Budućnost| Ekonomija| Kultura| Obrazovanje| Politika

Nacrt načela Sretenjskog Zakona o kulturi (za ex-soc. p.k.d)

Nebojša Milikić RSS / 18.02.2021. u 13:43

(Druga, dopunjena verzija)

- Obzirom da su ex-socijalističke periferne kapitalističke države i društva hteli-ne-hteli prošli periode socijalističkog razvoja i kapitalističke tranzicije, zakon će prevashodno uzeti u obzir ključne objektivne promene u ekonomskim, kulturnim i političkim mogućnostima, pogledima i potrebama kako društva u celini tako i različitih profesionalnih, socijalno osetljivih ili ugroženih grupacija stanovništva; nadalje uzeće u obzir objektivne i subjektivne formate i kapacitete institucija, ustanova, organizacija i svih pojedinačnih aktera, proizvođača, medijatora i recipijenata kulture, a u odnosu na prošle, dostignute i željene nivoe kulturne politike i produkcije.
- Obzirom da su tokom perioda periferizacije svojih ekonomija a samim time i društava, zemlje kapitalističke periferije pod svojevrsnom ekonomsko-političkom prinudom spolja ali i podležući takvoj prinudi usled bitnih unutrašnjih kontradiktornih ideoloških, političkih i ekonomskih shvatanja, težnji i sa njima povezanih društvenih napetosti i antagonizama, prošle svojevrsnu antiprosvetiteljsku kontrarevoluciju, koja se odvijala kroz kontinuiranu primenu simboličkog i drugih oblika nasilja nad elementarnim standardima prosvećenosti i informisanosti, nad naučno-internacionalno utvrđenim i objašnjenim neupitnim istorijskim i aktuelnim činjenicama, nad istorijskim pamćenjem i kulturom sećanja, a samim tim i nad mogućnostima kritičkog razumevanja aktuelnog sveta, njegove istorije i njegovih perspektiva - Zakon o kulturi će biti koncipiran tako da se najširem stanovništvu ponudi svojevrsna „detoksikacija i vakcinacija" od „ispranosti i ispiranja mozga" obavljenog i obavljanog putem buržaoaskih medija i insitucija buržoaske ideologije i ideološke hegemonije (bez obzira o hegemoniji i ideologiji koje buržoaske frakcije se radi). Stanovništvu će biti ne samo omogućena „detoksikacija" već će biti i na svaki način, novčanim i drugim potrebnim sredstvima stimulisano da je koncipira i preduzme prema svojim očekivanjama, potrebama i mogućnostima.
- Uzimajući u obzir da su ova društva izložena kontinuiranoj degradaciji i nipodaštavanju najnaprednijih načela društvene pravde i solidarnosti, socijalne kohezije i odgovornosti, kao i nametanju režima amnezije i falsifikovanja elementarnih principa razumevanja i prošlosti i sadašnjosti i budućnosti, Zakon će obezbediti odgovarajuće komunikacione i produkcine platforme za opštenarodno upoznavanje i izučavanje i aktuelnosti i istorije ovog stanja i posebno, obzirom na oblast koju Zakon uređuje, njenih ogledanja u kulturnoj politici i produkciji počev od doba kapitalističke modernizacije prve polovine XX veka i svetskih ratova do socijalističkog perioda i tzv. tranzicije.
- Uzimajući u obzir da su ova društva, izložena dezintegrativnim procesima pod diktatom globalnog kapitala i tim diktatom ojačanim elitama a njime potlačenim radnim klasama, uzgajila posebno toksični srednjeklasni amalgam koji je na intelektualnu bedu i sirotinju predratnih dodao oportunizam i ketmanstvo posleratnih a u lokalnim prilikama i ratno-profiterstvo, raznoliko zločinstvo i političku pritvornost srednjih klasa, Zakon će obezbediti pristup kulturnim dobrima i participaciju u kulturnim politikama i produkcijama za klasno potisnuto, ekonomski, prostorno i socijalno deprivirano stanovništvo, putem širenja institucionalnih, operativnih i komunikacionih mreža, putem novčanih i drugih materijalnih i nematerijalnih stimulacija za obrazovanje i učešće, i uopšte, kontinuiranog zakonskog i budžetskog podsticanja i podržavanja grass-root ideja i inicijativa u raznim oblastima kulturne politike i produkcije. Nvo malograđanijat i hohšaplerijat koji je većinski, svesno ili ne, ali već decenijama, u suštini tek neuverljivo imitirao načela i procese spontanosti, pristupačnosti i opšte-društvenog značaja rada u kulturi i umetnosti, može biti od velike pomoći u pripremi i realizaciji ovih planova i programa, tako da ne mora više da piše i obećava u projektnim formularima i aplikacijama ono u šta ni sam ne veruje i obećava ono što zna da ne može postići, već naprotiv, uključujući se, i čak svojim operativnim i teorijskim resursima i znanjima doprinoseći realnim potrebama i procesima demokratizacije i decentralizacije kulture. Profesionalni karijeristi, vredni stručnjaci, radnici (kao i brojni statusno zabarakadirani a neretko protekcijom i preko veze zaposleni) i službenici kulturnih ustanova i institucija, umetničkih škola i univerziteta, članovi udruženja neudruživih, nezavisni eksperti zavisni o hlebu i vodi tj. milostinji svojih sponzora, svi će dobiti svoju šansu, što ako ništa drugo znači da neće morati svojim radom i delovanjem, pri tom kontinuirano a pretežno neuspešno pregovarajući sa istinom, sami od sebe neprekidno morati da kriju svoja nemala znanja i umenja.
- Kako ova društva i države strukturno nemaju mogućnost ravnopravnog i „autocentričnog" osmišljavanja i razvoja privrednih i kulturnih politika koje su im neophodne da bi uopšte pokušale da dostižu nivoe „najrazvijenijih" društava i država - niti će pod postojećim uslovima međunarodne raspodele moći i nemoći takvu mogućnost ikada imati - Zakon će obezdbediti povezivanje ovakvih eventualno već postojećih politika njihovih aktera na raznim lokalnim nivoima i scenama, i šire, u mikro i makro regionima koji će sami sebi davati imena (a ne usvajati ona nasleđena iz kolonijalnih mapa i blagajni), sa tendencijom udruživanja znanja, planiranja i aktivnosti sa svim tranzicionim i perifernim zemljama Evrope i sveta, uključujući i „unutrašnje kolonije" najrazvijenijih zemalja i naravno, radničku i proletersku populaciju kako Globanog Juga, tako i centralnih kapitalističkih ekonomijja...
- Kao primer koncepta i sadržaja funkcionisanja ovog "sretenjskog" modela, predlagač navodi da Zakon treba da omogući svima dostupno i prilagođeno istorijsko i teorijsko izučavanje i adekvatno razumevanje političkih pojmova kao što su nezavisnost, integracije, samostalnost, međuzavisnost, razvoj, rast, tehnološka i ekonomska "superiornost" i "inferiornost" - prevashodno onako kako se ti pojmovi i ideologemi pojavljuju i tumače u hegemonim medijskim i kulturnim politikama i produkcijama. Poseban naglasak je na razumevanju uloge radne snage i tržišta zemalja kapitalističke periferije u „međunarodnoj podeli rada", i sa tim u vezi u ogledalu njihovih ekonomskih položaja i poliitika, njihovih kulturnih politika i produkcija kao i kulturno koncipiranog imižda i funkcije u ustoličavanju, stabilizaciji i opravdavanju drastičnih razlika u tim položajima, kao i bilo prikrivanju bilo vulgarizaciji njihove istorijske geneze i neupitnog neokolonijlanog smisla...
- Zakon će time omogućiti dugoročno osmišljavanje procesa oslobođenja od ovih matrica, inače podjednako pogubnih i za one koji plaćaju i koju ubiraju „imperijalnu rentu" današnjeg sveta upletenog u nesagledivu i teško pojmljivu konfuznu mrežu self-propelled kriza i konflikata koje oblikuju neizvesnu i nepodnošljivu svakodnevicu ubedljive većine svetske populacije a na najrizičniji način dovode u pitanje elementarne prirodne i društvene uslove za reprodukciju globalno i lokalno zdravog i dostojnog života i rada. Zakonodavac će naknadno i kontinuirano razmatrati, usvajati i zakonski oblikovati i primenjivati svaki mogući doprinos izgradnje kulture svesti i savesti u odnosu na prirodu i strukturu globalnih i lokalnih političkih i ekonomskih problema a radi zajedničkog osmišljavanja pravaca transformacije i očuvanja zajedničke globalne i lokalne sadašnjosti i budućnosti svih ljudi.
- Primenom ovih ili boljih načela, Zakon će nastaviti najrelevantnije oslobodilačke tradicije srpskog naroda i države, i bar onako slavne kako mnogi vrlo upitni predvodnici i predstavnici tog naroda vole da ih vide i tumače u svojim šićardžijsko-elitističkim politikama sećanja i kičerajskim proslavama, a u cilju čega bi za početak bilo potrebno i „kulturno" se osloboditi vazalnih i kompradorskih aspiracija i ideologija tih elita. Nadalje, povezati se i zakonito i zakonski sa drugim ne manjim oslobodilačkim i relevantnim tradicijama naroda i država (za početak) balkanskih, istočnoevropskih i južnoevropskih, bliskoistočnih i severnoafričkih regiona, i makar ponuditi, kao i slavnim sretenjskim ustankom i ustavom (koji su suštinski imali isti cilj - suprotstavljanje neobuzdanoj moći i osionosti bilo stranih, bilo domaćih uzurpatora i opresora) svoj doprinos najsvetlijim tradicijama evropske i svetske oslobodilačke i oslobađajuće misli i dela...
- Predlagači ovog ustan-ustav Zakona u najboljoj veri tvrde da nije sramota utvrditi da se stvari ne odvijaju dobro, da je društvena i međunarodna situacija po mnogo osnova teška i bolna za pratiti je, shvatati je, podnositi je i baviti se njome u svakodnevici, da se, eto, ogrezlo u razne oblike kukavičluka i moralno-političkog zločinstva, i da je u takvoj situaciji posebno teško sa nemalim teretom na svojim leđima juriti svet koji je stigao tamo gde je stigao uglavnom sa teretom na tuđim. Nije ni taj svet baš mnogo mogao da bira načine rasterećenja, možda bi se svako rado isto tako rasteretio da je bio na njihovom mestu, posebno ako bi se pri tom rukovodio brojnim evropskim kulturnim i političkim vrednostima i dostignućima (što i oni tvrde da su savesno činili, uz razumljivu dozu moralno-političkog žongliranja i frikombinovanja načelima i principima). Tim pre, i taj teret prenošenja tereta je takođe sve veći i veći teret, u globalno povezanom i informisanom svetu, ne može se više ni sakriti ni ignorisati. Zakonodavac je svestan da stvari možda ne mogu brzo biti bolje ali da se u svakom slučaju može prvo posebnim zakonom (npr. Zakonom o izvorima mitova tranzicije) jasno pravno-politički rasvetliti kome u (lični, partijski i klasni itd) prilog ide stagnacija i nazadovanje društva pod parolama periferno-kapitalističkog "razvoja i rasta" i pravno-posledično, kako se pravedno i jednom za svagda rastosiljati njihovog destruktivnog profiterstva na račun celog društva. Pa počeli od kulturnih principa i načela „Jadnika" ili od „Rodoljubaca" ili od „Šta da se radi?", svejedno je, nek se sretnu i oni u ovom nadasve susretljivom Zakonu.

Odbor za kulturu Inicijativnog odbora Malograđanske stranke

 Stigao nam je dobro osnovan predlog za dopunu nacrta, učvršćujemo ga u tekst nakon diskusije, posebno s obzirom da su kultura i informisanje objedinjeni jednim ministarstvom:

- Obzirom bilo na dnevnu bilo na celoživotnu profesionalnu i porodičnu, ličnu, kao i egzistencijalnu izloženost različitih društvenih grupacija i zajednica ćudima "slobodnog tržišta" na kapitalističkoj periferiji (o kojima se neupućeni najbolje mogu obavestiti u nedavnom kratkom video na fb stranici Radničke fronte na tu temu), a koja izloženost dovodi do ozbiljnih društvenih i individualnih problema, konflikata, napetosti i njma prouzrokovanih, često i neizbežnih trauma i patologija (kao efekata kombinovanih faktora strukturnog tj. objektivnog, subjektivnog i simboličkog nasilja), osnovno obrazovanje svih stanovnika i stanovnica kapitalističkih periferija a naravno i centralnih kapitalističkih ekonomija (kojih se sve to neposredno tiče a iz bilo kog razloga nisu upoznati sa datom materijom), podrazumeva obrazovanje o bazičnom funkcionisanju i međuzavisnosti primarnog, sekundarnog, tercijarnog i kvartarnog sektora ekonomije perifernih i centralnih država i privreda, kroz istoriju, u sadašnjosti i u budućnosti. O takvim najaktuelnijim funkcijama i tokovima stanovništvo mora biti i adekvatno i redovno medijski izveštavano, to jest uz svaku bitnu vest iz oblasti globalne i lokalne ekonomije treba dati i objašnjenje u smislu ovakvih, strukturnih uslovljenosti i povezanosti. 



Komentari (8)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

highshalfbooze highshalfbooze 15:36 18.02.2021

?

Ko je tvorac ovog hm... nečeg, što je ispisano slovima u čudnom rasporedu?
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 15:46 18.02.2021

Re: ?

ko bi ga znao, možda Malograđanska stranka, kao što stoji u potpisu??
zemljanin zemljanin 16:03 18.02.2021

Re: ?



uvek me nasmeje
highshalfbooze highshalfbooze 17:57 18.02.2021

Re: ?

Nebojša Milikić
ko bi ga znao, možda Malograđanska stranka, kao što stoji u potpisu??


Stranke su naučile da tipkaju na tipkama??? (tri upitnika)
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 10:09 19.02.2021

Re: ?

highshalfbooze
Nebojša Milikić
ko bi ga znao, možda Malograđanska stranka, kao što stoji u potpisu??


Stranke su naučile da tipkaju na tipkama??? (tri upitnika)


pa ta stranka makar zna sa tipkama, ta je već pobedila na svim izborima : )
Черевићан Черевићан 19:33 18.02.2021

маа,без журбе

Zakon o kulturi će biti koncipiran tako

жали Боже .................. у раду трудноће
не бил да моћне .....мувком заврнемо,
биће 'нако .......шта'с глобално спрема
а ми сииће потом пробамо шта ће мо
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 10:08 19.02.2021

Re: маа,без журбе

Черевићан
Zakon o kulturi će biti koncipiran tako

жали Боже .................. у раду трудноће
не бил да моћне .....мувком заврнемо,
биће 'нако .......шта'с глобално спрема
а ми сииће потом пробамо шта ће мо


sve ok, ali "siće" sad znaju da su globalno u većini, ogromnoj... i sve su globalno povezane : )


Nebojša Milikić Nebojša Milikić 11:29 19.02.2021

Dodatna stavka

Stigao nam je dobro osnovan predlog za dopunu nacrta, učvršćujemo ga u nacrt, posebno s obzirom da su kultura i informisanje objedinjeni jednim ministarstvom:
- Obzirom bilo na dnevnu bilo na celoživotnu profesionalnu i porodičnu, ličnu, kao i egzistencijalnu izloženost različitih društvenih grupacija i zajednica ćudima “slobodnog tržišta” na kapitalističkoj periferiji (o kojima se neupućeni najbolje mogu obavestiti u nedavnom kratkom video na fb stranici Radničke fronte na tu temu), a koja izloženost dovodi do ozbiljnih društvenih i individualnih problema, konflikata, napetosti i njma prouzrokovanih, često i neizbežnih patologija (kao efekata kombinovanih faktora strukturnog tj. objektivnog, subjektivnog i simboličkog nasilja), osnovno obrazovanje svih stanovnika i stanovnica kapitalističkih periferija a naravno i centralnih kapitalističkih ekonomija (kojih se sve to neposredno tiče a iz bilo kog razloga nisu upoznati sa datom materijom), podrazumeva obrazovanje o bazičnom funkcionisanju i međuzavisnosti primarnog, sekundarnog, tercijarnog i kvartarnog sektora ekonomije perifernih i centralnih država i privreda, kroz istoriju, u sadašnjosti i u budućnosti. O takvim najaktuelnijim funkcijama i tokovima stanovništvo mora biti i adekvatno i redovno medijski izveštavano, to jest uz svaku bitnu vest iz oblasti globalne i lokalne ekonomije treba dati i objašnjenje u smislu ovakvih, strukturnih uslovljenosti i povezanosti.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana