Budućnost| In memoriam| Istorija| Moj grad| Obrazovanje

Semlin, finale: Kamion-dušegupka na Sajmištu

Srđan Fuchs RSS / 05.09.2019. u 08:22

Iako se protivrečnim izveštajima Turnera i Šefera ne može pokloniti potpuno poverenje, neke činjenice ipak nisu sporne. Opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova Feliks Bencler (Felix Benzler), kao što je već napomenuto, urgirao je još u avgustu deportaciju svih Jevreja. Pošto su jevrejski muškarci streljani odlučeno je krajem oktobra na jednom sastanku, na kome je učestvovao Fridrih Zur (Friedrich Suhr), jedan od Ajhmanovih predstavnika iz Berlina, da žene i deca budu internirani i deportovani u jedan "sabirni logor na istoku" čim to bude tehnički moguće. U decembru je Bencler ponovio svoj zahtev da Jevreji budu što pre deportovani, a pominjalo se naredno proleće kao najraniji mogući termin. Posle Šeferovog dolaska, Bencler je od njega takođe zahtevao da ubrza deportaciju Jevreja iz logora Sajmište u Rumuniju. Naime, i za Šefera i za Benclera, ovaj jevrejski logor sa svojim komplikovanim procedurama, smešten na teritoriji Hrvatske, sa snabdevanjem iz Srbije, čiji su čuvari spolja bili pripadnici Ordnungspolizei, dok se unutra nalazio pod upravom Sipo, predstavljao je "isuviše veliki teret". Nijedna instanca nemačkih okupacionih vlasti nije želela produženo postojanje Judenlagera. Na konferenciji u Vanzeu 20. januara 1942., Hajdrih je objavio svoju nameru da sprovede deportaciju sa zapada na istok. To je značilo da se Srbija neće rešiti svojih Jevreja njihovim deportovanjem u neposrednoj budućnosti, a Hajdrih je mogao da predvidi nove žalbe zbog ovog novog odlaganja. Istovremeno, u Hajdrihovoj Sipo-garaži dovršavana je gradnja posebnih kamiona-dušegupki namenjenih ubijanju jevrejskih žena i dece pošto bi njihovo streljanje bio isuviše nezgodan posao.

11-Dusegipka.jpg?fit=1500%2C1116&ssl=1 

 Zloslutna dušegupka kola po Beogradu, ilustracija, veblog Ester.rs , "Crveni automobil - scena 11 - dušegupka".

S obzirom na sve ove činjenice mogla bi se uzeti u obzir i pretpostavka da se odluka o konačnom rešenju sama nametala. Lokalne vlasti u Beogradu želele su da se otarase svoje relativno malobrojne populacije jevrejskih žena i dece koje, za razliku od muškaraca, vojska nije bila spremna da strelja; one su verovale da će te svoje populacije moći da se oslobode na proleće. Hajdrih, međutim, nije planirao deportacije na tom području tokom naredne godine, ali je umesto toga raspolagao kamionima-dušegupkama koji su upravo bili namenjeni istrebljenju ovih kategorija Jevreja. Ako je Beograd želeo da se otarasi svojih Jevreja, Hajdrih je bio spreman da im pošalje uređaj pomoću koga će sami obaviti taj posao.

________

Početkom marta, komandanta Judenlagera Herberta Andorfera, pozvao je Šefer, a možda je to bio i Satler, kome je inače svakih osam ili devet dana, nije se tačno sećao, podnosio izveštaje. Tada mu je rečeno da će Jevreji biti "premešteni" u jedan specijalni kamion iz Nemačke u kome će biti "uspavani"  (eingeschläfert). Od Andorfera se tražilo da prati kamion-dušegupku kako bi obezbedio tajnost ove operacije. Dati su mu posebni dokumenti koji su mu garantovali da kamion neće biti pretražen kada bude prelazio preko reke Save sa hrvatske na srpsku teritoriju. Dodeljen mu je i jedan policijski odred koji bi sprečio da se bilo koje nepozvano lice približi kamionu za vreme istovarivanja i zakopavanja.

Andorferu je bilo nelagodno što će po svom povratku u logor morati da se suoči s onima koje uskoro čeka smrt. Kao komandant logora, on je više od mesec dana sarađivao sa logorskom "samoupravom" i tako je lično upoznao 50 internirki. Po sopstvenom iskazu, on je čak pio kafu i igrao karte sa nekima zaposlenim u administraciji pošto ga se one nisu više plašile. Ranije je uzbegavao odgovore na pitanja ovih žena gde se nalaze njihovi muževi, a što se tiče njihove sudbine odgovarao im je rutinski da će sve biti prebačene u Rumuniju. Kada im je sada rekao da će najpre biti premeštene u drugi logor u Jugoslaviji, one su ga saletele pitanjima o tom novom logoru. Andorfer je tada otkucao na mašini fiktivnu listu logorskih propisa kako bi učinio kraj pitanjima koja su mu bila toliko neugodno.

 

Kada je akcija počela, kamion-dušegupka bio je parkiran pred 

e1q_Beograd_Sajam_pre_rata.jpg?width=480&height=480&crop=1:1,smart

ulazom u logor da bi se tu popunio, dok je drugi, otvoreni kamion, ušao u logor da pokupi stvari putnika. Jedan od vozača kamiona šetao je po logoru, okupljao oko sebe decu i delio im bombone. Za svaki transport određivana je po jedna jevrejska lekarka ili medicinska sestra kao pratilac. Obmana je bila potpuna, i u početku je čak bilo dosta dobrovoljaca za transporte. Čak i tada nisu ni slutile kakva im sudbina neposredno predstoji.

e1r_Beograd_Savski_most.jpg?width=480&height=480&crop=1:1,smart

Kad bi se napunio, kamion-dušegupka je vozio ka Savskom mostu, samo nekoliko stotina metara od ulaza u logor, gde je Andorfer čekao u jednim kolima da ne bi bio svedok utovarivanja. Most je bio oštećen i samo je jedan raspon mosta bio otvoren; zbog toga se saobraćaj odvijao naizmenično u dva smera. Vreme prelaska kamiona bilo je, međutim, tako podešeno da dušegupka ne mora čekatinu redu. Taj kamion je imao službene registarske tablice koje su mu garantovale da niko neće pokušati izvršiti inspekciju njegovog tovara, a Andorfer nije nijednom morao da pokaže svoje specijalne papire. Stigavši na beogradsku stranu mosta, kamion bi se zaustavio, a jedan od vozača je izlazio i podvlačio se ispod kamiona da bi cev s izduvnim gasom podvezao sa zapečaćenom kabinom . Kamion sa prtljagom je tada skretao s puta, dok su dušegupka i komandantov automobil  prolazili kroz Beograd do jednog strelišta u podnožju Avale, jugoistočno od grada.   

*

Na tom strelištu već je bila iskopana jama i tu je čekao odred policajaca iz 64. bataljona Ordnungspolizei. Taj bataljon, kasnije i 1. bataljon 5. puka SS-policije, još je od proteklog leta učestvovao u aktivnostima protiv partizana i u streljanjima na ime represalija. Obavljao je i dodatne stražarske zadatke: na primer, grupe sastavljene od po 25 policajaca smenjivale su se kao stražari ispred logora Sajmište.

---

U policijskoj upravi su ih upozorili da su angažovani za strogo poverljiv zadatak i rečeno im je da se sutradan ujutro jave upravi beogradskog zatvora. Kada su se tu javili na dužnost rečeno im je da je njihov zadatak da čuvaju grupu od sedam srpskih zatvorenika. Jedan policijski kamion, za čijim volanom je bio vozač u SD-uniformi, odvezao ih je do strelišta u podnožju Avale gde su ih čekala vozila iz logora Sajmište.

---

Kako su se vrata dušegupke otvorila, mnoga tela koja su svojom težinom pritiskivala vrata počela su ispadati.

---

z.jpg 

 Leslie Cole, One of the Death Pits, Belsen SS guards collecting bodies, 1945

Bergen Belzen, ilustracija, Lesli Kol, Jedna od smrtnih jama, Belzenovi SS čuvari sakupljaju tela, 1945.

*

Andorfer se u to vreme već bio obratio svom zemljaku Austrijancu Hansu Reksajzenu (Hans Rexeisen), šefu III odeljenja beogradskog Sipo-SD, i zamolio da bude prebačen na neku drugu dužnost. Reksajzen mu je rekao da će se zauzeti da bude dodeljen jednoj jedinici za borbu protiv četnika, ali od toga nije bilo ništa. Sada pošto je bio svedok prvog pražnjenja kamiona-dušegupke, Andorfer je podneo pismeni zahtev Šeferu za premeštaj na vojnu dužnost u vojne SS-formacije, SS-Wafen. Naveo je kao obrazloženje da njegov sadašnji posao obavljati i neko ko nije sposoban za vojnu službu. Ni sada nije dobio premeštaj, nego je umesto toga Edgar Enge, njegov prethodnik na mestu komandanta logora Sajmište, postavljen da sa njim deli ovaj položaj. Njih dvojica su u početku zajedno, a kasnije naizmenično učestvovali u operaciji sa dušegupkom. Enge nije pokušavao da dobije premeštaj.

---

Tako su isti ljudi - Andorfer i Enge, vozači kamiona Gec i Majer, četvorica policajaca i sedam srpskih zatvorenika - iz dana u dan tokom čitava dva meseca obavljali istu užasnu proceduru. Svakog jutra izuzev nedelje i praznika, a obično i po dva poslepodneva sedmično, kamion-dušegupka vozio je od Sajmišta do Avale. U poveći kamion "saurer" predviđen za 50 odraslih muškaraca, često bi bilo utrpano i po stotinu žena i dece u jednom transportu. Na dan 10. maja, kada je pratilac bio Enge, pošao je na svoju poslednju smrtonosnu vožnju sa administracijom jevrejskog logora kao putnicima. Po okončanju poslednjeg istovara streljani su i srpski zatvorenici, kojima je ranije bilo rečeno da će ih poslati na rad u Norvešku. Pošto je jedna osovina u kamionu-dušegupki bila oštećena, kamion i njegovi vozači su vraćeni u Berlin železnicom. Četvorica policajaca dobili su tronedeljni godišnji odmor i nedelju dana vanrednog odmora, kao i poseban železnički kupe u znak pažnje od SD za povratak u Nemačku.



Komentari (45)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nepopustljiv nepopustljiv 08:46 05.09.2019

Da!

Slava im!
mariopan mariopan 10:21 05.09.2019

Re: Da!

Mislila sam da će čovečanstvo zauvek da pamti te zločine kao opomenu, da se nikada ne ponovi.

Već neko vreme imam utisak da se fašizam od tada samo pritajio, da nikada nije pobeđen i da se pokušajima revizijom istorije, vidljive golim okom, na koju mnoge moćne sile ćute, daje zamah novom obliku fašizma?

Prošlost će nam se ponoviti ako na ovo možemo da ćutimo.
predatortz predatortz 11:36 05.09.2019

Re: Da!


Prošlost će nam se ponoviti ako na ovo možemo da ćutimo.


Prošlost nam se ponavlja.
mariopan mariopan 13:42 05.09.2019

Re: Da!

predatortz

Prošlost će nam se ponoviti ako na ovo možemo da ćutimo.


Prošlost nam se ponavlja.

U pravu si. Strašno je reći ali tako je.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:47 06.09.2019

Re: Da!

mariopan
predatortz

Prošlost će nam se ponoviti ako na ovo možemo da ćutimo.


Prošlost nam se ponavlja.

U pravu si. Strašno je reći ali tako je.


Na koji način se ponavlja?
predatortz predatortz 08:20 06.09.2019

Re: Da!

Srđan Fuchs
mariopan
predatortz

Prošlost će nam se ponoviti ako na ovo možemo da ćutimo.


Prošlost nam se ponavlja.

U pravu si. Strašno je reći ali tako je.


Na koji način se ponavlja?


Pa eto, i sama kandidatkinja za predsednicu Hrvatske, Katarina Peović, tvrdi da moj narod u Hrvatskoj prolazi poput Jevreja u Nemačkoj. Srbi u enklavama, uz blagoslov Evrope koja na Kosovu ima sve poluge da menja stanje, žive ispod granica ljudskog dostojanstva- getoizirani, stigmatizovani i životno ugroženi. Srbima u Federaciji BiH su uskraćena ustavna prava.

Svako ko kaže da je za ovo kriv Miloševićev režim, a takvih je mnogo, pa i na ovom mestu, jednak je onim koji tvrde da su Jevreji zbog lihvarenja zaslužili ono što im je Hitler činio.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:50 06.09.2019

Re: Da!


Svako ko kaže da je za ovo kriv Miloševićev režim, a takvih je mnogo, pa i na ovom mestu, jednak je onim koji tvrde da su Jevreji zbog lihvarenja zaslužili ono što im je Hitler činio.


Zašto bi bilo ko izrekao takvu debilnu konstataciju? Ko "na ovom mestu" bi izrekao takvu budalaštinu?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:52 06.09.2019

Re: Da!

Srbima u Federaciji BiH su uskraćena ustavna prava.


?
predatortz predatortz 08:55 06.09.2019

Re: Da!

Srđan Fuchs

Svako ko kaže da je za ovo kriv Miloševićev režim, a takvih je mnogo, pa i na ovom mestu, jednak je onim koji tvrde da su Jevreji zbog lihvarenja zaslužili ono što im je Hitler činio.


Zašto bi bilo ko izrekao takvu debilnu konstataciju? Ko "na ovom mestu" bi izrekao takvu budalaštinu?


Na blogu je više puta izrečena konstatacija da je za stanje Srba u regionu kriva politika SM, te za svaku nepodobštinu koja se prema toj zajednici čini u toj politici vide razlog i opravdanje.

Inače, da se istorija ponavlja najveći dokaz je da vađenje organa ljudima, koje više niko i ne spori, nije na vrhu prioriteta Eulexove strukture na Kosovu.
predatortz predatortz 08:58 06.09.2019

Re: Da!

Srđan Fuchs
Srbima u Federaciji BiH su uskraćena ustavna prava.


?


Konstitutivnost naroda i ravnomerna zastupljenost u organima vlasti, javne uprave uskraćena je Srbima u 4 od 10 Kantona u FBiH. U ostalih šest je samo na papiru.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 09:10 06.09.2019

Re: Da!

predatortz
Srđan Fuchs
Srbima u Federaciji BiH su uskraćena ustavna prava.


?


Konstitutivnost naroda i ravnomerna zastupljenost u organima vlasti, javne uprave uskraćena je Srbima u 4 od 10 Kantona u FBiH. U ostalih šest je samo na papiru.


Evo, napiši temu o tome, mislim da će ti većina autor-opcionalaca/ki rado ugostiti takvu temu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 09:18 06.09.2019

Re: Da!

predatortz


Na blogu je više puta izrečena konstatacija da je za stanje Srba u regionu kriva politika SM, te za svaku nepodobštinu koja se prema toj zajednici čini u toj politici vide razlog i opravdanje.

Inače, da se istorija ponavlja najveći dokaz je da vađenje organa ljudima, koje više niko i ne spori, nije na vrhu prioriteta Eulexove strukture na Kosovu.


Ovo je tačno - Srpska zajednica jeste izložena torturi kriptofašističkih kosovskih i hrvatskih državnih aparata, i to ponašanje njihovih država nema nikakvo uporište u srpskim promašenim politikama 1990-ih već je posledica same naravi njihovih državnosti. Srbima je potrebna podrška Zapada u ovom aspektu problema transformacije svoje države u liberalkonzervativno-demokratsku.
predatortz predatortz 09:45 06.09.2019

Re: Da!

Srđan Fuchs
predatortz
Srđan Fuchs
Srbima u Federaciji BiH su uskraćena ustavna prava.


?


Konstitutivnost naroda i ravnomerna zastupljenost u organima vlasti, javne uprave uskraćena je Srbima u 4 od 10 Kantona u FBiH. U ostalih šest je samo na papiru.


Evo, napiši temu o tome, mislim da će ti većina autor-opcionalaca/ki rado ugostiti takvu temu.


Nema tu šta da se posebno piše.
Konstitutivnost naroda na celoj teritoriji BiH je sadržana u onome što se zove Ustav BiH, odnosno Anex 4 Dejtonskog sporazuma.
Entiteti su dužni da u svojim ustavima tu konstitutivnost jasno naznače, kao i prava pripadnika nekog od naroda koja iz te konstitutivnosti proističu (broj poslanika/zastupnika u organima vlasti, zastupljenost u organima, broj rukovodećih mesta...) u cilju ravnomerne raspodele političke moći i sprečavanja majorizacije nekog od naroda.
U ustavima četiri (od deset) kantona u Federaciji BiH ne postoji konstitutivnost srpskog naroda, čak ni kao forma. U preostalih šest kantona ta konstitutivnost postoji samo na papiru.
O proporcionalnoj zastupljenosti Srba u organima BiH tek ne vredi govoriti. A oni koji rade, a nisu birana lica, svakodnevno doživljavaju šikaniranje kolega Bošnjaka, slušajući sage o Ćetnicima, o tome kako Srbi smrde i slične gluposti.
Ovo sve prolazi ispod radara kancelarije OHR-a, koja je zadužena da nadgleda provođenje mirovnog sporazuma i implementacije Anexa 4.
To je krunski dokaz da je u BiH, uz blagoslov EU, Amerike i Zapada, prihvatljiva nacionalna i verska segregacija kada su u pitanju Srbi, dok se u RS insistira na provođenju svake zapete sporazuma.

Ustav RS, u svom članu 92, kada se govori o Vladi RS, kaže sledeće:

Predsjednik i potpredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog
konstitutivnog naroda.
Nakon potpunog sprovođenja Aneksa 7. najmanje 15% članova Vlade
mora biti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora
biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda Ostalih.
U prelaznom periodu do potpunog sprovođenja Aneksa 7., Vlada
Republike Srpske (predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz
reda srpskog, pet iz reda bošnjačkog i tri iz reda hrvatskog naroda. Jednog ministra
iz reda Ostalih može imenovati predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg
konstitutivnog naroda.
Vlada ima predsjednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz različitih
konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara.


I sve ovo se u potpunosti sprovodi.

Etnički sastav RS, po popisu iz 2013. je:

Етнички састав
Од пописаног становништва 82,95% су се изјаснили као Срби, 12,69 као Бошњаци, 2,27 као Хрвати, док су 1,25% из реда осталих. Срба је 970.857, Бошњака 148.477, а Хрвата 26.509.


Dakle, oko 15% Bošnjaka i Hrvata,koji žive u RS, imaju zagarantovane podpredsednike RS, potpredsednike Vlade RS i 35% ministara u sastavu Vlade RS.

mariopan mariopan 10:34 06.09.2019

Re: Da!

Srđan Fuchs
predatortz


Na blogu je više puta izrečena konstatacija da je za stanje Srba u regionu kriva politika SM, te za svaku nepodobštinu koja se prema toj zajednici čini u toj politici vide razlog i opravdanje.

Inače, da se istorija ponavlja najveći dokaz je da vađenje organa ljudima, koje više niko i ne spori, nije na vrhu prioriteta Eulexove strukture na Kosovu.


Ovo je tačno - Srpska zajednica jeste izložena torturi kriptofašističkih kosovskih i hrvatskih državnih aparata, i to ponašanje njihovih država nema nikakvo uporište u srpskim promašenim politikama 1990-ih već je posledica same naravi njihovih državnosti. Srbima je potrebna podrška Zapada u ovom aspektu problema transformacije svoje države u liberalkonzervativno-demokratsku.

Da dodam na spisak i Sud za ratne zločine u Hagu koji je postao instrument političkih igara moćnih država i time saučesnik u zločinu, zataškavanju i skrivanju mnogih zločina počinjenih prema srpskom narodu, tako što je oslobađao dokazane zločince ili pokretao istrage tek posle više decenija kada svi dokazi budu sigurno uništeni i svi svedoci sigurno uklonjeni, kao u slučaju žute kuće, najmonstruoznijeg zločina u tom ratu.

Izostanak nepristrasnog suđenja i pravde za sve žrtve samo nam dokazuje da fašizam nikad nije bio jači. Ovog puta ogrnut plaštom pravde smeje nam se u lice.
Sad nam se servira iz Haga pošećeren nekakvom "pravdom" kojom niko nije zadovoljan osim zločinaca i njihovih mentora.

Zato sada svi sedimo na ovom buretu baruta zvanom Balkan, koje sve vreme tinja i čekamo kad će ponovo da pukne.
loader loader 12:14 06.09.2019

Re: Da!






mariopan mariopan 16:54 06.09.2019

Re: Da!

loader








Misliš da grešim dušu i da nije fašizam kad taj sud oslobodi Orića, naprimer, a njegove žrtve ne dobiju pravdu ni na tom sudu?

Ili kad suđenje za trgovinu organima počne posle dvadeset godina?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:28 06.09.2019

Re: Da!

mariopan

Zato sada svi sedimo na ovom buretu baruta zvanom Balkan, koje sve vreme tinja i čekamo kad će ponovo da pukne.


Srbija zato treba da bude najmudrija i da vodi politiku mira - upravo zato što se pokazivalo da veliki ratovi imaju tendenciju da je grubo povrede. Zato treba da jača iznutra polako - i da ne odustaje od slobode i demokratije; ma koliko joj se situacija trenutno čini teškom i izgubljenom.
mariopan mariopan 00:25 07.09.2019

Re: Da!

Srđan Fuchs
mariopan

Zato sada svi sedimo na ovom buretu baruta zvanom Balkan, koje sve vreme tinja i čekamo kad će ponovo da pukne.


Srbija zato treba da bude najmudrija i da vodi politiku mira - upravo zato što se pokazivalo da veliki ratovi imaju tendenciju da je grubo povrede. Zato treba da jača iznutra polako - i da ne odustaje od slobode i demokratije; ma koliko joj se situacija trenutno čini teškom i izgubljenom.


Tako bi trebalo kad bi imala mudre vođe a ne ovo .... da ne lajem ovde.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:21 07.09.2019

Re: Da!

Tako bi trebalo kad bi imala mudre vođe a ne ovo .... da ne lajem ovde


U svakom slučaju, masa razočaranih ljudi, agresivna retorika u prazno, sve je to pogubno po nju. A opet, ide život, ljudi prevazilaze svoje boli, žive... Ono što je mene najviše fasciniralo živeći u [i sa] jevrejskoj državi koliko se brzo zaceljuju boli. Holokaust, ratni gubici, pad, raskrvariš se - odeš, odboluješ, padneš, nađeš snagu u sebi i - ideš dalje narednog dana. Uvek ka životu, previše malo vremena imaš na raspolaganju da bi ga trošio na pesimizam.
mariopan mariopan 10:47 07.09.2019

Re: Da!

Srđan Fuchs
Tako bi trebalo kad bi imala mudre vođe a ne ovo .... da ne lajem ovde


U svakom slučaju, masa razočaranih ljudi, agresivna retorika u prazno, sve je to pogubno po nju. A opet, ide život, ljudi prevazilaze svoje boli, žive... Ono što je mene najviše fasciniralo živeći u [i sa] jevrejskoj državi koliko se brzo zaceljuju boli. Holokaust, ratni gubici, pad, raskrvariš se - odeš, odboluješ, padneš, nađeš snagu u sebi i - ideš dalje narednog dana. Uvek ka životu, previše malo vremena imaš na raspolaganju da bi ga trošio na pesimizam.

Naravno.
loader loader 19:36 09.09.2019

Re: Da!

mariopan
loader








Misliš da grešim dušu i da nije fašizam kad taj sud oslobodi Orića, naprimer, a njegove žrtve ne dobiju pravdu ni na tom sudu?

Ili kad suđenje za trgovinu organima počne posle dvadeset godina?


Meri,
Neće ni početi suđenje (to).

Stvari su ovde mnogo, mnogo gore. Stvari te nemaju čak ni potencijal zla. One su - totalni plan. Hladnokrvan. Bez dilema moralnih. Matematički, metalni plan.

Zavera? Ne. Hladnokrvan plan. Metalni. Ponavljam se? Neka. Metalni.

Govori li to nešto? Da. Izvođač plana se strahovito, egzistencijalno plaši nečega što se nalazi ovde. Ako ne uništi, nema sopstvenu svrhu.

Dakle, orci protiv blogera
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:02 10.09.2019

Re: Da!

Govori li to nešto? Da. Izvođač plana se strahovito, egzistencijalno plaši nečega što se nalazi ovde. Ako ne uništi, nema sopstvenu svrhu.


Šta bi to bilo?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:36 10.09.2019

Re: Da!



Možda neki unutrašnji integritet zemlje - ako vam slome inner bone, slomili su vas u potpunosti. A drugo, i mi ne znamo šta smo - jesmo li demokratija, ili komunizam, ili something in between. Šta želimo da budemo? No, ono što je osnovno, po meni, što bih prvo uradio, je da pročistim medijsku scenu. Da ljudi počnu da čitaju racionalne i inteligentne stvari. Ceo taj diskurs medijskog haosa, pohotnosti, neistomišljeničke ostrvljenosti i služi tom slamanju inner bone-a. Onda kada staneš na kraj tom procesu entropije, prvo ćeš steći unutrašnji integritet. A onda, neka te se plaše - i treba da te se plaše kada im nije čista savest. I tako, uprkos svemu, polako se izgrađuje, iz ruina komunizma i povređenosti nacionalizmom, stabilni i mirni kurs buduće državnosti.

apacherosepeacock apacherosepeacock 10:12 10.09.2019

Re: Da!

Na bbc ide neki serijal o ww2, sveze snimljen, o mehanizmu dolaska na vlast (i svim faktorima koji su mu isli na ruku) nacista u Nemackoj..

Fascinantno je gledati (i citati) po ko zna koji put kako se imperije' zla penju na vrh, kako izgleda kao splet okolnosti koji zavisi dosta i od - za njih - srecnih okolnosti da se situacija razvijala takvima u korist i koliko se toga moglo drugacije odvijati da je samo..

A nije. I tako bezbroj puta kroz istoriju.

Samo u Nemackoj, u tom periodu, nacisti su (a sve polazi zapravo od jednog coveka sa idejom')
imali golem posao (i splet okolnosti) da ostvare apsolutnu kontrolu, poceli od nule, dosli na vlast, sjebali sve institucije po Nemackoj pa krenuli da rasturaju po svetu.

To sto su sudili posle u Nirnbergu, koja vajda posle svega ucinjenog to sto su neki od njih visili?

A tek naucena lekcija.. (da je naucena ne bi se u nedogled ponavljala 8000 godina)





romi.daba romi.daba 12:38 11.09.2019

Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

Kad su poljski komunisti uvećali za tri puta broj stradalih u Aušvicu njihovi komunisti su stekli istorijsku moralnu nadmoć.

Kad su jugoslovenski komunisti uvećali za šest puta uvečali broj nastradalih u Jasenovcu time su oni steklu istorijsku moralnu nadmoć.

Kad je nestala hegemonija poljskih komunista broj žrtava u Aušvicu se umanjio. Kad je nestala hegemonija jugoslovenskih komunista Srbi su preuzeli njihovu uvećanu brojku i tako sada su Srbi danas falsifikatori istorije.

Ta srpska povika "Genocid! Genocid!" je veoma dobro poslužila 90tih godina kada je trebalo mobilisati narod. Pa i danas je Genocid ultimativno srpsko opravdanje za sve što se odradilo.

Što je rekao Šešelj, "priznajem da je u Srebrenici izvršen zločin, ali ne i genocid". Tako i ceo narod danas kaže "da, da, to je samo bio zločin! Ali ne i Genocid."
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:10 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

romi.daba
Kad su poljski komunisti uvećali za tri puta broj stradalih u Aušvicu njihovi komunisti su stekli istorijsku moralnu nadmoć.

Kad su jugoslovenski komunisti uvećali za šest puta uvečali broj nastradalih u Jasenovcu time su oni steklu istorijsku moralnu nadmoć.

Kad je nestala hegemonija poljskih komunista broj žrtava u Aušvicu se umanjio. Kad je nestala hegemonija jugoslovenskih komunista Srbi su preuzeli njihovu uvećanu brojku i tako sada su Srbi danas falsifikatori istorije.

Ta srpska povika "Genocid! Genocid!" je veoma dobro poslužila 90tih godina kada je trebalo mobilisati narod. Pa i danas je Genocid ultimativno srpsko opravdanje za sve što se odradilo.

Što je rekao Šešelj, "priznajem da je u Srebrenici izvršen zločin, ali ne i genocid". Tako i ceo narod danas kaže "da, da, to je samo bio zločin! Ali ne i Genocid."


Iz ovoga nas samo čestite neoustaše vade, jer da nije njihovog potenciranja da se "Jasenovac nije dogodio", ostali bismo smo samo mi da sa svojim povicima i karikiranjem istorije šminkamo sopstveno zlo - kao "nisu Nedić i Ljotić, ma kud bi, čestiti Srbi, domaćini..."

romi.daba romi.daba 13:24 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

Nemoj da te zavede mali istorijski uvod. Problem je u nama.
predatortz predatortz 13:26 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

romi.daba
Nemoj da te zavede mali istorijski uvod. Problem je u nama.


kako smo mi to tačno izazvali jasenovac? mislim, koji smo to povod dali? Zanima me tvoje mišljenje. mislim, koliko fekalija čovek kroz usta treba da izbaci pa da proba da ubedi nekoga kako smo mi skrivili jasenovac...
romi.daba romi.daba 13:33 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

predatortz
romi.daba
Nemoj da te zavede mali istorijski uvod. Problem je u nama.


kako smo mi to tačno izazvali jasenovac? mislim, koji smo to povod dali? Zanima me tvoje mišljenje. mislim, koliko fekalija čovek kroz usta treba da izbaci pa da proba da ubedi nekoga kako smo mi skrivili jasenovac...


Mešaš babe i žabe, tj. kategorije. Gde ti vidiš da sam ja napisao nešto o uzrocima.

Da pojednostavimo: ubistvo jednog čoveka se razlikuje od ubistva dva čoveka.
predatortz predatortz 13:34 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još



Mešaš babe i žabe, tj. kategorije. Gde ti vidiš da sam ja napisao nešto o uzrocima.


Pomenuo si urzok problema. Rekao si da smo to mi.
romi.daba romi.daba 13:51 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

predatortz


Mešaš babe i žabe, tj. kategorije. Gde ti vidiš da sam ja napisao nešto o uzrocima.


Pomenuo si urzok problema. Rekao si da smo to mi.


Mislim da smo na različim tangentama što uopšte nije neubičajno. Zato je bolje da se držimo teme. U prethodnom nastavku Fuchsovog bloga o Semlinu, gospodin predsedavajući Instituta Simon Vizental je rekao da je broj žrtava u Jasenovcu prenaduvan i upravo je naveo sličan primer poljskog Aušvica. Pogledaj taj snimak.

Ako mi želimo potpunu istinu o Srebrenici i BIH, onda treba da želimo i potpunu istini o Jasenovcu. Moramo biti otvoreni i za tu radosnu vest da nije tamo ubijeno čitavih 700,000 ljudi. Naravno tužno je to da je iko ubijen.

Krivica za realna ubistva neće biti umanjena istinitim podacima. Trgovina izmešljenim brojkama tj. falsifikovanje istorije ima svrhu - moralna nadmoć tj. politička nadmoć.
predatortz predatortz 14:19 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

Ako mi želimo potpunu istinu o Srebrenici i BIH, onda treba da želimo i potpunu istini o Jasenovcu. Moramo biti otvoreni i za tu radosnu vest da nije tamo ubijeno čitavih 700,000 ljudi. Naravno tužno je to da je iko ubijen.

Krivica za realna ubistva neće biti umanjena istinitim podacima. Trgovina izmešljenim brojkama tj. falsifikovanje istorije ima svrhu - moralna nadmoć tj. politička nadmoć.


Ako si ovo imao na umu, jer nisi bio dovoljno jasan, u potpunosti se slažem i u tome ne vidim ništa sporno.
romi.daba romi.daba 14:27 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

Da li sam bio jasan ili ne nije ni važno.
Većina Srba reaguje kao ti kada im se kaže da je u Jasenovcu ubijeno mnogo manje ljudi nego što je bilo određeno posle WW2.

Setimo se kako smo omrzli Franju Tuđmana kada je izneo mnogo manju brojku, i koji je pored te istorijske "revizije" bio pozvan u Vašington na otvaranje Muzeja Holokausta, dok srpsko čelništvo nije bilo pozvano (kao što nije bilo pozvano u Poljsku pre neki dan).

Da li je fašizam pobedio ili smo mi na pogrešnoj strani istorije?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:59 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

Mi posmatramo tu problematiku s nama svojstvenom emocionalnošću. Da li nam sada Grajf (prof. Gideon) čini medveđu uslugu time što govori o 800 000 ljudi - to pominje Zurof na onoj pres-konferenciji; čini nam. Zašto? Mi ćemo dobiti tu kratkotrajnu emocionalnu satisfakciju; dok će Hrvatima u svetu ozbiljne istoriografije Holokausta reći: "Aha, vi ste cool, Srbi su politički propagandisti."

U ovom je Wilde u pravu, i njegova kritika je sto odsto pozitivna i pro-srpska.
romi.daba romi.daba 16:22 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

Gideon Greif (Hebrew: גדעון גרייף‎; born 16 March 1951) is an Israeli historian who specializes in the history of the Holocaust, especially the history of the Auschwitz concentration camp and particularly the Sonderkommando in Auschwitz.[1] He served as a visiting lecturer for Jewish and Israeli History at the Schusterman Center for Jewish Studies at the University of Texas at Austin during the academic year 2011-2012.[2] He was awarded the golden Medal for Merits of the Republic of Serbia WIKI
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:44 11.09.2019

Re: Finale? Nemoj preterivati, ćeraćemo se još

То. Режимска bunny-ица. Приде пословно неуспешна у Израелу. Исто као Esther Gitmann, позната при/усташкиња Степинца. Куп'ла држава од новца пореских обвезника.
49 41 49 41 13:03 11.09.2019

Po sumama i gorama, nase zemlje "ponosne"

https://youtu.be/nUgJZvtyUZ0

idu cete Izvidjaca

https://youtu.be/rMehMS6CGcs

(mogu se i komentari citati-nije zabranjeno).

EU, nek te jebe jedan majmun iz okoline Decana... i prima kao "pocasnog" Frau Merkel.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:15 11.09.2019

Re: Po sumama i gorama, nase zemlje "ponosne"

49 41


idu cete Izvidjaca

https://youtu.be/rMehMS6CGcs





49 41 49 41 15:49 11.09.2019

Re: Po sumama i gorama, nase zemlje "ponosne"

Fino sam napisao, cete Izvidjaca (scout)
I otac mi je pre rata to bio, al su nas pokrstili u Izvidjace.

I ponosan sam da sam bio, deran sa kaldrme, bez igdje ikoga na selu.

Ucili nas pesme, da jurimo stare Babe od 200 meseci...al to smo smeli da pevamo samo u sumama.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:53 11.09.2019

Re: Po sumama i gorama, nase zemlje "ponosne"

Skauti su sjajna organizacija!
mariopan mariopan 17:53 11.09.2019

Re: Po sumama i gorama, nase zemlje "ponosne"

Skoro je na nekom kanalu prikazan film "Talas", ne znam na kom ali svako može da ga nađe i pogleda.

Preporučujem zato što tačno pokazuje kako fašizam nastaje i kako može narasti u sva vremena pa i danas, kad verujemo da je iskorenjen i da smo civilizovani ljudi, svesni te opasnosti.

Film je priča o ljudskoj prirodi koja može sasvim običnim, čak dobronamernim postupcima aktera da bude navođena u pogreßnom pravcu, neosetno upregnuta u gnusne ideje a da to niko ne primeti i ne doživi kao zlo, i ne prepozna kao fašizam dok ne bude kasno.

Onako kako apaceros isto gleda ali u istorijskom kontekstu, o drugom svetskom ratu.

Ovaj film je o sadašnjem vremenu za koje i mi, kao oni tinejdžeri, glavni akteri u tom filmu, mislimo da smo otporni na fašizam i da se nama nikako ne može dogoditi. I događa se.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:28 11.09.2019

Re: Po sumama i gorama, nase zemlje "ponosne"

Ma svi mogu pasti - eno se mi, dole ispod tebe, bukvalno na konopcima držimo - sve me strah da analiziram.

PS. Je l' "Die Welle" Талас, Dennisa Gansela?
49 41 49 41 18:52 11.09.2019

Re: Po sumama i gorama, nase zemlje "ponosne"

Eno ti na "mom";"oglasu" youtube, na istom "Zatvorena vrata", Andric.
samo Slusas.

Ima i druga, antipod od Andrica, mozda ze zove Otskrinuta vrata. Obe izazvane zenama.
Daleko od toga da imam protiv ijedne zene.
mariopan mariopan 19:55 11.09.2019

Re: Po sumama i gorama, nase zemlje "ponosne"

Srđan Fuchs
Ma svi mogu pasti - eno se mi, dole ispod tebe, bukvalno na konopcima držimo - sve me strah da analiziram.

PS. Je l' "Die Welle" Талас, Dennisa Gansela?

Jeste, taj film. Ako nisi gledao odličan je pa i drugima preporučujem.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:25 11.09.2019

Re: Po sumama i gorama, nase zemlje "ponosne"

Oćem, nisam znao

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana