Budućnost| Gost autor| In memoriam| Literatura| Porodica

Kultura sećanja: Da li znaš (za Goli otok)?

Srđan Fuchs RSS / 27.01.2019. u 13:19

 Мом деда Бори, свим недужно и невино страдалим Југословенима и Југословенкама у терору Броз-Ранковић режима 1948-1952., и свим свесним људима

***

 Upravi Državne Bezbednosti

sp br. 1123 

za generala J. Kapičića

10. decembar 1950.

Poštovani druže generale,

Izveštavam vas o veoma uspešnoj poseti "Mermeru" od strane Juraja Špilera, Nemca, folksdojčera koji je tokom Drugog svetskog rata radio na hapšenju, ispitivanju i likvidaciji pripadnika pokreta otpora i komunista. Nedavno je osuđen na smrt ali mu je ukazom predsednika Tita kazna zamenjena doživotnom robijom. Došao je sa ciljem da islednicima sa Golog otoka prenese svoje metode i znanja iz oblasti iznuđivanja priznanja. 

 

images?q=tbn%3AANd9GcQlZEn9XGZsqgLM7hDsTidxOuULXh01g8shRzoY5etJ2qss8pNC 

 "Špansko plivanje"

 

On je dopremljen na Goli otok pravo iz Gradiške, bio je u lancima ali sam naredio da mu ih skinu, s obzirom na to da se nalazi na mestu sa koga ne može nikuda pobeći. Prevodilac je bio kažnjenik, asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Danko Grličić.× Predavanje u Hotelu trajalo je celog dana, do duboko u noć i izazvalo veliko interesovanje islednika i stražara u "Mermeru".

Špiler je počeo prvo sa iskustvima inkvizicije, zatim sa praksom u austrijskim kazamatima, preko metoda koji su fašisti koristili u Španskom građanskom ratu, do ličnih Špilerovih iskustava u Banatu tokom rata. Poenta njegovog predavanja bila je da ne postoji čovek koji neće priznati ono što se od njega traži ali da je važno da tokom procesa ne umre. Balans između torture i granica ljudske izdržljivosti mora biti stalno u prvom planu.

Polaznici ovog kursa su bili veoma ozbiljni u hvatanju beleški i kasnije, u postavljanju pitanja. Najviše je bilo interesovanja za metode psihičkog iznurivanja gde je Špiler slušaocima otkrio nekoliko veoma korisnih metoda. Na kraju se Špiler interesovao za naša iskustva i veoma pohvalno izrazio o "tragaču", kao i "španskom plivaču", iznoseći ipak izvesnu bojazan u pogledu opasnosti od davljenja kažnjenika. "Petrova rupa", u kojoj na njenom dnu kažnjenik ostaje do granica svojih fizičkih moći, posebno ga je impresionirala. Smatra da taj postupak predstavlja pravu inovaciju.

Želim da vas obavestim da je ova vrsta  gostovanja na Golom otoku od velike koristi za ljude koji ovde predano rade na prevaspitavanju izdajnika. To je ujedno i potvrda da nisu ostavljeni sami sebi u izboru načina rada, već da država brine kako da im pomogne.

 

Ante Raštegorac,

upravnik "Mermera".

S.F. - S.N. 

____________

Za inspektora Ljubivoja Đukića

Borislav Tankosić je od četvrtka ponovo u Petrovoj rupi. Otkako je početkom godine iz nje izašao, Tankosić je svaku noć bio požarni pored kibli u klozetu, osim kada je imao tifus i mesec dana boravio u bolnici. Po povratku, ležao je još sedam dana u baraci, a onda je ponovo prebačen nazad u rupu. Odluka da se dovede tamo donesena je mimo vas, na osnovu lične odluke Omera Pašića××. 

Kao sobni starešina, ja obično ne prisustvujem razgovorima koje sa bandom u mojoj sobi obavlja Pašić. Čekam ispred vrata dok se on ne završi. Međutim, u sredu uveče naređeno mi je da dođem i sa sobom povedem još dvojicu. Pozvao sam Tankosića, koji nije bio požarni zbog bolesti, i Milorada Ajdića, koji je bio pod bojkotom jer je prilikom "toplog zeca" izbegavao da udara bandu i, uopšte, sve vreme se ponaša veoma prevrtljivo.

Kada smo ušli u prostoriju, tamo smo zatekli Omera Pašića i još jednog njegovog Bosanca kako upravo u ćebe  uvijaju neko telo. Bilo je jasno da se radi o mrtvacu a, sudeći po lokvama krvi i izmetu unaokolo, izgleda da je čovek ubijen baš u mojoj sobi. Kasnije sam utvrdio da se radi o Milovanu Ćulafiću koji je tog dana na radilištu pao i od strane stražara bio optužen za simuliranje. Pašić nas nije ni pogledao, samo je naredio Ajdiću i Tankosiću da izribaju pod. Ajdić je odmah krenuo da riba, ali Tankosić je ostao da stoji nepomično. Počeo sam da vičem na njega, ali on nije pokazivao nameru da počne da radi. Pašić mu je zatim prišao i upitao ga, naizgled miroljubivo, šta čeka. Tankosić je ćutao. Omer ga je onda udario prilično jako i upitao da li će sada uzeti četku  u ruke. Ovaj nije progovorio ni reč. Pašić ga je onda udario još nekoliko puta ali kako je Tankosić sve vreme stajao nepomično, Omer mu je najzad rekao: "Sada češ ti lepo, nazad u Petrovu rupu!" Tankosić ga je pogledao i po prvi put progovorio: "Nema problema". Pašića je ovo zbunilo, nije mu bilo jasno Tankosićevo ponašanje.

Zatim je između njih počeo jedan čudan razgovor koji ću po sećanju pokušati da prepričam. Omer je rekao: "Ja sam osuđen na smrt. Ali meni i mojima je ponuđeno da zaradimo život. Kako ćemo to postići? Tako što ćemo tebe i tebi slične prevaspitati. Mi nemamo drugog izbora. To ćemo pokušavati dokle god vi ne savijete šiju i kleknete. Ako se to ne desi, onaj ko ne bude prevaspitan neće biti ostavljen u životu. A ako kojim slučajem preživi, onda nama, koji smo imali zadatak da ga prevaspitamo, nema života."

Tankosić je na to rekao: "Život sam po sebi ne predstavlja ništa ako nema bilo kakav smisao. To što češ ti i tvoji, da bi preživeli, pobiti druge neće vam doneti ništa osim gole biološke egzistencije i vi ćete, kad-tad, biti suočeni sa potpunim besmislom svog postojanja."

Kao odgovor na ovo, Pašić ga je još jednom udario, ovog puta šnalom sa kaiša, pa je Borislav pao onesvešćen na pod. Omer je onda naredio Ajdiću da sa onim Bosancem odnese leš iz prostorije a meni da, zajedno sa njim, Tankosića prenesem u Petrovu rupu. Ja sam mu rekao kako takvo naređenje može da mi izda jedino inspektor, na šta me je on udario otvorenom šakom u lice.

Kada smo stigli, Pašić se nagnuo nad zidom koji opasuje Petrovu rupu i doviknuo onima dole kako im stiže novi Staljinov sluga. Iz dubine rupe se začulo skandiranje: "Smrt Staljinovim slugama, smrt Staljinovim slugama!" Stražar je upalio jedan reflektor i otvorio  vrata na zidu. Pašić je gurnuo Tankosića niz usko stepenište koje vodi nadole. Ovaj se stropoštao na dno rupe gde ga je dočekala grupa od desetak kažnjenika. Dok su skandirali podršku Titu i KPJ, već su napravili stroj. Psujući ga i pljujući, udarali su Borislava, koji je pokušao da se pridigne ali u tome nije uspeo.

Pašić je sa zida naredio prekid aktivnosti i pozvao Tankosića da revidira svoje političke poglede i da se pridruži onima koji su to već učinili i izašli na pravi put. Ovaj je, međutim, sedeo na zemlji i ćutao. Omer mu je doviknuo da, ukoliko želi da ikada izađe odatle, javno pokaže da se promenio. Tankosić je na to viknuo: "Živeo Staljin! Dole revizionistička Titova banda!". Onda se svetlo ugasilo i čuo sam kako Tankosića baš svojski udaraju svi odreda.

Poštovani druže inspektore, molim vas da mi objasnite koja su ovlašćenja Omera Pašića. Ovako, ja ne znam da li treba da ga slušam ili ne. Njegovo ponašanje, kao i ponašanje njegovih ljudi, postali su nepredvidljivi i oni, u neku ruku, predstavljaju službu unutar službe. Ja sam, kao sobni starešina, imao zadatak da izvršavam vaša naređenja a sada, odjednom, imam više njih koji mi naređuju a pritom me maltretiraju.

Nikola Bulatović,

sobni starešina 

× Данко Грличић, отац загребачког редитеља Рајка Грлића, оригинално име је Даниел Герлих

×× Omer Pašić, сарајевски усташа, одмах по доласку у логор са својом групом Босанаца јавно прихвата "идеолошко кориговање" и постаје водећи мучитељ међу заточеницима 

Сви исечци су преузети из књиге "Београдски трио", нашег Горана Марковића.

#ДанСећањаНаЖртвеСтрадања 

 



Komentari (163)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:44 27.01.2019

Сећам се!



STROGO POVERLJIVO!
Na ruke ministru unutrašnjih poslova A. Rankoviću

Druže Leko,
Obaveštavam vas da je na radilištu "Mermer" na Golom otoku osujećen pokušaj opasnog organizovanja bande sa ciljem dizanja pobune.
Nekolicina Crnogoraca, na čelu sa Dušanom, sinom Buda Liješevića×, poginulog prilikom dolaska Bosanaca××, tajno se sastala 1. maja u baraci br. 9. Tom prilikom je formiran takozvani Novi Centralni komitet Komunističke Partije Jugoslavije. Cilj ovog samoproklamovanog rukovodstva bio je da se suprotstavi navodnom teroru i pokaže kako "na Golom otoku komunistička ideja nije ubijena". Okupljeni su se dogovorili da u sastavu tog novog CK budu ljudi koji nisu revidirali.
Dušan Liješević je predložio da, kada se konstituišu, na kopno pošalju poruku svim "iskrenim" komunistima i pozovu ih na ustanak "protiv Titove krvave diktature". Pristupilo se glasanju. Kandidati su bili Liješević i Borislav Tankosić koji se, međutim, odmah ogradio od kandidature, zbog slabog zdravlja. Prisutni, njih jedanaest, glasali su i za predsednika tog lažnog CK-a, jednoglasno je izabran Dušan Liješević. On je tom prilikom ozdao prvo naređenje: da se svi generali i rukovodioci koji borave u barakama na Golom otoku obaveste da je formirano novo rukovodstvo partije.
Do upravnika Raštegorca je stiglo ukupno četiri ceduljice sa tom porukom koje su dostavili oni za koje banda nije pretpostavljala da će sarađivati sa upravom radilišta. To je bilo dovoljno da se na vreme raskrinka pokušaj pobune. Dušan Liješević je doveden kod islednika Dragoša Lompara. Lompar se, u početku, raspitivao za Liješevićevo zdravlje, da li ima nešto da dopuni u svojoj istrazi i slično. Dušan nije slutio ništa i odgovarao je šturo. Islednik ga je odjednom presekao pitanjem o novom CK-u. Iako iznenađen, Liješević nije priznao ništa. Islednik mu je onda predložio da navede imena ostalih članova CK-a i da tako sebe poštedi muka u Petrovoj rupi. Dušan je to odbio.
U prisustvu islednika, milicionari su zatim spustili Dušana Liješevića u Petrovu rupu. Potom su ga ubacili u jedan otvor na zidu a ostali kažnjenici počeli su da ga zaziđuju, pevajući pri tome rodoljubive pesme. Ostavili su samo mali otvor za vodu i hranu. Kada su ga zazidali, islednik Lompar mu je poručio da će biti odzidan tek onda kada reši da progovori. Dušan je na to prislonio usta na otvor na zidu i kroz njega počeo da peva Internacionalu.
Kroz Goli otok se brzo raščulo da je vođa pobune zazidan u Petrovoj rupi pa je ubrzo nekolicina njih iz tog tobožnjeg CK-a došlo da se sami prijave islednicima. Boro Tankosić, koji se nije prijavio, tražio je da ga vrate u Petrovu rupu, što je njegov islednik Đukić odbio. Njegova procena je da Tankosić taj povratak ne bi preživeo.

general Jovan Kapičić

×Породица Лијешевић, Брана, управница Будва града-театра, и њен син Борис, позоришни редитељ
×× Босанци, бивше сарајевске усташе које су одмах првог дана прешли на титоизам и постали водећи мучитељи у логору "Голи оток". Омер Пашић, водећи садиста и мучитељ честитих југословенских комуниста, кажњеника Титовог система, под директном личном командном одговорношћу генерала Ранковића и Капичића

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 09:49 28.01.2019

Re: Сећам се!

Za Antu Raštegorca,
upravnika "Mermera"

DOPUNA ZAPISNIKA

Druže Raštegorac,

Nisam u mogućnosti da napravim dopunu zapisnika Borislava Tankosića s obzirom na to da se on nalazi u veoma teškom stanju. Posle višednevnog boravka u Petrovoj rupi, dobio je tifus i ležao mesec dana u bolničkom odeljenju barake 9. Zatim je prebačen u svoju baraku, gde je ležao još nedelju dana, sve dok nije ponovo prebačen u Petrovu rupu, po naređenju Omera Pašića. Danas je donesen nazad u svoju baraku u polumrtvom stanju.
Mislim da ponašanje Omera Pašića i njegovih ljudi prevazilazi ovlašćenja koja je dobio od vas. Nekoliko ljudi je prilikom njegovoog ispitivanja već umrlo a poslednji događaji pokazuju kako on smatra da ima apsolutnu vlast u postupcima sa kažnjenicima. Pokušao sam nekoliko puta da sa njim razgovaram u vezi sa načinom na koji postupa, ali on je moje primedbe na vrlo grub način odbio i rekao mi kako mogu da se vama obratim za objašnjenje.
Sobne starešine me izveštavaju o njegovim noćnim upadima u barake i perfidnim metodama mučenja i zastrašivanja, koja prevazilaze ljudsku maštu. Meša se u sve, od količine hrane koja sleduje kažnjenicima, do uskraćivanja sledovanja vode. Pojedincima nije dozvoljeno spavanje u periodu od pet noći. Imamo pojave poremećenog psihičkog stanja kod nekolicine kažnjenika. Sam Pašić takođe pokazuje znake duhovne neuravnoteženoosti i stalno stupa u sukobe sa svima, uključujući tu i njegove ljude.
Molim vas stoga da ponašanje Pašića vratite u granice koje mu sleduju. Ipak je on, kao i ostali, kažnjenik, uz to i ratni zločinac. Ovako, mi islednici, stražari i sobne starešine počinjemo da se pitamo ko komanduje u "Mermeru", vi ili on.
Izvinite na ovome, možda je zvučalo pomalo drsko, ali morao sam da vas obavestim o ovom gorućem pitanju.
Drugarski pozdrav,

inspektor Ljubivoje Đukić, 3. april 1951.



Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:34 28.01.2019

Re: Сећам се!

UPRAVI DRŽAVNE BEZBEDNOSTI
sp br. J/09K
za generala J. Kapičića

5. juni 1951.

Poštovani druže generale,

Obaveštavam vas da se radovi na uređenju pristaništa na Svetom Grguru obavljaju po planu. Računam da će sve biti završeno za dva meseca, najkasnije do 15. avgusta. Mislim da je to pogodan trenutak za posetu stranih dopisnika "Mermeru." Ukoliko se sa ovim slažete, mi bismo ovde organizovali svečani doček gostiju i priredili im prigodan kulturno-umetnički program.
Takođe vas molim da se za tu priliku obezbede nove uniforme za kažnjene, kao i da se ranije pojača sledovanje hrane jer imamo dosta slučajeva skorbuta. Ujedno, predlažem da se obustavi stavljanje broma u obroke jer je došlo do vrlo čudnih pojava. Naime, mnogima od kažnjenika su počele da rastu grudi kao u žena.
Već ranije sam vas izvestio da je na radilištu 30. maja poginuo Omer Pašić. U prvi mah se učinilo da je reč o nesrećnom slučaju, da se okliznuo i pao sa visoke litice. Istragu je obavio inspektor Ljubivoje Đukić. Meni je, zbog sukoba koji su Đukić i Pašić imali prethodnih dana, cela stvar bila sumnjiva pa sam naložio novu istragu, koju je vodio drugi inspektor, Dragoš Lompar. Posle ponovljenog postupka, utvrđeno je kako je Pašić zapravo gurnut sa stene sa koje je nadgledao rad osuđenika. Ni drugi inspektor Lompar, međutim, nije uspeo da sazna ko je izvršio delo ubistva. Moguće je da se radi ogrupnom činu.
Inspektora Đukića, koji je već ranije pokazivao znake kolebljivosti i slabosti, i vrlo nesavesno obavio prvu istragu, momentalno sam suspendovao i poslao za Beograd. Predlažem da od strane nadležnih u UDB-i bude ispitan i da se prema njemu, ukoliko se utvrdi da je namerno bio popustljiv prema bandi i svesno zataškavao dokaze o ubistvu, preduzmu disciplinske mere.

Ante Raštegorac,
upravnik "Mermera"

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:02 29.01.2019

Re: Сећам се!

STROGO POVERLJIVO!
2007/51

Na ruke ministru unutrašnjih poslova A. Rankoviću

Druže Leko,

Obaveštavam vas o incidentu koji se dogodio nakon posete stranih novinara preduzeću "Mermer".

U noći između 13. i 14. januara došlo je do pokušaja bekstva Borislava Tankosića i njegove žene Vere. Oboje su krenuli u pravcu ostrva Rab, on sa Golog otoka, a ona sa Svetog Grgura. Očigledno se radilo o dogovorenom i dobro organizovanom bekstvu jer ih je, prema svedočenju šefa lučke kapetanije J. Stipanića, na Rabu čekao iznajmljeni čamac. O detaljima još ne možemo govoriti jer milicija upravo ispituje vlasnike plovila u samom Rabu kao i u selima Banjol, Barbat, Kampor, Lopar, Mudanije, Palit i Superatska Draga.

Bekstvo je bilo olakšano činjenicom da su Bora i Vera u tom trenutku bili smešteni u bolničkim prostorijama koje, zbog posete stranih novinara, nisu bile čuvane. Tankosić se nešto posle ponoći iskrao iz zgrade stacionara i sa gradilišta hotela ukrao krilo jednih vrata. Iako iscrpljen, nekako ih je preneo do mora i na njima krenuo u pravcu Raba. Po našim procenama, trebalo mu je najmanje tri sata napornog veslanja što, kada se uzme u obzir zdravstveno stanje u kome se nalazio, nie realno da je uspeo.

Vera Tankosić je pokušala da razdaljinu do Raba prepliva. Možda bi u tome i uspela da je struja nije odnela severno, do otočića Školjići za koji je, verovatno, mislila da je mesto sastanka. Po tragovima na koje smo naišli, ukrcavanje je, međutim, bilo predviđeno južnije, na otočiću Kaštelina, na koji Vera nije dospela.

Ujutro, posle prozivke utvrđeno je kako nema Bore Tankosića. Ja sam smesta naredio da se pretraži ostrvo. Jedan islednik je ubrzo na obali ispod gradilišta hotela pronašao skriveno odelo iz čega sam zaključio da je begunac u moru. Nekako u isto vreme, sa Grgura mi je javljeno da je nestala i Vera Tankosić pa sam alarmirao pomorsku policiju u Bakru, koja je sa dva čamca krenula u potragu istočno i zapadno od Golog otoka. Mi smo pošli našim patrolnim čamcem sa pristaništa Mala Draga drugim putem, prema severu i kasnije skrenuli na jug prema Rabu.

Vera je nekako uspela da dopliva do Školjića ali to ostrvo je još više golo od samog Golog otoka. Sudeći po krvavim tragovima, ona je u potrazi za bilo kakvim zaklonom bosa gazila po oštrim stenama. Ali, kako tamo nema ničeg osim niskih, minijaturnih grmova ona se sakrila iza jedne nešto veće stene, ispod koje je pronađena lokva sveže krvi. Tu je, izgleda, uzaludno čekala pomoć.

Mi smo pregledavali svaki pedalj kanala koji deli Rab od Golog i Grgura. U jednom trenutku pronašli smo vrata sa gradilišta hotela kako plutaju u moru. Moji saradnici su mi predložili da odustanemo, tvrdeći da je Tankosić sigurno mrtav ili je uspeo da se dokopa obale Raba pa treba javiti da ga tamo gone. Ja, ipak, nisam želeo da odustanem i nastavili smo ka jugu. Dvogledom sam pretraživao obalu, sve uvale i plaže, kao i okolna ostrvca. Najzad, primetio sam kako se na Školjiću nešto mrda. Prišli smo ostrvu i primetili Veru koja je pokušavala da se sakrije iza jednog malog grma.

Kada smo krenuli ka njoj, ona se bacila u more i počela da pliva. Iza nje je ostajao krvav trag od rana na nogama, koje je zadobila hodajući bosa po oštrom kamenju, pa je to ubrzo privuklo nekoliko morskih pasa. Mi smo pokušali da je izvučemo iz vode pre nego što je ajkule napadnu ali nismo uspeli. Ne treba objašnjavati kako je njena smrt bila stravična.

Boru nismo pronašli, pa smo krenuli u pretragu celog Raba. Angažovani su i psi iz lokalnog lovačkog društva "Lija". I pomorska policija iz Bakra je detaljno pretražila Velebitski kanal, kao i obalu na kopnu ali nisu uspeli da pronađu bilo kakav trag koji bi ukazao da je Tankosić uspeo da se spase.

Čim dobijemo rezultate istrage o pomagačima koji su učestvovali u ovom neuspelom bekstvu, ja ću vas o tome obavestiti.

Ante Raštegorac
upravnik "Mermera"

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:01 30.01.2019

Re: Banksy for All The Conscious People

Transkript 4B/3403

1: Razgovor vođen sa Lorensom Darelom u prostorijama MI6 u Voksol krosu, u četvrtak, 22. septembra 1951. godine. Sada je 10 sati i 1 minut.

2: Gospodine Darel, kada ste stigli u Englesku?

D: U utorak, vozom preko Beča i Pariza. Krenuo sam u nedelju uveče.

3: U nedelju, osamnaestog? Koliko nam je poznato, vi ste rešenje o prekidu vaše misije dobili još petnaestog.

D: Trebalo mi je nekoliko dana da se spakujem. Ipak sam ja u Jugosalaviji proveo tri godine.

2: Da li ste pre polaska sreli nekog od tamošnjih poznanika, prijatelja? Koga ste kontaktirali od petnaestog do osamnaestog?

D: Kontaktirao sam majku Vere Tankosić.

1: Ona je osoba kojoj ste, zajedno sa njenim mužem, pokušali da organizujete bekstvo iz koncentracionog logora Goli otok?

D: I Sveti Grgur. Ona je bila na tom, susednom ostrvu, dok je njen muž boravio na Golom otoku.

3: Ona je, koliko nam je poznato, tom prilikom poginula. Šta je bilo sa njenim mužem?

D: Njega sam pronašao na jednom malom ostrvu, odmah pored Raba, ne sećam se imena tog mesta. Kada sam ga ukrcao, bio je na ivici snaga. Živi kostur, uz to potpuno modar od hladne vode u kojoj je proveo celu noć. Njega sam utovario u čamac pa smo nastavili dalje, prema severu. Pomislio sam da ću Veru naći u tom delu Kvarnera. Obišli smo sve uvale i ostrvca kojih u tom regionu ima desetak. Kada smo stigli do vrha Raba, shvatio sam da su do tog trenutka morali primetiti nestanak begunca i da je moja potraga za verom, defakto, uzaludna. Krenuo sam ka jugu, koristeći jedno dugačko ostrvo pored zapadne obale Raba kao štit. Predveče smo stigli u jednu uvalu na kopnu. Izneo sam Tankosića na obalu i nosio ga na leđima oko tri, možda četiri kilometra do skrovišta u kojem sam ostavio svoj automobil.

1: Geringovu blindiranu limuzinu?

D: Ne, to bi bilo suviše upadljivo.

2: Dobro, šta ste dalje uradili?

D: Obukao sam Tankosića u ono što sam imao od svojih stvari u koferu pa smo nastavili prema Bosni sporednim putevima. Usput sam od nekih seljaka kupio nešto sira i slanine i nahranio svog saputnika. Putovali smo cele noći, i pred zoru izbili na put Zagreb-Beograd. Bojao sam se da će na njemu biti blokada i policijskih provera ali sam se, srećom, prevario. Mirno smo stigli u Beograd oko podne.

2: Šta ste uradili sa Tankosićem?

D: Ostavio sam ga pred sovjetskom ambasadom. Tako je tražio.

3: Da li je oko ambasade bilo agenata UDB-e?

D: Nisam primetio.

1: Koliko je od tog trenutka prošlo vremena dok vas nisu uhapsili?

D: Došli su po mene iste večeri.

1: Gde su vas ispitvali?

D: U centrali UDB-e, na Obilićevom vencu. Ako vam to nešto znači.

1: Znači. Ko vas je ispitivao?

D: General Jovo Kapičić i još dvojica islednika.

3: Šta ih je interesovalo?

D: Ponašali su se kao da su sigurni da sam ja organizovao bekstvo. Ja sam, naravno, to poricao jer nisam ostavio mnogo tragova a jedina osoba koja je mogla svedočiti o mojoj umešanosti bio je ribar od koga sam iznajmio čamac. Njega, međutim, nije bilo među pristunima pa sam se odlučio na blefiranje. Koje mi je, koliko sam shvatio, uspelo.

2: Koliko mi shvatamo, i nije baš. Kada vam je pomenuta jeziva smrt Vere Tankosić, ponašali ste se prilično... Kako da se izrazim?

D: Ponašao sam se kao ludak, to želite da kažete? Etiologije ljubavi i ludila su identične, osim po stepenu. Ponašao sam se kao čovek koji je upravo saznao da je izgubio ženu koju voli, to je sve.

1: Nakon što vas je ambasador Brinsli izvukao iz ruku policije, šta ste dalje radili?

D: Pio. Mislim da sam ispraznio ceo podrum sa pićem u svojoj kući.

1: Da, prema izveštaju Ambasade u Beogradu, bili ste u veoma jadnom stanju kada vam je saopšteno da hitno morate napustiti Jugoslaviju. Kažete da ste posetili majku Vere Tankosić? Zašto?

D: Zašto? Pa neko joj je morao saopštiti da joj je dete umrlo.

3: Kako se ona ponašala u tim trenucima?

D: Jako je teško to podnela. Ona i ćerka nisu godinama bile u dobrim odnosima ali kada sam joj rekao da Vere više nema, ona se slomila. Počela je da rida i sebe da optužuje za njenu smrt. Kada se smirila, saopštio sam joj kako je kod mene njena unuka Mila i da odlazim nazad u Englesku, pa je molim da ona preuzme dete. Bez reči je pristala. Čak mi se učinilo kako ju je to, što će se od sada brinuti o unuci, na neki način utešilo.

2: Da li ste pre odlaska kontaktirali još nekoga?

D: Da. Bio sam u oproštajnoj poseti kod generala Konstantina Popovića.

1: Oproštajnoj? Kakve veze on ima sa diplomatama? Zar taj čovek nije načelnik generalštaba?

D: Jeste. Ali je i moj prijatelj. Kada kažem - oproštajnoj, mislim doslovce na rastanak.

1: O čemu ste na "rastanku" pričali?

D: O sudbini umetnika. Rekao mi je: "Postoje trenuci u čovekovom životu kada treba da odluči da li da krene ovamo ili onamo. Šta god da izabere, to je put bez povratka. Ja sam odabrao stazu koja me je odvela daleko u umetnosti. I još uvek razmišljam da li sam donoseći tu odluku pogrešio."

3: A vi? Šta ste mu vi rekli?

D: Da sam sada, posle svega što mi se dogodilo, izabrao ovu drugu stazu. Onu kojom on nije krenuo. Na to mi je Popović rekao: "Možda još nije kasno da se spasete?" Ja sam mu odgovorio: "Iako je svestan svakog nesklada, svake nesreće u prirodi čoveka, umetnik ne može da uradi ništa kako bi upozorio svoje prijatelje, da ukaže, da vikne na vreme i pokuša da ih spase. To bi bilo beskorisno. Jer su svi oni kovači sopstvene nesreće. Sve što umetnik može da kaže kao imperativ jeste: Razmišljaj i plači!"


Vojislav Stojković Vojislav Stojković 13:56 27.01.2019

Juraj Špiler alijas Šicer

Juraj Špiler je 1948. godine izručen Jugoslaviji. Suđenje mu je održano od 24. novembra do 2. decembra 1948. godine u Zrenjaninu pred Krivičnim većem Vrhovnog suda AP Vojvodine, osuđen je na kaznu smrti vešanjem. Molba za pomilovanje mu je odbijena 8. aprila 1949. godine i ubrzo potom je pogubljen.

Lik Juraja Špilera poslužio je kao inspiracija piscu Arsenu Dikliću za lik policijskog agenta Šicera u romanu "Salaš u Malom ritu", a izgleda i Goranu Markoviću za "Beogradski trio".

U romanima se neretko istorijske stvarne ličnosti koriste za fiktivne događaje. Verovatno je tako i sa sp.br. 1123 UDB-e jer je datiran u decembru 1950.g. kada je Špiler uveliko bio mrtav. Inače, prvi zatvorenici na Goli otok počeli su da pristižu u julu 1949.g.također posle izvršenja smrtne kazne nad Špilerom.


Razlika između fiktivnih i stvarnih događaja je u tome što se fiktivni događaji nisu dogodili ali su, kako obično tvrde pisci, mogli da se dogode.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:28 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Okej, šta nudiš u prilog svojoj tvrdnji? Isečak iz novina? Marković ima originalni dokument Državne Bezbednosti. Čiji je veći (dokument)?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:54 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Sumnjam da je reč o originalnom dokumentu, jer u njemu Juraja Špilera predstavljaju kao "Nemca, folksdojčera koji je tokom Drugog svetskog rata radio na hapšenju, ispitivanju i likvidaciji pripadnika pokreta otpora i komunista...." a Špiler je inače Hrvat, rođen u Zagrebu od oca Vijekoslava, dugogodišnji visoki policijski službenik Kraljevine Jugoslavije koji je do 1941.g. progonio i usataše i komuniste. To su KOS i UDB-a svakako znali, jer su Saveznici, na osnovu baš njihovih iscrpnih istraživanja i dokumenata, J. Šilera izručili Jugoslaviji 1948.g.

Najpotpuniju biografiju J. Šilera uradio je Branislav Božović (http://www.znaci.net/00001/281_3.pdf)

freehand freehand 14:57 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Razlika između fiktivnih i stvarnih događaja je u tome što se fiktivni događaji nisu dogodili ali su, kako obično tvrde pisci, mogli da se dogode.

Čitam i ne mogu da shvatim da je iko - makar samo po stilu gledajući - poverovao da je reč o nekakvom istinskom dokumentu i tako ga i plasirao.
Neverovatno.
Mada, to sam mislio i kad je ono isti autor, pretendent na poznavanje istorije i naročito Drugog svetskog rata Treblinku predstavio kao sovjetski zatvor za političke osuđenike.

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:07 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

freehand
.. makar samo po stilu gledajući - poverovao da je reč o nekakvom istinskom dokumentu

Naravno, može se i stil navesti kao dokaz da je reč o fikciji. Ali stil ne bi bio dovoljno jak dokaz za neke stručnjake sa našeg bloga.
freehand freehand 15:17 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Vojislav Stojković
freehand
.. makar samo po stilu gledajući - poverovao da je reč o nekakvom istinskom dokumentu

Naravno, može se i stil navesti kao dokaz da je reč o fikciji. Ali stil ne bi bio dovoljno jak dokaz za neke stručnjake sa našeg bloga.

Da, ali poverovati da neko ko se , kobajagi, u zvaničnom dokumentu, još zavedenom (tek je to piš ) pod projem sp 1123, obraća generalu kapičiću i da je taj neko upravnik logora a piše takvim jezikom na takav način, da se u pismu navode metode mučenja i "veliko interesovanje islednika i stražara" za iskustva kolege... Jebiga, Misirac bi to bolje.
Evo kako izgleda pravi dokument, crno na belo:

vrabac_onaj vrabac_onaj 15:17 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Vojislav Stojković
Juraj Špiler je 1948. godine izručen Jugoslaviji. Suđenje mu je održano od 24. novembra do 2. decembra 1948. godine u Zrenjaninu pred Krivičnim većem Vrhovnog suda AP Vojvodine, osuđen je na kaznu smrti vešanjem. Molba za pomilovanje mu je odbijena 8. aprila 1949. godine i ubrzo potom je pogubljen.



Ovo je najverovatnije istina o o Špilerovom kraju, ali šta da se radi kada su budale same sebe usrale:


Istorijski arhiv Zrenjanina došao je i do pisma Špilerove ćerke iz 1950. koje se sada prvi put objavljuje i u kome ona traži potvrdu izvršenja smrtne kazne nad njenim ocem u kome navodi da je on osuđen kao ratni zločinac na smrt vešanjem, a da potvrda treba njenoj majci radi preudaje. Javno tužilaštvo u Novo Sadu je na ovo pismo konstatovalo da je reč o provokaciji i da je pisano samo zato da bi se saznalo za tadašnji Špilerov status, a ne zbog eventualne preudaje.


LINK

Javno sudiš, osudiš na smrt, izvršiš kaznu - pa daj brate potvrdu, u čemu je problem?
Naravno da su se kasnije svi koji su želeli za to hvatali u nameri da mistifikuju njegovu sudbinu.
vrabac_onaj vrabac_onaj 15:24 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer





Ovo liči na one navodne "izveštaje" Pavla Đurišića Mihailoviću kojima voli da se vitla. Samo ovo niko ne uzima ozbiljno, jasno je da je zajebancija.
U one druge se neki kunu.
freehand freehand 15:31 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer


Ovo liči na one navodne "izveštaje" Pavla Đurišića Mihailoviću kojima voli da se vitla. Samo ovo niko ne uzima ozbiljno, jasno je da je zajebancija.
U one druge se neki kunu.

Takoe. I ovaj Špiler u fikciji Gorana Markovića može da radi svašta, a "pismo" ovde predstavljeno kao dokument može da bude "pravo" u romanu (mada i tu nedostojno dobrog pisca, kod Kiša bi bilo pravije od pravog). Ali postaviti ga ovde kao osnov za nekakvu kulturu sećanja... Jebajiga.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:38 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Дакле, другим речима, није било Голог отока, и Горан Марковић је умислио све?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:40 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

vrabac_onaj




Ovo liči na one navodne "izveštaje" Pavla Đurišića Mihailoviću kojima voli da se vitla. Samo ovo niko ne uzima ozbiljno, jasno je da je zajebancija.
U one druge se neki kunu.

Ја, веровао или не, немам никакав проблем са документацијом о Ђуришићу или Михајловићу, напротив, њихови потомци су ми клијентела. Ако имаш нешто пажње вредно, изволи.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:45 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

freehand
kod Kiša bi bilo pravije od pravog.

Zato su ga i optuživali za plagijat.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:48 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Srđan Fuchs
Дакле, другим речима, није било Голог отока, и Горан Марковић је умислио све?


Postojao je Goli Otok, ali roman G. Markovića je samo roman, sa stvarnim ličnostima i fiktivnom radnjom. To kaže i sam autor.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:00 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Vojislav Stojković
Ali stil ne bi bio dovoljno jak dokaz za neke stručnjake sa našeg bloga.


Молио бих лепо да лично ниподаштавање оставимо по страни (на овом, и на свим будућим блоговима, уколико их буде). Ниси, Стојковићу, одговорио чиме поткрепљујеш своју тврдњу, осим новинским чланком (где не видим ни од када је, ни из које године, нити којих новина). Професионални књижевник ниси, колико знам. Какву корист имаш од овакве, и то прилично ниске негације? Јеси ли у сродству са Ранковићем или Капичићем, па је то повод. Филиповићево држање на мом блогу смо коментарисали поприлично у прошлости па се на то нећу много освртати. Јасно је да је човек изишао из титоистичког и скојевског шињела и да му је то основни frame of mind.

Сам Марковић овако тврди за своју документацију: "Нека ми онај ко је са читањем стигао довде опрости што већину извора за документе које сам цитирао не могу да наведем. Поједини су набављени преко јавних институција као што су архиви, библиотеке као и увидом у разне биографске и аутобиографске списе. Други су, међутим, добављени преко људи који су желели да остану анонимни, највише из страха звог тога што су запослени у институцијама из којих отуђивање материјала са ознаком строго поверљиво није дозвољено. Трећа сведочанства су, пак, прибављена приватним каналима, од посредних и непосредних учесника догађаја од којих већина није желела да се њихова имена јавно објаве. Оно што ја, као нека врста архивара, могу да гарантујем јесте да су сва цитирана документа верна оригиналу и да у њих нисам уносио никакве преправке." Трио, Епилог, 193. стр.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:01 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Vojislav Stojković


Postojao je Goli Otok, ali roman G. Markovića je samo roman, sa stvarnim ličnostima i fiktivnom radnjom. To kaže i sam autor.

Где то каже?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:02 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Vojislav Stojković
freehand
kod Kiša bi bilo pravije od pravog.

Zato su ga i optuživali za plagijat.

Таква "критика" попут вас двојице, када се церимо већ.
highshalfbooze highshalfbooze 16:29 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Vojislav Stojković
Sumnjam da je reč o originalnom dokumentu, jer u njemu Juraja Špilera predstavljaju kao "Nemca, folksdojčera koji je tokom Drugog svetskog rata radio na hapšenju, ispitivanju i likvidaciji pripadnika pokreta otpora i komunista...." a Špiler je inače Hrvat, rođen u Zagrebu od oca Vijekoslava, dugogodišnji visoki policijski službenik Kraljevine Jugoslavije koji je do 1941.g. progonio i usataše i komuniste. To su KOS i UDB-a svakako znali, jer su Saveznici, na osnovu baš njihovih iscrpnih istraživanja i dokumenata, J. Šilera izručili Jugoslaviji 1948.g.

Najpotpuniju biografiju J. Šilera uradio je Branislav Božović (http://www.znaci.net/00001/281_3.pdf)

Naravno, sad vidim da si i ti to primetio.
zilikaka zilikaka 16:45 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

romanima se neretko istorijske stvarne ličnosti koriste za fiktivne događaje. Verovatno je tako i sa sp.br. 1123 UDB-e jer je datiran u decembru 1950.g. kada je Špiler uveliko bio mrtav

Bravo!
Baš htedoh da napišem da je ubijen.
Dosta puta sam od svojih slušala o njemu, generalno.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 16:48 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Srđan Fuchs
Ниси, Стојковићу, одговорио чиме поткрепљујеш своју тврдњу, осим новинским чланком (где не видим ни од када је, ни из које године, нити којих новина).

Odgovorio sam, ima i link, ali ti ne čitaš odgovore. I nije reč o članku, već o o knjizi:
Vojislav Stojković
Najpotpuniju biografiju J. Šilera uradio je Branislav Božović (http://www.znaci.net/00001/281_3.pdf)

Ti bi izgleda poverovao da du se vanzemaljci iskrcali na Avalu kada bi neki radio reprodukovao:


zilikaka zilikaka 16:49 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Okej, šta nudiš u prilog svojoj tvrdnji? Isečak iz novina? Marković ima originalni dokument Državne Bezbednosti. Čiji je veći (dokument)?

Srki, ne vuci ne bre za jezik šta ima Marković. Jeremija je milion posto tačno sve napisao.
Ne loži se bre na romane. To se pravi da bi se ljudima dopalo.
EDIT:A spram verodostojnosti, evo ja da ti potvrdim kao lokalac. Jeste, sudjeno mu je i ubijen je. A znalo se za njega i ko je i šta je. Ovo nije velika varoš a on jeste bio "zapažen" lik.
Al ima jedna bolja priča za njega. Navodno, kad su ga uhapsili, da je pokušao sa lokalnim islednicima da se pogadja. Naime, oni su nastupili da znaju sveo nnjemu, kako je proganjao komunistea on imrekao da pojma nemaju i nudio svoj život za spisak cinkaroša i duplih agenata
vrabac_onaj vrabac_onaj 16:58 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

zilikaka
Okej, šta nudiš u prilog svojoj tvrdnji? Isečak iz novina? Marković ima originalni dokument Državne Bezbednosti. Čiji je veći (dokument)?

Srki, ne vuci ne bre za jezik šta ima Marković. Jeremija je milion posto tačno sve napisao.
Ne loži se bre na romane. To se pravi da bi se ljudima dopalo.


Ma ta priča o Špileru se pojavljuje tu i tamo u poslednjih desetak godina, ne bi me čudilo da ju je i Marković progutao (a izgleda da jeste po onome što piše u epilogu).
anonymous anonymous 17:52 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Srđan Fuchs
Дакле, другим речима, није било Голог отока, и Горан Марковић је умислио све?


Čekaj , jel imao nekog ko je tamo bio ?

Koliko je smeštaj i kako može da se rezerviše ?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:58 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

zilikaka
Okej, šta nudiš u prilog svojoj tvrdnji? Isečak iz novina? Marković ima originalni dokument Državne Bezbednosti. Čiji je veći (dokument)?

Srki, ne vuci ne bre za jezik šta ima Marković. Jeremija je milion posto tačno sve napisao.
Ne loži se bre na romane. To se pravi da bi se ljudima dopalo.
EDIT:A spram verodostojnosti, evo ja da ti potvrdim kao lokalac. Jeste, sudjeno mu je i WW2ubijen je. A znalo se za njega i ko je i šta je. Ovo nije velika varoš a on jeste bio "zapažen" lik.
Al ima jedna bolja priča za njega. Navodno, kad su ga uhapsili, da je pokušao sa lokalnim islednicima da se pogadja. Naime, oni su nastupili da znaju sveo nnjemu, kako je proganjao komunistea on imrekao da pojma nemaju i nudio svoj život za spisak cinkaroša i duplih agenata


Pa, Markovićeva tvrdnja, anti-režimska, je ovde protiv režimske tvrdnje. Zašto bih ja, potomak robijaša, verovao režimskim glasnogovornicima ovde, a ne (meni lično) dušeugodnijem Goranu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:59 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

anonymous
Srđan Fuchs
Дакле, другим речима, није било Голог отока, и Горан Марковић је умислио све?


Čekaj , jel imao nekog ko je tamo bio ?

Koliko je smeštaj i kako može da se rezerviše ?


Sram te bilo, sledeći ovakav komentar ću ti obrisati. Ignorantu.
mlatisa mlatisa 19:28 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Sumnjam da je reč o originalnom dokumentu




Поменути се налази и у бази страдалих у Србији од 1944 ЛИНКЛИНК. Подаци се поклапају са оним што рече Војислав.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:28 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

anonymous
Čekaj , jel imao nekog ko je tamo bio ?Koliko je smeštaj i kako može da se rezerviše ?

Jedan na twitteru postavio pitanje:
"Da li je neko išao do Grčke preko Albanije i kakava su iskustva?"
I dobio odgovor:
"Pradeda moj je išao i nije baš bio zadovoljan."
freehand freehand 20:09 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Srđan Fuchs
anonymous
Srđan Fuchs
Дакле, другим речима, није било Голог отока, и Горан Марковић је умислио све?


Čekaj , jel imao nekog ko je tamo bio ?

Koliko je smeštaj i kako može da se rezerviše ?


Sram te bilo, sledeći ovakav komentar ću ti obrisati. Ignorantu.

Anonimus pitanjem gađa sasvim drugo nešto: znate li nekog ko je SKORO bio na Golom otoku, kakvi su turistički sadržaji i po kojoj ceni? Jer to odavno nije robijašnica a kao rkoz maglu - da ne guglam sad - sećam se da je pretvaran u neki risort.
To što ti ne znaš ništa ni o čemu što ti ne smeta da dociraš i lupetaš a onda brišeš i banuješ sasvim je nešto drugo.
zilikaka zilikaka 20:17 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

LINK

Javno sudiš, osudiš na smrt, izvršiš kaznu - pa daj brate potvrdu, u čemu je problem?
Naravno da su se kasnije svi koji su želeli za to hvatali u nameri da mistifikuju njegovu sudbinu.


E, u ovom tekstu koji si linkovao ima dosta zanimljivih informacija i bar jedna paušala.
Činjenica je da je Špiler bio predratni policajac, doktor pravnih nauka koji je 100% bio u službi tadašnje države.
Zato je proganjao državne neprijatelje - ustaše i komuniste.
Upravo zatoza njega nije bilo mesta u NDH. To što se povukao u Banat verovatno govori da je ovde nekako ličilo da će mu biti najbolje.
E, a ono što nije loše (opet) reći, a odnosi se na onu paušalu koju pomenuh - Špiler nije dozvolio odmazde, racije, divljanja. Nije dozvolio da neko izgubi glavu jer mu je otac, muž, sin, ili brat bio komunista.

U vreme rata, kada su se svuda okolo za učešće na suprotnoj strani likvidirale cele porodice, a neretko i cela sela, tu činjenicu o njemu nije zgoreg zaboraviti.

P.S. A pošto vidim da se za izvor o njemu pojavljuje knjiga koju slučajno imam u kancelariji (kad su likvidirali podrum doneli desetine neotpakovanih primeraka pa ja jedan zadržala - bilo mi žao da se skroz baci, gledaću da bacim pogled šta o njemu tamo piše. Ako stignem.
vcucko vcucko 21:10 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

freehand

Anonimus pitanjem gađa sasvim drugo nešto: znate li nekog ko je SKORO bio na Golom otoku, kakvi su turistički sadržaji i po kojoj ceni? Jer to odavno nije robijašnica a kao rkoz maglu - da ne guglam sad - sećam se da je pretvaran u neki risort.
To što ti ne znaš ništa ni o čemu što ti ne smeta da dociraš i lupetaš a onda brišeš i banuješ sasvim je nešto drugo.

Ja sam u Rijeci (znači 80-ih) sretao mlade ljude koji su odrapili svoje tamo. Prosto, Goli je bio zatvor za mlađa punoletna lica (u prevodu ako nešto ozbiljno zasereš pre 21. i uhvate te, ideš tamo). Kako je tamo tada bilo ne znam, kažem sretao sam ih, ne družio se. A i da sam bio dobar s nekim od njih sigurno ne bih pitao "kako ti je bilo u zatvoru" kao da pitam za letovanje.
O nekakvom rizortu tek pojma nemam, iskreno to bi mi bilo, recimo, neukusno. Ima Hrvatska dovoljno mora i stijenja da bi to moralo baš tamo.
freehand freehand 21:15 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

O nekakvom rizortu tek pojma nemam, iskreno to bi mi bilo, recimo, neukusno. Ima Hrvatska dovoljno mora i stijenja da bi to moralo baš tamo.

Nije risort ali je turistika destinacija. Evo brzinski:
Nakon 1988.

Goli otok 1991.
Goli otok je kao zatvor ukinut 1988. godine. Od tada se radi na tome da se pretvori u turističku destinaciju tako što bi se iskoristili prirodni i istorijski potencijali ostrva.

Goli otok se danas posećuje od strane turista i pastira sa otoka Rab, koji ponekad dovezu ovce na ispašu.

Na Goli otok se može stići svakodnevno brodićima koji voze iz Punta, Krka i Baške. Cene se kreću od 200 do 400 hrvatskih kuna.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:52 27.01.2019

Re: Juraj Špiler alijas Šicer

Пази, 8 препорука Друг Стојковић. Која ретардињо-ситуација. Ал' долазе унуци.


Стојковићу, ниси ми објаснио зашто браниш Ранковић-Капичић режим?
kamilo_emericki kamilo_emericki 14:36 27.01.2019

Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

Koja je svrha plasiranja ovog pisma?
Da ga neko shvati kao istorijsku cinjenicu i da ovu izmisljenu "saradnju" siri dalje, kao dokaz saradnje komunista i Nijemaca, mucitelja tih istih komunista.
E nek je na cast i obraz.
I ne sumnjam da se oni sto ovo rade mogu spustit jos nize.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:42 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

Да вас ја питам контра-питање, онако у стаљинистичком маниру - какву корист имате од тога да заташкавате то, Срби, злочине над иномислећим Србима (и Црногорцима) претежно?

Какву корист ти лично имаш од тога?
zemljanin zemljanin 15:56 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

pa sa ovakvim blogom, ti se sprdas sa zlocinima i zrtvama ... mogao si i da iskljucis komentare, tipa "daje se na znanje"
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:05 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

zemljanin
pa sa ovakvim blogom, ti se sprdas sa zlocinima i zrtvama ... mogao si i da iskljucis komentare, tipa "daje se na znanje"

Је л'... Релативизатори Холокауста веле. На који начин се спрдам са злочинцима и жртвама, и са којим тачно мотивима сте узели да се подсмевате теми? Јеси ли и ти титоиста и у сродству са Ранковићем и Капичићем? Захвалан на одговору.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:14 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

mogao si i da iskljucis komentare, tipa "daje se na znanje"

Хвала на тоталитарној препоруци, ал' нисам из ваше приче забране полемисања.
zemljanin zemljanin 16:16 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

Srđan Fuchs
zemljanin
pa sa ovakvim blogom, ti se sprdas sa zlocinima i zrtvama ... mogao si i da iskljucis komentare, tipa "daje se na znanje"

Је л'... Релативизатори Холокауста веле. На који начин се спрдам са злочинцима и жртвама, и са којим тачно мотивима сте узели да се подсмевате теми? Јеси ли и ти титоиста и у сродству са Ранковићем и Капичићем? Захвалан на одговору.

nisam u direktnom srodstvu ali siguran sam da imamo nekog zajednickog pretka ... covek je napisao knjigu i samim tim to nije relevantan izvor informacija ...
kamilo_emericki kamilo_emericki 16:55 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

Srđan Fuchs
Да вас ја питам контра-питање, онако у стаљинистичком маниру - какву корист имате од тога да заташкавате то, Срби, злочине над иномислећим Србима (и Црногорцима) претежно?

Какву корист ти лично имаш од тога?

Srdjane, ja sam protiv bilo kojeg zataskavanja necasnih djela isto kao i protiv podmetanja laznih dokumenata da bi se nesto dokazalo.
Goli otok, koliko ja znam i razumijem, je bio u osnovi zatvor za politicke protivnike i mislim da za to ima sasvim dovoljno nesumnjivih dokaza i da ne treba podbacivati lazne.
U svako aparatu vlasti, bilo u autokratskim ili demokratskim drzavama nadje se odredjena kolicina cinovnika koji su spremni zloupotrebiti i iskoristiti svoju poziciju da bi pribavili sebi neku korist, matrijalnu ili neke druge vrste. Kvalitet vlast mozemo mjeriti i po uspijesnosti borbe protiv tih pojava.
Bez sumnje jedan dio osudjenika na Golom otoku dospio je tamo a da nisu bili nikakvi politicki protivnici vec zrtve bahatosti nekih nosioca vlasti.
Ne sumnjam isto tako ni u postojanje torture nad zatvorenicima koja je jednim dijelom bila uzrokovana zatvorskim sistemom ali isto tako i incijativom samih cuvara, tek izaslih iz rata i trauma koje rat donosi.
I na kraju imam jedno pitanje.
Da li je neko ozbiljno vrsio analizu sta bi se desilo da vlasti nisu tada reagovale, odlucno, brzo pa i na neki nacin surovo? Da li bi tada imali crvenu revoluciju, plisanu ili ne, da li bi u slucaju da su pobijedili oni sto su bili zatvoreni na Golom bili njezniji kao cuvari sistema i poretka? I kakav bi poredak oni uspostavili da su bili u prilici?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:00 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

zemljanin

nisam u direktnom srodstvu ali siguran sam da imamo nekog zajednickog pretka ...

A, to je znači.
vcucko vcucko 18:06 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

kamilo_emericki

Da li je neko ozbiljno vrsio analizu sta bi se desilo da vlasti nisu tada reagovale, odlucno, brzo pa i na neki nacin surovo? Da li bi tada imali crvenu revoluciju, plisanu ili ne, da li bi u slucaju da su pobijedili oni sto su bili zatvoreni na Golom bili njezniji kao cuvari sistema i poretka? I kakav bi poredak oni uspostavili da su bili u prilici?

Nisam Baba Vanga, nisam čak ni Bugarin, ali jednu tvrdnju mogu da iznesem mirne duše (naravno sa istorijske distance i sa naknadnom pameću, od čega nikako ne bežim, naprotiv). Elem, ratova devedestih sigurno ne bi bilo. Jer bi svi razlozi za ratove bili rešeni davnih dana.
Naravno, ne bi bilo ni onog valjanja Vegete i farmerki po Pragu i Varšavi. Ni znamenite srpske političke misli zasnovane na toj Vegeti i tim farmerkama
kamilo_emericki kamilo_emericki 18:24 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

vcucko
kamilo_emericki

Da li je neko ozbiljno vrsio analizu sta bi se desilo da vlasti nisu tada reagovale, odlucno, brzo pa i na neki nacin surovo? Da li bi tada imali crvenu revoluciju, plisanu ili ne, da li bi u slucaju da su pobijedili oni sto su bili zatvoreni na Golom bili njezniji kao cuvari sistema i poretka? I kakav bi poredak oni uspostavili da su bili u prilici?

Nisam Baba Vanga, nisam čak ni Bugarin, ali jednu tvrdnju mogu da iznesem mirne duše (naravno sa istorijske distance i sa naknadnom pameću, od čega nikako ne bežim, naprotiv). Elem, ratova devedestih sigurno ne bi bilo. Jer bi svi razlozi za ratove bili rešeni davnih dana.
Naravno, ne bi bilo ni onog valjanja Vegete i farmerki po Pragu i Varšavi. Ni znamenite srpske političke misli zasnovane na toj Vegeti i tim farmerkama

Ubi me, ali nisam skonto nista sem da nisi ni Bugarin ni Baba Vanga.
vcucko vcucko 19:11 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

kamilo_emericki
vcucko
kamilo_emericki

Da li je neko ozbiljno vrsio analizu sta bi se desilo da vlasti nisu tada reagovale, odlucno, brzo pa i na neki nacin surovo? Da li bi tada imali crvenu revoluciju, plisanu ili ne, da li bi u slucaju da su pobijedili oni sto su bili zatvoreni na Golom bili njezniji kao cuvari sistema i poretka? I kakav bi poredak oni uspostavili da su bili u prilici?

Nisam Baba Vanga, nisam čak ni Bugarin, ali jednu tvrdnju mogu da iznesem mirne duše (naravno sa istorijske distance i sa naknadnom pameću, od čega nikako ne bežim, naprotiv). Elem, ratova devedestih sigurno ne bi bilo. Jer bi svi razlozi za ratove bili rešeni davnih dana.
Naravno, ne bi bilo ni onog valjanja Vegete i farmerki po Pragu i Varšavi. Ni znamenite srpske političke misli zasnovane na toj Vegeti i tim farmerkama

Ubi me, ali nisam skonto nista sem da nisi ni Bugarin ni Baba Vanga.

?!
Ajmo još jednom.
Da su pobedili Golootočani, ne bi bilo ratova 90-ih. Jer bi razlozi za ratove bili odavno rešeni.
Ne bi doduše bilo ni kurčenja s Vegetom i farmerkama po istočnom bloku. Ni znamenite srpske političke misli zasnovane na nostalgiji za tom Vegetom.
Jedino da snimim film?
Odmah da ti kažem da za to nemam sredstava nit sam tome vješt
Aj budi pozdravljen
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:24 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

da li bi u slucaju da su pobijedili oni sto su bili zatvoreni na Golom bili njezniji kao cuvari sistema i poretka? I kakav bi poredak oni uspostavili da su bili u prilici?

Dilema poput dileme šta je bolje, da pobede Kavači ili Škaljarci, Čume ili Legija...
Najbolje bi bilo da nije bilo ni jednih ni drugih, i opredeljivanje za jedne je gutanje udice.
mlatisa mlatisa 19:39 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

Да вас ја питам контра-питање, онако у стаљинистичком маниру - какву корист имате од тога да заташкавате то, Срби, злочине над иномислећим Србима (и Црногорцима) претежно?


Све и да је прича тачна, а није, није ли Голи оток био у Хрватској? Није ли Главнокомандујући био Хрват? Чему ова прича представљена Србима?

Колико сам ја упознат, било је жестоког малтретирања на Голом отоку али ништа налик оном што је у тексту описано. Ако знаш за некога ко је чинио кривично дело (мислим да би и по тадашњим законима то тако било) пријави случај полицији. Мислим да је Хрватски МУП надлежан.
freehand freehand 19:52 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

Srđan Fuchs
mogao si i da iskljucis komentare, tipa "daje se na znanje"

Хвала на тоталитарној препоруци, ал' нисам из ваше приче забране полемисања.

Kako je onda nestao moj komentar a pojavila se direktna pretnja?
Moraću da ponovim, u tom slučaju:
deset_slukom deset_slukom 20:18 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

kamilo_emericki

da li bi u slucaju da su pobijedili oni sto su bili zatvoreni na Golom bili njezniji kao cuvari sistema i poretka? I kakav bi poredak oni uspostavili da su bili u prilici?


Vlado Dapčević je, u svom feljtonu, bio vrlo eksplicitan: za njega je poredak u Albaniji Envera Hodže bio uzor po kojem treba praviti državu. Zanimljivo je da se lično nije mnogo zadržavao u njoj, nego je živeo u Belgiji, valjda mu je tako bilo udobnije.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:14 27.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

freehand

Kako je onda nestao moj komentar a pojavila se direktna pretnja?
Moraću da ponovim, u tom slučaju:


Лако, као што ћеш и ти нестати у "Сркијев беспростор" ако наставиш да ме подјебаваш.

Но, не одговори ми никада, зашто ти смета Марковић, и зашто здушно браниш титоистички систем? Заиста нисам сигуран да ти, као заклети Ђинђићевац (пре титоиста, очито) и ја мислимо исто о држави. Но, барем сумира оно што ми смета у Демократској странци.
И то је нешто.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 04:00 30.01.2019

Re: Laz ponovljene dovoljno puta postaje istin

hoochie coochie man
da li bi u slucaju da su pobijedili oni sto su bili zatvoreni na Golom bili njezniji kao cuvari sistema i poretka? I kakav bi poredak oni uspostavili da su bili u prilici?

Dilema poput dileme šta je bolje, da pobede Kavači ili Škaljarci, Čume ili Legija...
Najbolje bi bilo da nije bilo ni jednih ni drugih, i opredeljivanje za jedne je gutanje udice.


Svi su ti komunisti kriminalizovani?
deset_slukom deset_slukom 14:59 27.01.2019

Borba

Jednom prilikom, krajem osamdesetih, naiđem na reklamu u nekim novinama. List Borba najavljuje feljton u kojem će Vlado Dapčević opisati svoj život na Golom otoku. To je bila još ona "crvena" Borba, u velikom formatu. Goli otok je tada za mene bio potpuna nepoznanica, stvar me je zainteresovala. Krenuo sam da kupujem te novine kao i, verovatno, mnogi drugi, i tako je od opskurnog komunističkog lista nastala jedna od nekoliko perjanica građanskog, opozicionog izveštavanja.

Elem, dotični ordinarni staljinista je najduže boravio na Golom, važio je za najfanatičnijeg neprijatelja režima, sigurno je znao sve što se tamo dogodilo, i sigurno nije propustio priliku da sve to i opiše. Ne znam da li je to svedočenje objavljeno u obliku knjige, ako nije, trebalo bi - tek da se prestane sa beskrajnim otkrivanjem istorije, hiljada pobijenih zatočenika, a sada i ovog "gostovanja".
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:10 27.01.2019

Re: Borba

Ne znam da li je to svedočenje objavljeno u obliku knjige, ako nije, trebalo bi - tek da se prestane sa beskrajnim otkrivanjem istorije, hiljada pobijenih zatočenika, a sada i ovog "gostovanja".


Ето, нека отвори држава архиве па да нама потомцима робијаша "ИБ-оваца" увид па ћемо престати да се бавимо након што задобијемо увид, моралну сатисфакцију и извињење државе.
freehand freehand 16:14 27.01.2019

Re: Borba

Srđan Fuchs
Ne znam da li je to svedočenje objavljeno u obliku knjige, ako nije, trebalo bi - tek da se prestane sa beskrajnim otkrivanjem istorije, hiljada pobijenih zatočenika, a sada i ovog "gostovanja".


Ето, нека отвори држава архиве па да нама потомцима робијаша "ИБ-оваца" увид па ћемо престати да се бавимо након што задобијемо увид, моралну сатисфакцију и извињење државе.

Nestrpljiv sad da pročitam epizodu sa mrskim trgovcima robljem i askurđelom Kunta Kinteom.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:27 27.01.2019

Re: Borba

Добро, последње упозорење да прекинеш са циничним ниподаштавањем пре 24-очасовног 'лађења.



vrabac_onaj vrabac_onaj 15:29 27.01.2019

Prilog

Kada se već pominje porodica Grlić (Gerlih)


Jeste li bili na Golom otoku?

- Ne nisam. I neću ići tamo. Bila mi je majka tamo tri godine. A otac, tri mjeseca.

Informbiro? U to doba?

- Da. U to doba, ali ne zbog Informbiroa. Mama je za rata bila u partizanima. 1949 ili 1950. godine čula je da neki čovjek ima u stanu neke stvari njenih roditelja, klavir, tepihe i slično.

Njen otac je imao dućan tepiha. Otišla je tom čovjeku u stan, pozvonila i zamolila da li može provjeriti informaciju koju je čula. On ju je slušao, pogledao, rekao: “Marš u pizdu materinu” i zalupio vratima. Ona mu je pritom rekla “vi ste gori od ustaša”. Čovjek je bio u to vrijeme neki visoki udbaš. Mama je ubrzo dobila tri godine zatvora na Golom otoku. Ja sam imao tri godine. Tata Danko je pak tamo poslan iz preventivnih razloga. Bio je tada glavni urednik Narodnog lista, prethodnika Večernjeg lista. Mama i tata nisu nikad razgovarali o tome, bar ne predamnom. Pričao mi je o tome glavni urednik Glasa Slavonije kad sam snimao “Čarugu”. Veli mi on: “Bio sam ti s ćaćom na Golom otoku. Nas, sve glavne urednike svih novina u Hrvatskoj, jednu je noć pokupilo i odvelo na tri mjeseca preodgoja. Da ne dođemo u napast”. Kad se vratio tovario je godinu dana ugljen na Zapadnom kolodvoru, a onda su ga poslali na radne akcije.


LINK
freehand freehand 16:02 27.01.2019

Re: Prilog

vrabac_onaj
Kada se već pominje porodica Grlić (Gerlih)


Jeste li bili na Golom otoku?

- Ne nisam. I neću ići tamo. Bila mi je majka tamo tri godine. A otac, tri mjeseca.

Informbiro? U to doba?

- Da. U to doba, ali ne zbog Informbiroa. Mama je za rata bila u partizanima. 1949 ili 1950. godine čula je da neki čovjek ima u stanu neke stvari njenih roditelja, klavir, tepihe i slično.

Njen otac je imao dućan tepiha. Otišla je tom čovjeku u stan, pozvonila i zamolila da li može provjeriti informaciju koju je čula. On ju je slušao, pogledao, rekao: “Marš u pizdu materinu” i zalupio vratima. Ona mu je pritom rekla “vi ste gori od ustaša”. Čovjek je bio u to vrijeme neki visoki udbaš. Mama je ubrzo dobila tri godine zatvora na Golom otoku. Ja sam imao tri godine. Tata Danko je pak tamo poslan iz preventivnih razloga. Bio je tada glavni urednik Narodnog lista, prethodnika Večernjeg lista. Mama i tata nisu nikad razgovarali o tome, bar ne predamnom. Pričao mi je o tome glavni urednik Glasa Slavonije kad sam snimao “Čarugu”. Veli mi on: “Bio sam ti s ćaćom na Golom otoku. Nas, sve glavne urednike svih novina u Hrvatskoj, jednu je noć pokupilo i odvelo na tri mjeseca preodgoja. Da ne dođemo u napast”. Kad se vratio tovario je godinu dana ugljen na Zapadnom kolodvoru, a onda su ga poslali na radne akcije.


LINK

Njegova majka bila je jedna od čini mi se tri Jevrejke-logorašice u emisj koju je kao dokumentarac radio Danilo Kiš. Više puta sam je ovde linkovao a onda je netragom nestala sa YT.
docsumann docsumann 16:03 27.01.2019

Re: Prilog

Rajko Grlić je jedna od svega veoma nekoliko osoba na koje se zastanem kad šaltam kanale na TV-u.

inače, u Politikinom Zabavniku izašao novi, veliki, "popravni" tekst o ljotićevcima.
jedan od potpisnika je Predrag J. Marković.
dobar tekst, ali se vidi i potreba autora da otškrinu par alternativnih prozora u srpskom istorijskom narativu o WWII.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:08 27.01.2019

Re: Prilog

Ne nisam. I neću ići tamo. Bila mi je majka tamo tri godine. A otac, tri mjeseca.

Није спорно, у "Београдском трију" се појављује у својству преводиоца Шпилеру, само ту и нема га више у наративу.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:29 27.01.2019

Re: Prilog

jedan od potpisnika je Predrag J. Marković

Meni je on nepatvorena lujka, na stranu što mu sledbenici neguju iskonski antis., onako Omeginskog tipa, Rotšildi, blabla, Hazari piju krv sveta.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 17:59 27.01.2019

Re: Prilog

Rajko Grlić je jedna od svega veoma nekoliko osoba na koje se zastanem kad šaltam kanale na TV-u.

not2old2rock not2old2rock 22:04 27.01.2019

Ljubičica bela od sto kila

freehand
vrabac_onaj
Kada se već pominje porodica Grlić (Gerlih)


Jeste li bili na Golom otoku?

- Ne nisam. I neću ići tamo. Bila mi je majka tamo tri godine. A otac, tri mjeseca.

Informbiro? U to doba?

- Da. U to doba, ali ne zbog Informbiroa. Mama je za rata bila u partizanima. 1949 ili 1950. godine čula je da neki čovjek ima u stanu neke stvari njenih roditelja, klavir, tepihe i slično.

Njen otac je imao dućan tepiha. Otišla je tom čovjeku u stan, pozvonila i zamolila da li može provjeriti informaciju koju je čula. On ju je slušao, pogledao, rekao: “Marš u pizdu materinu” i zalupio vratima. Ona mu je pritom rekla “vi ste gori od ustaša”. Čovjek je bio u to vrijeme neki visoki udbaš. Mama je ubrzo dobila tri godine zatvora na Golom otoku. Ja sam imao tri godine. Tata Danko je pak tamo poslan iz preventivnih razloga. Bio je tada glavni urednik Narodnog lista, prethodnika Večernjeg lista. Mama i tata nisu nikad razgovarali o tome, bar ne predamnom. Pričao mi je o tome glavni urednik Glasa Slavonije kad sam snimao “Čarugu”. Veli mi on: “Bio sam ti s ćaćom na Golom otoku. Nas, sve glavne urednike svih novina u Hrvatskoj, jednu je noć pokupilo i odvelo na tri mjeseca preodgoja. Da ne dođemo u napast”. Kad se vratio tovario je godinu dana ugljen na Zapadnom kolodvoru, a onda su ga poslali na radne akcije.


LINK

Njegova majka bila je jedna od čini mi se tri Jevrejke-logorašice u emisj koju je kao dokumentarac radio Danilo Kiš. Više puta sam je ovde linkovao a onda je netragom nestala sa YT.



Nerado se mešam, ali "Jevrejski" blog, a niko ni da (s)pomene Ženi Lebl? Zanimljivo.
Pa kad niko neće, a mora se ponavljati, dok se ne utuvi u gluperde, a mora, jer je njena sudbina za primer, nacisti krenuli, komunci nastavili, ali je nesrećnica nekako sve to preživela!


[url=http://www.dnevno.rs/istorija/zeni-lebl/][/url]

P.S. Linkovanje neće, bem li ga zašto?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:07 27.01.2019

Re: Ljubičica bela od sto kila

not2old2rock
freehand
vrabac_onaj
Kada se već pominje porodica Grlić (Gerlih)


Jeste li bili na Golom otoku?

- Ne nisam. I neću ići tamo. Bila mi je majka tamo tri godine. A otac, tri mjeseca.

Informbiro? U to doba?

- Da. U to doba, ali ne zbog Informbiroa. Mama je za rata bila u partizanima. 1949 ili 1950. godine čula je da neki čovjek ima u stanu neke stvari njenih roditelja, klavir, tepihe i slično.

Njen otac je imao dućan tepiha. Otišla je tom čovjeku u stan, pozvonila i zamolila da li može provjeriti informaciju koju je čula. On ju je slušao, pogledao, rekao: “Marš u pizdu materinu” i zalupio vratima. Ona mu je pritom rekla “vi ste gori od ustaša”. Čovjek je bio u to vrijeme neki visoki udbaš. Mama je ubrzo dobila tri godine zatvora na Golom otoku. Ja sam imao tri godine. Tata Danko je pak tamo poslan iz preventivnih razloga. Bio je tada glavni urednik Narodnog lista, prethodnika Večernjeg lista. Mama i tata nisu nikad razgovarali o tome, bar ne predamnom. Pričao mi je o tome glavni urednik Glasa Slavonije kad sam snimao “Čarugu”. Veli mi on: “Bio sam ti s ćaćom na Golom otoku. Nas, sve glavne urednike svih novina u Hrvatskoj, jednu je noć pokupilo i odvelo na tri mjeseca preodgoja. Da ne dođemo u napast”. Kad se vratio tovario je godinu dana ugljen na Zapadnom kolodvoru, a onda su ga poslali na radne akcije.


LINK

Njegova majka bila je jedna od čini mi se tri Jevrejke-logorašice u emisj koju je kao dokumentarac radio Danilo Kiš. Više puta sam je ovde linkovao a onda je netragom nestala sa YT.



Nerado se mešam, ali "Jevrejski" blog, a niko ni da (s)pomene Ženi Lebl? Zanimljivo.
Pa kad niko neće, a mora se ponavljati, dok se ne utuvi u gluperde, a mora, jer je njena sudbina za primer, nacisti krenuli, komunci nastavili, ali je nesrećnica nekako sve to preživela!




P.S. Linkovanje neće, bem li ga zašto?

Нисмо стигли дотле, изи рајд, ноу хејт.

Жени Лебл
docsumann docsumann 18:10 28.01.2019

Re: Prilog

BebaOdLonchara


jesi gledala Tajsonovo gostovanje kod Rogana?

kakav lik. ako ono nije najautentičniji iskorak od toxic masculinity, onda ne znam šta je.

svađam se s ljudima, jer se njima dopada taj lik (on sam kada je harao ringom)
meni se taj lik uopšte ne dopada




kaže da i ne trenira jer mu trening stimuliše ego i poterbu za kompeticjom.
highshalfbooze highshalfbooze 16:15 27.01.2019

Odakle ti ove (dez)informacije?

Učinilo mi se interesantno štivo, međutim ovde ima nekih grdnih problema.

- Otac Rajka Grlića se zvao Danko Grlić i rođen je u Gračanici u Bosni. Ja nikad čuo nisam da je imao drugo ime i prezime, može biti ali čisto sumnjam

- Danko Grlić je 1948. odležao na Golom otoku 3 meseca, što se teško može dovesti u vezu sa 1950. godinom.

- Juraj Špiler je osuđen 2. decembra 1948. godine na smrt vešanjem i ta kazna je izvršena nešto kasnije. Ima podataka da je u toku istrage "pomagao" u pojedinim situacijama "službi", ali nisam nigde našao da je to radio posle smrti.

- Juraj Špiler je odlično znao jezik (Srpski, Hrvatski) jer je radio pre rata kao Kraljev službenik (javna služba - inspektor) u Zagrebu i kasnije u Vojvodini. Tako da mu nikakav prevodilac nije bio potreban.

Za ostale stvari nikad nisam čuo, ali su najverovatnije tačne koliko i ove koje sam naveo.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:19 27.01.2019

Re: Odakle ti ove (dez)informacije?

"Београдски трио", Горан Марковић. Стр. 127-129.
highshalfbooze highshalfbooze 16:22 27.01.2019

Re: Odakle ti ove (dez)informacije?

Srđan Fuchs
"Београдски трио", Горан Марковић. Стр. 127-129.

Sećam se svojevremeno da je neko potegao seriju "Otpisani" kao referencu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:22 27.01.2019

Re: Odakle ti ove (dez)informacije?

Otac Rajka Grlića se zvao Danko Grlić i rođen je u Gračanici u Bosni. Ja nikad čuo nisam da je imao drugo ime i prezime, može biti ali čisto sumnjam


У синагоги су били заведени под јеврејским именима, рецимо моја бака је у синагоги Леа а у грађанским документима Герда (доцније, Гордана). Герлих Рајко помиње у неком инервјуу.
docsumann docsumann 16:23 27.01.2019

Re: Odakle ti ove (dez)informacije?

Sećam se svojevremeno da je neko potegao seriju "Otpisani" kao referencu.


das is Kriger

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:24 27.01.2019

Re: Odakle ti ove (dez)informacije?

highshalfbooze

Sećam se svojevremeno da je neko potegao seriju "Otpisani" kao referencu.

У реду, на страну Београђанима Новог Доба урођени отровни цинизам, имаш ли ти ишта на тему Голог отока, или ћемо се прегањати овако до изјутра?
highshalfbooze highshalfbooze 16:31 27.01.2019

Re: Odakle ti ove (dez)informacije?

У реду, на страну Београђанима Новог Доба урођени отровни цинизам,


Sad ćemo i da se vređamo?
tasadebeli tasadebeli 16:41 27.01.2019

Re: Odakle ti ove (dez)informacije?

highshalfbooze
Srđan Fuchs
"Београдски трио", Горан Марковић. Стр. 127-129.

Sećam se svojevremeno da je neko potegao seriju "Otpisani" kao referencu.



Оно у Отписанима није истина?



Не верујем ти!









Па како ћу ја сада да наставим даље кроз живот без те духовне кичме и ослонца који су ме до сада водили кроз Сциле и Харибде живота у Србији у другој половини 20. века и у првој половини 21. века?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:08 27.01.2019

Re: Odakle ti ove (dez)informacije?

highshalfbooze
У реду, на страну Београђанима Новог Доба урођени отровни цинизам,


Sad ćemo i da se vređamo?


А, ти ниси музичар? Добро, Србима урођеног цинизма и посвемашње негативности и отвореног или притворних хејтова према thy neighbour-у.
not2old2rock not2old2rock 22:53 27.01.2019

Re: Odakle ti ove (dez)informacije?

tasadebeli

Оно у Отписанима није истина?





Inače, lik Anđelke je urađen po istorijskoj ličnosti...
alselone alselone 16:36 27.01.2019

Brate

Da li ste vi ljudi realni?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:28 27.01.2019

Re: Brate

Зашто мислиш, Алсе? Тасићу, шта ћеш ти код мене на теми?
tasadebeli tasadebeli 17:38 27.01.2019

Re: Brate

Srđan Fuchs
Зашто мислиш, Алсе? Тасићу, шта ћеш ти код мене на теми?



Онако, шврћкам се... Досадно ми. А и нисам баш у теми ако ћемо руку на срце, Ратковићу.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:01 27.01.2019

Re: Brate

Nemoj se švrćkati dok mi se ne izvinEš. Nisi dobrodošao dotle, i ne želim te u očinjem vidokrugu.
anonymous anonymous 18:03 27.01.2019

Re: Brate

Srđan Fuchs
Nemoj se švrćkati dok mi se ni izvinEš. Nisi dobrodošao dotle, i ne želim te u očinjem vidokrugu.


IzvinIŠ .
alselone alselone 18:03 27.01.2019

Re: Brate

Зашто мислиш, Алсе?


Brate ovo je dan mrmota na blogu.
tasadebeli tasadebeli 18:14 27.01.2019

Re: Brate

Srđan Fuchs
Nemoj se švrćkati dok mi se ni izvinEš. Nisi dobrodošao dotle, i ne želim te u očinjem vidokrugu.



Ма већ сам се био јављао на неком од твојих претходних блогова, али тада ниси овако реаговао. Да сам ово чуо од тебе тада, не бих се онда овде јављао.

ОК, договореТо.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:52 27.01.2019

Re: Brate

alselone
Зашто мислиш, Алсе?


Brate ovo je dan mrmota na blogu.


Tačno, dok ne postanemo bolji ljudi, ili dok ne ugušimo platformu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:03 27.01.2019

Re: Brate

anonymous
Srđan Fuchs
Nemoj se švrćkati dok mi se ni izvinEš. Nisi dobrodošao dotle, i ne želim te u očinjem vidokrugu.


IzvinIŠ .

IzvinE, pa se izvini. Ne očekujem to od njegove mržnjom nagrižene suštine. Dotle, van iz vidokruga. Blagodarim. Jedna obična reč vraća dostojanstvo drugara. Neka se javi BoL-i i Collo-u za časove iz učtivosti i plemenitosti ako nije siguran u sebe. Od tebe to neće naučiti.
softelectronics_e softelectronics_e 17:09 27.01.2019

M'da!

Goli Otok.
Bilo, ne ponovilo se!
'Institucija' kojom su Ćopini predatori Ćopu ustoličavali kao faraona.
Užas!
marco_de.manccini marco_de.manccini 17:52 27.01.2019

27. јануар

Данас је Међународни дан сећања на Холокауст.
anonymous anonymous 17:55 27.01.2019

Re: 27. јануар

marco_de.manccini
Данас је Међународни дан сећања на Холокауст.



Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:23 27.01.2019

Re: 27. јануар

marco_de.manccini
Данас је Међународни дан сећања на Холокауст.

Marco, pogledaj ako ti se ukaže prilika -

ENKEL

Kada je shvatio ulogu svog dede Rudolfa Franca Ferdinanda Hesa, komandanta logora smrti Aušvic, u Drugom svetskom ratu, Hans Rajner Hes (49) pobegao je od kuće i prekinuo odnose sa porodicom. Rajner je tada imao je 15 godina, ali ga je potpuno slomilo saznanje da je deda obešen zbog ubistva dva i po miliona ljudi, najviše civila, žena, dece i staraca. Kada je napunio 39, Rajner je preživeo težak srčani udar i odlučio da
se konačno suoči sa mračnim nasleđem dede, porodice, kao i sa strahotama holokausta i da krene u borbu protiv negiranja tog najstrašnijeg zločina u istoriji.

Čim je izašao u javnost, postao je najveći neprijatelj i izdajnik svog oca Hansa Jurgena i cele porodice. Njegov otac, tri tetke i stric, su kao deca, tokom Drugog svetskog rata, “normalno” živeli u vili komandanta logora, na svega 100 metara od krematorijuma, u kojem su spaljivane žrtve njihovog oca i Rajnerovog dede. Dvorište vile delio je samo zid logora, u kojem je ubijeno preko milion ljudi.

Sa druge strane zida, Eva Mozes Kor je imala deset godina kada je deportovana u Aušvic i zajedno sa sestrom bliznakinjom Mirjam, bila podvrgnuta nacističkim smrtonosnim laboratorijskim eksperimentima doktora Jozefa Mengelea. Njih dve su ostale bez roditelja i dve starije sestre, svega pola sata nakon što su sišle iz stočnog vagona na “rampu za selekciju” u Aušvicu. Posle smrti Mirjam 1993, Eva je javno oprostila doktoru Mengeleu za ono što joj je uradio. Svoj oprost nacistima objašnjava rečima da “ne želi da
do kraja života bude žrtva Aušvica”.

Svoj odnos sa Rajnerom, Eva objašnjava rečima: “Činjenica da je on Hesov unuk, za mene predstavlja sjajnu osvetu! Hes ne može da uživa u svom unuku, ali ja mogu!’”.

Enkel je odneo niz nagrada i priznanja na regionalnim i svetskim festivalima dokumentarnog filma.

Scenarista i reditelj: Aleksandar Reljić,
Umetnička direktorka: Milica Stojanov,
Izvršni producent: Vanja Kranjac,
Snimatelji: Viktor Prell i Goran Velemir,
Montažer: Uroš Jandrić,
Kompozitori muzike: Milan Kerezović i Mihajlo Obrenov,
Tonski snimatelj: Damir Paluška,
Svetlo majstor: Ivan Živković,
Asistent produkcije: Danijel Čičić.
Черевићан Черевићан 17:57 27.01.2019

трагом топлог зеца

него, кад отвори Држава архиве

пљуска море....... наоколо Голог
руине од зграда приче потсећају,
осетљива историја ............то нам
истине тамошње све мање их знају

p.s.
(данас Га бродицом туристи посете
углавном безгласно сувенир фоткају
ал' док се за Њега још ние ни знало
немо се шушкало, би Тамо чупаво)
freehand freehand 20:28 27.01.2019

Neko ima

... Guantanamo, neko Francusku Gvajanu, neko Sibir, neko čitav kontintent poput Australije a neko je imao i Goli otok. Političke robijašnice u vreme ulitmativne pretnje po državu (i/ili njeno rukovodstvo) normalna su stvar u modernom svetu, od Starog Rima na ovamo.
Gulage i komunistčke logore za političke zatvorenike generalno izdvaja surovost obračunavanja sa dojučerašnjim saborcima, kao prvo, i inkvizitorska doslednost u insistiranju da priznanje krivice bez revidranja nije dovoljno. Moralo se svom isledniku dokazati da čovek nije samo shvatio da je izgubio, već i da se preobratio, shvativši svoje greške i rodivši se nov i ideološki opet nevin.
Amerikancima, Britancima, Izraelcima to ne treba. Njima je dovoljan sadizam po sebi, mrak i tišina koji sebi obezbeđuju dok se ne pojavi neki šraf koji iskoči iz sistema poput Dika Martija ili neustrašivi reporter.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:58 27.01.2019

Re: Neko ima

Interesantno kako si precizno pun osude za tuđe sisteme torture, dok si za svoj pun razumevanja. Dok je iskreni Zemo rekao da je u srodstvu, od neiskrenog Amera Stojkovića to nećemo saznati - osim ako nije na CIA-inom platnom spisku širenja dezinformacija;
Tvoja nagluvost za zločinjenja Srba Srbima (Ranković i Kapičić su apsolutni autoriteti za zbivanja u logoru "Goli otok", "Stevo” Krajačić se ne pominje) na oba uveta mi je somewhat a mistery.
freehand freehand 21:04 27.01.2019

Re: Neko ima

Srđan Fuchs
Interesantno kako si precizno pun osude za tuđe sisteme torture, dok si za svoj pun razumevanja. Dok je iskreni Zemo rekao da je u srodstvu, od neiskrenog Amera Stojkovića to nećemo saznati - osim ako nije na CIA-inom platnom spisku širenja dezinformacija;
Tvoja nagluvost za zločinjenja Srba Srbima (Ranaković i Kapičić su apsolutni autoritet za zbivanja u logoru "Goli otok", Stevo Krajačić se ne pominje) na oba uveta mi je somewhat a mistery.

Nsam te razumeo, ako se meni obraćaš. Daj na srpskom.
Inače, Lepoglava je bila kraljeva robjašnica pošđto se nisu setili čemu bi mogla da posluži ta gomila kamenja u moru, tako fino izdvojena, teška za prilaz a laka za čuvanje i daleko od očiju radoznalih. Francuska Gvajana kao paklena robijašnica potiče, valjda, iz 17. veka, Sibir je Tzarsko sošnjenije, Guantanamo s kraja devetnaestog veka.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:28 27.01.2019

Re: Neko ima

nače, Lepoglava je bila kraljeva robjašnica pošđto se nisu setili čemu bi mogla da posluži ta gomila kamenja u moru, tako fino izdvojena,




The Lepoglava concentration camp was concentration camp in the Independent State of Croatia during the World War II. It was located 25 km southwest of Varaždin and operated by Ustaše.[2] In terms of atrocities against its inmates, this camp was no different than other concentration camps in Croatia. In July 1943 it was briefly captured by Yugoslav Partisans. In March and April 1945 about 1,300 inmates of Lepoglava were transported to Jasenovac where they all were killed. In Lepoglava on 30 April 1945 Ustaše murdered 961 young people near the camp, mostly students.
freehand freehand 21:32 27.01.2019

Re: Neko ima

Srđan Fuchs
nače, Lepoglava je bila kraljeva robjašnica pošđto se nisu setili čemu bi mogla da posluži ta gomila kamenja u moru, tako fino izdvojena,




The Lepoglava concentration camp was concentration camp in the Independent State of Croatia during the World War II. It was located 25 km southwest of Varaždin and operated by Ustaše.[2] In terms of atrocities against its inmates, this camp was no different than other concentration camps in Croatia. In July 1943 it was briefly captured by Yugoslav Partisans. In March and April 1945 about 1,300 inmates of Lepoglava were transported to Jasenovac where they all were killed. In Lepoglava on 30 April 1945 Ustaše murdered 961 young people near the camp, mostly students.

U periodu Austro-Ugarske i obe Jugoslavije, Lepoglava bila kao kazniona.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:48 27.01.2019

Re: Neko ima

Чекај, не признајеш Голи оток као логор? Зашто? Јеси ти титоиста? Мислио сам да си демократа.
freehand freehand 21:54 27.01.2019

Re: Neko ima

Srđan Fuchs
Чекај, не признајеш Голи оток као логор? Зашто? Јеси ти титоиста? Мислио сам да си демократа.

I ja sam mislio, davno doduše, da si ti demokrata u smislu vrednosti, ali me umila i otreznila ova stalna gebelsovština u bezobraznom učitavanju i izvrtanju reči i teza.

Inače, Goli otok nikad i nije bio logor već zatvor u koji su slati osuđeni ljudi.

A da ja tebe sad pitam: veruješ li ti zaista da je postojao verodostajan "dokument" koji si ti ovde okačio kao predložak za raspravu o Golom otoku kao fenomenu (valjda) i ako ne veruješ zašto to ni jednom rečju nisi naznačio?
zemljanin zemljanin 21:58 27.01.2019

Re: Neko ima

Srđan Fuchs
Dok je iskreni Zemo rekao da je u srodstvu, od neiskrenog Amera Stojkovića to nećemo saznati - osim ako nije na CIA-inom platnom spisku širenja dezinformacija;

napisao sam da imamo zajednckog pretka jer se apsolutno sigurno u nekom 45 do 103 kolenu nadje i neki predak ... u krajnjem slucaju svi smo mi primati ...
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:13 27.01.2019

Re: Neko ima

freehand
Srđan Fuchs
Чекај, не признајеш Голи оток као логор? Зашто? Јеси ти титоиста? Мислио сам да си демократа.

I ja sam mislio, davno doduše, da si ti demokrata u smislu vrednosti, ali me umila i otreznila ova stalna gebelsovština u bezobraznom učitavanju i izvrtanju reči i teza.

Inače, Goli otok nikad i nije bio logor već zatvor u koji su slati osuđeni ljudi.

A da ja tebe sad pitam: veruješ li ti zaista da je postojao verodostajan "dokument" koji si ti ovde okačio kao predložak za raspravu o Golom otoku kao fenomenu (valjda) i ako ne veruješ zašto to ni jednom rečju nisi naznačio?

Јеси ти луд, друже? Који осуђени људи? Ову послало јер је испричала виц о Титу, оног послало јер је рекао: "Живео Стаљин". Мог деду уопште послало јер је имао сабрана дела Михаила Бакуњина на полици? Ти демократа ниси, извини.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana