulazim u štos (mislim da sam isključila plaćanje, i ne mogu naći gdje se isključuje ono da me neko zaprati:), i pisaću, odgovara mi kombinacija teksta i slike, utisak dana, poneka tema, prvi čin drame, Čerčil naravno i itd.. Vidjećemo.

Bernard Šo je u prvoj knjizi komedija napisao Bez konflikta nema pozorišnog djela, hm, stvoriću konflikt, do proljeća. :)

Danas padaju krupne pahulje.


U pauzi između dva iznošenja šuta jedna poseta je moja (beznadežno mi je predugačka ToDo lista pa moram da se zezam).

Ala štosa i štoseva - pazi samo na rad nogu, tj nedaj da te ponesu na "ne radi danas što možeš da ostaviš za sutra" način

Onomad i ja otvorio nalog, napisao prvi prilog - tred trebao da bude oko energije - tačnije šta bi bilo kad bi bilo žanr, budućnost sa neograničeno mnogo omnipresent energije.

Napisao prvi prilog od nekoliko linija i smorio se za sve pare, pa je na tome i ostalo Zaboravio sam i koji mi je username, al pošto bi tako neka enegija sve više oživljavala planetu Zemlju, normalno, nalog se vrpoljio oko nekog Spinoze, ili slično


Milan Novković Milan Novković 10:56 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

softelectronics_e
literatesa
Substack je sve ono perfektno što nisam znala napraviti sama, postadoh preko noći veliki fan, vlk.

Kad sam kod noći, 25.02 bilo je 390 posjeta, hm, ne znam šta da mislim o tome, za sad uživam dobra dobre plaforme, ulazim u štos (mislim da sam isključila plaćanje, i ne mogu naći gdje se isključuje ono da me neko zaprati:), i pisaću, odgovara mi kombinacija teksta i slike, utisak dana, poneka tema, prvi čin drame, Čerčil naravno i itd.. Vidjećemo.

Bernard Šo je u prvoj knjizi komedija napisao Bez konflikta nema pozorišnog djela, hm, stvoriću konflikt, do proljeća. :)

Danas padaju krupne pahulje.


Daj link!

Pošto je link već odavno dat dozvoli da savetujem prvenciju protiv neurodegenerativnih boljki pod stare dane: jesti duple porcije, slušati ženu i ništa ne dirati. Neuredno spavanje i besomučno gledanje serija na TVu. Pretplata na sve streaming servise
literatesa literatesa 11:07 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Daj link!

Napravi sebi nalog i piši o šrafcigerima, i kulinarski vodič kroz Srbiju. :)
literatesa literatesa 11:10 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Onomad i ja otvorio nalog, napisao prvi prilog - tred trebao da bude oko energije - tačnije šta bi bilo kad bi bilo žanr, budućnost sa neograničeno mnogo omnipresent energije.

Napisao prvi prilog od nekoliko linija i smorio se za sve pare, pa je na tome i ostalo Zaboravio sam i koji mi je username, al pošto bi tako neka enegija sve više oživljavala planetu Zemlju, normalno, nalog se vrpoljio oko nekog Spinoze, ili slično

Ozbiljno, meni je atmosfera sjajna, sve mi se sviđa, i mojoj ljenosti paše tekst od minut, pola. :)

Pa da, mogao si reći da odavno postoji nešto dobro. O-da-vno. :)

Predvidjela sam Substack onih dana kad sam upoređivala platforme, sjećam se, vjerovatno me atraktivnost imena na njoj odbilo, npr i M. Atwood, V. Alen, i itd, ali sve ima svoje razloge, nije mu bilo vrijeme valjda kao sad.
literatesa literatesa 11:11 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

U pauzi između dva iznošenja šuta jedna poseta je moja (beznadežno mi je predugačka ToDo lista pa moram da se zezam).



softelectronics_e softelectronics_e 11:30 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Milan Novković
softelectronics_e
literatesa
Substack je sve ono perfektno što nisam znala napraviti sama, postadoh preko noći veliki fan, vlk.

Kad sam kod noći, 25.02 bilo je 390 posjeta, hm, ne znam šta da mislim o tome, za sad uživam dobra dobre plaforme, ulazim u štos (mislim da sam isključila plaćanje, i ne mogu naći gdje se isključuje ono da me neko zaprati:), i pisaću, odgovara mi kombinacija teksta i slike, utisak dana, poneka tema, prvi čin drame, Čerčil naravno i itd.. Vidjećemo.

Bernard Šo je u prvoj knjizi komedija napisao Bez konflikta nema pozorišnog djela, hm, stvoriću konflikt, do proljeća. :)

Danas padaju krupne pahulje.


Daj link!

Pošto je link već odavno dat dozvoli da savetujem prvenciju protiv neurodegenerativnih boljki pod stare dane: jesti duple porcije, slušati ženu i ništa ne dirati. Neuredno spavanje i besomučno gledanje serija na TVu. Pretplata na sve streaming servise

Kakvi stari dani?
Moji!?
Spavam uredno, od 20.30 do 5.00.
Doručak u 05.50.
Potom sve redom.
softelectronics_e softelectronics_e 11:31 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

literatesa
Daj link!

Napravi sebi nalog i piši o šrafcigerima, i kulinarski vodič kroz Srbiju. :)

Mrzi me!
Daj ti link svoga naloga da ti povećam čitanost.
literatesa literatesa 11:41 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Daj ti link svoga naloga da ti povećam čitanost.

Ne poćavaj ništa, ne živim ja od čitanosti. O čovječe, čovječe.

Čitanost ubija. :)
softelectronics_e softelectronics_e 11:45 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

literatesa
Daj ti link svoga naloga da ti povećam čitanost.

Ne poćavaj ništa, ne živim ja od čitanosti. O čovječe, čovječe.

Čitanost ubija. :)

Šta bi ti falilo da imaš kvalifikovano mišljenje ozbiljnog blogera?
solo solo 12:02 26.02.2023

Re: Mačak

Šta bi ti falilo da imaš kvalifikovano mišljenje ozbiljnog blogera?




Čarli traži joj pekmez od šljiva. Tu je jača. Al' iz njene bašče. Bakina kuhinja.
literatesa literatesa 12:20 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Šta bi ti falilo da imaš kvalifikovano mišljenje ozbiljnog blogera?

A bre, van sebe si jutros, šta ti je?

Tačno nemam snage.

gedza.73 gedza.73 12:22 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

benedykt
Tačno, Rusija je tom podelom dobila Bugarsku jer joj bila bitnija za neke njene planove a Austrougarska Bosnu i Srbiju kao svoje zone uticaja…

Ima lik koji možda dobro oslikava to vreme.
Jedan od osnivača Komunističke partije i njen glavni sekretar, sudija Vrhovnog suda FNRJ temeljeći na osnovu navoda Rongea, vrhovnog šefa austrougarske obaveštajne službe

po istoričaru Petru Šubertu je bio austrougarski agent AGU i radio za interese KuK. Čak decidno kaže da je u maju 1916, 'stajao u službi Austrougarske'.
Kao i Dragotin Gustinčić (časopis Jugoslavija u Švajcarskoj), osnivač KP Slovenije, član Balkanskog sekcije pri Kominterni i dekan ekonomskog fakulteta u Ljubljani nakon II svetskog rata koji je bio na platnom spisku KuK monarhije tokom rata.

Triša Kaclerović navodi u svojim memoarima kako je pasoš za kretanje po Srbiji tokom okupacije (što mu je opet po njegovim navodima savetovao lično Lenjin na socijalističkoj konferenciji) dobio pasoš preko bugarskih komunista Dimitrova i Kolarova pošto je Požarevac bio u bugarskoj okupacinoj zoni pa je na njihovo zauzimanje dobio pasoš od bugarskog poslanstva.

Čak je Pašić, odgovarajući Jaši Prodanoviću na pitanje zašto je kacleroviću zabranjeno prisustvo na sednici Narodne skupštine na Krfu, rekao kako vlada nije smela uzeti odgovornost jer je Triša K.
otišao kod neprijatelja i sporazumevao se


Inače u Beogradu postoji njegova ulica. Čisto kad budemo pričali o beskompromisnoj komunističkoj borbi i petoj koloni.



solo solo 12:23 26.02.2023

Re: Tess i društvo u ćošku

Tačno nemam snage.


softelectronics_e softelectronics_e 13:03 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

literatesa
Šta bi ti falilo da imaš kvalifikovano mišljenje ozbiljnog blogera?

A bre, van sebe si jutros, šta ti je?

Tačno nemam snage.



Nemam ni ja.
Posebno sada posle usisavanja kuće.
Sreća, Samsung dobro vuče.

No, uskoro će nagrada, jer bi trebalo da se pristupi tamanjenju restlova.
Podgrejaćemo paradajz čorbu od juče - punu testenine i povrća: karfiol, krompir, peršun, prokelj, luk, celer, šargarepa.
Takođe, podgrejaćemo i ostatke sekelji gulaša - to je sitno iseckano meso dinstano sa kiselim kupusom i, naravno, lukom.
Od čarolija današnjih - u rerni se peku polutke krompira tako da se na svaku polutku stavi parčence slaninice, ništa preterano.
A čujem iz kuhinje da žena 'klepa' čekićom neke šlicne, ne znam da li pileće ili svinjske, svejedno mi.
Za salatu - razni kiseliš ... kiseli kupus, ajvar, ljutkasta paprika somborka, klasična barena paprika, belolučena paprika, ajvar, kiseli krastavčići, maslinke ... pa ko šta, i koliko, voli.
Hleb je malopre ispečen.
Ne treba da naglasim da moja žena peče najbolji hleb, kombinuje neko brašno iz kikindskog mlina i heljdino brašno - ne znam iz kojeg mlina.
Muka!
gedza.73 gedza.73 13:39 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

gvozden1
kažu da je Lojd Džordž pitao saradnike zašto Pašić traži manju teritoriju kad mu se nudi veća.
Nije razumeo Pašića.
A kad su mu objasnili, decidno je rekao, to ni slučajno.

To misliš na banket koji je Lojd Džordž priredio u pašićevu čast? Malo nešto promeniš i ono ispadne poptuno drugačije.
Lojd u svojoj zdravici uopšte nije pominjao jugoslovensku državu iz Krfske deklaracije već je govorio samo i isključivo u Srbiji. Ali mu je Pašić odgovorio da mir ne može biti postignut dok se ne oslobode narodi u austrougarskom ropstvu i dok s ene postigne ujedinjenje Srba (sad ide taj 'detalj' koji si preskočio) njihove braće Hrvata i Slovenaca.

Kad nije uspeo u tome Pašić se obraća Amerikancima tražeći da se uzme u obzir da granice srpsko-hrvatsko-slovenačke prema Italiji nisu povučeme na osnovu narodnosti. Francuski ministar inostranih poslova nije priznavao Jugoslovene. Fontenej je čak pravio razliku između Srba u Srbiji koji slobodno žive sto godina u nezavisnoj državi i čija vojska igra veliku ulogu u ratu u odnosu na ostale.
nakon rata i pokušaja Srbije da budemo od Triglava do Đevđelije velike sile menjaju stavo o uređenju nove države. Uprkos tome engleski ministar Balfur je italijanskom ambasadoru preneo stav da o priznanju hrvatskog Narodnog vijeća neće biti ni reči jer se ono još nije sporazumelo sa Srbijom. Čak i nakon Pašićevog potpisa Ženevske deklaracije (posebna priča ko je imao legitimet i ovlašćenja) vlade Antante i SAD-a nisu priznale Narodno vijeće a samim tim ni Državu Narodnog vijeća.nasuprto Ženevi u Hrvatskoj Vijeće saopštava
konzervativna srpska buržoazija zajedno sa regentom Aleksandrom doprinela je situaciji da se jugoslovenska buržoazija sa teritorije bivše KuK nađe u situaciji u kojoj je morala da prihvati ujedinjenje prema srpsko-hegemonističkim koncepcijama

da bi bukvalno nakon par dana poslala
Obraćamo se bratskoj srpskoj vladi da bi nam pomogla zaštiti zemlju i pučanstvo Srijema i istočne Slavonije i ostaviti svoje čete na naše raspolaganje na pruzi Osijek - Šamac.
Budući smo mi, država Slovenaca, Hrvata i Srba, proglasili potpunu nezavisnost od bilo kojih veza sa Austrougarskom monarhijom i Hasburškom dinastijom spremni da sveopća konstituanta svih Slovenaca, Hrvata i Srba odluči o našoj skupnoj državi to se nadamo da će srpska vlada našoj bratskoj molbi udovoljiti
Narodno vijeće

Dok nije zagustelo hrvatsko narodno vijeće je kraljevinu Srbiju nazivalo 'etnografsko područje'

Tada potpukovnik iz Topole oslobađa Ljubljanu. U novinama 'Hrvatska država' piše (ono o čemu priča Tvrtko Jakovina)
Kad Srbija ne bi htela sjedinjenje mi bi Hrvati i Slovenci morali to uporno zahtijevati ponajviše u našem interesu

plašeći se da ih Srbi ne bi zaštitili od Italijani a da bi oni izgubili svoju teritoriju. Nakon dvaes i ksuru godina Srbi iz Dalmacije beže Italijanima koji ih štite.
Hrvatska 'Straža' objašnjava proglašenje zajedničke države rečima
Morali smo se ili osloniti na Srbiju, koja j ečlan Atlante i ima kod nje priličan ugled, ili pak trpeti da sa nama Atlanta postupa kao ssa svojim neprijateljem kako hoće. Više nije bilo pitanj da li se Srbija nekome dopada ili ne, morali smo k njoj daspasemo što se spasti može, mi nismo mogli postavljati nikakve uslove, reč su imali Srbi i moramo priznati da su nas primili kao nesrećnu braću mada su nas mogli primiti i kao izdajnike jugoslovenskog naroda jer smo se sa Austrijom borili protiv Srbije. Nama su bili potrebni Srbi a ne mi njima

Iznenadilo me da su državne železnice smele kupovati samo ugalj iz Slovenije a onda prevoz robe iz Srbije i drugih krajeva za Slo bude skoro pa besplatan.
Ili da je od 1918-1938. na 100 stanovnika u Sloveniji uloženo 697 hiljada dinara, u Hrvatskoj 481 hiljada a u Srbiji bez Vojvodine 247 hiljada.




gedza.73 gedza.73 13:52 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

.
gvozden1 gvozden1 14:38 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

To misliš na banket koji je Lojd Džordž priredio u pašićevu čast?

A to su sad ubo:)

Ne mislim ni na kakav banket
I razgovora o tome je bilo mnogo, a ne samo na nekom banketu, u nekima učestvovao i Nikolaj Velimirović, o tome pisao u svojim dnevnicima Jovan Jovanović Pižon, ambasador Srbije u Londonu,
Na ovo misllim

У том пе-риоду је међутим изгледало, да ни савезници још нису били у потпуности сигурни око будућих планова за уређење Средње и Југоисточне Европе, као и у погледу саме југословенске државе (Stanković, 1984, str. 234). Уједно, у једном од бројних разго-вора, које су тада водили представници српске владе са савезницима, ,........

.......



Један такав разговор, Пашић је имао са британским премијером Лојдом Џорџом у Лондону 15. октобра 1918.
..............



......

u Londonu, 15. oktobra 1918. godine. Dvojica državnika su tom prilikom iskazala svoje poglede ka situaciji na teritoriji, gde se očekivao nastanak jugoslovenske države. Iz Pašićevih stavova je jasno proisticalo, da je odlučujuća uloga u procesu ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca trebalo da pripadne Srbiji. Lojd Džordž je, međutim, naglašavao drugi bitan momenat budućeg ujedinjenja – stav lokalnog jugoslovenskog stanovištva na teritoriji Austrougarske. Složena politička dešavanja i proces raspada Austrougarske nisu ostavila puno prostora za ostvarenje težnji Nikole Pašića, ali isto tako i za isticanje stava lokalnog stanovništva, o kome je govorio Lojd Džordž.


Evo, uvažio sam te, našao i citat, vidiš sad valjda da si lupao gluposti o nekom banketu a, od mene dosta.
gedza.73 gedza.73 15:05 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Ne mislim ni na kakav banket
I razgovora o tome je bilo mnogo, a ne samo na nekom banketu, u nekima učestvovao i Nikolaj Velimirović, o tome pisao u svojim dnevnicima Jovan Jovanović Pižon, ambasador Srbije u Londonu,
Na ovo misllim

Kažem da je bilo promene tih stavova. Englezi, Francuzi i Amerikanci su u jednom trenutku bili protiv udruživanja sa poraženima a status saveznika je bio vezan za Jugoslovenski odbor (pogrešan ti je razlog što je bio nebitan pa kao takav nepriznat) koji nije mogao da bude u ravni sa Češkim odborom (upravo po pravu granica, naroda...). Kao što Ekmečić, poput komunističke Rusije tvrdi da je Jugoslavija bila tvorevina imperijalističkih sila tako neki drugi istoričari tvrde kako je u stvaranju Jugoslavije ključan momenat bilo insistiranj esrpske strane, odnosno srpskih političara. Zapad je nudio nekoliko opcija koje su Srbima više odgovarale ali su odbijali jer su hteli jugoslovensku državu. U to umešaj sporazume prema saveznicima koje su ptpisali Englezi pa vidi ko je hteo da smanji Hrvatsku na uštrb Italije a vidi ko su bile budale koje su tvrdila da je taj prostor hrvatski. Kad sve to sabereš onda ubaci Balfura i Lojda kojima je bilo u interesu da ako već ne mogu budzovanima da dokažu šta je interes Srbije onda da bar mogu da utiču na Hrvatsku koja je ratovala u okviru KuK. Zato Englezi na neki način podržavaju separatizam a onda i ovo što ti oćeš da kažeš da Jugoslovenski odbor predstavlja sve Srbe van Srbije. Razlog je Dalmacija i Istra, odnosno interes Italije. Sve u svemu za nas je tada bio bolji engleski plan ali mi to nismo videli jer nam zinulo dupe.

Pošto voliš citate onda pronađi Pašića koji ipak kaže kako mi mislimo da možemo sve i da možemo odmah pa ako ne možemo onda ćemo ostati pod tuđinom a da su se čak i saveznici odrekli nekih svojih interesa.

Osim toga ovo je potpuno legitiman stav da ujedinjenje ne može Srbija da izvrši a da ne deluje kao okupacija ukoliko drugi to ne žele. Čak iz citata koji si naveo isto se ne vidi da Lord Džordž insistira na jugoslvoneskoj državi (iako je insistirao na srpskoj ali ne Kavovac-Oguvin- Vivovitica sa tvojom srpskom Dalmacijom do Tokija). Atlanta je menjala stavove pa je u nekom trenutku razmišljala i da ostavi Austrougarsku na jednom delu teritorije koja je pripadala državi narodnog vijeća. Njeni zvaničnici su podržavali Srbiju. Sa ove vremenske distance bolje da smo prihvatili ono što su oni zagovarali nego što smo pravili Jugoslaviju.
Toga je bio svestan i kralj Aleksandar

Mislim da je naša najveća greška megalomanstvo, želja za teritorijama (sa kojih onda bežimo) i nada da će nam to ostvariti Rusija. Idealan recept sa propast.
literatesa literatesa 15:06 26.02.2023

Re: Tess i društvo u ćošku

Solo, sjetih se kad je moja drugarica na vjenčanju brata rekla da njegova bivša cura nikada nije bila za njihovu kuću, tako i u odnosu na ovu najnoviju irelevantnu virtuelnu agoniju mi-vi-oni-palčič, numera koju si odabrao definitivno jeste za moju kuću..


p.s. brat se oženio bogatijom, a ova alapača mala koja nije bila za njihovu kuću nakon skoro deceniju veze em je bila bolja od njega em se poslije udala za obrazovanijeg tipa iz profesorske kuće, eno ih u Italiji..


I gdje je Benedykt, da mu brazilsko dupe nije došla glave? Kad smo kod poente dana. :))
literatesa literatesa 15:09 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Posebno sada posle usisavanja kuće.
Sreća, Samsung dobro vuče.

Šta ti je laf od muža..


literatesa literatesa 15:10 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Stvarno sam fan Dobrivoja Topalovića. Vi kako hoćete. :)
literatesa literatesa 15:40 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Ljepše je brazilsko dupe, kako vi govorite guzica, počela i ja. Štaš, loš uticaj..
gvozden1 gvozden1 15:57 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Kažem da je bilo promene tih stavova

Na banketu? :)
Šta bi sa banetom leb mu jebem, nestade:)

Nadrobio si ovde svašta, daj bože da i ti znaš i šta si hteo, i šta si napisao.

Ovo vidim

pogrešan ti je razlog što je bio nebitan pa kao takav nepriznat

Bio je i nebitan i nepriznat.
Ni jedan jedini dokument ni sa kim nije potpisao a da to ima ikakvog uticaja, osim Krfske deklaracije, i Ženevskih dogovora, oba dokumenta sa srpskom vladom, a drugi em kao sporedni pregovarač, em je taj dokument ostao mrtvo slovo na papiru.
A godinama obijali pragove nebili ih neko uvažio.

I po čemu je bitan?


Drugo

ali ne Kavovac-Oguvin- Vivovitica sa tvojom srpskom Dalmacijom do Tokija).


To nije moja ideja.
I nije Šešeeljeva.
Ali kulovčić poput tebe za nju čuo od Šešelja, pa misli da ispadne likčina ako se ne složi sa njom.

Često se ta ideja pominjala, te granice otprilike, najmanje četiri puta pre drugog rata.

Eto ti teme za guglanje.

Ili ko je obećao Italiji ono što je kasnije pripalo Hrvatima.
Pa piše ti u tekstu bloga.

gedza.73 gedza.73 21:54 26.02.2023

Re: Bože ima li spasa njegovoj duši?

Eto ti teme za guglanje.

Gvozdene, mnogo je šira priča od tvoje slike u blogu. Osnovni problem oko koga se sve vrtelo je Dalmacija (plus makedonija Bugarima). Mi smo zahtevali da Dalmacija pripadne braći Hrvatima i istrajavali na tim zahtevima dok su Italijani tražili kao uslov za ulazak na strani Atante.
Englezi su u jednom trenutku rekli kako ne mogu zbog Srbije više da produžavaju rat 'jer smo joj dali tri puta više teritorije nego što ima sad' a daće joj i Banat (čak je car Karl nudio separatni mir). Tu malo zateže Rusija (iako je posrednik) jer je njoj u interesu zajednička država zbog izlaza na more... oni su čak među prvima pozdravili Krfsku deklaraciju iako su u početku bili protiv mešanja pravoslavaca sa katolicima a u Dumi su bili protiv uništenja Austrougarske.

O nekoj Jugosalviji na Zapadu nisu nešto ni znali dok Srbi nisu počeli da rade na toj ideji (iako im je sa raznih strana sugerisano da je Srbija država). Srpsko društvo u Londonu je radilo na približavanju jugoslovenksih ideja u Engleskoj. Imali su u Francuskoj, SAD-u, Švajcarskoj, čak i u RImu do jednog trenutka. Takvo ponašanje se kosilo sa Londonskim sporazumom, Italijom i Rumunijom. Pošto su Bugari već prešli na Tamnu stranu. Naši su držali predavanja o novoj državi, u parizu izdavali knjižice pod 'Jugoslovenksa biblioteka', u Engleskoj 'Jugoslovenski pregled'... Ne Zapad nego Srbi.

Zapadni političari koji su trebali da budu upućeni u dešavanja su te neke Jugoslovene koji su trebali da budu stvoreni zavli 'Jugoslovacima' ili 'Čehoslovenima'

Klemanso je sa Lojdom u jednom trenutku (nakon okončanja rata) dao ultimatum Pašiću (jer smo uporno insistirali na Jugoslovenskoj Dalmaciji) šta ide Italiji
Vi imate da izjavite primate li predlog u celini ili ne. na slučaj da ga ne primite mi smo (Vrhovni savet) ovlastili Nitija (Italija) da primeni Londonski ugovor

On je več poznat u tom trenutku. Pa imaš paradoks da mi Srbi tražimo da Rijeku napusti Gabrijele D'anuncio

koji je napisao Odu srpskom narodu.

Imao si opcije, nudio ti Zapad, ti si bio blesav. Ne možeš sad da kriviš nekog drugog za sopstvene greške. Srbija je trebala da bude uvećana aneksijom novih teritorija. Trumbić tek 1918. piše da su mu Englezi rekli kako su saveznici usvojili ideju ujedinjenja u jednu državu. Odnosno da su Englezi (što i sam pašić kaže) Jugoslovenkom odboru dali da zastupa interese naroda van Srbije.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana