Ljudska prava

LINUX vs. MICROSOFT

Freedom of Information RSS / 13.04.2011. u 12:51

Autor: Rodoljub Šabić

Moj prethodni post povodom selektivne akcije poreskih inspektora na kontroli tzv. piratskog softvera, (inspirisan ustavnim odredbama o zabrani diskriminacije i Aristotelovim razmišljanjima o pravednosti) otvorio je jedno zanimljivo „specijalističko" pitanje - pitanje opredeljenja javnog sektora za korišćenje opensource, odnosno besplatnih operativnih sistema.

Polemika kojom je propraćen post „BORBA" PROTIV PIRATSKOG SOFTVERA. ILI - „OMAŽ" ARISTOTELU je Povereniku donela i sasvim konkretne ponude za instaliranje takvog sistema.

Očigledna dobronamernost te ponude i moje pravničko, tj. relativno skromno poznavanje stvari upućivali su na to da se bez odlaganja informišem o stavovima mojih relevantnih saradnika. To sam i učinio, i to s namerom o kojoj sam ih obavestio, da njihove stavove izložim kritičkim opservacijama kolega sa ovog bloga. Evo, tu nameru i realizujem. Očekujem oštru, ako treba najoštriju kritiku njihovih stavova. Naravno ne grubu, još manje svađalačku već prijateljsku, dobronamernu i konstruktivnu jer nameravam da saradnike i kolege s bloga „suočim" i za istim stolom.

Dakle, moji saradnici smatraju da su moderni Linux sistemi ne samo prevazišli mnoge do skoro postojeće prepreke, nego čak i postavili neke nove standarde u pogledu funkcionalnosti i posvećenih multimedijalnih rešenja. Misle takođe i da su programski paketi koji su korisnike najviše vezivali za Micorosft platformu sada dostupni i za Linux kao izvorni ili kao kompatibilni paketi.

Ali ... Ali ipak smatraju da bi prelazak na Linux (bar u slučaju Poverenika) doneo nova ulaganja i izmene u postojećoj strukturi i (ne preterano komplikovanu) preobuku zaposlenih, a relativno malo uštede, odnosno korist. S tim u vezi kažu:

„Naime, za obradu teksta, koja predstavlja 95% poslova na računaru svih zaposlenih kod Poverenika, koristi se Microsoft Office paket. On ne postoji za Linux operativni sistem, kao kompatibilno rešenje koristi se OpenOffice. A on ne retko može da predstavlja problem drugoj strani koja prima dokumenta pripremljena u ovom paketu. Druge, plaćene, softverske pakete Poverenik ne koristi.

Takođe, prilikom kupovine radnih stanica Poverenik kupuje brand name računare koji imaju onsite garanciju i uključen operativni sistem u cenu računara. Na ovaj način, štedi se do 40% cene operativnog sistema, a i sam hardver je znatno jeftiniji, pouzdaniji i kvalitetniji. U tom smislu, jedina ušteda koju možemo napraviti je da ne kupujemo najmanji Office paket nego da koristimo Open Office."

A kažu i sledeće:

„Računarska mreža Poverenika, formirana je kao domenska struktura gde svaki korisnik računarske mreže ima svoje korisničko ime i šifru koje mu određuje nivoe pristupa, prava koja ima na lokalnom ili bilo kom drugom računaru. Zbog prirode podataka koji se nalaze na serverima, Poverenik je godinama razvijao softver koji koristi za obradu i praćenje predmeta iz oblasti koje pokriva, a čiji je korisnički deo namenjen isključivo Windows platformi jer je u sprezi sa korisničkim nalozima i nivoima pristupa."

Ustvari, korist od opcije prelaska na opensource prepoznaju, ali samo u varijanti opšteg opredeljenja i na dužu stazu, ali ne i u pojedinačnim, izolovanim slučajevima.

P.S. Inače, Poverenik ipak već koristi i Linux! Naime, website je instaliran na Ubuntu besplatnom operativnom sistemu i besprekorno radi. Iako smo i za ovu svrhu mogli iskoristiti resurse nekog postojećeg Windows servera, odabran je Linux kao bolje rešenje.



Komentari (88)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 13:10 13.04.2011

da iskoristim priliku

smoki je bolji od čipsa
babmilos babmilos 22:17 13.04.2011

Re: da iskoristim priliku

nema šanse. pik čačak čips je majka svih puzajućih holesterola :)
Jukie Jukie 09:30 14.04.2011

Re: da iskoristim priliku

babmilos
nema šanse. pik čačak čips je majka svih puzajućih holesterola :)

Ali u smokiju ima više genetski modifikovanih organizama i alergena

tako da ono, mrtva trka
antioksidant antioksidant 10:12 14.04.2011

Re: da iskoristim priliku

Ali u smokiju ima više genetski modifikovanih organizama i alergena

nema ničeg što pivo ne može da reši

uros_vozdovac uros_vozdovac 13:20 13.04.2011

Svaka čast

na pokazanom interesovanju, kolega Šabiću ovo prevazilazi i najoptimističnija očekivanja... Da idemo redom:

„Naime, za obradu teksta, koja predstavlja 95% poslova na računaru svih zaposlenih kod Poverenika, koristi se Microsoft Office paket. On ne postoji za Linux operativni sistem, kao kompatibilno rešenje koristi se OpenOffice. A on ne retko može da predstavlja problem drugoj strani koja prima dokumenta pripremljena u ovom paketu. Druge, plaćene, softverske pakete Poverenik ne koristi.


U jednom pasusu pobrojana problematika kojom se bavila i državna uprava, a to je problem standardizacije formata, pre par godina dobra se polemika vodila i na svetskom nivou o tome. Šta kaže naše UPUTSTVO O ELEKTRONSKOM KANCELARIJSKOM POSLOVANJU
("Sl. glasnik RS", br. 102/2010)
Član 9
Za datoteke koje čine sadržaj akta u elektronskom obliku koristi se format
datoteke ISO 19005 - Electronic document file format for long-term preservation
(u daljem tekstu: PDF/A).
Za priloge koji predstavljaju nacrte, predloge ili radne verzije akata, odnosno
sadrže tekst za koji se može pretpostaviti da će biti korišćen za izradu drugih
akata, pored formata datoteke iz stava 1. ovog člana može se koristiti i jedan
od sledećih formata datoteka:
1) ISO 26300 - Open Document Format for Office Applications (OpenDocument) v1.0
(u daljem tekstu: ODF);
2) ISO 29500 - Office Open XML File Formats (u daljem tekstu: OOXML).
Do 31. decembra 2012. godine, pod uslovima iz stava 2, mogu se koristiti i
formati datoteka koje koristi softverski proizvod Microsoft Office 2003.
Izuzetno, u slučajevima kada postoje tehnički razlozi za korišćenje nekog
drugog, specijalizovanog formata datoteka, a strane koje razmenjuju elektronska
dokumenta su saglasne i imaju tehničku mogućnost da koriste takav format,
koristi se specijalizovan format datoteka.
Za elektronski potpisan dokument koristi se jedan od sledećih formata
elektronskog potpisa:
1) PAdES (PDF Advanced Electronic Signatures) format prema ETSI TS 101 778
standardu, za elektronska dokumenta zapisana u formatu datoteke PDF/A;
2) XAdES (XML Advanced Electronic Signatures) format prema ETSI TS 101 903
standardu, za specijalizovane formate datoteka iz stava 4. ovog člana;
3) CAdES (CMS Advanced Electronic Signatures) format prema ETSI TS 101 733
standardu, za specijalizovane formate datoteka iz stava 4. ovog člana.

Dakle imajući ovo u vidu, ne vidim nikakav razlog da 95% poslovanja kancelarije ne obavlja Open Office, kome su ovi formati prirodni ili defaultni, za razliku od Microsoft office.
Takođe, prilikom kupovine radnih stanica Poverenik kupuje brand name računare koji imaju onsite garanciju i uključen operativni sistem u cenu računara. Na ovaj način, štedi se do 40% cene operativnog sistema, a i sam hardver je znatno jeftiniji, pouzdaniji i kvalitetniji. U tom smislu, jedina ušteda koju možemo napraviti je da ne kupujemo najmanji Office paket nego da koristimo Open Office."


Hm, znači li to da brand name računar gubi garanciju, ukoliko ne koristi MS rešenje? Kolega Šabiću, iz rukava mogu 30 primera da navedem, u svetu i Srbiji da nije tako. Sa druge strane rečenica
Na ovaj način, štedi se do 40% cene operativnog sistema, a i sam hardver je znatno jeftiniji, pouzdaniji i kvalitetniji.

dobija ružan prizvuk, jer bi i Linuks se vozio na istom kvalitetnom hradveru, a ušteda od 40% je znatno manja od 100%. Softver ne doprinosi kvalitetu hardvera, ali čak i da pretpostavimo da je tako, onda je i ta maglovita prednost na strani Linuksa, čiji fajl sistem ne fragmentira Hard diskove, i štedi vreme pristupa fajlovima i broj upita. Ali ta prednost je zanemarljiva.
kermit68 kermit68 16:58 13.04.2011

Re: Svaka čast

uros_vozdovac
na pokazanom interesovanju, kolega Šabiću ovo prevazilazi i najoptimističnija očekivanja... Da idemo redom:

Dakle imajući ovo u vidu, ne vidim nikakav razlog da 95% poslovanja kancelarije ne obavlja Open Office, kome su ovi formati prirodni ili defaultni, za razliku od Microsoft office.


Nije samo problem obrada dokumenata unutar kancelarije, problem je eksterna komunikacija sa drugima, a to bi zahtevalo ili da svi koriste linux ili da svi znaju sta rade, sto je nemoguce. Nazalost.
uros_vozdovac uros_vozdovac 17:08 13.04.2011

Re: Svaka čast

a to bi zahtevalo ili da svi koriste linux ili da svi znaju sta rade, sto je nemoguce.

Ma zašto? Pa i ja koristim Open office, dopisujem se sa raznoraznim ljudima i nikad, da ponovim možda nisam potpuno jasan, nikad niti jedan win user nije imao problem sa otvaranjem office dokumeta kreiranog na Linuksu.
I obrnuto, ni ja nikad nisam naleteo na MS Word dokument koji moj računar nije uspeo da otvori.
Što se tiče naprednog formatiranja teksta to ionako ne radim u Open Office, a ne bi radio ni u MS Office. Latex služi za napredno formatiranje teksta i na Windows i na Linuks sistemima, ko god tvrdi da radi napredne operacije na Microsoft office, nije upoznao čari Latexa.
Dakle aksiom je Open office je potpuno kompatibilan sa Microsoft office.
Aksiom II glasi Microsoft office ima problema sa različitim verzijama sopstvene aplikacije, Office 2003 i Office 2007 i Office 2010 nisu potpuno kompatibilni.

AlexDunja AlexDunja 17:15 13.04.2011

Re: Svaka čast

Ma zašto? Pa i ja koristim Open office, dopisujem se sa raznoraznim ljudima i nikad, da ponovim možda nisam potpuno jasan, nikad niti jedan win user nije imao problem sa otvaranjem office dokumeta kreiranog na Linuksu.
I obrnuto, ni ja nikad nisam naleteo na MS Word dokument koji moj računar nije uspeo da otvori.


identičan moj slučaj.

i da dodam: ja sam običan, najobičniji korisnik
kompa, sa neopisivom lakoćom sam prešla na tux,
i ni u najludjim snovima mi ne pada na pamet
da se maltretiram sa winom ikada više.

inače komp koristim uglavnom za tekst
i visidbu na netu...

odmorila sam se od 2008 e
stabilno, brzo, pouzdano
i bez uznemiravanja. kad se samo setim
kako me je svakomalo štrecao kasperski....
sahmatbg sahmatbg 17:56 13.04.2011

Re: Svaka čast

Svaka čast na pokazanom interesovanju, kolega Šabiću ovo prevazilazi i najoptimističnija očekivanja

Zašto prevazilazi najoptimističkija očekivanja? Zar to nije upravo onakav naćin komuniciranja vlasti sa okruženjem za koji se Poverenik oduvek zalaže?
apectator apectator 18:27 13.04.2011

Re: Svaka čast


Nije samo problem obrada dokumenata unutar kancelarije, problem je eksterna komunikacija sa drugima, a to bi zahtevalo ili da svi koriste linux ili da svi znaju sta rade, sto je nemoguce

To je istina sa kojim se mora računati.
apectator apectator 18:35 13.04.2011

Re: Svaka čast

Svaka čast
na pokazanom interesovanju, kolega Šabiću ovo prevazilazi i najoptimističnija očekivanja

Ne prevazilazi očekivanja ali svejedno zaslužuje - svaka čast!
Freedom of Information Freedom of Information 19:00 13.04.2011

Re: Svaka čast

Hvala Uroše na komplimentima a još više na kompetentim komentarima. Inače,i moji saradnici takodje misle da je,kad je u pitanju eksploatacija hardvera, Linux verovatno superioran. Ali nedostaje a bar mene posebno zanima vaš komentar sledećeg
Računarska mreža Poverenika, formirana je kao domenska struktura gde svaki korisnik računarske mreže ima svoje korisničko ime i šifru koje mu određuje nivoe pristupa, prava koja ima na lokalnom ili bilo kom drugom računaru. Zbog prirode podataka koji se nalaze na serverima, Poverenik je godinama razvijao softver koji koristi za obradu i praćenje predmeta iz oblasti koje pokriva, a čiji je korisnički deo namenjen isključivo Windows platformi jer je u sprezi sa korisničkim nalozima i nivoima pristupa."

I zanima me,nezavisno od evidentnih a u mnogome na objektivnim činjenicama zasnovanih simpatija,Vaše mišljenje o sledećem
korist od opcije prelaska na opensource prepoznaju, ali samo u varijanti opšteg opredeljenja i na dužu stazu, ali ne i u pojedinačnim, izolovanim slučajevima.

A takođe me zanima me,i vrlo bih je cenio, Vaša spremnost,da radi rasaprave o ovim i nekim drugim neotvorenim pitanjima sednete za sto sa mojim saradnicima?
highshalfbooze highshalfbooze 19:02 13.04.2011

Re: Svaka čast

Dakle imajući ovo u vidu, ne vidim nikakav razlog da 95% poslovanja kancelarije ne obavlja Open Office, kome su ovi formati prirodni ili defaultni, za razliku od Microsoft office


Jeste tačno da Većinu uobičajenog kancelarijskog poslovanja zadovoljava Open Office. Kome treba Kerning i specifična tipografija, neka ostane na MS Office.

Ali je najveći problem u tome što poslovanje ne čini samo program za obradu teksta.

Šta ćemo sa programima koji barataju sa bazama podataka? Kako će oni da pređu na Linux? Kada se i tu masovno išlo na rešenja koja su pod licencama, a niko nije mislio na to da će jednog dana morati da legalizuju to. Programeri su lakonski odmahivali rukom i govorili da njihovi programi rade u rantajmu za koji ne treba licenca. Ali zato radi u operativnom sistemu za koji treba licenca. Mrežu održava OS za koji treba licenca... itd.
Da imamo neku državu, neko sa vrlo malo pameti bi se odavno dosetio i strateški pomogao Open source zajednice i to za:

1. Operativni sistem
2. Program obrade teksta i podataka
3. Program za obradu baza podataka
4. Program za upravljanje serverom

Ako ništa drugo, ono bar da prevede dokumentaciju na Srpski.

Država nije pomogla ni izradu ćiriličnih fontova. Tipografi su davali na besplatno korišćenje svoje fontove, pa tako i imamo neku sirotinju od ćiriličnih fontova.

Korisnici bi najzad morali da zahtevaju za svoje poslovanje rešenja koja se vrte na Linuxu. A programeri koji su iz svojih firmi pokupili Acces, Paradox... neka pređu na nešto drugo.
Jedino su Adobe korisnici nagrabusili
uros_vozdovac uros_vozdovac 19:11 13.04.2011

Re: Svaka čast

Da to je problem upravo specijalizovan softver koji se razvija izvesno vreme, a vezan je za platformu. Prvo pitanje je hoće li raditi kroz Wine, aplikaciju koja na Linuksima omogućava značajnom broju win programa da rade. Imajući u vidu da je sasvim sigurno grafički malo zahtevno rešenje, to jest nema zahteva za naprednom grafikom, pretpostavljam da je odgovor potvrdan, ali ne smem da se usudim da tvrdim, dok ne pogledam aplikaciju.

Što se naloga i nivoa privilegija tiče tu nema problema, to se da podesiti i ostaje stabilno bez problema.

Freedom of Information

A takođe me zanima me,i vrlo bih je cenio Vaša spremnost,da radi rasaprave o ovim i nekim drugim neotvorenim pitanjima sednete za sto sa mojim saradnicima?


Svakako , čak bi bio slobodan da povedem prijatelja, nekog od članova užeg tima naše zajednice, nekog od statističara npr, administratora velikih Linuks sistema, developera programa, u svakom slučaju nekog ko svakodnevno održava značajan sistem koji je dovoljno sličan sa potrebama kancelarije, a koji ima odgovore na baš takva specifična pitanja. Ukratko - u svako doba.
Freedom of Information Freedom of Information 19:21 13.04.2011

Re: Svaka čast

uros_vozdovac
Da to je problem upravo specijalizovan softver koji se razvija izvesno vreme, a vezan je za platformu. Prvo pitanje je hoće li raditi kroz Wine, aplikaciju koja na Linuksima omogućava značajnom broju win programa da rade. Imajući u vidu da je sasvim sigurno grafički malo zahtevno rešenje, to jest nema zahteva za naprednom grafikom, pretpostavljam da je odgovor potvrdan, ali ne smem da se usudim da tvrdim, dok ne pogledam aplikaciju.

Pošteno.
Svakako , čak bi bio slobodan da povedem prijatelja, članova užeg tima naše zajednice, nekog od statističara npr, administratora velikih Linuks sistema, developera programa, u svakom slučaju nekog ko svakodnevno održava značajan sistem koji je dovoljno sličan sa potrebama kancelarije, a koji ima odgovore na baš takva specifična pitanja. Ukratko - u svako doba.

Ukratko - vidimo se u dogledno vreme.I hvala.
babmilos babmilos 21:31 13.04.2011

Re: Svaka čast

mislim uroše da preteruješ sa latexom. radio sam diplomski u njemu, i svaka čast, ispao je svetski, kao prekucan iz neke IEEE publikacije, ali brate to je bitch za korišćenje.

evo recimo kako izgleda suv tekst, bez ikakvih detaljnijih formatiranja u latexu:

mislim uros^ve da preterujes^v sa latexom. radio sam diplomski u njemu, i svaka c^vast, ispao je svetski, kao prekucan iz neke IEEE publikacije, ali brate to je bitch za koris^vc^'enje.

šta će to pravnicima u životu, ali stvarno?
lidiaz lidiaz 22:24 13.04.2011

Re: Svaka čast

Ima savremenih latex editora, ima "newcommand" i slicno. Jednom kad ga upoznas, ne ides nazad ako ne moras.

Dalje, za sve poslove koji zahtevaju umrezavanje vise racunara Linux je superioran.
uros_vozdovac uros_vozdovac 22:32 13.04.2011

Re: Svaka čast

babmilos
mislim uroše da preteruješ sa latexom. radio sam diplomski u njemu, i svaka čast, ispao je svetski, kao prekucan iz neke IEEE publikacije, ali brate to je bitch za korišćenje.


Pa vidiš da me zezaju kako sve neki napredni dokumenti ne rade pod Oo. Pa reko`, da se `vatamo tes^ke artiljerije.
babmilos babmilos 22:33 13.04.2011

Re: Svaka čast

kako god obrneš, latex je superioran u prelomu teksta u odnosu na kancelarijske Office i superioran u komplikovanom korišćenju u odnosu na kancelarijske Office. a mi pričamo o kancelariji Poverenika, a ne o naučnom institutu Poverenika...
babmilos babmilos 22:35 13.04.2011

Re: Svaka čast

uros_vozdovac
Pa vidiš da me zezaju kako sve neki napredni dokumenti ne rade pod Oo. Pa reko`, da se `vatamo tes^ke artiljerije.

ma pusti bezobrazne , nego da učinimo da čoveku bude čisto jasno pa da odluči. toliko mu dugujemo.
maksa83 maksa83 08:13 14.04.2011

Re: Svaka čast

Slutim da su po tim ustanovama najveći problem za migrirati neznane gomilice MS Access aplikacija za koješta. Još ako ih je neko uvezao sa Excelom (koji je, voleo-ne-voleo-MS jedan moćan najs pis of vrk), zameniti sve to će biti popriličan bol i verovatno traži netrivijalan broj progamer-sati, koju god OS tehnologiju izabrao (RoR vojnici, tišina tamo ; )

Sam' da natuknem da ako dođe dotle da se migrira MS SQLServer baza na PostgreSql (koji je jedna čudnesna mašina), jedan kolega - inače superkompetentni bazadžija - najbolji kog znam - je napravio infrastrukturu za relativno bezbolnu migraciju:

MS SQL Server to PostgreSQL migration


maksa83 maksa83 08:16 14.04.2011

Re: Svaka čast

Dalje, za sve poslove koji zahtevaju umrezavanje vise racunara Linux je superioran.

Ovakve paušalije ("sve poslove koji zahtevaju umrežavanje više računara" ) van bilo kog konteksta nikome ne pomažu. To implicira da znaš "sve poslove" i apsolutno poznaješ sve mrežne mogućnosti svih OS-ova. Nemam pojma da li stvarno imaš takvu ekspertizu, ali mislim da neko ko je ima nikad ne bi rekao tako nešto.
ragaconi ragaconi 09:44 14.04.2011

Re: Svaka čast

Треба цела државна управа да пређе на UX и то ти је то.
Zverilla Zverilla 10:02 15.04.2011

Re: Svaka čast

uros_vozdovac
a to bi zahtevalo ili da svi koriste linux ili da svi znaju sta rade, sto je nemoguce.

Ma zašto? Pa i ja koristim Open office, dopisujem se sa raznoraznim ljudima i nikad, da ponovim možda nisam potpuno jasan, nikad niti jedan win user nije imao problem sa otvaranjem office dokumeta kreiranog na Linuksu.
I obrnuto, ni ja nikad nisam naleteo na MS Word dokument koji moj računar nije uspeo da otvori.
Što se tiče naprednog formatiranja teksta to ionako ne radim u Open Office, a ne bi radio ni u MS Office. Latex služi za napredno formatiranje teksta i na Windows i na Linuks sistemima, ko god tvrdi da radi napredne operacije na Microsoft office, nije upoznao čari Latexa.
Dakle aksiom je Open office je potpuno kompatibilan sa Microsoft office.
Aksiom II glasi Microsoft office ima problema sa različitim verzijama sopstvene aplikacije, Office 2003 i Office 2007 i Office 2010 nisu potpuno kompatibilni.



na papiru je uvek tako. sve radi.

a u praksi je ipak malko drugacije.

upravo sam napravio test i otvorio u OpenOffice.u relativno jednostavan dokument kreiran u MS Office 2007.

Rezultat:
- tekst je citljiv i moze se editovati
- sadrzaj (table of content) dokumenta niti postoji niti se moze generisati (stoji samo placeholder, u ms-o je sve u redu)
- footer se pojavljuje samo na levoj stranici, na desnoj ga nema
- prelom teksta je (osteno) drugaciji nego u MS verziji (uglavnom zato sto na desnim stranicama header zauzima mnogo vise mesta nego sto treba + stoji prazan)

Da li je greska i problem u MS Office.u ili u OpenOfficeu, ne zelim da ulazim i ne znam. Ono sto zelim ukazati je da ta navodna kompatibilnost ipak NE postoji.

toliko o tvom aksiomu.

edit: zaboravih da dodam: LaTeX je divan alat koji koristim kad god mogu. al u mom skromnom iskustvu i saradnje sa razlicitim strankama, ispostavilo se da ga ne koristi niko ko je van nauke i IT sveta (naravno, ni svi koji se bave naukom i/ili IT.om)
+ pisati pismo ili neki 2-3 stranice dokument u latexu je besmisleno :)
(njegove prednosti se primete tek kod komplikovanih i povelikih dokumenata)
uros_vozdovac uros_vozdovac 10:43 15.04.2011

Re: Svaka čast

toliko o tvom aksiomu.

Pa bre, zar ne bi premisa

nikad niti jedan win user nije imao problem sa otvaranjem office dokumeta kreiranog na Linuksu.


Dakle dokument jeste otvoren, i čitljiv. Aksiom zadovoljen. Da se i editovati. OK?
Idemo dalje, ovo je bila osnovna funkcija, naprednije funkcije su se pokvarile, jel tako? Pretpostavljam da je na win sistemu sve rađeno, na sveže instaliranom Oo, zar ne? Ukoliko je taj slučaj, ja bi se pozabavio zavisnostima koje Oo traži, a moguće da nije dobio. Pogledaj verziju Jave, mislim da tu leži koren problema.
+ pisati pismo ili neki 2-3 stranice dokument u latexu je besmisleno :)

Ma naravno da je besmisleno, rekoh, to je napredan alat za velike dokumente i napredno formatiranje teksta.Predlažem da uradimo eksperiment, pošaljem ti tekst kreiran u Open office, sa različitim ekstenzijama, dakle kreiran na Linuksu, sa korektnim zavisnostima, ne brini, a ti ga otvori u MS Office, pa javi rezultat. Biće u mejlu i PDF da se vidi kako je u izvoru. Baci mi neki mejl na pp.
maksa83 maksa83 11:02 15.04.2011

Re: Svaka čast

Pogledaj verziju Jave, mislim da tu leži koren problema.

For d rekord - OpenOffice nije pisan u Javi (falimtebože, to bi tek bio pobačaj), a ti Java dipendansiji koje ima ne dotiču import Word dokumenta.


P.S. Veruj mi, nanjušim Javu na 10km - PC Press Umetak 1996
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:08 15.04.2011

Re: Svaka čast

maksa83
Pogledaj verziju Jave, mislim da tu leži koren problema.

For d rekord - OpenOffice nije pisan u Javi (falimtebože, to bi tek bio pobačaj), a ti Java dipendansiji koje ima ne dotiču import Word dokumenta.


Ne znam, tačno kakva je veza, ali imao sam nekoliko puta problema na win mašinama, vezano sa Oo i Java. Uvek je korektna verzija JRE rešavala taj problem, zašto je tako - nisam istraživao.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:14 15.04.2011

Re: Svaka čast

maksa83
Pogledaj verziju Jave, mislim da tu leži koren problema.

For d rekord - OpenOffice nije pisan u Javi (falimtebože, to bi tek bio pobačaj), a ti Java dipendansiji koje ima ne dotiču import Word dokumenta.


P.S. Veruj mi, nanjušim Javu na 10km - PC Press Umetak 1996


Hmm, pogledaj na brzaka, ovde.
maksa83 maksa83 11:18 15.04.2011

Re: Svaka čast

uros_vozdovac
maksa83
Pogledaj verziju Jave, mislim da tu leži koren problema.

For d rekord - OpenOffice nije pisan u Javi (falimtebože, to bi tek bio pobačaj), a ti Java dipendansiji koje ima ne dotiču import Word dokumenta.


P.S. Veruj mi, nanjušim Javu na 10km - PC Press Umetak 1996


Hmm, pogledaj na brzaka, ovde.

Da, pogledao baš tamo, i tamo kaže da su Java OO dipendansiji u sledećoj Writer funkcionalnosti:

Letter Wizard
Fax Wizard
Agenda Wizard
HTML Wizard
SaveAs -> AportisDoc (Palm)
SaveAs -> DocBook
SaveAs -> Pocket Word (*.psw)
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:35 15.04.2011

Re: Svaka čast

Doduše kaže i da specifično za platformu, ali tekst nije napisan, kažem ti nisam istraživao, ali sam se uverio u rezultat.
Zverilla Zverilla 14:06 15.04.2011

Re: Svaka čast

uros_vozdovac
toliko o tvom aksiomu.

Pa bre, zar ne bi premisa


pa ti si napisao to kao aksiom :)

( " Dakle aksiom je Open office je potpuno kompatibilan sa Microsoft office. " )

nikad niti jedan win user nije imao problem sa otvaranjem office dokumeta kreiranog na Linuksu.


Dakle dokument jeste otvoren, i čitljiv. Aksiom zadovoljen. Da se i editovati. OK?
Idemo dalje, ovo je bila osnovna funkcija, naprednije funkcije su se pokvarile, jel tako? Pretpostavljam da je na win sistemu sve rađeno, na sveže instaliranom Oo, zar ne? Ukoliko je taj slučaj, ja bi se pozabavio zavisnostima koje Oo traži, a moguće da nije dobio. Pogledaj verziju Jave, mislim da tu leži koren problema.


header/footer, indeksi, sadrzaj i pristojan prelom nisu napredne vec elementarne funkcije.

java je 1.6.0_17, sto je dovoljno sveze. oo je 3.2 a ne 3.3, no za ovako elementarne stvari to ne sme da pravi razliku


Predlažem da uradimo eksperiment, pošaljem ti tekst kreiran u Open office, sa različitim ekstenzijama, dakle kreiran na Linuksu, sa korektnim zavisnostima, ne brini, a ti ga otvori u MS Office, pa javi rezultat. Biće u mejlu i PDF da se vidi kako je u izvoru. Baci mi neki mejl na pp.


vrlo je verovatno da ce biti sve u redu. no dovoljno je da ti pukne jednom na bitnom dokumentu i da se zapitas - vredi li prelaska.

kao sto sam ranije napisao (ne u ovom pod-threadu) - problemi nastaju obicno tek kad vise stranaka krene da edituje dokument u razlicitim verzijama worda i open office.a sto je tipicna situacija barem u mom radnom okruzenju.

takodje, ne mozes poci od pretpostavke da ce svi raditi na linuxu sa open officeom, neki ce raditi i u ms/win kombinaciji, a neki na win/oo kombinaciji - sto vodi ovim problemima koje sam opisao

inace, ja sam probao da koristim star office, onda open office, i nakon godinu dana sam se vratio na ms office. problemi su naprosto bili precesti, preozbiljni i ozbiljno su mi smanjivali produktivnost.
uros_vozdovac uros_vozdovac 14:16 15.04.2011

Re: Svaka čast

kao sto sam ranije napisao (ne u ovom pod-threadu) - problemi nastaju obicno tek kad vise stranaka krene da edituje dokument u razlicitim verzijama worda i


Pa samo ovo je dovoljan pakao ne treba Oo da krene naopako, različite verzije MS Office su dovoljne da pokarabase dokument, a na to slabo ima žalbi, što me navodi na pomisao da nije u pitanju politika dvostrukih aršina. Elem, ukoliko poštujemo uredbu koju sam naveo, odosmi svi na ODF a to će umnogome rešiti mnoge probleme, zar ne?
mlekac mlekac 13:20 13.04.2011

Nisam bas sigurna

za ovo:
Naime, za obradu teksta, koja predstavlja 95% poslova na računaru svih zaposlenih kod Poverenika, koristi se Microsoft Office paket. On ne postoji za Linux operativni sistem, kao kompatibilno rešenje koristi se OpenOffice. A on ne retko može da predstavlja problem drugoj strani koja prima dokumenta pripremljena u ovom paketu


Mislim, ovo je pitanje opcije Save as... i odabira ekstenzije .doc (il' kako se to vec radi u Linuxu)

Da je ovaj argument valjan, niko ne bi prelazio na novu verziju postojeceg programa jer, zaboga, druga strana je, mozda, jos nije nabavila.

Samo razmisljam na glas...
drmomir drmomir 14:30 13.04.2011

Re: Nisam bas sigurna

Mislim, ovo je pitanje opcije Save as... i odabira ekstenzije .doc (il' kako se to vec radi u Linuxu)


To je naravno tačno... Mislim da ne bi bilo loše da se neko ko je potkovaniji znanjem iz ove oblasti pozabavi ovde temom otvorenih fajl formata i prednostima koje njihovo korišćenje pruža. Nebitno je da li se radi o tekstu, slikama, zvuku itd. Naravno treba pomenuti i bezbednost na mreži koja je verovatno razlog br. 1 za migraciju sa win-a na linux.
kermit68 kermit68 16:54 13.04.2011

Re: Nisam bas sigurna


Mislim, ovo je pitanje opcije Save as... i odabira ekstenzije .doc (il' kako se to vec radi u Linuxu)

Da je ovaj argument valjan, niko ne bi prelazio na novu verziju postojeceg programa jer, zaboga, druga strana je, mozda, jos nije nabavila.

Samo razmisljam na glas...


Ovo moze, samo ima jedan mali problem. 99.9% korisnika po kancelarijama, nebitno koje su struke, NE ZNAJU neke jednostavne operacije, a snimanje fajla iz open ofisa u word 97 formatu je ravno lansiranju spejs satla. Tako da se ne moze govoriti o sistemskom resenju sve dok svaki zaposleni ne bude tacno znao sta radi. Sansa za ovo je ravna nuli (licno sam potrosio sate i sate na obucavanje ljudi za proste operacije ovakvog i slicnog tipa i ko ne zna - ne zna) jer nemaju volje i zelje da nauce. Tragedija je sto je to toliko jednostavno ali ...
grakic grakic 17:08 13.04.2011

Re: Nisam bas sigurna

Slušao sam o urbanom mitu iz Hrvatske, gde su u jednoj većoj i uspešnoj firmi zaposlenima ponudili da učešćem od plate sebi obezbede Microsoft Office na radnom mestu, alternativno prelaze na OpenOffice.org. Svi su savladali "Sačuvaj kao" / "Save as" komandu veoma brzo.
mlekac mlekac 17:54 13.04.2011

Re: Nisam bas sigurna

kermit68


Ovo moze, samo ima jedan mali problem. 99.9% korisnika po kancelarijama, nebitno koje su struke, NE ZNAJU neke jednostavne operacije, a snimanje fajla iz open ofisa u word 97 formatu je ravno lansiranju spejs satla. Tako da se ne moze govoriti o sistemskom resenju sve dok svaki zaposleni ne bude tacno znao sta radi. Sansa za ovo je ravna nuli (licno sam potrosio sate i sate na obucavanje ljudi za proste operacije ovakvog i slicnog tipa i ko ne zna - ne zna) jer nemaju volje i zelje da nauce. Tragedija je sto je to toliko jednostavno ali ...


grakic
Slušao sam o urbanom mitu iz Hrvatske, gde su u jednoj većoj i uspešnoj firmi zaposlenima ponudili da učešćem od plate sebi obezbede Microsoft Office na radnom mestu, alternativno prelaze na OpenOffice.org. Svi su savladali "Sačuvaj kao" / "Save as" komandu veoma brzo.


Licno, pristalica sam teorije da mogu SVI da nauce, samo je pitanje predavaca i pristupa...

Ja sam prvu obuku u koriscenju kompjutera izvodila u Pozarevcu, davne '97, a od, recimo, 30 polaznika samo dvoje su nesto malo 'nabadali' engleski...

A opet su SVI naucili. I to, kako treba.

Moze se, samo treba strpljenja i pravi pristup - makar bio ovaj iz urbane legende
aleksandarz92 aleksandarz92 21:00 13.04.2011

Re: Nisam bas sigurna

a snimanje fajla iz open ofisa u word 97 formatu je ravno lansiranju spejs satla

I ne treba im tako nešto:

Tools>options>load/save>general
u prozoru koji se otvorio iz padajućeg menija ispod "document type" odabrati "text document" a u polju always save as odabrati "microsoft word 97/2000/xp"
Kliknuti na ok.
Ovo je, naravno, potrebno samo jednom uraditi.
grakic grakic 21:17 13.04.2011

Re: Nisam bas sigurna

Nikako ne preporučujem ovaj savet. Sa takvim podešavanjima OpenOffice.org stalno pri otvaranju i čuvanju svakog dokumenta konvertuje iz otvorenog dokument-formata u Microsoft Word 2003 format (.doc) i obrnuto. Osim što je sporije, to znači da kada se dokument zatvori i otvori u OpenOffice.org, iako su svi podaci tu, može da ne izgleda sasvim isto (sakrivena numeracija pasusa, nestane treći nivo sadržaja, skrati se tabela koja viri van stranice). Kada radni tim pređe na OpenOffice.org, radni format treba da postane njegov otvoreni dokument-format i to treba standardizovati kao praksu.

Gotovi dokumenti onda idu u PDF/A, uz opciono elektronsko potpisivanje.

Ako sa drugima treba podeliti radni dokument, može se sačuvati kopija u Microsoft Word 2003 formatu (.doc) ili poslati otvoreni dokument-format u slučaju da treća strana koristi paket koji ga podržava (npr. noviji Office, bilo koji OpenOffice.org, IBM Lotus Symphony, Google Docs...). Da se kopije ne gomilaju, korisnicima treba pokazati opciju „Datoteka > Pošalji e-poštom kao Microsoft Word“. OpenOffice.org u pozadini sam napravi konverziju, pokrene program za e-poštu, doda prilog u novo pismo i gotovo!
aleksandarz92 aleksandarz92 21:30 13.04.2011

Re: Nisam bas sigurna

Nikako ne preporučujem ovaj savet.

Nisam stručan, pa mi ostaje da Vam verujem na reč. Ja sam to isprobao u praksi i radilo je bez problema, ali to i nije baš reprezentativno, jer su u pitanju bili uglavnom obični tekstovi, bez ikakvih složenijih formatiranja.
urkekg92 urkekg92 22:17 13.04.2011

Re: Nisam bas sigurna

kermit68

Ovo moze, samo ima jedan mali problem. 99.9% korisnika po kancelarijama, nebitno koje su struke, NE ZNAJU neke jednostavne operacije, a snimanje fajla iz open ofisa u word 97 formatu je ravno lansiranju spejs satla. Tako da se ne moze govoriti o sistemskom resenju sve dok svaki zaposleni ne bude tacno znao sta radi.


Управо због тога постоје администратори који би требало унифицирано да подесе радне станице за крајње кориснике. Конкретно, проблем са форматом решава се једном по инсталацији канцеларијског пакета (LibreOffice или OpenOffice.org) Алатке → Подешавања... → Учитај/сачувај → Опште → Увек сачувај као [Microsoft Word 97/2000/XP]
grakic grakic 13:21 13.04.2011

Slobodni formati

Raduje me spremnost korišćenja rešenja slobodnog softvera. Povereniku svakako da je blizak problem dostupnosti informacija, a format elektronskih dokumenata je posebno osetljivo pitanje.

Ako je elektronski dokument i potpisan elektronskim potpisom, on u tom svom formatu predstavlja original koji nije moguće pretvoriti u drugi format, a da se ne naruši elektronski potpis. Zato je izuzetno bitno da format bude otvoren, ravnopravno dostupan u većem broju programa, uključujući i one koji su slobodni za korišćenje.

Naravno da su svi u struci svesni razloga zašto vaše saradnike prelazak ne raduje. Korisnici su godinama stekli zavisnost od Microsoft Office paketa. Verovatno biste se međutim iznenadili mogućnostima današnjih verzija OpenOffice.org paketa i nivoom saglasnosti koji je moguće postići, a najbolje od svega možete ga koristiti i isprobati paralelno sa postojećim Office instalacijama.

Prvi korak jeste priznati i prihvatiti zavisnost. Dalje, narednim odlukama se mora činiti sve da se zavisnost maksimalno umanji i pospeši korišćenje slobodnih kancelarijskih formata. Pomenuti otvoreni dokument-format, međunarodni ISO standard, podržan je u većem broju paketa, uključujući OpenOffice.org i sva novija izdanja Microsoft Office paketa.

Ako se koriste slobodni formati, na kraju uopšte nije bitno da li se u kancelariji poverenika koristi Microsoft Office ili neki drugi ravnopravni kancelarijski paket, dok god su nabavljeni u procesu javne nabavke koja ne zahteva isključivo rešenje kompanije Microsoft.
grakic grakic 13:37 13.04.2011

OpenOffice.org

looping looping 13:56 13.04.2011

Sta ce mi

-Linux kada koristim piratski Windows 7?
-Open Office kada koristim piratski MS Office 2010?

BTW, kako se na PC-u proverava da li je software piratski ili ne? Ako se sve normalno update-uje i sl.?
hogubadagri hogubadagri 14:19 13.04.2011

Re: Sta ce mi

za MS Win ces u jednom trenutku da skines neki apdejt koji ce da ti utvrdi da nemas licencu
uros_vozdovac uros_vozdovac 14:25 13.04.2011

Re: Sta ce mi

looping
-Linux kada koristim piratski Windows 7?


Zato što je zabavniji, brži i bolje koristi resurse kompjutera.


BTW, kako se na PC-u proverava da li je software piratski ili ne? Ako se sve normalno update-uje i sl.?


Dođe zli čika iz Poreske sa USB drajvom, stavi ga u kompjuter i izlista instalirane aplikacije. Sve mu je jasno, ponekad bezobrazni čika na tvom štampaču otštampa rezultat, a bogami i unese u zapisnik.
kermit68 kermit68 17:05 13.04.2011

Re: Sta ce mi

looping
-Linux kada koristim piratski Windows 7?
-Open Office kada koristim piratski MS Office 2010?

BTW, kako se na PC-u proverava da li je software piratski ili ne? Ako se sve normalno update-uje i sl.?



Proverava se tako sto za windows mora da postoji COA odnosno nalepnica na kucistu + originalni instalacioni CD ili druga varijanta - OLP ugovor na kome su sifre za instalaciju microsoft proizvoda. Ovo vazi za Ameriku i ostali normalan svet. U Srbiji ce inspektori poreske uprave traziti i racun da vide da ste platili PDV iako to nema nikakve veze sa dokazivanjem originalnosti bilo kog softvera. Ali to sam vec komentarisao u ranijem blogu.
apectator apectator 18:31 13.04.2011

Re: Sta ce mi

looping
-Linux kada koristim piratski Windows 7?-Open Office kada koristim piratski MS Office 2010?BTW, kako se na PC-u proverava da li je software piratski ili ne? Ako se sve normalno update-uje i sl.?

A zamisli da jednog dana poželiš da,kao što to radi najveći deo normalno uredjenog sveta,koristiš legalan softver!
looping looping 19:17 13.04.2011

Re: Sta ce mi

apectator
looping
-Linux kada koristim piratski Windows 7?-Open Office kada koristim piratski MS Office 2010?BTW, kako se na PC-u proverava da li je software piratski ili ne? Ako se sve normalno update-uje i sl.?

A zamisli da jednog dana poželiš da,kao što to radi najveći deo normalno uredjenog sveta,koristiš legalan softver!

Mozda kada budem imao svoju kompaniju.
looping looping 19:24 13.04.2011

Re: Sta ce mi

uros_vozdovac
looping
-Linux kada koristim piratski Windows 7?


Zato što je zabavniji, brži i bolje koristi resurse kompjutera.


BTW, kako se na PC-u proverava da li je software piratski ili ne? Ako se sve normalno update-uje i sl.?


Dođe zli čika iz Poreske sa USB drajvom, stavi ga u kompjuter i izlista instalirane aplikacije. Sve mu je jasno, ponekad bezobrazni čika na tvom štampaču otštampa rezultat, a bogami i unese u zapisnik.

Udje mi u stan, cacka mi po kompjuteru a zatim odstampa na mom stampacu sta mu treba? Taj cika je onda mnogo bezobrazan.
Uskoro ce doneti zakon da zli cika moze i u krevet da nam udje (bar onda nek bude teta).
looping looping 19:42 13.04.2011

Re: Sta ce mi

hogubadagri
za MS Win ces u jednom trenutku da skines neki apdejt koji ce da ti utvrdi da nemas licencu

Poslednjih 8. meseci nemam problema, update-ovao mi je i SP1 pre jedno dve nedelje.
uros_vozdovac uros_vozdovac 19:44 13.04.2011

Re: Sta ce mi

Da budem pošten, črpkanje po kompjuteru je krajnje automatizovana operacija, nezavisna od volje pokretača, i ruku na srce, dira samo instalirane aplikacije, u user space ne zalazi. Da nije tako, kucali bi prigovor Povereniku, pa makar na Windowsu.
I za sada, a kako praksa pokazuje - svuda, stvar počinje i završava se sa pravnim licima, kućne korisnike niko ne pita ništa.
mlatisa mlatisa 21:49 13.04.2011

Linux troši previše resursa

Jednom sam pokušao da instaliram Linux Ubuntu 10.10 na neki računar i nisam uspeo. Kaže premalo memorije. Probao sam i sa nekim verzijama koje su manje zahtevne, ali ni one nisu prošle. Instalacija XP je prošla glatko.

Što se tiče efikasnosti, zvanična verzija LibreOffice, deo za rad sa tekstualnim dokumentima(pandan MS wordu) zauzima 100mb kada se startuje, dok ms word zauzima 18mb. Pored toga treba MS Word se startuje jedno tri puta brže (evo sad probao). Ma šta mislili o MS, oni koriste efikasnije memoriju.

Nevezano za ovo, verujem da kombinacija Linux i neki džabaOffice može da se natera da radi sasvim pristojno i uz male troškove prelaska, a to zaista i jeste 90% zvanične upotrebe po organima državne uprave. Verovatno i jedan deo ostalih aplikacija bi mogao da radi bez nekih troškova. Ostatak može da se plati.

Edukacija zaposlenih je poprilično veliki problem. Po pravilu nisu zainteresovani, a često su i zlonamerni. A to donosi dodatne i teško procenjive troškove.
aleksandarz92 aleksandarz92 22:30 13.04.2011

Re: Linux troši previše resursa

Jednom sam pokušao da instaliram Linux Ubuntu 10.10 na neki računar i nisam uspeo. Kaže premalo memorije. Probao sam i sa nekim verzijama koje su manje zahtevne, ali ni one nisu prošle. Instalacija XP je prošla glatko.

Na slaboj mašini nije mogao linux iz prošle godine, ali može win star skoro 10 godina. Baš čudno
Što se tiče efikasnosti, zvanična verzija LibreOffice, deo za rad sa tekstualnim dokumentima(pandan MS wordu) zauzima 100mb kada se startuje, dok ms word zauzima 18mb.

Ja ga otvorih malopre i zauzima oko 35-6 MB. Za MS word neznam, nemam ga.
Edukacija zaposlenih je poprilično veliki problem. Po pravilu nisu zainteresovani, a često su i zlonamerni. A to donosi dodatne i teško procenjive troškove.

Ukoliko je zaposlenom poznavanje rada na računaru uslov da zadrži posao, on će iznenada postati izuzetno zainteresovan.
maksa83 maksa83 08:19 14.04.2011

Re: Sta ce mi

Proverava se tako sto za windows mora da postoji COA odnosno nalepnica na kucistu + originalni instalacioni CD ili druga varijanta - OLP ugovor na kome su sifre za instalaciju microsoft proizvoda. Ovo vazi za Ameriku i ostali normalan svet.

Ovo nije tačno. Možeš da imaš neku volume MS licencu (npr. neka od jačih MSDN pretplata) sa kojima se instalacija skida odande a ključ generiše kroz web interfejs na MS serveru. Nema ni nalepnice ni spiska, a sve je 100% legalno.
maksa83 maksa83 08:24 14.04.2011

Re: Linux troši previše resursa

Ukoliko je zaposlenom poznavanje rada na računaru uslov da zadrži posao

Pa nije im uslov. Uslov je da si Perin sestrić, Mitina švalerka ili proteže onog tipa iz DS-a. To je real life. (Ne pričam o kancelariji G. Šabića)


Zverilla Zverilla 14:35 13.04.2011

za kancelariju poverenika - ipak m$

osnovni razlog za ostanje na m$ resenju je sam kraj teksta koji je napisan: izgleda da bi prelazak na linux zahtevao ozbiljne promene u postojecem softveru koji je specifican za upotrebu u kancelariji poverenika
(mozda je moguce koristiti wine - no to bi onda trebalo vrlo detaljno istestirati)

dalje, prelazak na linux bi zahtevao i komplikovan prelazni period, gde bi deo racunara bio na ms windowsu i pratecem softweru, a deo na linux resenjima (moze da bude komplikovano, ne mora da znaci - opet treba testirati)

period preobuke se ne sme nikako zanemariti a ni njegovi troskovi. situacija gde IT strucnjak predje sa jednog sistema na drugi je mnogo bezbolnija od situacije gde se to desi nekom ne-IT orijentisanom, te odjednom se pojavi potreba za veoma intenzivnom korisnickom podrskom.

za kraj - moje licno iskustvo sa open office paketom:

open office writer ima neke funkcije koje su bolje odradjene nego u ms officeu (npr. direktan export u .pdf, pravi ispravan .eps za razliku od mnogih skupih softwerskih paketa),
ali brojne funkcije koje postoje nisu dovoljno ispolirane i mogu biti nepouzdane.

takodje, ako jedna strana koristi open office a druga ms word, nakon nekoliko ciklusa razmene dokumenta, dolazi do neminovnih problema u formatiranju i posebno izrazenih problema s indeksima, sadrzajem, automatskim poljima.

ovo moje iskustvo je bazirano na prilicno komplikovanim dokumentima: npr. detaljne specifikacije proizvoda i naucni radovi (dokumenti koji nekad imaju par stotina stranica, mnogo slika, referenci, itd.). pri pisanju takvih dokumenata je potrebno 20+ iteracija sto samo uvecava probleme koje sam opisao u prethodnom pasusu.

ekvivalent power pointa u open office.u je djubre. moze se napraviti (nekakva) prezentacija ali uz beskonacno mnogo truda i mikrokorekcija - kompletni gubitak produktivnosti.

njihov spreadsheet nisam koristio, pa ne mogu reci.
kermit68 kermit68 17:12 13.04.2011

Re: za kancelariju poverenika - ipak m$

Potpisujem.
Microsoft je djubre. Windows je djubre. Office je jos vece djubre. Ali je nazalost sveprisutan i prelazak nekih ozbiljnijih firmi ili organa sa komplikovanom infrastrukturom, raznim zastitama, nivoima pristupa, obukom desetina korisnika itd, bi zaista zahtevao ogromno vreme, jos vece pare i mnooogo nerava. Podrazumeva se i stalnozaposleni koji bi administrirao linux i resavao svakodnevne probleme. Ne kazem da win nema problema, ali je mnogo vise ljudi upoznato sa njim i lakse i brze se nalazi resenje, sto je jako bitno ako mnogo ljudi zavisi od njega.
Nije uvek ono sto je besplatno obavezno najjeftinije.
uros_vozdovac uros_vozdovac 17:25 13.04.2011

Re: za kancelariju poverenika - ipak m$

kermit68
Podrazumeva se i stalnozaposleni koji bi administrirao linux i resavao svakodnevne probleme.


Iz ugla države, ovo i nije tako loše, bolje da platimo nekog i otvorimo radno mesto, nego da gojimo Bila Gejtsa, zar ne? Zamisli nekoliko stotina ili hiljada novih radnih mesta, ljudi koji stvarno nešto rade, od plate hrane porodice, vraćaju zajednici u slobodno vreme feed-back, aktivno učestvuju u razvoju aplikacija, trazvijaju svoje, podižemo informatičku pismenost, al` sam se zaneo, a?

Uzgred, ponuda kancelariji podrazumeva tehničku podršku naše zajednice, i to prvoklasnu tehničku podršku, uveravam te. Zamisli problem sada, i zoveš koga? Redmond? Kancelariju u Beogradu? Ili postaviš pitanje zajednici, dobiješ odgovor u roku od odmah, na srpskom, samo copy/paste napisanu proceduru. I još, u 0nih 95% poslova koje obavlja kancelarija, uz najbolju volju problem ne mogu da zamislim.
noboole noboole 19:36 13.04.2011

Re: za kancelariju poverenika - ipak m$

uros_vozdovac
kermit68
Podrazumeva se i stalnozaposleni koji bi administrirao linux i resavao svakodnevne probleme.


Iz ugla države, ovo i nije tako loše, bolje da platimo nekog i otvorimo radno mesto, nego da gojimo Bila Gejtsa, zar ne? Zamisli nekoliko stotina ili hiljada novih radnih mesta, ljudi koji stvarno nešto rade, od plate hrane porodice, vraćaju zajednici u slobodno vreme feed-back, aktivno učestvuju u razvoju aplikacija, trazvijaju svoje, podižemo informatičku pismenost, al` sam se zaneo, a?

Uzgred, ponuda kancelariji podrazumeva tehničku podršku naše zajednice, i to prvoklasnu tehničku podršku, uveravam te. Zamisli problem sada, i zoveš koga? Redmond? Kancelariju u Beogradu? Ili postaviš pitanje zajednici, dobiješ odgovor u roku od odmah, na srpskom, samo copy/paste napisanu proceduru. I još, u 0nih 95% poslova koje obavlja kancelarija, uz najbolju volju problem ne mogu da zamislim.


Mislim da bili vodi racuna o sebi. Teze mi pada gojenje Balmera.
maksa83 maksa83 08:26 14.04.2011

Re: za kancelariju poverenika - ipak m$

Potpisujem.
Microsoft je djubre. Windows je djubre. Office je jos vece djubre.

Ju dont nou šit. To ja potpisujem.
alselone alselone 14:40 13.04.2011

Puna podrska za Linux+OpenOffice

za drzavne sluzbenike jer oni svejedno racunar koriste kao kucacu masinu. Drugo im i ne treba.
mileusna mileusna 15:06 13.04.2011

Slobodan softver

Što se OpenOffica tiče, ja ga koristim i na Windowsu. Može da snima i otvara sve potrebne formate tako da nema problema sa kopatibilnošću. Veći je problem otvoriti novi Word docx fajl na nekom starom Officu nego u Open Officu, tačnije u Open Officu problema nema.

No u svakom slučaju, prebacivanje na slobodan softver je dosta pipav posao i ne mora biti jeftin, mada to kontradiktorno zvuči. :) Pre svega mislim da održavanje. Da se ne ponavljam, o svemu sam već pisao na svom blogu pre tri godine, i od tad se nije mnogo toga promenilo u mom stavu. http://milos.mileusnic.com/2008/01/10/licencni-i-besplatni-softver/
apectator apectator 18:23 13.04.2011

Re: Slobodan softver

No u svakom slučaju, prebacivanje na slobodan softver je dosta pipav posao i ne mora biti jeftin, mada to kontradiktorno zvuči. :) Pre svega mislim da održavanje
Bojim se da je to istina.Nije da mi se ta istina dopada ali mislim da se ne bi smela potcenjivati.
looping looping 19:35 13.04.2011

Re: Slobodan softver

apectator
No u svakom slučaju, prebacivanje na slobodan softver je dosta pipav posao i ne mora biti jeftin, mada to kontradiktorno zvuči. :) Pre svega mislim da održavanje
Bojim se da je to istina.Nije da mi se ta istina dopada ali mislim da se ne bi smela potcenjivati.

Linux je mnogo brzi od Windows-a, Open Office moze da obavlja sve funkcije kao i MS Office (po mom skromnom misljenju) ali vizuelno Windows 7 je lepsi, prakticniji, laksi za koriscenje, takodje i MS Office.
A verujem da ce zbog vizuelnog efekta vecina ljudi uvek gledati da koristi Mikrosoftove proizvode ( osim Internet Explorera, Outlooka, mesengera itd) po mogucstvu .
aleksandarz92 aleksandarz92 21:23 13.04.2011

Re: Slobodan softver

ali vizuelno Windows 7 je lepsi, prakticniji, laksi za koriscenje,

Ovo je potpuno netačno. Praktičniji i lakši za korišćenje može da bude samo onome ko je navikao na windows, a i to samo dok se korisnik ne navikne na novine. Lepši nije sigurno.
noboole noboole 19:34 13.04.2011

Tetka

Da! Najzad je tetka svih flamewar-ova dosla i na stranice VIP bloga (Majka je da se razumemo, Vim vs. Emacs) !!!

Problem pregleda doc(x) formata napravljenog u Open/Libra Office u MS Office nikada nisam uocio. Takodje nisam primetio znacajne probleme pri otvaranju doc(x)-ova iz MS Office u Open/Libra resenjima.
Jedine znacajnije promene sam uocio pri otvaranju nabildovanih ppt prezentacija u Open Office varijanti, uz napomenu da je konverzija isla od najonvije verzije Powerpointa ka standardnoj verziji Open Offica na proslom stabilnom Debijanu (Lenny) (sto je dosta starija verzija Prezentera ili kako li se to vec zove).

Naravno, treba izabrati resenje koje je efektivnije, pod uslovom da nije daleko skuplje. Linuks resenja su mnogo ekonomicnija u smislu potrosnje resursa. U nekim
slucajevima, umesto nabavke novog hardvera, instalacija Linuksa moze da udahne novi
zivot masinama (Ili, kada MS napravi djubre, kao sto je Windows 7 Starter Edition koji dolazi na mnogim netbook racunarima, linuks unapredjuje kompjuter od kutije za grejanje kolena u funkcionalnu plaformu).
Ne treba zaboraviti i da je open source svet ogroma riznica sjajnih programa koji se i dalje mnogo lakse koriste na linuks sistemima. Zatim, nema dokupljivanja specijalizovanih dodataka, itd. itd.

Ja radim u naucnoj organizaciji u kojoj su sve radne stanice linuks sistemi. Dakle, moguce je.
uros_vozdovac uros_vozdovac 19:41 13.04.2011

Re: Tetka

Eh bre, Vim, naravno
illuminated illuminated 20:19 13.04.2011

Re: Tetka

za nostalgicne (a korisnike Google Chrome-a) postoji i ovo: Vigor (ALPHA) i Vimium
apectator apectator 20:24 13.04.2011

Re: Tetka

Da! Najzad je tetka svih flamewar-ova dosla i na stranice VIP bloga

A odista je bilo vreme da neko od VIP - ovaca to uradi. Pa čak i samo za to što je prvi to uradio,g.Šabić kao što sam već rekao zaslužuje baš sva priznanja.
illuminated illuminated 20:31 13.04.2011

Win -> Linuks

Jako mi se svidja ova ideja prelaska (bar nekih :) ) drzavnih organa na Linux...

I ne treba se bojati prelaska. Iako to jeste "drugacije", dovoljno je oko nedelju dana da se korisnici gotovo u potpunosti naviknu na sve prednosti i pocnu da gledaju na Win sisteme kao zastarele. Ovo je u stvari iskustvo ljudi iz moje firme, koja broji oko 150 ljudi i gde je nekih 90% ljudi preslo na linux (ovih 10% su ljudi koji programiraju u Win tehnologijama).

Meni licno je u svakodnevno radu najvise nedostajao Outlook (probao Evolution sa mapi pluginom, ali to nije to) i MS Project (Professional), ali sam onda otkrio da uz CrossOver paket (pojedinacna licenca kosta 35USD) oba ova paketa iz verzije 2007 rade bez problema (iako na sajtu CrossOvera stoji da verzija 2007 ne radi bas kako treba - radi bez ikakvih problema). Za standardne Office potrebe trenutno koristim Libre Office (naslednik Open Office-a).
Ono sto me iznenadilo je da su skoro svi ljudi u firmi presli na novu platformu bez vecih problema i bukvalno nakon nedelju dana su poceli da "ne veruju da su koristili Windows" :)

U svakom slucaju samo napred :) vidim da je ponudjena i konkretnija podrska zajednice iz Srbije i svaka cast i svim ljudima koji je cine :)
rade.radumilo rade.radumilo 21:54 13.04.2011

Profesionalni komentar

Uz rizik da ispadnem djavolov advokat, moram nakon velikog broja godina u IT bransi i velikog iskustva sa oba ova OS-a (uz jos neke druge) da svoj glas dam Microsoftu, kada je vasa kancelarija u pitanju.

1. Apsolutno stoji prica sto se tice komunikacije sa drugima, jednostavno imali bi ste problem kada bi ste dokumenta slali u nekom drugom formatu osim .doc, .docx, .xls i .xlsx. Problem bi nastao i u obrnutom slucaju, naime Open Office ipak nije u stanju da podrzi bas sve dokumente nastale u MS Office paketu. Dovoljno je da je korisnik MS Office-a malo iskusniji i koristi neke specificne funkcionalnosti. Svi ovi problemi su resivi, ali bi trosili previse covek sati (citaj para) za prevazilazenje.

2. Simptomaticno je da preko 95% ljudi ciji je osnovni alat na poslu tastatura ne zna shta MS Office predstavlja i shta sadrzi. Vecina njih na zalost jos uvek redove u Wordu pozicionira na stranici koriscenjem "space" i "tab" tastera. Jedan u hiljadu zna da se nova stranica ne zapocinje tako sto se posle pasusa besomucno "raspali" po "enter" tasteru. Nista bolja statistika nije ni medju IT "strucnjacima". Ono sto mali procenat IT korisnika, ali i IT strucnjaka zna jeste da MS Office na pojedinacnoj radnoj stanici cini integralni deo MS Office resenja za firme u celini. Kod nas se uglavnom jos uvek dokumenti drze na pojedinacnim radnim stanicama umesto na Team File System-u, radni zadaci se zadaju "usmeno" ili nalozima pisanim u Wordu, umesto da se postavljaju na Project Server-u, Share Point se koristi u rudimentarnom obliku cak i u firmama koje koriste sve gore navedeno.

3. Kako prihvatate zahteve za informacijama? Da li zavedete zahtev na Share Point-u, a potom svako ko je povezan sa tim zahtevom, nakon sto odradi svoj deo posla dopise sta treba i prebaci u novi status, tako da ga sledeca osoba "vidi". Da li gradjani/institucije koji podnose zahteve mogu partiti svoje zahteve preko web-a i videti u kom su statusu (npr. da se ceka odgovor institucije kod koje us informacije)?

EDIT:
Zaboravio sam da dodam. Analizirajte pazaljivo MS EULA za office. Koliko sam shvatio, vi ste vlasnik dokumenata napravljenih u MS Office paketima, ali Microsoft zadrzava sva autorska prava na format dokumenta i bilo koji patent koji je u stanju do procita/pise office dokumenta. Time bi ste koriscenjem Open Office paketa (i slicnih) za rad sa .doc, .docx, .xls .xlsx itd. dokumenata zapravo prekrsili autorska prava Microsofta. To je razlog zasto su se vlade nekih drzava odlucile da sva svoja dokumenta prebace u .PDF format.
grakic grakic 22:18 13.04.2011

Re: Profesionalni komentar

Iz teksta proviruje neki sistem za upravljanje dokumentima („Poverenik je godinama razvijao softver koji koristi za obradu i praćenje predmeta...“).

Microsoft SharePoint svakako nije jedini mogući sistem za upravljanje dokumentima, a na našem tržištu su dostupna rešenja koja su bolje uklopljena u zakonima propisan okvir kancelarijskog poslovanja u državnoj upravi. Ako ne grešim, da bi se koristila pretraga dokumenata u SharePoint pored licence za Microsoft serversku platformu i bazu podataka, licence sa SharePoint Standard, treba još plaćati i pristupne licence za svakog obrađivača. Da bi stranka imala uvid, opet trebaju nove licence za javni pristup uslugama. Na kraju kada se sve to plati, neki hakeri obore loše konfigurisani javni SharePoint i pokradu sve podatke. To jednostavno nije sistem namenjen za državnu upravu.

Često se vidi to nerazumevanje nas iz IT struke i potreba korisnika čiji je rad uređen zacrtanim propisima, ograničenih nadležnosti, bez mogućnosti za "visoku horizontalnu integraciju" i "zaokružena rešenja" što se u privatnom sektoru najčešće prodaje, umesto namenskih, interoperabilnih, vertikalnih aplikacija.

Sa druge strane, čak i OpenOffice.org uz mali komercijalni dodatak može da se poveže na Microsoft SharePoint, a alternativni sistemi za upravljanje dokumentima omogućavaju povezivanje svih kancelarijskih paketa (pa i Microsoft Officea) na zajednički sistem.

Složio bih se i prelazak na GNU/Linux na radnim stanicama u kancelariji poverenika ne bih savetovao, ali iz nekih drugih razloga, a ne zbog razmaka u dokumentima. Razmišljanje o prelasku na OpenOffice.org bih preporučio, odmah i sada.

Zakon o patentima Republike Srbije ne dozvoljava softverske patente, pa je svaka diskusija na tu temu besmislena. Čak i da to nije tako, sama tvrdnja je besmislena, ali u to ne bih ni ulazio. PDF format se koristi iz drugih razloga, između ostalog što je reč o „netekućem“ formatu gde se ne može dogoditi da zbog drugačijeg fonta dokument ima dve strane više.
babmilos babmilos 22:30 13.04.2011

Re: Profesionalni komentar

ma, iz teksta izviruje da računarska mreža kancelarije Poverenika radi kako treba i nije sasvim jasno što bi se tu išta menjalo. jedino što mi gura crv sumnje u glavu je činjenica da Poverenik nema vremena za bacanje i bavljenje ovom temom može da znači da mreža ipak ne radi kako treba...
uros_vozdovac uros_vozdovac 22:37 13.04.2011

Re: Profesionalni komentar

A što ne bi savetovao Gorane, ipak je u pitanju relativno mala kancelarija, sa relativno malim brojem stanica, i sa jednostavnim zadacima. 95 posto puki tekst, sa jako malo baza i sa minimumom egzotičnog hardvera. I sa nadahnutim i zainteresovanim menadžmentom, meni izgleda kao sjajna prilika da se uspostavi presedan.
aleksandarz92 aleksandarz92 22:39 13.04.2011

Re: Profesionalni komentar

1. Apsolutno stoji prica sto se tice komunikacije sa drugima, jednostavno imali bi ste problem kada bi ste dokumenta slali u nekom drugom formatu osim .doc, .docx, .xls i .xlsx. Problem bi nastao i u obrnutom slucaju, naime Open Office ipak nije u stanju da podrzi bas sve dokumente nastale u MS Office paketu. Dovoljno je da je korisnik MS Office-a malo iskusniji i koristi neke specificne funkcionalnosti. Svi ovi problemi su resivi, ali bi trosili previse covek sati (citaj para) za prevazilazenje.

Od svih prednosti MS offica vi pogodiste ono gde je gori od OO. Oni koje koriste MS office 2003, a to je najčešći slučaj kod nas, neće moći da pročitaju dokument koji je napisan u odf formatu, ali ni onaj napisan u docx formatu iz MS offica 2007.
rade.radumilo rade.radumilo 22:41 13.04.2011

Re: Profesionalni komentar

Share Point i ne bih koristio za obradu dokumenta u ovom slucaju vec TFS, ali bih za obradu i pracenje zahteva korisnika/klijenata koristio SP.
rade.radumilo rade.radumilo 22:43 13.04.2011

Re: Profesionalni komentar

aleksandarz92
ali ni onaj napisan u docx formatu iz MS offica 2007.

Postoji plugin za office 2003, koji se skida sa MS sajta.
babmilos babmilos 22:43 13.04.2011

Re: Profesionalni komentar

uros_vozdovac
I sa nadahnutim i zainteresovanim menadžmentom, meni izgleda kao sjajna prilika da se uspostavi presedan.

ovo je dobar razlog. ako ljudi žele i mogu, ja glasam za. ionako je kancelarija Poverenika kao presađena iz Norveške, red je i na tom planu da bude sveža.
grakic grakic 22:49 13.04.2011

Re: Profesionalni komentar

Prva faza u „presedanu“ mora da uključi aplikacije. To je prosto upravljanje rizikom, zadržati postojeću platformu. Prelaskom odmah na GNU/Linux menja se upravljanje korisničkim nalozima, pravima pristupa u mreži, office paket, klijent za e-poštu,... Uz pretpostavku da je infrastruktura već plaćena i postavljena, baš zato što su mali, uštede na OEM Microsoft Windows licenci su minimalne.

Naravno, znamo da sve ovo može da se uspostavi i na GNU/Linuxu. Pitanje je volje i cilja. Kao politička poruka, „presedan“ kako kažeš, ne zvuči loše.

Od mogućih problema tu su i programi poput baze pravnih propisa (mada ParagrafLex radi na GNU/Linuxu, kao i sva veb rešenja), ili programa za finansije/trezor, kojih verovatno ima. Možda su tu i neke postojeće veb aplikacije među državnim organima koje traže isključivo Internet Explorer.

Kako od četiri registrovana tela samo Pošta nudi podršku za GNU/Linux, elektronski potpis moguće je primeniti samo upotrebom njihovih sertifikata, a možda u kancelariji već imaju neke drugačije planove.

Međutim, zarad primene otvorenog dokument-formata za dokumente, treba omogućiti upotrebu OpenOffice.org, prvo paralelno sa postojećim Office paketom, pa onda i preporučeno za nove dokumente.

Kada dođe vreme za nadogradnju IT infrastrukture, a Office zavisnost bude davna prošlost, GNU/Linux će biti dostupnija mogućnost.
rade.radumilo rade.radumilo 22:53 13.04.2011

Re: Profesionalni komentar

Ono o cemu treba voditi racuna nije samo obuka korisnika i njihovo poznavanje Linux ili Windows sistema, koriscenje Open Office ili MS Office paketa. Ukoliko se recimo instalira Share Point i TFS, onda postoji i potreba odrzavanja svega toga.
Obuka i sertifikacija svega toga je standardizovana kada je MS u pitanju. Trenutno pstoji problem, da se u Srbiji za poslove odrzavanja upravo ovakvih stvari traze ljudi sa zavrsenim fakultetima, a ne sa odgovarajucim sertifikatima, odnosno trazi se eventualno i jedno i drugo, samo takve osobe bas i ne zele da rade za takve plate i odlaze u inostranstvo.
Zavrseni fakultet (ETF, PMF, FON) apsolutno ne znaci nista po tom pitanju, jer se tamo ljudi ne skoluju za odrzavanje, vec projektovanje i razvoj. Poneko od njih uhvati i neki sertifikat, kako bi dobili neki posao koji se nudi u datom trenutku, ali realnost je da se kod nas traze ljudi sa fakultetom za poslove koji su namenjeni ljudima sa srednjim obrazovanjem i odgovarajucom obukom/sertifikatom.
Zahvaljujuci tome, vise od polovine IT osoblja po firmama u Srbiji radi potpuno pogresne poslove sa nedovoljno znanja.
Freedom of Information Freedom of Information 05:25 14.04.2011

Re: Profesionalni komentar

babmilos
ma, iz teksta izviruje da računarska mreža kancelarije Poverenika radi kako treba i nije sasvim jasno što bi se tu išta menjalo. jedino što mi gura crv sumnje u glavu je činjenica da Poverenik nema vremena za bacanje i bavljenje ovom temom može da znači da mreža ipak ne radi kako treba...

Mreža Poverenika radi dobro i nije potreba da se tu nešto menja razlog zbog koga se bavim ovom temom. Uroš je kandidovao open source kao nešto što bi,bar on tvrdi tako,ako bi bilo generalno opredelenje, značajno unapredilo eksploataciju elektronskih resursa na globalnom, državnom nivou. To je,razume se,sa stanovišta širih interesa Poverenika za informacije(ne samo rada njegove službe) veoma atraktivno i upućuje na razmišljanje da se,uz prihvatljivu "cenu" toj ideji da podrška i primerom. Problema s tom "cenom" ima,(npr. čak i ne suviše komplikovana obuka je ozbiljan problem u situaciji kad je broj saradnika relativno mali,1700 predmeta čeka na reševanje a svakog meseca stigne i do 400 novih)ali o tome treba razmišljati i razgovarati.
znik znik 06:31 14.04.2011

Ne treba biti isključiv

Mislim da bi najgore moguće rešenje bilo biti isključiv kada su u pitanju izbor softverske platforme.
Tamo gde se "odozgo" nametalo neko rešenje uglavnom se završavalo sa lošim rezultatima. Ono što se dešavalo oko migracije u Minhenu je oidličan primer problema u takvom pristupu.

Umesto insistiranja na Linuxu i slobodnom softveru, puno je bolje omogućiti upotrebu tog softvera korisnicima koji to žele. Ti korisnici su obično motivisani da koriste slobodan softver i mogu svoj entuzijazam da prenesu i na druge.

Za bilo kakav savet u pogledu eventualnog prelaska na open source bilo bi potrebno upoznati kompletnu IT infrastrukturu u organizaciji. Npr. ako je cela mreža zasnovana na Active Directory domainu, onda bi stvarno bilo poprilično komplikovano (mada ne nemoguće) ubaciti Linux radne stanice.

Možda bi bilo bolje omogućiti upotrebu OpenOffica, u zavisnosti od specifičnih programa koji se koriste. Outlook može da bude najveći problem. Za ostale programe (posebno za Excel), može se ponuditi pristup remote aplikacijama koje su instalirane na serverima.

Pitanje eventualne uštede je poprilično komplikovano. Ako se kupuju npr. HP ili DELL, oni dolaze sa OEM verzijom Windowsa, a od nedavno i Office 2010 Startera. Mada je moguće dobiti računare bez operativnog sistema, ili sa instaliranim Linuxom - oni su veoma često skuplji, uporedite http://www.dell.com/content/topics/segtopic.aspx/linux_3x?c=us&l=en&cs=19 i http://www.dell.com/us/p/studio-xps-7100/pd.aspx?c=us&cs=19&l=en&s=dhs&~ck=mn.
Pored svega ostalog (obuka korisnika, obuka tehničkog tima..), postoji još jedan koji se često javlja u praksi, u organizacijama koje se finansiraju iz budžeta. To je motivacija ljudi iz tehničke podrške da pređu na novu platformu. Veoma često je to veliki problem, u praksi se najefikasnije rešava tako što se zaposle dodatni ljudi da bi radili ono što postojeći zaposleni jednostavno neće da rade.

Međutim, mislim da je cela priča tipa Linux vs. Windows i MS Office vs. OpenOffice pomalo prevaziđena. Aplikacije se sele na Internet. Pravo pitanje bi možda bilo koja će cloud platforma više odgovarati potrebama Poverenika: Google Aps, Microsoft BPOS/Office 365 - ili nešto treće.

noboole noboole 11:24 14.04.2011

Re: Ne treba biti isključiv

Ne bih voleo da vidim aplikacije i podatke drzavne uprave na "oblaku", osim ako to nije drzavni cloud.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:38 14.04.2011

Re: Ne treba biti isključiv

noboole
Ne bih voleo da vidim aplikacije i podatke drzavne uprave na "oblaku", osim ako to nije drzavni cloud.


Hmm, upravo suprotno, meni se nekako čini da cloud tehnologija ima svojih komparativnih prednosti u odnosu na klasične servere, pre svega po pitanju sigurnosti. Uslovi u kojima "žive" pojedini serveri sa osetljivim podacima, koje sam imao prilike da vidim su skandalozni, zaista, bez ikakve sigurnosne politike fizičkog pristupa serveru, strašno. A i čak i kad nisu skandalozno loši ti uslovi, svakako ne mogu da se mere sa Tier3 Data centrom, kao što je ovaj naš u Beogradu.
Da ne govorim da je pitanje bezbednosti pitanje ažutnosti administratora, a ja sam impresioniran ovim što pokazuje Tier3. Videćemo, naravno, ali mi se čini da za sada data centri vode ubedljivom razlikom.
noboole noboole 16:33 14.04.2011

Re: Ne treba biti isključiv

I dalje mi se ne dopada ideja da je takva vrsta informacija izvan fizicke kontrole drzave, i, sto je jos gore, dostupna nekoj privatnoj organizaciji.

Drzavni cloud bi bio nesto sasvim drugo.
grakic grakic 17:08 14.04.2011

Re: Ne treba biti isključiv

noboole
Drzavni cloud bi bio nesto sasvim drugo.


Misliš, ovako nešto: Supply of ICT equipment and software for Serbian e-Government infrastructure
schkovich schkovich 09:37 16.04.2011

Embrace, extend and exterminate

Ono što nikako ne sme da se zaboravi je Microsoft-ova politika Prihvati, proširi i uništi. [1]

Za one koji iz ma kog razloga ne mogu da čitaju tekst iz Ekonomista: Prema nalazima Ministarstva pravde US [2], stategija kompanije Microsoft za ulazak na tržišta proizvoda zasnovanih na široko prihvaćenim, javno dostupnim standardima, je da se ovi standardi prihvate, onda prošire mogućnostima koje su zaštićene patentima (i naravno rade samo na MS operativnim sistemima), te onda novododate mogućnosti iskoriste za uništavanje konkurencije.

Dakle, nikako se ne sme smetnuti sa umada su svi problemi u konverziji dokumenta (MS Office ka OpenOffice i vice versa) posledica namere komanije Microsoft da maksimalno oteža ili u potpunosti onemogući ovakvu konverziju, kako bi se OpenOffice potisnuo sa tržišta.

Vezano za priču MS Windows vs. Linux vrlo je zanimljivo pismo [3] peruanskog kongresmena Villanueve, koji je savršeno eliminisao jedan po jedan MS argument prigodom tendera za državnu službu i napismeno lepo objasnio predstavniku dinosaurusa zašto će peruanska državna uprava preći na Open Source. [4]
___
[1] http://www.economist.com/node/298112?Story_ID=298112
[2] http://www.usdoj.gov/atr/cases/f2600/v-a.pdf
[3] http://gnuwin.epfl.ch/articles/en/reponseperou/villanueva_to_ms.html
[4] Zahvaljujem se Maji Vlahović na liku

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana