2009-10-20 18:36:06

Bitka za Srbiju [5]- Na ulicama Beograda

gorran2 RSS / 20.10.2009. u 19:36

Pre dve i po godine napisao sam članak "Beogradska operacija" na Vikipediji - evo odlomka:

********************************************************************************* 

Борбе за Београд

Ангажоване снаге

German_bunker_Belgrade.jpg(Немачки бункер на углу Змај Јовине улице и Обилићевог венца)

Са немачке стране, у борбама за Београд учествовале су две групације: у самом граду и околини била је распоређена борбена група "Шнекенбургер", названа по команданту генералу Вилију Шнекенбургеру (Willi Schneckenburger, погинуо 13. октобра 1944.). Њу су сачињавале следеће јединице:

1. 2 батаљона 750. пука 118. ловачке дивизије
2. Пук "Тврђава Београд" (касније Дивизијска к-да за посебне намене "Штефан")
3. Бригада "ф. Рудно"
4. делови 737. пука 117. ловачке дивизије
5. допунски батаљон 7. СС дивизије "Принц Еуген"
6. 28. ландесшицен-батаљон
7. неколико полицијских батаљона
8. један рударски заштитни батаљон из Костолца
9. 38. моторизовани противавионски артиљеријски пук
10. неколико дивизиона артиљерије 2. оклопне армије
11. 202 тенковски батаљон
12. делови 5. моторизованог полицијског пука

Укупна јачина ове групације износила је преко 20.000 људи, 40 тенкова и око 170 топова и минобацача.

У источној Србији на пробоју према Београду налазила се борбена група "Штетнер" (Walter Stettner Ritter von Grabenhofen, погинуо 18.10.1944.). Њу су сачињавали:

1. 1. брдска дивизија
2. 2. пук "Бранденбург"
3. 749. пук 117. ловачке дивизије
4. 117. извиђачки батаљон
5. један батаљон 7. СС дивизије
6. делови полицијских јединица из источне Србије

Укупна јачина ове групације износила је преко 20.000 људи, 35 тенкова и око 150 топова и минобацача.

 
2009-10-20 11:55:02

Bitka za Srbiju [4]- Crvena armija napada

gorran2 RSS / 20.10.2009. u 12:55

evropa_08_44.jpg19. avgusta 1944. u oblasti od Crnog do Jadranskog mora situacija je bila otprilike sledeća:
- na zapadu 2. Okl. armija (300.000 Nemaca + kvislinzi) u klinču sa snagama NOVJ.
- na jugu Armijska grupa "E" (350.000 Nemaca) raspoređena po istaknutim tačkama i komunikacijama odbrane Grčke i Egejskog mora.
- na istoku u Moldaviji nemačko-rumunska Armijska grupa "Južna Ukrajina" (ukupno 643.000 ljudi) u borbenom kontaktu sa 2. i 3. ukrajinskim frontom Crvene armije.
Nakon napredovanja Crvene armije u Belorusiji i Ukrajini tokom leta, ovaj nemački položaj u Moldaviji predstavljao je neku vrstu izbočine.

Crvena armija je iskoristila ovaj operativni motiv, koncentrisala znatne snage (929 hiljada ljudi i masu tehnike), i 20. avgusta započela ofanzivu čiji je glavni udar bio usmeren sa severa ka Crnom moru, radi odsecanja i opkoljavanja neprijatelja u Moldaviji. Usled ovog dobro plasiranog udara, u roku od samo nekoliko dana Ag "Južna Ukrajina" je delom potisnuta, delom razbijena, delom uništena.
Ova pobeda je međutim donela još dalekosežnije plodove. 23. VIII u državnom udaru oborena je fašistička vlada u Rumuniji, i sledećeg dana nova vlada objavila je rat Nemačkoj. Domino-efekat proširio se uskoro i na Bugarsku.evropa_12_44.jpg
To je Crvenoj armiji otvorilo široku perspektivu, a Nemcima veliki problem. Crvena armija nije imala spremne resurse za eksploatisanje ovog uspeha. Gotovo ceo sledeći mesec potrošen je na posedanje strateških tačaka i komunikacija, i sukobe manjih snaga. Cela 37. armija angažovana je na blokadi bugarsko-turske granice. Za glavnu nagradu, Panonsku niziju, još nisu postojale dovoljne snage.
Ovakav razvoj učinio je nemački položaj u Grčkoj neodrživim. Osim toga, snage iz Grčke bile su neophodne za odbranu Panonije. Zato su Nemci 1. septembra počeli pokrete trupa iz Grčke na sever.
To je iznenada učinilo staro strateško pitanje Srbije akutnim - zauzimanje komunikacija u Srbiji izbacilo bi Ag"E" iz igre.
Međutim, 1. septembra Velika Morava je Crvenoj armiji udaljena 600 km, a za Ag"E" 400 km.
Tako 1. septembra tri vojske maršuju prema Moravi: Crvena armija sa istoka, Ag"E" sa juga, i NOVJ sa zapada.
Istog dana, počinje ambiciozna operacija "Ratweek" savezničkog vazduhoplovstva i kopnenih snaga NOVJ usmerena na blokiranje nemačkog pokreta i uništavanje njihovi kolona u pokretu.
20. septembra postignuta je koncentracija 30.000 boraca NOVJ između Mladenovca i Šapca, i oko 75.000 crvenoarmejaca sa obe strane Dunava ispred jugoslovenske granice.

 
2009-10-19 02:45:21

Bitka za Srbiju [3]- NOVJ napada

gorran2 RSS / 19.10.2009. u 03:45

Što me znači da Nemci ne napadaju. Naprotiv, oni se dosledno drže devize da je napad najbolja odbrana.

(Probaću da promenim stil izlaganja i ovo prikažem preglednije i u lakšem tonu.)

U leto 1944. partizani su stvorili značajno uporište u Srbiji, između Ibra i Južne Morave, a dodatne jedinice se, i pored ometanja i zaseda, prikupljaju s leve strane Lima.
Komandant Srbije dobija zadatak da svojim skromnim trupama, uz supstancijalnu pomoć četnika, likvidira uporište NOVJ u Srbiji. Tokom celog jula nižu se operacije ("Trumpf", "Hallali" i "Kehraus").
Takođe, počela je da se formira koncentracija snaga NOVJ u Sandžaku.

20484.jpg 

Phleps.jpgŠtab Ag"F" zadužuje štab 5. SS korpusa da razbije koncentraciju NOVJ iza Lima i stavlja mu na raspolaganje svoju operativnu grupu. Komandant korpusa Artur Phleps (na slici), koji raspolaže kvalitetnim i krupnim borbenim formacijama, prebacuje svoj štab iz Sarajeva u Rašku, i organizuje tri uzastopne operacije "Röslein" u jugoistočnoj Bosni, "Draufgänger" u severoistočnoj Crnoj Gori, tokom jula, i najambiciozniju "Rübezahl" u severnoj Crnoj Gori.
Operacije u Toplici i Jablanici dovele su neučvršćene jedinice NOVJ u Srbiji u prilično tešku poziciju. S druge strane, operacija "Draufgänger" je krenula naopako po Nemce. Nakon početne inicijative od 18. jula, 24. jula snage NOVJ preduzimaju protivnapad, razbijaju glavninu 21. SS divizije i dovode Nemce u težak položaj, sabijene u obruč u oblasti Murina. Vrhovni štab međutim naređuje, i nakon dva dana ponavlja naređenje ovim jedinicama da bezuslovno napuste započeto uništavanje nemačke grupacije i hitno odmarširaju preko Ibra i Kopaonika, gde je srbijanskim partizanima neophodna pomoć.
Ova grupacija 3. VIII probila je nemačku odbranu na Ibru i narednih dana na Kopaoniku razbila 4. grupu jurišnih korpusa JVuO.

 

Ciljevi ukratko - rezime

Istočno od Drine nalazi se Srbija - srce Balkana. U Srbiji se razmerno malim snagama može zaustaviti krvotok Balkana, i tako učiniti položaj okupatora neodrživim. To je ideja koju vatreno zastupa saveznička Komanda Sredozemlja. Draža je odbio, a Titov pokret žarko želi ovaj posao, i spreman je na sve. Saveznici su spremni da pomognu.
Partizani imaju još jedan dodatni motiv: politički. Srbija je takođe i politički ključ Jugoslavije - bez Srbije nema pobede. Saveznici su se pomirili s tom cenom.
Mihailovićeve snage tokom 1943. uspeli su da oporave i unaprede svoju organizaciju u Srbiji, i imaju određeni uticaj i snage, Međutim, svojim kompromiserstvom potpuno su izgubili podršku Saveznika, i sad nemaju na raspolaganju ni jednu pobedničku opciju. Prisiljeni su braniti Srbiju od NOVJ radi golog opstanka. To ih čini prirodnim saveznikom Nemaca u ovoj priči. Usled toga Nemci - i pored njenog značaja, a usled akutne potrebe za snagama na drugim mestima - drže Srbiju sa šakom pomoćnih jedinica, bez prave vojske.

Na prelazu 43/44 zapadno od Drine i Dunava i južno od Lima Nemci su raspolagali sa nekih 300.000 svojih vojnika plus nekih 200.000 snaga NDH i drugih kvislinga. Nasuprot njima bile su snage NOVJ koje su Britanci procenili na 180.000. Međutim, ove dve grupacije bile su u klinču.
Mihailovićeve snage Britanci su procenili na 20-25.000 ljudi.

 

1. Znanje i anti-znanje

Jugoslavija je u WW2 bila pozornica važnih, dramatičnih i uzbudljivih događaja. Zbog toga nije neobično što se o tome mnogu pisalo - i kod nas, i u inostranstvu. Pisano je sa raznih aspekata, mnogi događaji osvetljeni su sa mnogo strana. Taj interes začudo nije posustao - naprotiv, čini se da se u poslednjih 20 godina čak pojačao.
Tu se sad susrećemo sa paradoksom. Uprkos ovako živom interesovanju i intenzivnom, naročito publicističkom radu, opšte znanje o WW2 u Jugoslaviji vrlo je loše.
Naročito o najopštijim okvirima i pojmovima, odnosno na makroplanu.
Delom je to posledica zaista velike složenosti. Ipak, većim delom je do toga došlo usled ideologiziranja, zloupotrebe i falsifikovanja. Ma koliko bio ogroman rad uložen u osvetljavanje ovih zbivanja, ništa manji nije rad uložen protiv toga. Iz raznih shvatljivih razloga, on je nailazio na zahvalnu i brojnu publiku. Pitanje istorije shvata se kao pitanje identiteta. Postoji pritisak da se ono što smo danas, odbrani i glorifikuje i kroz prošlost. Da parafraziram Kunderu, čovek najviše energije utroši, ne na zasnivanje budućnosti, nego na pokušaje da promeni vlastitu prošlost.
Ne nameravam ovde da jurim i pobijam brojne raznorazne fantazije. Cilj mi je uspostavljanje jednog broja jednostavnih osnovnih pojmova koji sačinjavaju opšti okvir.

2. Pitanje rata

Da li je bilo svetskog rata u Jugoslaviji, ili je sve to bilo samo međusobno klanje, dok su okupatori uglavnom gledali sa strane?
Osim šireg, sociološkog, rat ima i uže, vojničko značenje, u smislu neposrednog vođenja ratnih operacija, angažovanih snaga i zahvaćenih teritorija. U ovom, užem smislu, treba uspostaviti razliku između rata i okupacije.

 
2009-10-03 21:34:19

1829 nepovratnih veza

gorran2 RSS / 03.10.2009. u 22:34

M_MaliIz02_Big.jpg

Šta povezuje ove dve slike?

20470.jpg

Ovo je priča o tome kako je Vilma Dunatov sa mesta na slici 1 dospela do mesta na slici 2, zajedno sa sotoinjak svojih meštana. I kako je kaštelanka Ivanka Vrtlar naučila neke tajne ishrane u prirodi. I još nekim uzgrednim stvarima.

 
2009-10-02 22:01:03

40 dana tuzlanske slobode

gorran2 RSS / 02.10.2009. u 23:01

Danas, 2. oktobra je praznik u Tuzli. Ćapilo generala!

Nažalost, opet nije Mladić. Niti smo iskopali Dražu (a i sumnjam da bi Tuzla slavila).

Samo oficir tzv "hrvatskog domobranstva", general Redl. Zarobljen je na današnji dan pre 66 godina u Tuzli. Zajedno sa još 2.173 vojnika, podoficira i oficira, dok je poginulo ili ranjeno 635 nemačkih, ustaških i domobranskih vojnika i oficira.

Na današnji dan pre 66 godina, 2. oktobra 1943, Tuzla je oslobođena nakon borbi koje su trajale 4 noći i tri dana. Snage NOVJ od oko 1800 ljudi savladale su 4.000 ljudi jak neprijateljski garnizon. Od izuzetnog značaja za ishod bile su i borbe na zaštiti prilaznih pravaca. protiv snaga NDH i Nemaca koje su pokušavale da se iz Brčkog i Doboja probiju u Tuzlu. Borba protiv nemačke borbene grupe "Fišer" trajala je do 7. oktobra, a Nemci su u jednom trenutku uspeli da se probiju do pred samu Tuzlu.

20146.jpgPrva tuzlanska sloboda trajala je 40 dana - 11. novembra 1943. Nemci su je ponovo zauzeli. (Na slici nemačka motorizacija pred zgradom sa koje još nisu uklonjene parole.)

 
2009-09-26 23:28:15

Uhvaćen general!

gorran2 RSS / 27.09.2009. u 00:28

16033.jpg(Banjaluka i fašizam, prvi deo)

Nije Mladić. Nije čak ni Draža.

Nešto staro, od pre 65 godina. Naime, u to vreme, 18-28. IX 1944. Peti korpus NOVJ vodio je tzv "Drugu banjalučku operaciju", sa ciljem uništenja sistema nemačko-ustaških garnizona u donjem toku Vrbasa i oslobađanja Banjaluke.

(Prva banjalučka operacija vođena je 31. XII 1943 - 3. I 1944.)

(Na slici - zgrada banovine u centru Banjaluke nakon oslobođenja septembra 1944. Zarobljene ustaše pod stražom ruše svoj bunker)

Nakon konačnog oslobođenja gornjeg toka Vrbasa (Bugojno, Donji Vakuf, Jajce), i Sanske doline sa Prijedorom i Ljubijom krajem avgusta i početkom septembra 1944, stekli su se uslovi za napad na Banjaluku.

Tokom napada savladana je spoljnja odbrana i za nekoliko dana uličnih borbi oslobođena cela Banjaluka, uključujući i kompleks utvrđenih zgrada u centru, tzv. Citadela. 200-300 Nemaca utvrdilo se u starorimskom utvrđenju Kastelu. 5. korpus nije raspolagao teškom artiljerijom kojom bi mogao savladati ovo utvrđenje, pa je tražena vazdušna pomoć Saveznika, koja je međutim izostala.

Komandant odbrane Banjaluke, general Karl Krebs fon Devic sa članovima štaba zarobljen je 22. IX u oblasti Klašnica, prilikom pokušaja proboja. To je bio prvi nemački general zarobljen na teritoriji Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

 
2009-09-26 13:39:15

Fašizam naš svagdašnji

gorran2 RSS / 26.09.2009. u 14:39

(Banjaluka i fašizam, drugi deo)

Nismo imali sreće.

Tu ćemo se svi složiti Smile-tpvgames.gif.

Ali nije samo to. Ne samo to da smo grešili. Ne ni samo to da su drugi grešili na nama. Ne samo da smo obogaljeni, osiromašeni, opustošeni.

Ne. Zasejani smo zlom. Seme zla, seme fašizma, inokulirano je u naše biće, i, hvala na pitanju, lepo napreduje. I u Banjaluci, i u Splitu... I u srcu Beograda.Pitam se, kakva će biti sledeća žetva.

Jugoslavija je, s jedne strane, nastala i shvaćena kao maksimalno proširenje Srbije.
S druge strane, kao varijanta maglovite ideje o oslobođenju.
Većina nije marila - zanimala se za konkretne probleme. Ali, u povoljnim okolnostima, za nesreću je dovoljna manjina.

 
2009-09-16 21:16:41

Mi smo Čičini, Čiča je naš

gorran2 RSS / 16.09.2009. u 22:16

1--Draza-foto-XXXX.jpgMoj prijatelj za svoj ofis svakog jutra nabavlja sve dnevne novine. Juče sam svratio kod njega na kafu, i uzeo da listam "najstariji dnevni list na Balkanu". Posle pet minuta, shvatio sam da nešto nije u redu.

"Druže, dobio si defektan primerak Politike - ne mogu da nađem čiča-Dražinu sliku", rekao sam mu.

Pogleda i on - stvarno nema! Ali čudo nije dugo trajalo - eto našeg mapeta danas na naslovnoj :-)

Negde ovih dana biće valjda godišnjica od kako traje ova kampanja, i od kako nas mila njuška "prvog gerilca" gleda sa naslovnih strana, zaskače iz televizora na dnevnoj bazi, od kako nam institucije minuciozno režiraju napetu dramu:

Konačno pojavljivanje čiča-Draže!

Čiča-Draža po drugi put među Srbima!

 

gorran2

gorran2
Datum rоđenja:  - Pol:  - Član od:  15.07.2008 VIP izbora:  33 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana