Porodica

Priče o ljubavi i tami

Vojislav Stojković RSS / 19.11.2022. u 00:36

"U detinjstvu me otac tukao, vređao i ponižavao. Izvukao bi me iz kuće i bacio preko praga. Rekao bi mi da sam smeće. To nije bio prolazni gubitak kontrole ili povremeni šamar po licu, već rutina sadističkog zlostavljanja. Moj zločin bila sam ja sama, tako da kazni nije bilo kraja. Morao je biti siguran da ću se slomiti."..

Ovo su reči Galie Oz, ćerka velikog izraelskog i svetskog pisca i humaniste Amosa Oza iz njene knjige nedavno objavljene na hebrejskom. Galia je, kao i njen otac, također, pisac i to dečjih knjiga. Od oca, očito, nije dobila samo šamare već i talenat. Ona piše, jezgrovito, svedeno, emotivno, potresno… baš kao i tata.

Priča o ljubavi i tami, autobiografski roman Amosa Oza, ujedno i  roman o istoriji njegove  porodice Klajstner i rađanju države Izrael, jedna je od najlepših knjiga koje sam pročitao. I to ne mislim samo ja.

Između ostalog, u tom romanu Amos Oz piše o svom sukobu sa ocem, koga je, posle samoubistva majke, jednom video kako u poslastičarnici prisno razgovara sa, njemu nepoznatom, privlačnom ženom. U romanu Amos eksplicitno ne osuđuje oca za samoubistvo majke. Ipak, u stvarnom životu on, sa jedva šesnaest godina napušta porodicu, menja prezime Klajstner u Oz i odlazi da živi u kibucu. U jednom drugom romanu (Poznati ženu) Amos Oz piše o odnosu i sukobljavanjima  oca, penzionisanog agenta MOSAD-a, i njegove šesnaestogodišnje ćerke. Pročitao sam i  druge romane Amosaa Oza prevedene na srpski i hrvatski jezik, ali nisam pronašao tu rečenicu zbog koje bi trebalo obesiti pisca (Rišalje). Zato ne mogu da poverujem Galiji, da je njen otac Amos, veliki pisca i humanista, bio sadistički zlostavljač. Moguće je, ipak, da smo svi mi, kao deca bili zlostavljani, a kao roditelji postali zlostavljači. Ili, što je još verovatnije, da u svim porodicama egzistira i ljubav i tama, a šta će ko videti zavisi samo od njegove percepcije:

"Celi svoj život poznajemo jednog posve drugačijeg Amosa, toplog i privrženog čoveka koji je duboko i nežno voleo svoju porodicu. Posvetio nam je svoje srce i dušu. Velika većina Galijinih optužbi na račun Amosa u potpunosti je u suprotnosti sa našim sećanjima na njega koja su puna ljubavi", zajedničko je saopštenje starije ćerke Amosa Oza Fanie i njegovog sina Daniela, a u povodu knjige koju je njihova sestra Galia objavila o ocu Amosu Ozu.

Tagovi



Komentari (28)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Черевићан Черевићан 01:30 19.11.2022

tu si hic,aliter sentias

u suprotnosti sa našim sećanjima na njega

временом се дадне ....научит' читати
писца бравурозно мамљивих трендова,
али..... многи такав .....право лице себе
мајсторски скрајне......... између редова
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 02:00 19.11.2022

Re: tu si hic,aliter sentias

Черевићан
u suprotnosti sa našim sećanjima na njega

временом се дадне ....научит' читати
писца бравурозно мамљивих трендова,
али..... многи такав .....право лице себе
мајсторски скрајне......... између редова

Slažem se g. Čer, ali zašto čitati između redova. Mami nas lepota napisanih rečenica, primamljivost narativa... pa zašto bi čitali između redova i razmišljali kakav je pisac bio čovek - bitno je njegovo delo. Pitanje je da li bi Crnjanski ili Tomas Man prošli stroge karakterne testove. Ali, ipak, veliki su pisci.
Черевићан Черевићан 13:03 19.11.2022

altera pars

Pisac i čovek, to je retko ista osoba.

оно постоји множина писаца
на дело чије .....баш не дамо,
ал' приватно .....не знам баш
бил' желели ..да их упознамо
kick68 kick68 01:38 19.11.2022

.

Ili
, što je još verovatnije, da su percepcije porodične ljubavi i tame različite
:

Evo, upravo sam završila roman Deca Milene Marković i polako se oporavljam. Jedva sam ga našla, ali jedva. Šta reći, komplikovano je.

Što se Oza tiče, ne znam.
Verovatno tu niko u stvari ne laže, samo im se sećanja ne podudaraju:)



Vojislav Stojković Vojislav Stojković 01:46 19.11.2022

Re: .

DECA, roman ili poema? Čitao, ali nisam siguran šta je od to dvoje, bez obzira na NIN-ovu nagradu za roman godine. Uostalom, to nije ni btno - tu knjigu treba pročitati.
kick68 kick68 02:06 19.11.2022

Re: .

knjigu treba pročitati.

Ma sve od Milene treba pročitati:)
I/ili gledati.
Nije nemoguće da je Galijin otac bio zlostavljač, makar ona bila jedina koja ga je tako doživljavala. Pisac i čovek, to je retko ista osoba.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 02:22 19.11.2022

Re: .

kick68
Nije nemoguće da je Galijin otac bio zlostavljač, makar ona bila jedina koja ga je tako doživljavala. Pisac i čovek, to je retko ista osoba.

Nije nemoguće, ali nije nemoguće ni to da je motiv tiraž knjiga spisateljice Galie Oz .
zoja444 zoja444 06:04 19.11.2022

osvrt na samoubice

ako nam se samoubice zadese u zivotu, ne pravimo se ludi. niko se ne ubija bez duzevremenske najave. lepo osobu za ruku pa kod nekog ko ce pomoci. da ne bismo nikoga nosili na dusi.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 17:18 19.11.2022

Re: osvrt na samoubice

Ali kako prepoznati samoubicu?
Oni koji pričaju da će se ubiti, najčešće to ne učine, a oni skloni samoubistvu o tome ćute.
zoja444 zoja444 12:23 20.11.2022

Re: osvrt na samoubice

tek sam sad uocila komentar. nisam strucnjak. ono sto znam da je znak i depresija ali i pretnje treba uzeti ozbiljno, one su apel za pomoc, iako ih mi mozda dozivljavamo kao neku histeriju. ponavljam, nisam strucnjak. zato uvek ovde ponavljam sos tel. ne znam ga napamet. sad cu pogledati. 0800 309 309
softelectronics_e softelectronics_e 08:08 19.11.2022

Da!

Zašto mi nemamo, poput Jevreja, kibuce?
U koje bi ljudi mogli da pobegnu od idiota.
I ne samo da pobegnu od idiota, nego, ponekada i svoje sudbine.
Nemaštine, bede, nemanja nikoga i slično.
Znaju Jevreji šta rade.
Ne bi bilo loše da od njih više učimo kako se brine o sebi.
A o polarnim lisicama koliko brige, potom, preostane!
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 17:00 19.11.2022

Re: Da!

Među svojima je zbirka priča Amosa Oza o kibucu u kome je proveo trideset godina svog života. Čitajući ovu zbirku postaje jasno zašto je kibuc prestao biti važan u životu Izraela. U ovim je pričama svaka osobna ambicija potisnuta, svaki nagovještaj pobune ugušen. A opet, unatoč konformizmu koji je kibuc nametao, Ozova ljubav prema njemu i nostalgija za onime što je on nekada bio izviru sa svake stranice. ( The New Yorker )

Moja mlada, lepa i obrazovana rođaka, upoznala je u Dubrovniku mladića sličnog njoj. Bio je Izraelac iz kibuca. U svojoj zaljubljenosti kibuc joj je delovao kao romantični izazov. Venčali su se u njegovom kibucu negde blizu Golanske visoravni. Na prvim fotografijama poslatim roditeljima vidi se lepa kućica sa baštom i vučjakom kućnim ljubimce, zajednički bazen i ona nasmejana u plavoj radnoj uniformi kako u polju, sa ostalim ženama iz naselja u istoj odeći, okopava leje. vremenom su fotografije iz kibuca postale sve ređe. Izdržala je nešto više od godinu dana u kibucu, a zatim je svom mužu postavila uslov: Ili zajedno ili odlazim sama. On je ostao veran kibucu, a ona se vratila u svoj Novi Sad. Na pitanje zašto, najčešće bi dgovarala kontrapitanjem: A zašto bi arhitektica u kibucu okopavala kukuruz. Sada živi u Nirbergu sa drugim mužem u srećnom braku, radi u svojoj struci i zajedno odgajaju dve ćerkice.
Hoću da kažem: Nije kibuc za urbane Evropljane, a ni za Izraelce nije više ono što je nekad bio.
Edit: Prve kibuce su u nenaseljenim oblastima ondašnje Palestine, početkom XX veka, osnovali komunistički orijentisani Jevreji iseljenici iu carske Rusije, a cilj im je bio da povrate svoju Svetu zemlju.
bangyahead bangyahead 17:23 19.11.2022

Re: Da!

Ipak, u stvarnom životu on, sa jedva šesnaest godina napušta porodicu, menja prezime Klajstner u Oz i odlazi da živi u kibucu.


Занимљиво, цењени гос'н Стојковичу, нисам знао да
се овај детаљ, који се појављује у Јудином јеванђељу, као мотив са краја емотивне успомене на Јерусалим, код Амоса одиграва у раној афирмативној младости.



Vojislav Stojković Vojislav Stojković 21:46 19.11.2022

Re: Da!

Juda iz Kariota je biblijska ličnost koja privlači velike i manje znane pisce, i ne samo pisce, naravno. Jevanđelje po Judi dokazuje da Juda nije fenomen samo našeg vremena, već i perioda rađanja hrišćantva.
I Amos Oz je jedan svoj roman nazvao Juda, ali nije reč o Judi Iskariotskom i biblijskom vremenu. Ipak, novozavetna inspiracija je prisutna, kako u skrivenim metaforama, tako i u nazivu romana.
Jevanđelje po Judi nisam čitao, pa ne znam u čemu je sličnost detalja iz tog spisa sa Amosovim odlaskom u kibuc.
bangyahead bangyahead 06:55 20.11.2022

Re: Da!

Vojislav Stojković
Juda iz Kariota je biblijska ličnost koja privlači velike i manje znane pisce, i ne samo pisce, naravno. Jevanđelje po Judi dokazuje da Juda nije fenomen samo našeg vremena, već i perioda rađanja hrišćantva.
I Amos Oz je jedan svoj roman nazvao Juda, ali nije reč o Judi Iskariotskom i biblijskom vremenu. Ipak, novozavetna inspiracija je prisutna, kako u skrivenim metaforama, tako i u nazivu romana.
Jevanđelje po Judi nisam čitao, pa ne znam u čemu je sličnost detalja iz tog spisa sa Amosovim odlaskom u kibuc.


Или - Ишсахарац, припадник племена Ишсахаровог. Имамо данас једно географско место, између Самарије и Галилеје, Рамат Ишсахар, једино географско место које је остало да сећа на библијски Исахар.

Јеванђеље по Јуди говори такође о једној јерусалимској љубави, као и о једном јунаку раног ционистичког покрета, те о стаљинистичким кружоцима Јерусалима позних 1940-их и 1950-их,
о идеолошким сукобима унутар саме ционистичке организације, поново о страственој љубави према далеко старијој и сексуално изазовној жени - са реминисценцијама на библијског Јуду - да ли је он Рабијев издајник, или је заправо - његов најбољи ученик?! Личност која му је помогла да од земаљског рабина постане духовно божанство?! Која је остала уз њега када су се сви разбежали, не верујући у његову мисију обожења кроз апсурдну смрт?! Брат Јуда...

... Не знам шта да мислим за Галију Оз. Пропустио сам и сву ту књижевну помаму - борио сам се голу егзистенцију, како је мој, туристички посао био затворен, радећи одједном у том Јерусалиму, пуном љубави и таме, за трипута мање новца него пре новеличног коронадоба... Дотле, можда моја кћер неће ни знати за моју жртву: Мислиће, можда да сам из каприца отишао за Јерусалим и није ме било највећи део времена док није прошла корона*? Чак бих им можда учинио услугу да сам се убио - бизарно, мој живот у доба короне вредео је 10 долара на сат, а да сам га одузео себи, вредео
би 1 милион евра?!

*
PS. Захваљујем господину Путину, у име јерусалимске туристичке индустрије, што је тако рапидно излечио свет од короне. Клин се клином избија!
bangyahead bangyahead 07:47 20.11.2022

Re: Da!

Još jedna zanimljiva ličnost iz naše gradske istorije - Joseph Klausner, stric Amosa Oza. Značajan je inače u izraelskoj i jerusalimskoj hristologiji i sinoptici kao jedan od najvažnijih istraživača Crkve te i same Hristove ličnosti, u novije doba u Izraelu.

Džosef je takođe bio aktivan, i to u desničarskom, revizionističkom krilu Cionističkog pokreta. Interesantno, Klozner i Netanjahuov otac, Bencion, bili su među vodećim ličnostima antisocijalističke jerusalimske scene - nešto poput četnika Draže Mihailovića spram komunista JBT-a.
zoja444 zoja444 08:14 20.11.2022

Re: Da!

boze, bangy, kakvo samoubistvo?! pa nisi ti frizider. pod hitno da procistis mozak od tog potrosackog mentaliteta. imas onu franklovu knjigu: zasto se niste ubili. ti to bolje znas od mene.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:46 20.11.2022

Re: Da!

bangyahead
Još jedna zanimljiva ličnost iz naše gradske istorije - Joseph Klausner, stric Amosa Oza. Značajan je inače u izraelskoj i jerusalimskoj hristologiji i sinoptici kao jedan od najvažnijih istraživača Crkve te i same Hristove ličnosti, u novije doba u Izraelu.

Svom deda-stricu Josefu (profesoru hebrejske knjićevnosti na Hebrejskom univeritetu u Jerusalimu) Amos je u Priči o ljubavi i tami posvetio dužnu pažnju. Od redovnih porodičnih poseta Josefoj kući u bogatijem delu Jerusalima, pa do njegove uloge u stvaranju savremenog hebrejskog jezika. Opis kako su deda-stric i saradnici gradili nove reči hebrejskog meni je bio posebno interesantan, jer je Amos te detalje opisao sa dosta humora.
bangyahead bangyahead 10:55 20.11.2022

Re: Da!

zoja444
boze, bangy, kakvo samoubistvo?! pa nisi ti frizider. pod hitno da procistis mozak od tog potrosackog mentaliteta. imas onu franklovu knjigu: zasto se niste ubili. ti to bolje znas od mene.


Ne bih zaista, ali mi je škakljiva pomisao bila, kojom je Nečastivi vukao na dno - po pravilu kada bih bivao istovremeno i fizički i duševno iscrpljen - da bih kompenzovao svoje pređašnje prihode (a dve godine blokade posla je ostavilo i 24 rate konstantnih rashoda), radio sam smene od 12, 14 a nekada i 16 sati, nekada dnevnu posle noćne. Kada bih dosegao nivo latentnog zamora, pohodio bi me bog beznađa: "Imaš životno osiguranje. Uzmi ga! Ovako si beznačajan, a ovako ćeš doneti svojima milion razloga zadovoljstva! Učini to!"

bangyahead bangyahead 10:57 20.11.2022

Re: Da!

Zlo doba, ne ponovilo se, najgore od svega je što je svima bilo jasno da je to hermetičko zatvaranje zemlje izveštačeno.
zoja444 zoja444 11:03 20.11.2022

Re: Da!

bangy, to ti je sve od nespavanja i stresa. jel ono bese najgore mucenje zarobljenika deprivacija sna? p.s. ja kad nemam snage ni da se pomolim, samo kazem: boze daj mi snage.
bangyahead bangyahead 11:06 20.11.2022

Re: Da!

Vojislav Stojković
bangyahead
Još jedna zanimljiva ličnost iz naše gradske istorije - Joseph Klausner, stric Amosa Oza. Značajan je inače u izraelskoj i jerusalimskoj hristologiji i sinoptici kao jedan od najvažnijih istraživača Crkve te i same Hristove ličnosti, u novije doba.

Svom deda-stricu Josefu (profesoru hebrejske knjićevnosti na Hebrejskom univeritetu u Jerusalimu) Amos je u Priči o ljubavi i tami posvetio dužnu pažnju. Od redovnih porodičnih poseta Josefoj kući u bogatijem delu Jerusalima, pa do njegove uloge u stvaranju savremenog hebrejskog jezika. Opis kako su deda-stric i saradnici gradili nove reči hebrejskog meni je bio posebno interesantan, jer je Amos te detalje opisao sa dosta humora.


Josef je izuzetno značajan
- prosto, mislim da su njegove studije revolucionarno važne za svakog modernog teologa i/ili sveštenika, ili brata pisca kao sadelatnika na polju ljudskog duha, logosa, čežnji i zabluda. Čak sam i donosio ovde, u Maticu Srpsku, da to prevedemo, međutim uskogrudost male varoši, nekosmopolitanstvo, strah od autentične moderne judejske misli, doprineli su da ti moji naslovi sakupljaju prašinu na policama biblioteke u Matici...
bangyahead bangyahead 11:09 20.11.2022

Re: Da!

zoja444
bangy, to ti je sve od nespavanja i stresa. jel ono bese najgore mucenje zarobljenika deprivacija sna? p.s. ja kad nemam snage ni da se pomolim, samo kazem: boze daj mi snage.



shmoo shmoo 11:44 20.11.2022

Re: Da!

jel ono bese najgore mucenje zarobljenika deprivacija sna?


То су Енглези радили ухапшеним припадницима ИРА седамдесетих година прошлог века у комбинацији са осталим психо тортурама - електрошоковима, претњама породици ухапшеног урлањем у лице затвореника везаног за столицу док се мучитељи испред њега смењују, несносна бука у просторији везаног затвореника, понижавање до свођења човека на анимално понашање итд, па све до терања затвореника да стоји уза зид сатима (од 24 сата па надаље) и да само врховима прстију на рукама додирује зид и не дозвољавајући му да спава (такође од 24 сата па надаље), али све то без батинања да се не би видели на суђењима отоци, маснице по телу ухапшеног и слично.

Енглези су то мучење називали Алстерски хибрид.

Кажу да ниједан од мучених није издржао дуже од 72 сата без сна. Смртни исход.





zoja444 zoja444 18:42 20.11.2022

Re: Da!

bangy, ima ovde jedan grafit: sve ce biti dobro na kraju. ako nije dobro, znaci da nije kraj. p.s. ne meri se necija vrednost novcem i sl. budi dobar prema sebi. to je tvojima najvaznije. onda si dobar i njima.
zoja444 zoja444 18:47 20.11.2022

Re: Da!

taso, enciklopedijo. ja sam to videla u nekom filmu ali ne mogu trenutno da se setim kojem. nisam sigurna da je bila ira vec neki drugi.
bangyahead bangyahead 20:17 20.11.2022

Re: Da!

zoja444
bangy, ima ovde jedan grafit: sve ce biti dobro na kraju. ako nije dobro, znaci da nije kraj. p.s. ne meri se necija vrednost novcem i sl. budi dobar prema sebi. to je tvojima najvaznije. onda si dobar i njima.





cmix909 cmix909 10:36 21.11.2022

Re: Da!

shmoo
Енглези су то мучење називали Алстерски хибрид.

Кажу да ниједан од мучених није издржао дуже од 72 сата без сна. Смртни исход.

Za ovog Gvozdenovića (vec sam ga uzimao za primer) taj hibrid je kao preskocena popodnevna dremka. Na kraju su 'istrazitelji' digli od njega i ruke i noge i otisli da se naspavaju k'o ljudi. On je navodno otpremljen u neku moskovsku ludnicu, ali pre ce biti da je sledeca stanica bila logor...


Aleksandar Vajsberg

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana