Zablude o opasnostima usled negativnog prirodnog priraštaja u Srbiji

Goran Nikolić RSS / 22.08.2007. u 20:42

by Goran(che), uz nesebičnu pomoć Gordane Ninković

Konzervativne snage u Srbiji dižu već duže vreme buku oko ''bele kuge'', odnosno ''umiranja'' nacije i skorom nestanku Srba, ako se nešto ne preduzme. Kažu: postaćemo nacionalna manjina u sopstvenoj zemlji i na kraju će se ostvariti čuveno tarabićevsko proročanstvo o danu kada će sav Srbalj stati pod jednu šljivu. Oni više skloni ''naučnom'' pristupu naglašavaju negativne ekonomske reperkusije pada nataliteta, dok se ''geopolitičari'' bave značajnom smanjenju odbrambene moći usled mogućeg populacionog ''debakla''.

Predlažu se brojne mere: od revitalizacije materinstva, kreiranja ''kulta deteta'' umesto ''kulta žene'', ''vraćanja'' selu, osporava se pravo na abortus, predlaže su uvođenje poreza na neženje i bračne drugove bez dece i čak i reforma naslednog prava.[1]

Referentne demografske projekcije (Penev, 2006[2]) predviđaju da će Srbija za dve decenije izgubiti oko pola miliona stanovnika (imaće oko 7 miliona, kao i 1970, što je pad od oko 7%). Prirodni priraštaj u Srbiji je u padu već od 50-tih da bi od početka 90-tih postao negativan i početkom 21. veka iznosi nešto više od -3 promila[3]. Međutim, broj stanovnika se u poslednjih pet godina nije bitnije promenio, jer je prosečni godišnji mehanički neto priliv pupulacije (iz BIH, Hrvatske, Crne Gore, Kosova) bio otprilike na skoro istom nivou (a slično je bilo i devedesetih). Vršene su brojne projekcije i nije realno očekivati da bi se broj stanovnika Srbije mogao povećati, ili barem ostati nepromenjen, u narednih dve ili pet decenija, čak i sa snažnim povećanjem stope fertiliteta, koja je trenutno nešto ispod 1,6 (broj rođene dece po majci).[4] U studiji se predviđa starenje domaće populacije, i to sa današnjih šest stanovnika sa preko 65 godina na četiri sredinom ovoga veka (spadamo u ''starija'' društva u svetu, ali ipak nismo ''šampioni'', kao se to, često, tvrdi).[5] Ipak, teško je verovati da bi silazni populacioni trend mogao biti nastavljen u nedogled (demografska kretanja nisu lako predvidiva; koje npr. mogao očekivati da ćemo od 400 000 stanovnika Centralne Srbije s početka 19. veka danas ''stići'' do 5,5 miliona).

Realne posledice negativnog prirodnog priraštaja

Šta su zaista posledice ovih, čini se, dosta realnih prognoza u poslednjem pasosu? Da li će Srbi zaista postati manjina u sopstvenoj državi, da li ćemo postati lak plen za ''neprijatelje koji ne spavaju'' i da li će domaća ekonomija ostati bez radne snage? I ono što je najvažnije da li se, zbog holističkih doktrina, tako olako mogu predlagati i radikalni modaliteti za društvo, čije se političke elite (da li samo deklarativno?) zalažu za liberalne vrednosti?

Naravno treba razumeti emotivni odnos mnogih prema ovom problemu; npr. fakat je da će u narednoj deceniji i po čak četvrtina srpskih sela, praktično, ostati bez stanovnika.[6] Valja imati u vidu da čin rođenja ima za većinu ljudi neprocenjivu simboličnu važnost, i onda sa te referentne tačke treba posmatrati podatak da u oko 25% naselja u Srbiji u 2004. g. nije rođeno nijedno dete.

Drugo, važi i pravilo da kvantitet proizvodi kvalitet: tako da je manja verovatnoća da će se nrp. ingeniozni ili, za neke oblasti, vrlo talentovani ljudi, pojaviti u geografskim područjima sa manjim brojem stanovnika (ali, opet, manje, uglavnom evropske, nacije postižu zavidne rezultate na polju nauke, umetnosti, sporta....). U tom slučaju nije čudno da uglavnom najmogoljudnije zemlje dobijaju najviše medalja na olimpijadama; npr. SFRJ je osvajala i preko pet puta medalja više od Srbije (i Crne Gore), i bila je daleko uspešnija na Mundijalima (što za muški deo populacije nije, nikako, beznačajna stvar). I civilizacijska dostignuća, odnosno bogat kulturni život trebalo bi da korelira sa državama sa većim brojem stanovnika; međutim, u stvarnosti nije tako, jer upravo najviše ulaganja u kulturu i najveće domete na tom planu imaju bogate, industrijalizovane zemlje (naravno postoje i izuzeci, kao npr. ''iranski film'').      

Ali, krenimo da demistifikujemo problem. Prvo, nismo uopšte specifikum. Pad broja stanovnika je već problem s kojim se sučava trećina naseljenog dela planete od Centralne i Istočne Evrope (uključujući i Nemačku), preko Rusije do Japana i Južne Koreje (i dela severnog Mediterana). I SAD i zemlje zapadne Evrope su već pre deceniju, dve imale pad populacije, ali je opet došlo do rasta i to ne zahvaljujući samo imigraciji, već i snažnom natalitetu nedomicilnog (ili manjinskog) stanovništva, kao i znatnom padu mortaliteta.

Pojekcije Svetske banke ukazuju da će, praktično, sve zemlje Centralne i Istočne Evrope do 2025. (u odnosu na 2000.) znatno smanjiti broj stanovnika, neke kao Ukrajina i Bugarska za čak 26%, odnosno 18% (Hrvatska i Češka za po 6%, Rumunija za 10%, Rusija za 12%, Slovenija i Poljska za po 4%, npr. Bugarska 1995-2006 ima negativni prirodni prirastaj od 5 promila prosecno). Problem ovih zemalja, pa i Srbije, se može objasniti sve manjom ''zainteresovanošću'' žena za rađanje sa rastom standarda; naime ''real-socijalizam'' je kreirao slučajnu kombinaciju žena obrazovanih prema zapadnim uzusima, koje su živele u osiromašenim privredama. Ipak reforme daju rezultate; Estonija je produžila porodiljsko odsustvo i dala olakšice za veštačku oplodnju, što je rezultiralo znatnim usporanjem pada populacije.        

Međutim, postoje i mnoge prednosti država koje imaju manje ljudi i koje stoga, nikako, neće doživeti fiskalnu ili sicijalnu katastrofu ili, pak, nestanak. Ekonomisti su već osporili mit da je povećanje stanovništva esencijalno za ekonomski rast. Ključni pokazatelj je GDP po stanovniku (a ne ukupan GDP), jer on čini pojedinca bogatijim. Ako je cilj zemlje da poveća svoju radnu snagu, i time ostvareni dohodak, postoje  mnogo lakši načini od forsiranja porasta ukupnog broja stanovnika. U tom smislu, indikativan je primer Japana, koji, usled depopulacije (radna snaga će opasti za jednu petinu u sledećoj dekadi[7]) sprovodi reforme u naporu da produži radni staž ljudi, poveća udeo žena u radnoj snazi, privuče imigrante i robotizuje industriju. [8]

Fakat je da zemlje sa malom i stagnantnom, ili čak opadajućom, populacijom, mogu da imaju visok ekonomski rast i to, naravno, u korist snage i uticaja države i individualnog prosperiteta. Ako bi zaista rast GDP-a bio u tolikoj meri korelisan sa porastom populacije, onda bi Afrika, Latinska Amerika, Indonezija i Filipini bili prosperitna mesta danas.

Studije ukazuju da je od Venecije, odnosno 11. veka, ostvarena veoma mala korelacija između ekonomskog rasta i povećanja broja stanovnika i da su najvažnije bile inovacije i specijalizacija.[9] Empirijska je činjenica da više ljudi i veća stopa prirodnog priraštaja znače više siromaštva, a ne više bogatstva. Ideja da treba da nas ima što više jeste bila racionalna za tradicionalna društva.[10] Sve se promenilo sa usponom nauke i tehnologije, i ključno pitanje danas je kako ljudi žive; ekonomija je, faktički, transcendirala demografiju.

Čak i za Kinu, gde je rast populacije odigrao veliku ulogu u ukupnom rastu GDP-a, istraživanja ukazuju da je veći značaj imalo snažno povećanje ulaganja u socijalni kapital (od početka reforme 1979). Dakle, rast populacije ne vodi porastu bogastva, već  stvaranje bogatstva dovodi do stagnacije ili, pak, opadanja broja stanovnika, i to je neizbežni sled, čak i dobar (nije čudo što Tokio i Hong Kong, koji spadaju u najbogatija i najgušće naseljena mesta u svetu, imaju jednu od najnižih stopa nataliteta u svetu).

Ironično je da opsesija naučnika: produžetak životnog veka, koji je u dobroj meri ostvaren[11], jedino smeta makro-ekonomistima, koji to tumače kao tragediju za fiskalnu politiku. U autorskom tekstu ''Cheer up about long life and low interest rate'' S. Brittan (koluminista Financial Timesa) podvlači da bi, u stvari, trebalo da se zahvalimo medicini i da nam neizbežna reforma penzionog sistema i sve veća davanja za zdravstvo budu stvari koje ćemo ''egzaltirano'' sprovoditi.[12]

Neka žene odluče!

Srbi neće postati manjina u Srbiji, naprotiv, nizak natalitet u proseku više pogađa nacionalne manjine (nekoliko od retkih izuzetaka su Bošnjaci i Romi, koji čine 1,8%, odnosno 1,4% populacije), te će se udeo većinske nacije u perspektivi povećavati.[13]

Dakle, država ne bi trebalo da, praktično, ''gura'' ljude da imaju bebe, ako oni to ne žele. Da li će žene odlučiti da svoje vreme troše izlazeći po klubovima ili podižući decu, odnosno trošiti pare na šminku ili pak na pelene njihov je izbor, i svaki pokušaj da im se na neadekvatan način ukaže na ''poziv nacije'' tj. ''pravi put'' može biti i kršenje elementarnih ljudskih prava. Ako žele da imaju decu neka to bude njihov racionalni i emotivni izbor, a ne ''vraćanje duga'' otadžbini.

Srbija će, svakako, opstati, kao i skoro sve druge evropske zemlje, koje se sučavaju sa, praktično, identičnim problemom. Ovo, naravno, ne znači da socijalne kontribucije ljudima nižeg nivoa prihoda sa novorenčadima ne treba i dalje davati[14] i konstantno povećavati ta davanja (to je, uostalom, evropska praksa), kao i snažnije pomagati lečenja steriliteta.

U svakom slučaju, neizbežna tranzicija ka nižem broju stanovnika može biti teška za zemlje i na Vladi je da je olakša. Postoji mnogo načina da se to učini i većina podrazumeva promene u socijalnom sistemu. Kada je u pitanju Srbija, trenutno krucijalni problem je visok broj penzionera, uz blago smanjivanje zaposlenih, i reforme koji su učinjene (uz i savete i monitoring MMF-a) već daju efekte. Zbog visokog broja nezaposlenih, pitanje  upošljavanja ljudi u dobu za penziju nije od većeg ekonomskog značaja, ali bi bilo dobro da, sa (optimističnim) padom nezaposlenosti u narednim godinama, ovo postane (sladak) problem[15], s kojim ćemo se suočavati.  

Najbolji način da se ublaži (neizbežni) pad populacije u dolazećim godinama je da se prvo poveća zaposlenost (što je jedan od ključnih prioriteta sadašnje Vlade), čime bi se i teret budžetskih, odnosno penzionih davanja ublažio. Tek u narednoj dekadi na red dolazi dodatno  produženje radnog veka (nešto je već na tom planu učinjeno pomenutom reformom penzionog sistema), odnosno eliminišu barijere ljudima da rade u poznijim godinama. U tom smislu prag za obavezni odlazak u penziju mogao bi porasti (ili bi, čak, obavezan odlazak u penziju mogao biti i ukinut). Ovo ne bi bilo dobro samo za društvo, koje ne bi plaćalo penzije najčešće potpuno radno sposobnim ljudima, već i za preduzeća koja bi ostvarivala veći profit koristeći već obučene ljude. Danas u Srbiji, koje je po tome jedan od neslavnih svetskih rekordera, dva čoveka (i to zajedno sa agrarnom radnom snagom) rade na jednog koji prima penziju (u svetu je to obično oko duplo više). Rigidnu struktura plata, koje rastu zajedno sa stažom, takođe, bi trebalo učiniti fleksibilnijim. Pored toga, više žena u radnoj snazi, čini se, razumnom solucijom, uz koju bi mogle ići veće nadoknade za plaćanje brige o deci. Još jedna mera koja daje dobre rezultate su porodične fabrike, jer zajednički rad i život podstiču produktivnost.

Kada je u pitanju strateški aspekt problema, današnja konstelacija na regionalnom ili globalnom planu je takva da našoj zemlji ne bi bilo od značaja da raspolaže i duplo većim brojem stanovnika. Neke zemlje su nuklearne sile iako imaju manju populaciju od Srbije; druge, sa preko 200 miliona stanovnika, skoro da ne igraju relevantnu političku ulogu. 

..............................................................

Globalna slika

Stopa po kojoj se povećava broj ljudi u svetu počinje da se usporava.[16] U mnogim zemljama žene imaju manje dece nego što je dovoljno da se održi stabilan broj stanovnika.[17] Po projekcijama OUN (iz 2006.) već 2025. godine prosečna stopa fertilnosti u svetu će pasti ispod tzv. kritičnog racia. Demografi predviđaju da svetska populacija dostići oko 10 milijardi ljudi sredinom ovog veka (trenutno je 6,5). U svakom slučaju, ne postoji opravdana bojazan za ''maltuzijansku katastrofu''. Naime, čovečanstvo troši oko četvrtinu neto primarne proizvodnje zemlje, što jeste puno, ali je još uvek daleko od tačke iscrpljivanja. Cene sirovina su značajno porasle poslednjih godina, ali posmatrajući poslednji vek realne cene primarnih proizvoda su snažno opale. Nije sporna važnost problema zagađivanje planete, ali rešenje je u potrošnji manje fosilnih goriva, a ne u smanjivanju broja ljudi. Ne postoji ni opozitni problem; da će svetska populacija snažno opasti ili čak nestati. Naime, projekcije ukazuju da će sredinom veka broj ljudi biti relativno stabilan, da bi kroz nekoliko decenija počeo vrlo lagano da opada.

..................................................................


 

[1] Zbornik radova udruženja ''Opstanak'', 11-12. 10. 2006. Beograd.

[2] Goran Penev (deomograf-istraživač Instituta društvenih nauka u Beogradu), Demografska slika Srbije i perspektive Srbije do sredine 21. veka (tekst u zborniku radova udruženja ''Opstanak'', 11-12. 10. 2006. Beograd). Nalazi se odnose na period 2002-2052. i 2002-2027. (uzeta je u obzir srednja varijanta, mada ni ostale, ne-ekstremne, varijante ne odstupaju mnogo).

[3] Npr. 2004 prirodni priraštaj za Srbiju (bez Kosova) je bio 3,3 promila, natalitet je bio 10,4 promila, a mortalitet 13,7 promila. Inače, posle 2000. dolazi do blagog rasta nataliteta u Srbiji (npr. 1999. bio 9,6 promila).

Za period 2002-52. Srbija bi prema datim procenama trebalo da ima neto migracioni saldo od prosečno 1,6 promila, ali bi negativni prirodni priraštaj (3,7 promila) dovodio do pada ukupnog broja stanovnika, od preko 700 000 stanovnika.

[4] Što je blago ispod evropskog proseka; naime praktično sve evropske zemlje imaju stopu fertiliteta ispod 2 (prosek za visoko razvijene zemlje je 1,7, a za ZUR 2,8), a za održavanje nepromenjenog broja stanovnika potreban je racio od 2,1. Od 2000. beleži se blag rast stope fertiliteta u Srbiji.

[5]  Japan je posle Drugog svetskog rata imao samo 5% stanovnika sa preko 65 godina (očekivano trajanje života bilo je 50 godina, a sada je 82 godine) a danas ih je petina (procene govore da će ih, sa ''dolaskom'' ''baby-bum'' generacije 2015. biti skoro trećina). Sličan nivo starih imaju i SAD, Britanija i Francuska.

[6] Koji će poumirati ili otići u gradove i predgrađa, ali se uvek postavlja pitanje šta je isplativije: fianansirati neproduktivnu ekstenzivnu agrarnu proizvodnju ili, praktično, pasivno stimulisati odlazak ljudi iz sela (ovde treba reći da Srbija ima vrlo visok udeo ruralnog stanovništva u evropskim razmerama).

[7] Penzioni sistem Japana se sučava sa problemom; danas četiri čoveka rade na jednog koji prima penziju. Već 2030. Japan i Italija će imati dva čoveka, koji rade na jednog koji prima penziju, a još dvadeet godina kasnije radiće trojica na dva penzionera.

[8] U Japanu će odlazak u penziju biti pomeren sa sadašnjih 62 na 65 godina, mada se mnogi eksperti za tu oblast već zalažu i za 70 godina, jer bi se na taj način prepolovio pad radne snage u Japanu. Povećanje udela žena u radnoj snazi na 63% (SAD i Zapadna Evropa imaju 68%), takođe, bi dodatno smanjio pad radne snage (dodatni problemi kod žena su što one rade povremene poslove koji su plaćeni 60% manje od regularnih poslova, kao i to da je za žene mnogo teže da postignu prekovremeni rad zbog brige o deci). Japanske firme još uvek nisu učinile mnogo i većina njih penzioniše ljude sa 60 godina, jer su im stari radnici skupi zbog većeg plaćanja po stažu. Neke su, ipak, napravili pomake, kao Kawasaki, koji će do 2009. pomeriti obavezni odlazak u penziju na 63 godine.

[9] Whelan S, 2006, Power without people: Rising to the challenge.

[10] Više sinova značilo je više ruku koje će raditi na njivi, a više ćerki značilo je više "ljudskih resursa" za razmenu sa drugim domaćinstvima; za državu, više stanovnika značilo je više topovskog mesa, i samim tim više šansi da se pobedi u ratu.

[11] U većini zemalja sveta, posebno na ''zapadu'' prosečni životni vek dostiže, i prestiže 80 godina.

[12] S. Brittan, Financial Times, January 27 2006.

[13] Ovde, naravno, treba imati u vidu, da kakav god da bude ishod pregovora o Kosmetu, da će, i ako platforma naše Vlade bude u dobroj mori usvojena, to, svakako, biti stvarno dve odvojene populacione celine.

[14] Država od 2002. vodi pro-natalitetnu politiku i jednokratno finansijski pomaže porodicama sa novorođenčetom.

[15] Kakav je tokom druge polovine 2006. bio sterilizacija visokog priliva kapitala za NBS.

[16] Hiljadama godina broj stanovnika u svetu se lagano povećavao (prenaseljenost i nedostatak resursa sprečava da se broj stanovnika enormno poveća na određenoj terotoriji), da bi se rast snažno ubrzao sa industrijskom revolucijom i samo tokom 20. veka broj ljudi u svetu se skoro učetvorostručio.

[17] Trenutno četvoro od devet ljudi živi u zemljama u kojima stopa fertiliteta nije dovoljna da bi se broj stanovnika održao nepromenjen (odnosno nije dostignut tzv. ''replacement racio'' koji iznosi 2,1).



Komentari (93)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ervetor ervetor 21:27 22.08.2007

SMARANJE

Procitao sam do pola i smorio se...
Verovatno spadam u one konzervativne sa pocetka teksta. Sta ces godine cine svoje...
nikson nikson 21:32 22.08.2007

....

pa nije valjda osnovno pitanje koliko kosta dete i da li cu stici da zaradjujem ako budem imao dete i da li zbog deteta necu moci da kupim sminku. znaci da li ce zena kupiti pelene za dete ili sminku , to je stvar izbora. neka dete sere gde hoce...

drzava ne moze da te natera ni da radjas, ali nece valda da podstice da ne radjas? nece valda reci zeni: ti imas prava, radi sta hoces, nemoj da radjas decu - ili u prevodu budite sebicni i neizivljeni.

naravno sve ovo se odnosi i na muskrace i naravno nisu zane masine za radjanje - ovo sam napisao cisto zbog onih koji vole da bilo sta napisu
Goran Nikolić Goran Nikolić 23:04 22.08.2007

Re: ....

Radi se samo o
osnovnim ljudskim,
odnosno rodnim pravima
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 22:04 22.08.2007

Srpski gastarbajteri u Hrvatskoj

Goran
Konzervativne snage u Srbiji dižu već duže vreme buku oko ''bele kuge'', odnosno ''umiranja'' nacije i skorom nestanku Srba, ako se nešto ne preduzme.


Nisam ekonomista, ali sam slušao raspravu u kojoj se ističe da se u svakoj zemlji koja je meta "bele kuge" statističari plaše njenih posledica po ekonomiju (dakle, ne po opstanak nasledne loze). Kako se navodi, trend "starenja stanovništva" vodi smanjivanju broja zaposlenih ljudi i povećavanju broja penzionera i izdržavanih lica, što prostom računicom vodi ka ekonomskom kolapsu. Razvijenije zemlje problem rešavaju uvozom radne snage iz manje srećnih delova sveta, ali i odgovarajućom politikom ohrabrivanja rasta prirodnog priraštaja (koja uglavnom nije previše uspešna).

Čak sam čuo da Hrvatska, suočena sa ovim problemom, dugoročno planira na radnu snagu iz Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije, odnosno iz zemalja koji će prema njihovim projekcijama biti znatno nerazvijenije od Hrvatske u narednim godinama. Ove zemlje su pogodne i zato što njihov jezik, obrazovni sistem i kulturno-istorijska pozadina omogućavaju laku integraciju njihovih građana-Gastarbeitera u hrvatsko tržište rada.
Goran Nikolić Goran Nikolić 23:03 22.08.2007

Re: Srpski gastarbajteri u Hrvatskoj

Ja upravo i navodim sve te momente

zanimljivo je da je Srbija tokom poslednja dva vek bila zemlja regiona sposobna
da privuce najvishe imigranata
i da je tako bilo
i za vreme Jugoslavije,
nadajmo se da ce tako biti i ubuduce

gordanac gordanac 23:59 22.08.2007

o, još

...jedan za "my favourites" :))
Jedina sugestija promene je korišćenje izraza "bela kuga", odnosno - nekorišćenje istog. Znam da je uobičajeno i da se utemeljilo. ali - svejedno, bar da kažem.
I -pitanje:
Malo dece se (po pravilu) rađa u društvima koja ubrajamo u vrlo i srednje razvijena (po svim makroekonomskim parametrima), a veliki broj dece rađa se , naprotiv u društvima koja imaju veoma nizak standard (kvalitet života) ili u celini spadaju u "nerazvijene" ekonomije. Sa nekoliko izuzetaka siromašnih društava sa GDP i PPP koji tek streme sredini lestvice poput Srbije, Makedonije, BiH, ..(verovatno ima još) gde je stopa prirodnog priraštaja niska (ili niža) kao i u visoko ekonomskim razvijenim društvima. Kad sam tražila razloge za ovu "anomaliju" predlagalo mi je ili kulturne ili verske obrasce ili (najčešće) optuživalo žene (otud moja nelagoda za upotrebu izraza "bela kuga". I što se tiče manjinskih zajednica u Srbiji - isto ste u pravu. Prečesto se zaboravlja da je u Srbiji (bez Kosova) svako peti "neko drugi", a u Vojvodini je svako treći "neko drugi", a da je odnos prema "imanju dece" identičan u svim zajednicama.
I skroz sam saglasna sa Vašim procenama. Kada bi mogli i umeli da merimo entropiju ljudskog društva, ona bi davala upravo percepciju o kojoj govorite.
To, naravno, nije razlog da se ne napravi (i sprovede) jasna strategija "odgovornog roditeljstva" i budžetiranje sa "target" socijalnim populacionim merama, naprotiv. Ali u Vašem tekstu ustvari nije o tome reč, to je logična posledica akcije javne administracije ako i kada se naprave "what if" scenariji za sledećih 20-40 godina.
Možemo mi to.

Elem, na kraju i pitanje:
Zašto, po Vama, postoje izuzeci koje u relaciji ekonomski razvoj-prirodni priraštaj možemo jasno videti?
Goran Nikolić Goran Nikolić 08:34 23.08.2007

Re: o, još

Ne odnosi se problem na Srbiju, Makedoniju, BiH, već prakticno na sve bivse real-socijalisticke zemlje.
Izuzeci na samom zapadu Evrope i SAD su, najvećim delom uzrokovani visokim prirastajem rasnih, verskih i ostalih manjina, kao i rastucim zivotnim vekom . Ostalih izuzetaka nema mnogo, cini mi se.
Dakle, nismo mi ni po ovome izuzetak, kao sto nismo, skoro, ni po cemu, s cime se i Vi verovatno slazete.

Inace, hvala Vam na sugestijama.

p.s.
izraz ''bela kuga'' stavio sam na samom kraju oblikovanja teksta, prosto nadjoh ga negde (odomacio se),
ali eto, zamalo, bez njega.


sladja82 sladja82 00:11 23.08.2007

natalitet

hm,
nisam bash sigurna da je odluka
na zenama
u ovom patrijahalnom drustvu



Goran Nikolić Goran Nikolić 08:29 23.08.2007

Re: natalitet

mislio sam
simbolicno
da je odluka
samo na zenama

hercule poirot hercule poirot 00:35 23.08.2007

El moze ovo malo krace

30%. Smorih se citajuci. a obecavalo je.
Goran Nikolić Goran Nikolić 08:55 23.08.2007

Re: El moze ovo malo krace

pokusacu,
nego uvek zelim da obradim temu
sto je moguce
kompletnije
i tako smorim citaoce,

ali vi biratje podnaslove ili delove teksta,
koje cete citati

pozdrav
jaglika jaglika 02:42 23.08.2007

Cemu frka?

Nije mi bas jasno - drzava se plasi da ce joj opasti broj stanovnika ili broj Srba?
Ja se nekako laicki nadam da ce se moja deca, sa padom nataliteta, lakse zaposliti. Pa pogledajte kolika je stopa nezaposlenosti. Zamislite da nas je vise!
Restriktivne mere koje drzava ima na pameti, mogu samo iritirati - s pravom.
Ne treba da nas bude vise, vec treba bolje da se organizujemo
Nece Srba biti za pod sljivu zbog niskog nataliteta, vec pre zbog visokog broja mladih koji je napustaju.
Nece Srbija propasti i nestati zbog razmazenosti zena, vec pre zbog glupih i neproduktivnih odluka.
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:22 23.08.2007

Re: Cemu frka?

ideja o propasti Srbije, stara je koliko i Srbija
i zaista je cinjenica da se u nekim istorijskim razdobljima
(npr. 10. vek-knez caslav, 15. vek Despot Djuradj sa naslednicima,
pa sve do pocetka 19. veka, mozda i 1941)
takva solucija cinila i mogucom i bila je realna

danas to apsolutno nije realna solucija
gordanac gordanac 14:39 23.08.2007

o, fala ti...

...Gorane, već sam bila sklona da poverujem da knjige i literaturu čitaju samo ljudi koje lično poznajem! :)))
Nahranio si mi optimizam, trepn`o nisi!
Neko veče sam (skoro pa iz bezveze) upala u citiranje tekstova crkva vs Đurađ Slepi i vs Dositej i vs Svetozar Miletić, a jedno lice mi je reklo "to je zapadna propaganda". Eh?!
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:13 24.08.2007

Re: o, fala ti...

hvala Vam puno
Dilan Dog Dilan Dog 08:07 23.08.2007

Tekst mi je bio jako zanimljiv

Tekst mi je bio jako zanimljiv.

Ja sam isto mislio da su veći broj stanovnika i bogatstvo direktno povezani. Izgleda da je to nekako
ugrađeno u svest...
Goran Nikolić Goran Nikolić 08:38 23.08.2007

Re: Tekst mi je bio jako zanimljiv

drago mi je ako sam
uticao na vase misljenje

pozdrav
Goran Nikolić Goran Nikolić 08:40 23.08.2007

Re: Cemu frka?

sto se tice neto-emigracije,
ona bi, po odredjenim projekcijama,
mogla da bude
prisutna u narednoj dekadi,
a potom sledi neto imigracija
do polovine veka
Черевићан Черевићан 09:39 23.08.2007

Re: Tekst mi je bio jako zanimljiv

Сиротињска забава ( или ) наталитету медицина

Ево ми и данас а прошло 55 августа отад ко да наслућујем накисели ( одвина) глас комшије Мике док ми, чопор деце, посеоском дворишту жмуре се сиграмо
- Анђо, ајд мећи децу у леегу па да се инасдвое изврћемо налеђа треба зором се дизати.а могли би и малко сиротињске забаве, а шта каш ?
- Та ћути одеце ,срамото, ти би самосе забављо

Напомена . . . изроди поменута Анђа ком. шес све једном другом исподува.четврти по реду је био слоба, мој нераздвојни другар .
Jelena Milić Jelena Milić 09:59 23.08.2007

Re: Tekst mi je bio jako zanimljiv

evo vam, na zalost, afrika kao primer da uopste nije tako.
Laudanum Laudanum 09:00 23.08.2007

Ne me zanima

Sve i da nestanemo k’o beloglavi sup. Ne razmnozavam se dok je zivota u radikalima i Kostunici.
beli beli 10:44 23.08.2007

Re: Ne me zanima

bogami
ipak se vi
razmozavajte
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 09:59 23.08.2007

Mene zanima...

Mene zanima ko su za vas konzervativne snage..
Inače slažem se sa većinom konstatacija u tekstu.
P.S. Konzervativci vole "srpsto" što god to značilo ali ne vole pojedinačne Srbe..o))
Primer iz izbegličkog naselja Busije. Tamo se svake godine rodi dece za dva školska razreda. Naselje postoji već 12 godina. Svi stanovnici su izbegli Srbi iz Hrvatske i BIH. Nema tamo ni škole ni obdaništa. Ali crkva je napravljena odmah.
I stotine te dece ide u školu i vrtić u Batajnicu, udaljenu više od 5 kilometara. A zemunsku opštinu drže radikale dok ministarstvo prosvete DSS. Gde ćeš večih konzervativaca i žešćih Srba...o)))
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:18 23.08.2007

Re: Mene zanima...

cini mi se da je pitanje retorsko

pozdrav
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 15:46 23.08.2007

Re: Mene zanima...

Goran Nikolić
cini mi se da je pitanje retorsko

pozdrav

Naravno da je retorsko, iako ga nije loše uvek postavljati..o))
pozz
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:14 24.08.2007

Re: Mene zanima...

otpozdravljam
Black Adder Black Adder 10:07 23.08.2007

Odlican post

Nazalost, glasovi razuma ne mogu da dopru do šire javnosti. Propagnadna medijska mašinerija koju kontroliše ksenofobična vlast je ipak mnogo glasnija, a narod obično zapamti ono što čuje na televiziji i bezrezervno veruje u to i ponavlja. U glave ljudi uvrtela se misao da će nas "prepaviti Kinezi", ili da će "Srbija opusteti pa će nas okupirati Albanci". I vlast i crkva, kao i mnoge druge organizacije i institucije sistematski povećavaju ksenofobiju, zastrašuju mlade mogućim katastrofalnim scenarijima za budućnost "otadžbine" i slično.
Najsmešnija mi je ona fraza "povratak mladih na selo". Pitam se da li neko može da poveruje u tako neku ortodosknu glupost. Činjenica je da su nam sela prazna, i da će vremenom potpuno opusteti, ali to je neizbežno. Pravljanje puta i telefona u nekoj vukojebini za dve babe je uzaludna investicija. Tim putem se niko neće vraćati... To je možda nekome tužno ili nije, ali to je činjenica. Ljudi idu tamo gde im je bolje, da rade i normalno žive.
Zašto bi neko bio prisiljen protiv svoje volje da rađa decu ili da živi u nekoj nedođiji i uzgaja svinje. Ne verujem da će to poboljšati mnogo ekonomiju Srbije.
Ako Kinezi vide Srbiju kao zemlju u kojoj mogu da žive i rade, ja tu ne vidim ništa sporno. Neka ih. Ova planeta pripada svima. A Srbija neće tek tako nestati.
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:04 23.08.2007

Re: Odlican post

ta prica o broju Kineza je
bila naduvana, svega ih je
nekoliko hiljada u Srbiji
i njihov boravak ovde
je legitiman i najcesce lagalan.
Altea Altea 10:23 23.08.2007

projekcije

Pitanje je koliko su ove projekcije koje ste naveli tacne. Nisam specijalista za iste, ali nesto nisam sigurna u njihovu pouzdanost. Takodje podatak u vezi iscrpljivanja prirodnih resursa (na osnovu vaseg teksta zakljucuje se da su oni jos uvek daleko od kriticne granice) je veoma diskutabilan. Primera radi navescu samo da je Independent nedavno na naslovnoj strani objavio jednu nezavisnu studiju po kojoj ce kriticna tacka izmedju potrosnje i postojecih rezervi nafte biti dostignuta za 4 godine (a ne za nekoliko decenija, kako se veoma cesto cuje pogotovu od strane velikih naftnih kompanija). Gubljenje ovog prirodnog resursa povlaci za sobom gotovo apokalipticni scenario, itd. Takodje, postoje mnoge druge projekcije podjednako katastroficnog sadrzaja u vezi nestanka veceg dela postojece flore i faune.
Ne mislim da su sve realisticne, ali mi se cini da je to samo po sebi dovoljan faktor koji moze da ospori bilo koju demografsku projekciju, buduci da je dovoljno da se jedan od ovih scenarija zaista i odigra te da presudno utice na promenu demografske slike.
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:17 23.08.2007

Re: projekcije

ubedjen sam da je ta prica jedna od alternativnih
slicna onim iz zute stampe,

navescu vam jedan zanimlji primer iz izvestaja za cuveni
Rimski klub
(Granice rasta),
sa kraja 60-tih, koji su inace bili dosta pesimisticni

naime, da je neko krajem 19. veka, ekstrapolirao rast broja zaprega na ulicama
tada populaciono brzo rastuceg Londona,
koji je pocetkom 20. veka imao cak 7 miliona stanovnika,
utvrdio bi da ce se ljudi pogushiti od balege za sto godina

naravno,.nije uzet u obzir napredak tehnologije, oodnosno automobilizacija

tako, i danas, cesto se ne uzimaju u obzir dometi nauke tj. tehnologije,
s kojim ce mnogi danasnji problemi biti lako prevazidjeni
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 15:57 23.08.2007

Re: projekcije

Goran Nikolić
ubedjen sam da je ta prica jedna od alternativnih
slicna onim iz zute stampe,

navescu vam jedan zanimlji primer iz izvestaja za cuveni
Rimski klub
(Granice rasta),
sa kraja 60-tih, koji su inace bili dosta pesimisticni

naime, da je neko krajem 19. veka, ekstrapolirao rast broja zaprega na ulicama
tada populaciono brzo rastuceg Londona,
koji je pocetkom 20. veka imao cak 7 miliona stanovnika,
utvrdio bi da ce se ljudi pogushiti od balege za sto godina

naravno,.nije uzet u obzir napredak tehnologije, oodnosno automobilizacija

tako, i danas, cesto se ne uzimaju u obzir dometi nauke tj. tehnologije,
s kojim ce mnogi danasnji problemi biti lako prevazidjeni

Da, šou su projekcije Rimskoga kluba..o))
Sedamdesetih godina su prognozirali da će na zemlji, čini mi se, 2050. biti 15 milijardi ljudi i pravili dosetku da je to pretpostavka koja eliminiše mogućnost da svi sedeći ručaju u isto vreme....već da bi to mogli obaviti samo stojećki...
beli beli 10:42 23.08.2007

natalitet

ako je vec tako stanje u
skoro citavom
severnom delu
sveta,
onda i situacija nije drasticna

Micos Micos 11:41 23.08.2007

Odlicno

Dobar tekst !
Ali sa malim greskicama:
Prvo, penziju niko nikome ne daje , to je izdvojen novac koji se sada samo vraca ljudima koji su radili ! Znaci to nikako nije trosak za drzavu ! Problem je u nasoj zemlji sto su penzioni fondovi potroseni i sto penzije dobijali ljudi koji nisu izdvajali sredstva za njih, pa sada postoji problem njihovog obezbedjenja !
Drugi propust je tvoje izostavljanje nauke o pripodnom prirastaju i natalitetu kroz razvoj covecanstva. Vrlo dobro se zna kroz koje je faze proslo covecanstvo . Od faze visokog nataliteta i visokog mortaliteta, pa do sadasnje faze niskog nataliteta i niskog mortaliteta !
To su sasvim prirodni procesi kroz koje prolazi covecanstvo i da li neko moze da zamosli zemlju da se zadrzao nivo nataliteta iz srednjg veka , ali da se mortalitet smanjio na sadasnji nivo ?
Nestalo bi zivota na zemlji tj. prestala bi da postoji ljudska civilizacija ! Zasto ? pre svega broj ljudi bi se povecao na npr. 50 milijardi ! Nastao bi problem gladi, izazvali bi se ratovi...... i da ne pricam dalje o crnom scenariju koji bi se odigrao. Sve bi ouklo na kraju !

Ovako postoji prirodan tok postepenog msmanjivanja stopa nataliteta i mortaliteta na nivo koji obezbedjuje optimalan broj ljudi na zemlji ! Bar je tako za sada , jer nauka obezbedjuje da vecina tih ljudi moze da se prehrani, stanuje , radi i ostavlja potomstvo !

U potpunosti se slazem da treba ostro kritikovati ove neznalice koje pozivaju na radjanje ! Zalosno je da takve neznalice kreiraju javno mnjenje ! Uz male zamerke, svaka cast za tekst !
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:10 23.08.2007

Re: Odlicno

po nekim poracunima danasnji nivo tehnologije bi omogucio
planeti zemlji da hrani 30 milijardi ljudi
s cim se vi verovatno necete sloziti

vozdra
suki@phy suki@phy 11:15 24.08.2007

Re: Odlicno


po nekim poracunima danasnji nivo tehnologije bi omogucio
planeti zemlji da hrani 30 milijardi ljudi
s cim se vi verovatno necete sloziti


Pa po toj logici posto smo dostigli taj nivo tehnologije, ne bi trebalo ni da ova sacica od 6 milijardi gladuje. Isto tako trebali bi da vec odavno imamo kolonije na mesecu, a ne da se ogromna sredstva ulazu u rat. Nije stvar u tehnologiji koja ovde predstavlja samo mogucnost da se nesto uradi, vec u ljudskoj prirodi koja to ne dozvoljava. Mada ima nesto u toj prici sa hranom. Naime, od 1900 do 2000 godine mozemo primetiti ogroman porast populacije na planeti (sa 1,650m na 5,978m) [Wikipedia], koji nije primecen u ostalim vekovima. Razlog je bas napredak tehnologije i time veca proizvodnja hrane. Podseca po malo na bakterije, stavite ih na hranljivu podlogu i one se razmnoze dok ima sta da se jede. Na velikoj skali se ne razlikujemo puno od njih izgleda, no to je ako nista drugo prirodno - koliko god jezivo zvucalo.

U svakom slucaju, tekst mi se mnogo svideo. Hvala.
Suki
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:20 24.08.2007

Re: Odlicno

To sto ljudi gladuju posledica je lose distribucije hrane
na planeti

inace , necete verovati
trenutno je tehnologija na relativno niskom nivou
tako da bi
kolonije na Mesecu jedva bile ostvarive,
vrlo skupe i potpuno neilsplative

mislim da ljudi, ipak, nemaju realnu sliku od dometima
tehnike i tehnologije,
tj misle da mnogo dalje ostislo nego sto stvarno jeste
suki@phy suki@phy 16:32 24.08.2007

Re: Odlicno

Pa jeste losa distribucija, no i dalje stoji to sto je Micos rekao, tj zamislite koliko bi tek losa distribucija bila da nas ima 50 milijardi i sta bi to uzrokovalo. No, nije hrana jedina stvar koja bi u tom slucaju bila problem.

Sto se tice ostvarljivosti baze na Mesecu, niste u pravu. Ja kao fizicar vam odgovorno tvrdim da je tehnoloski veoma ostvarljiva. A to sto bi bile vrlo skupe i potpuno neisplative, to je vec ekonomski problem ili ti problem vec pomenute ljudske prirode, a ne mogucnosti koju tehnologija pruza.

Ono sto sam prethodnim postom zeleo je da napravim paralelu. Tehnologija nudi mogucnost baze na mesecu, ljudska priroda (odslikana u ekonomiji) ne zeli (pre ratuje). Isto tako, tehnologija nudi mogucnost da svi budemo siti, ljudska priroda (kroz ekonomiju) kaze da je ipak neisplativo da svi jedemo.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 13:24 23.08.2007

Pola problema...

Dobar tekst, sa vecinom tvrdnji je tesko ne sloziti se. Medjutim, cini mi se da on predstavlja samo polovinu problema (onu "kvantitativnu" - podjednako je bitna i druga polovina ("kvalitativna" problema, a to je cinjenica da se kvalifikaciona i obrazovna struktura naseg stanovnistva ne poboljsava, a verovatno se i pogorsava usled sinergije nekoliko losih trendova: opadanja kvaliteta i standarda skolstva, abnormalno visokog odliva mozgova, itd. Ako uzmemo oba trenda u obzir: i opadanje populacije i opadanje ili u najboljem slucaju stagnacija obrazovne strukture, onda oni *zajedno* daju prilicno sumornu sliku buducnosti ovih krajeva.
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:09 23.08.2007

Re: Pola problema...

ne bih se slozio,
kvalitativna, odnosno obazovna struktura nase populacije
se radikalno poboljsava, ali ne brzinom kojom bi mi to zeleli,
npr. udeo visoko obrazovanih
je vise nego dupliran posmatrajuci popise 1991 i 2002.

pored otga, sa padom socijalizma
obrazovanje je de-ideologizovano i time znatno unapredjeno,
danas su u primeni i evropski standardi,
dakle, idemo napred
ali mozda nedovoljno brzo

i prica sa odlivom mozgova je sigurno prenaduvana,
ali zaista nemam podatke
DejanOz DejanOz 02:58 24.08.2007

Re: Pola problema...

posmatrajuci popise 1991 i 2002.
Moze biti, ali koliko je za verovati rezultatima popisa u vreme kad su se ljudi krili po tavanima, podrumima i tetkama (1991) da ne bi bili mobilisani. Mozda su se oni jednostavno vratili od tetaka (2002). Inace, bilo bi dobro ako je to tacno, tj. ako su ti podaci verodostojni. Moguce je da je dezideologizacija (ako je sprovedena, a ne jedna ideologija zamenjena drugom, pri cemu su obe kontra progresa?) dobra stvar, ali je odlazak stotina (ako ne i hiljada) univerzitetskih nastavnika u najmanju ruku doveo taj napredak u pitanje. I u starom sistemu, kao i u novom, nastavljena je negativna selekcija (prva po partijskoj liniji, a druga odlaskom najsposobnijih). Istina je da tacnih podataka nema (sto je sramota za tu drzavu i nadlezno Ministarstvo dijaspore), ali je za neki uvid o tom odlivu najboljih dovoljno prosetati kroz web sajtove svetskih univerziteta i videti koliko nastavnog i istrazivackog osoblja ima prezime koje se zavrsava na "ic". (Mnogo).
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:32 24.08.2007

Re: Pola problema...

Prvo, rat je poceo kasnije, ul eto 1991, tako su rezultati popisa
verovatno validni
Drugo,
i pored tih prica o nashim profesorima po svetu,
mislim da ih, relativno posmatrano, ima jako malo,
a nazalost najvishe je peracha sudova,
odnosno, ljudi koji rado najteze poslove,
prema nekim indikacijama
situacija se ipak, polako menja nabolje poslednjih goinda, na srecu

pozdrav
DejanOz DejanOz 13:34 24.08.2007

Re: Pola problema...

i pored tih prica o nashim profesorima po svetu,
mislim da ih, relativno posmatrano, ima jako malo,
a nazalost najvishe je peracha sudova,
A ti to znas, kako?

(Usput, u vecini razvijenih zemalja sudovi se uglavnom peru u masinama za pranje sudova).
Goran Svilanović Goran Svilanović 15:10 23.08.2007

cestitam!

Od srca. Opet me Vas tekst zainteresuje upravo tom spremnoscu da probate da demistifikujete (opste) prihvacene istine.

Nasuprot onome o cemu Vi pisete, ipak, poneki analiticari i dalje pridaju ogroman znacaj natalitetu, rastu populacije. Tako sam imao priliku da citam analize prema kojima ce, ipak, Indija biti sledeca "mega power", a ne Kina, i u zakljucku kazu da je to zato sto, za razliku od Kine, nema politiku 1 deteta, nego stanovnistvo i dalje raste po visoj stopi. Dakle, veruju da rast stanovnka odlucujuce utice. Slicno sledi i iz jednog od skorasnjih Putinovih obracanja naciji u kojima kao jedan od najvecih problema ruskog drustva pominje pad broja stanovnika...

Dakle, za razliku od ovakvih misljenja, iznosite argumente druge vrste i zato mi je bilo vazno da ih procitam. Nadam se da ce i drugima koristiti.
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:33 24.08.2007

Re: cestitam!

Zahvaljujem Vam
Građanče Građanče 10:36 24.08.2007

zablude

Volim tekstove u kojima se drugacija razmisljanja nazivaju zabludama. narocito kad je njihova pogresnost vrlo kontroverzna kao sa mnogim ovde obradjenim pitanjima. Takodje volim tekstove uu kojima se argumenti izlazu pod nazivom FAKAT, ne samo zato sto ne postoji rec FAKAT, osim kod Zabranjenog pusenja, nego i zato sto argumenti treba da govore svojom snagom, a ne time kako ih autor naziva.
soman soman 11:46 24.08.2007

Ima li lepsih stvari u zivotu

Deca se ne radjaju zato da bi povecali broj Srba, mislio sam da je to deo prirodnog nagona za opstanak vrste.
Ima li lepsih stvari u zivotu od klinaca, strasno mi je zao ljudi koji ne mogu da imaju decu. Razmislite koji su vam to najsrecniji trenuci u zivotu.
DejanOz DejanOz 12:16 24.08.2007

Re: Ima li lepsih stvari u zivotu

Da, zaista je neophodno o tome duboko razmisljati. Ne moze to svako (sto objasnjava zasto se ljudska vrsta nalazi pred izumiranjem, samo nas je 6 milijardi, zaboga).
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:05 24.08.2007

Re: Ima li lepsih stvari u zivotu

slazem se
i ja sam zaista u tekst stavio
i taj emotivni aspekt
milosib milosib 12:57 24.08.2007

Zablude o opasnostima usled negativnog pri

Hajde da probamo da rezimiramo ovaj tekst. Nema problema sto se broj stanovnika Srbije smanjuje, jer iskustvo pokazuje da time raste drustveno bogastvo zemlje , a sve to na racun produzenja radnog veka visoko obucenih i motivisanih radnika sa vise od 65 godina. Mnogo price bez realnog pokrica i posmatrano uskogrudo. Sta ako se postavi teza da su USA postale tako dominantne u svakom pogledu u odnosu na Evropu, na racun dvostruko veceg nataliteta ne uzimajuci u obzir druge cinioce npr. I i II svetski rat?

Tacno je da mi nismo nikakav specifikum u Evropi, ali taj isti razvijeni svet pokusava na sve nacine da poveca natalitet. Imamo primer Francuske koja je veoma ponosna na uspeh koji je u tom domenu postigla.

Rodjenje deteta ne moze nikako imati neprocenjivu simbolicku vrednost. To je prioritet svakog zivog bica, pa i coveka. Mozda nisam u pravu, ali sta ostaje iza nas, ako nismo neko izuzetan kao Tesla i sl.

Ne razumem tu podelu na konzervativce i liberale. Da li to sto smatram da svaka porodica, koja to fizicki moze, treba da ima bar troje dece, znaci i da sam zatucan, neobrazovan i da je zeni mesto u kuhinji bez prava glasa? Nisam primetio da su savremeni moralni nazori doveli do boljeg polozaja zene i do pada prostitucije, narkomanije, kriminala... Naprotiv, svakim danom se sve vise mozemo uveriti da se ljudi pretvaraju u egoiste, koje niko drugi ne interesuje.
DejanOz DejanOz 13:07 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog

Da li to sto smatram da svaka porodica, koja to fizicki moze, treba da ima bar troje dece, znaci i da sam zatucan

Pa, cini te svakako nekim ko se mesa u tudja posla. Sta se tebe tice da li ce se neko drugi razmnozavati?
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:39 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog pri

necete verovati, ukidanje zabrane abortusa 1973 u SAD
dovelo je do snaznog pada
maloletnickog i tinejdz kriminaliteta u poslednjih petanestak godina u SAD

jednostavno,
majke su u mnogo manjoj meri radjale decu bez oceva
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:10 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog pri

nisu SAD postale dominantne
zbog visheg prirdodnog prirastaja od Zapadne Evrope,
vec je unapredjenje tehnologije, liberalnija ekonomija, vishe resursa, posebno ljudkskog (obrazovnog) kapitala
i kasnije iz toga izvedena vojna supremecija,
uz pobedu u dva (ili tri, a mozda i cetiri) rata pritv totalitarizma
dovela SAD na tron
mcvetkovic mcvetkovic 14:22 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog

Goran Nikolić
necete verovati, ukidanje zabrane abortusa 1973 u SAD
dovelo je do snaznog pada
maloletnickog i tinejdz kriminaliteta u poslednjih petanestak godina u SAD

jednostavno,
majke su u mnogo manjoj meri radjale decu bez oceva

Ovo je tako povrsno, da nemam reci.

Da li stvarno mislite da je stepen maloletnickog kriminaliteta manji poslednjih 15 godina nego recimo 60-tih ili 70-tih? Licno bih voleo da vidim neki dokaz za tu tvrdnju, ili je to mozda jos jedan u nizu FAKATA.

Ukoliko postoji dokaz za tako nesto, kako mozemo da budemo sigurni da je to bas zbog toga sto su "majke mnogo manje radjale decu bez oceva" a ne zbog nekog drugog razloga (npr. trosenja vremena na blogovanje).
milosib milosib 14:24 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog pri

Naravno da nisu. Teza je postavljena kao primer pogresnog zakljucka na osnovu lose pretpostavke. Primetio si da sam naveo i ratove kao jednu od bitnih stavki. Nisam hteo da dalje analiziram.
milosib milosib 14:31 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog

Ja jednostavno komentarisem tekst. Nije mi namera da drugima "naredjujem" sta da rade.
Pre mi lici da se ti opasno nerviras ako neko pomene da treba imati decu. Probaj, pa se javi za nekoliko godina.
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:41 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog

to sam nashao u
knjizi Freaconomics
DejanOz DejanOz 14:50 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog

Pre mi lici da se ti opasno nerviras ako neko pomene da treba imati decu
Odlicno uoceno - ja se prilicno nerviram ako mi bilo ko kaze da ja u mom privatnom zivotu nesto "treba" da uradim. Tebi to ocito nije jasno, ali to je atak na licnu slobodu.

Usput, gde sam i kad ja rekao da nemam decu?
milosib milosib 14:51 24.08.2007

Re: To sam nashao u knjizi Freaconomics

Tipican odgovor po ugledu na osnovni tekst. Pise u knjizi i tacka!
M.Cvetkovic jasno pita, ako je podatak tacan, odakle zakljucak da je to zbog samohranih majki?
Koliko je meni poznato, u nasoj sudskoj praksi se pokazalo sasvim suprotno.( Ne tvrdim da je ovo tacno)
milosib milosib 14:55 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog

DejanOz
Pre mi lici da se ti opasno nerviras ako neko pomene da treba imati decuOdlicno uoceno - ja se prilicno nerviram ako mi bilo ko kaze da ja u mom privatnom zivotu nesto "treba" da uradim. Tebi to ocito nije jasno, ali to je atak na licnu slobodu.Usput, gde sam i kad ja rekao da nemam decu?


Oprostite ako sam vas uvredio. Ne zelim da dalje polemisem na tu temu. Svako ima pravo na svoje misljenje.
mcvetkovic mcvetkovic 15:12 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog

Goran Nikolić
to sam nashao u
knjizi Freaconomics

U knjizi Freaconomics takodje postoji i jedna analiza koja kaze da na uspeh deteta u skoli od svih faktora najvise utice broj knjiga u njegovoj kuci. Stoga autor saljivo zakljucuje da, ako zelite da budete dobri u skoli, potrebno je samo da kupite puno knjiga koje uopste i ne morate da citate.
milosib milosib 15:23 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog

mcvetkovic

Goran Nikolićto sam nashao uknjizi FreaconomicsU knjizi Freaconomics takodje postoji i jedna analiza koja kaze da na uspeh deteta u skoli od svih faktora najvise utice broj knjiga u njegovoj kuci. Stoga autor saljivo zakljucuje da, ako zelite da budete dobri u skoli, potrebno je samo da kupite puno knjiga koje uopste i ne morate da citate.

Razumeli smo se potpuno. Nema potrebe da se ovo i dalje raspreda.
Covek u belom Covek u belom 19:33 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog

Goran Nikolić
necete verovati, ukidanje zabrane abortusa 1973 u SAD
dovelo je do snaznog pada
maloletnickog i tinejdz kriminaliteta u poslednjih petanestak godina u SAD
jednostavno,
majke su u mnogo manjoj meri radjale decu bez oceva
Nije vam prvi put Gorane da citirate zakljucke koji su izvuceni na osnovu najprostije regresije. Iako ste citirali, to vas ne oslobadja sumnje da vi u taj citat i verujete (osim ako citati nisu samo radi potenciranja ironije). Sa naucne strane sve studije koje nisu zasnovane na Bajesijanskoj statistici su krajnje diskutabilne, da ne kazem smesne. Stoga bih vas zamolio da ne narusavate kvalitet inace dobrih tekstova takvim citatima koje uzimate zdravo za gotovo.
Goran Nikolić Goran Nikolić 20:02 24.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog


Ta knjiga, i njen autor se na zapadu
sasvim dobro kotiraju
i nisam nikada nasao da je neko osporavao te nalaze
(sto ne znaci da neko i nije),

na kraju verovatno je bilo mnogo
bezuspesnih pokusaja osporavanja
buduci da radi o bestseleru
cije su provokativne teze
bila vrlo izazovne,
a zamislite, koliko je
takvih u SAD,
koji bi na taj nacin zeleli da steknu slavu

pozdrav
DejanOz DejanOz 05:41 25.08.2007

Re: Zablude o opasnostima usled negativnog

Ta knjiga, i njen autor se na zapadu sasvim dobro kotiraju


Knjiga se kotira dosta bolje od tvrdnje da postoji veza izmedju legalizacije abortusa i smanjenja kriminala, i to ne toliko zbog toga sto korelacija ne znaci kauzaciju, vec vise zbog prilicno ruznih rasno-socijalnih implikacija koje su uglavnom naknadno ucitane u originalni stav autora ove knjige.

Originalni rad (komentarisan u pomenutoj knjizi) se moze preuzeti odavde:
http://pricetheory.uchicago.edu/levitt/Papers/DonohueLevittTheImpactOfLegalized2001.pdf

THE IMPACT OF LEGALIZED ABORTION ON CRIME, JOHN J. DONOHUE III AND STEVEN D. LEVITT
THE QUARTERLY JOURNAL OF ECONOMICS, Vol. CXVI May 2001 Issue 2

Kritike su sumirane ovde:
http://en.wikipedia.org/wiki/Legalized_abortion_and_crime_effect#Criticisms
TijanaMC TijanaMC 18:20 24.08.2007

Zasto opet ta strasna dilema

Pelene ili sminka - kao da se to medjusobno iskljucuje. U Srbiji je zena uvek pred takvom nekom sudbinskom dilemom. Ako se mama sminka dete nece imati u sta da kaki... Mani me. Sta je tek sa nama koje jos pored sminke kupujemo i knjige? Mozda nas treba sterilisati, jer ne odgovaramo idealu dobre srpske majke.
babic babic 20:00 24.08.2007

Re:

Problem niskog nataliteta uopšte ne treba zanemarivati.Depopulacija nekih regiona u Srbiji,nestankom čitavih sela,stvara situaciju populacionog pražnjenja čitavih okruga gde ostaje samo nekoliko ostrva-gradova.

Drugi mogući problem je da će visok natalitet uglavnom zadržati najniži socijalni slojevi,neobrazovani i siromašni ljudi,i da će u budućnosti njihov procenat u populaciji biti veći jer ostale socijalne grupe imaju niži natalitet.

Goran Nikolić Goran Nikolić 20:06 24.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

ovde sam to stavio
da bi pojacao i ucinio provokativnijim svoje teze,
inace slazem se sa vama
nije to prava dilema

pozdrav
Goran Nikolić Goran Nikolić 20:13 24.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

odogovor
g. Babicu


tu smo vec potpuno nemocni
i bilo kakva akcija u tom smeru
je moralno nedopustiva

npr. kod primata su sva mladunachad
najcesce od najsnaznijeg muzjaka
i to obezbedjuje kvalitet (u tom domenu) nasledstva
ali na srecu ljudi, odnosno civilzacija je to onemogucila
pa i po cenu da manje kvalitetan genetski materijal stvara potomstvo
fakticki svako ima pravo na partnera i potomstvo
i to je grandiozan doprinos civilzaciej i vec predcvilizacijskih formi u
neolitu i paleolitu

mcvetkovic mcvetkovic 22:04 24.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

TijanaMC
Pelene ili sminka - kao da se to medjusobno iskljucuje.
...
Sta je tek sa nama koje jos pored sminke kupujemo i knjige? Mozda nas treba sterilisati, jer ne odgovaramo idealu dobre srpske majke.

Ja zaista odavno nisam, ako sam uopste ikada, cuo ovakvu dilemu. Mada ne sporim da verovatno ima ljudi koji tako misle. Ali sad vidim da ima i onih koji misle da je radjanje deteta odlika neobrazovanih i primitivnih zena. Sve je u skladu sa nasim tolerantnim srpskim duhom, nepokolebljivom verom u slobodu izbora i nenadmasnim osecajem za sustinu.

Goran Nikolić
na kraju verovatno je bilo mnogo
bezuspesnih pokusaja osporavanja
buduci da radi o bestseleru
cije su provokativne teze
bila vrlo izazovne,
a zamislite, koliko je
takvih u SAD,
koji bi na taj nacin zeleli da steknu slavu

Niko ne spori da je Freakonomics zanimljiva knjiga. Takodje niko ne spori ni da su autori knjige pre svega hteli da steknu slavu. Podsetio bih Vas da nas je jos Zvonko Mihajlovski ucio da je "Statistika kao bikini. Otkriva sve, a ne pokazuje nista."

Goran Nikolić

ali na srecu ljudi, odnosno civilzacija je to onemogucila
pa i po cenu da manje kvalitetan genetski materijal stvara potomstvo
fakticki svako ima pravo na partnera i potomstvo
i to je grandiozan doprinos civilzaciej i vec predcvilizacijskih formi u
neolitu i paleolitu

Takodje bih Vas podsetio i da ne zivimo ni u neolitu, ni u paleolitu, ni u Srednjem veku, a ni u Nacistickoj Nemackoj. Tvrdnja da su propadnici nizih socijalnih i obrazovnih slojeva taj polozaj zasluzili svojim genima je cist RASIZAM.
babic babic 15:33 25.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

Goran Nikolić
odogovor
g. Babicu


tu smo vec potpuno nemocni
i bilo kakva akcija u tom smeru
je moralno nedopustiva

npr. kod primata su sva mladunachad
najcesce od najsnaznijeg muzjaka
i to obezbedjuje kvalitet (u tom domenu) nasledstva
ali na srecu ljudi, odnosno civilzacija je to onemogucila
pa i po cenu da manje kvalitetan genetski materijal stvara potomstvo
fakticki svako ima pravo na partnera i potomstvo
i to je grandiozan doprinos civilzaciej i vec predcvilizacijskih formi u
neolitu i paleolitu


Pored toga konzervativniji i tradicionalniji slojevi imaju u proseku veći natalitet od drugih grupacija.Udeo konzervativaca,tradicionalista i vernika će biti veći u budućnosti nego danas.

DejanOz DejanOz 18:21 25.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

Ali sad vidim da ima i onih koji misle da je radjanje deteta odlika neobrazovanih i primitivnih zena

Ima i onih koji misle, i to ne bez osnova, da je prosecan IQ u zapadnom delu sveta u opadanju, jer postoji tendencija da roditelji sa visim IQ-om imaju prosecno manje dece. (Autorima ovog stava ne bi trebalo da u zurbi pripisete srpski duh, posto vecinom Srbiju nisu ni videli, a sto se tice statistickog bikinija, pa onima sa boljom linijom stoji vrlo lepo).
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:49 25.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

sto se tice rasizma,
otkud ja u toj prici

a sto se tice statistike,
nemojete je potcenjivati,
kao sto je to obicaj u Srbiji,
u nedostatku dokaza

pozdrav
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:52 25.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

to je pitanje ,
jer ipak, brojen studije ukazuju da
, iako se cini da nije tako,
da opada udeo stvarnih vernika,
dakle onih ,
koji zaista veruju u dogmu
a da raste relativni znacaj nauke,
koju i crkva sve vise prihvata,
istina na spor nacin
TijanaMC TijanaMC 10:16 27.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

Ali sad vidim da ima i onih koji misle da je radjanje deteta odlika neobrazovanih i primitivnih zena.


Ako ste hteli ovo da predstavite kao moje misljenje - pogresno ste me shvatili. Ja nikako ne tvrdim da je radjanje odlika neobrazovanih i primitivnih zena niti bih ijednu zenu tako nazvala, bez obzira na nivo njenog obrazovanja i njeno zivotno iskustvo. Ja samo tvrdim da se izbor nekih stvari koje nisu direktno vezane za decu i materinstvo zeni u Srbiji jos uvek nekako teze oprastaju. Uostalom, uvek je zena ta koja u jednom trenutku svog zivota mora da odluci cemu ce dati prednost - karijeri ili porodici. Muskarac gotovo nikad nije postavljen pred ovaj ne bas prijatan izbor, u kome mora, bar na neko vreme, bar jedno od ta dva da zrtvuje. Stavise, za zenu ovaj izbor nije tezak samo u pogledu njene licne srece, jer vecina zena, i to s pravom, zeli obe opcije. Tezak je i u tom smislu sto ce cesto naici na osudu sredine - nije dobra ako izabere karijeru... Ako mi kazete da za ovo niste culi, a zivite u Srbiji, onda ste imali neverovatno mnogo srece.

Inace, ono sa RASIZMOM - slazem se sa vama 100%.

TijanaMC TijanaMC 10:21 27.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

Goranu Ninkovicu:

Ma da, shvatila sam. To je bio samo moj prilog vasem tekstu, nikako protest, mada je tako izgledalo. Sorry.
Pozdrav.
TijanaMC TijanaMC 10:24 27.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

Goranu Nikolicu - izvinjavam se. Kako da napravim korekcije u poslatom textu? Nekako mi ne ide. :(
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:01 27.08.2007

Re: Zasto opet ta strasna dilema

veruj te mi,
greska uopste nije strashna,
cak naprotiv
slatko sam se nasmejao

pozdrav
dracena dracena 00:58 26.08.2007

Nekoliko pitanja

Donekle se slažem sa tobom da blago smanjenje broja stanovnika samo po sebi ne mora da ima štetne posledice, ali pod uslovom da se blagovremeno preduzimaju odgovarajuće mere i da nije kombinovano sa drugim problemima.
Priliv iz drugih republika SFRJ i sa Kosova će pre ili kasnije stati, pa se njim ne može računati možda već od sledeće ili 2009. godine. Zato procenti koje si naveo ne pokazuju prave trendove i stvarne razmere problema, kolike god one bile.

Slažem se sa M. Ćirkovićem da je mnogo krupniji problem nedovoljno kompetentna radna snaga. U 21. veku nije dovoljno da ljudi budu "bolje obrazovani" (to danas ne znači ništa), već da steknu što viši stepen kompetencija, a reforma univerziteta ne mrda s mesta. (Nemoj me ubedjivati u suprotno, jer poznajem situaciju.) Kakve investicije je moguće privući sa sadašnjom kvalifikacionom strukturom stanovništva i je li srpska vlada zadovoljna takvom perspektivom?
Da li se preduzima nešto na povratku visokoobrazovanih mladih ljudi, (koji su sad već sredovečni ljudi)?
Šta se preduzima na inkluziji ljudi sa posebnim potrebama? Šta se radi na izgradnji informacionog društva?
Da budem iskrena, sve što se radi od 2003. do danas deluje bez plana, fokusa i cilja, a ni vidljivih rezultata nema.
Moguće je da za neka od ovih pitanja ti nisi prava adresa, ali za neke sigurno jesi, utoliko pre što vidim da imaš dobar pristup podacima, pa se nadam da ću dobiti bar neke odgovore.
Inače tekst ti je lep, informativan i lako se čita.
DejanOz DejanOz 10:46 26.08.2007

Re: Nekoliko pitanja

Da li se preduzima nešto na povratku visokoobrazovanih mladih ljudi, (koji su sad već sredovečni ljudi)?

Samo da ponovim ono sto sam ti negde vec rekao, a to je da smatram da gresis ako mislis da ce se sredovecni visokoobrazovani ljudi vratiti bez da prethodno u Srbiju prodru zesce investicije (i sa njima adekvatna radna mesta). Ne samo da je sa trenutnim uslovima rada za visokoobrazovane u Srbiji nas nemoguce privuci, vec je istina mnogo gora, a to je da za nama nema ni potrebe. Mi tamo nemamo sta da radimo dok se ozbiljno ne investira. Ja bih mogao sutra da se vratim u Srbiju, sto se vracanja tice, rado. I - da pecam tamo, posto jednostavno nema niceg sto bih ja mogao da radim - onako kako to treba da se radi (a da se radi kako ne treba, toga ima dovoljno).
dracena dracena 20:40 26.08.2007

Re: Nekoliko pitanja

DejanOz
Da li se preduzima nešto na povratku visokoobrazovanih mladih ljudi, (koji su sad već sredovečni ljudi)?

Samo da ponovim ono sto sam ti negde vec rekao, a to je da smatram da gresis ako mislis da ce se sredovecni visokoobrazovani ljudi vratiti bez da prethodno u Srbiju prodru zesce investicije (i sa njima adekvatna radna mesta). Ne samo da je sa trenutnim uslovima rada za visokoobrazovane u Srbiji nas nemoguce privuci, vec je istina mnogo gora, a to je da za nama nema ni potrebe. Mi tamo nemamo sta da radimo dok se ozbiljno ne investira. Ja bih mogao sutra da se vratim u Srbiju, sto se vracanja tice, rado. I - da pecam tamo, posto jednostavno nema niceg sto bih ja mogao da radim - onako kako to treba da se radi (a da se radi kako ne treba, toga ima dovoljno).

Ma shvatila sam ja. To ja očas: ponoviš mi desetak puta i ja već sve razumela... :))))

Sad ozbiljno: potpuno mi je jasno da TI i još neki ljudi nemate nameru da se vratite.
Medjutim:
1. To ne znači da NEKI DRUGI neće.
2. Takodje to ne znači da država treba da sedi skrštenih ruku. Ona je DUŽNA da brine o znanju rasutom po svetu kratkoročno, srednjoročno i dugoročno (tj. uvek i stalno i ozbiljno) i da preduzima odgovarajuće mere, čak i ako bi se kompletna dijaspora sad izjasnila da nema nameru ikad da se vrati. A mi gradjani smo DUŽNi da s vremena javno priupitamo šta se na tom planu radi.
3. Otvaranje atraktivnih radnih mesta preko kvalitetnih investicija teče paralelno sa poboljšanjem ponudjenih kompetencija na tržištu rada, jer najkvalitetnije investicije neće u zemlju u kojoj nema na tržištu rada dovoljno kompetencija. Zato država mora da brine o znanju tj. njegovim nosiocima i zbog kvaliteta i kvantiteta investicija.
4. Bilo bi lepo kad bi država preduzimala i druge aktivnosti, ali to nije tema bloga, pa se neću dalje upuštati da ne trolujem.
DejanOz DejanOz 23:40 26.08.2007

Re: Nekoliko pitanja

dracena
Ona je DUŽNA da brine o znanju rasutom po svetu kratkoročno, srednjoročno i dugoročno
Pa dobro, dracena, od nas dvoje svako svoju pesmicu, ti drzavu, a ja trziste. Ako je uciti se na primeru "keltskog tigra", onda smo verovatno oboje u pravu, ali malo vise ja: "The causes of Ireland's growth are the subject of some debate, but credit has been primarily given to free market capitalism." ... & onda vidi pod Consequences: "Ireland's trend of net emigration was reversed". Znaci, prvo ide koka, pa onda jaje. ;-)
dracena dracena 06:46 27.08.2007

Re: Nekoliko pitanja

Ne bih rekla da si ti više u pravu. Na linku koji si ostavio stoji i ovo:
Domestically, a new state body, Science Foundation Ireland, has been established to promote new science companies in Ireland. A drive has been underway to attract high-skill jobs to Ireland; the location of Google and Bell Labs in Ireland are the cornerstone of this new drive
In the 1990s, the provision of subsidies and investment capital by Irish organisations (such as IDA Ireland) encouraged high-profile companies like Dell, Intel, and Microsoft to locate in Ireland. These companies were attracted to Ireland because of its European Union membership, relatively low wages, government grants and low tax rates. Ireland also offered a young, well-educated, English-speaking labour force
I još:
Ireland's trend of net emigration was reversed as the republic became a destination for immigrants.

Slažem se da slaba ponuda na tržištu radne snage nije jedini razlog mršavih investicija kod nas. MIslim da je svakako manje važna od političke stabilnosti. Na prvi pogled se čak čini manje važnom i od poreske politike, infrastrukture itd. Ali pokušaj da zamisliš sebe kao investitora: Imaš npr. 10 mio. €. Gledaš gde da ih investiraš, tj. proširiš svoju firmu. Vidiš neka afrička zemlja, recimo Gana, ima odličnu, podsticajnu politiku koja te provocira da investiraš. Već sledeće pitanje koje ćeš sebi postaviti biće sigurno: Čekaj, bre, a ko će tamo da mi radi? Mogu li da računam da će i odande moji proizvodi/usluge dolaziti u vrhunskom kvalitetu kao iz Irske ili Švajcarske? Ili će mi lošim kvalitetom uništiti teško stečeni ugled? Takva investicija bi po mom mišljenju bila visoko rizična i ja se nikad ne bih odlučila na nju. Radije bih investirala u Irsku, makar sa upola manjim profitom. Visoko kvalifikovana radna snaga ima sve veći značaj u takvim odlukama, utoliko pre što se i kompleksnost proizvoda/usluga (tj. radnih procesa) stalno povećava.
Goran Nikolić Goran Nikolić 19:02 27.08.2007

Re: Nekoliko pitanja

Procene govore da problem sa
emigracijom (ka EU) postojati do 2017 , a da cemo posle toga
imati imigraciju, pre svega iz regiona itd.
pboricic pboricic 10:49 26.08.2007

bela kuga

kako stvari stoje, ocigledni da ce biti sve manje srba, a sve vise ostalih ( albanaca....)I onda se postavlja pitane-sta ce biti sa nasom zemljom u koliko kosovo ostane u sastavu srbije, u koliko albanci dobiju glas na izborima.
Za koje vreme srbi nece vise vldadati srbijim-za 10,15,20 godina.
da, da albanci se kjednostavno udruze sa ostalim manjinama i eto ti vecine u parlamentu za par desetina godina!!
a sada neka drzava i politicari razmislajaju o tome kako ce podstaci stvaranje porodice, radjanje.....

Peda B.
Goran Nikolić Goran Nikolić 19:04 27.08.2007

Re: bela kuga

Albanci na Kosovu imaju visok natalitet
ali i neverovatnu visoku emigraciju,
mozda najvecu u Evropi
razumte razumte 22:17 26.08.2007

грешка до грешке...

Зашто се не никад нисам запитао (до сад) зашто неки моји пoзнаници гледају хорор филмове а не воле насиље, а себе сам по n-ти пут питао шта ћу ја овде. И док пишем ово, и даље ме хвата језа да ли је икоме потребан мој коментар.- па после сваког трећег сам остао без nick-а, а да ниједну увреду, псовку нисам написао.... али мора се....- ради се о врло озбиљним стврима.
Поштовани Горане, пре неколико дана (тачније06.08.07.) у полемици са milandez-ом на Цолетовоој колумни о Мици-трофртаљки напоменуо сам да ће по заврштку кампање за Косово , ''Друштвима са Нарученим Идеологијама'' следећа тема бити експлоатација ''беле куге''. И гле, Ви им већ добацили подлогу за почетак. Стигла је већ и делимична похвала из М.К.Г. ....
Па рецимо да сам више пута прочитао ваш ''рад'' и да сам уочио бар по неколико грешака у сваком пасусу. Лако је доказати да сте баш на њима и извели тотално погрешне закључке.
Немам ни доказа ни сумњи да сте ово урадили случајно (сами сте дошли на идеју) или намерно (неко Вам је рад наручио) па ћу приликом писаног коментара ''Вашег рада'' имати на ум обе могућности.
А како не живим од овог посла, не очекујте да ће бити више од коментара по пасусу дневно, али ако коментара нема на овим странама онда сам сигурно опет изгубио nick, а коментар ће вам бити доступан на cenzurisanim stranama
razumte razumte 19:17 27.08.2007

Re: грешка до грешке.. prva...

Обећао сам да ћу показивати свакодневно на грешке по пасусима али данас ћу нас смарати само са првом реченицом
Konzervativne snage u Srbiji dižu već duže vreme buku oko ''bele kuge'', odnosno ''umiranja'' nacije i skorom nestanku Srba, ako se nešto ne preduzme.

Са првом речју одређујете све групе људи који за овај проблем покушавају да заинтересују домаћу јавност као Конзервативне. То је страна реч која у нашим језицима означава више појмова и ја не смем а да сва значења не узмем у обзир. Дакле конзерватизам је:
К1;Конзервативизам је заједнички назив за политичке идеологије које се залажу за државно уређење којему су темељ очување постојећег друштвеног стања.

То би могло да се веже ових дана једино уз ДС и Г17+ (Знам да нисте мислили на ранији период, јер кад је СПС икад марио за народ). Те странке би да се ништа овде не промени. Једноцифрено смањење пореза на рачунаре (колико оно беше: више од 2 мање од 10 посто?), скидање пореза за први стан (а одакле људима новац за стан осим ако се не задуже у њиховим банкама?)...су класичне мере које би покренуле Конз. Стр. Али они тек споменоше ''белу кугу'', мада су досад имали прилике да тај проблем увелико решавају. Нисте мислили на њих, зар не.
К2 Конзервативизам је идеологија којој је циљ друштвена промена на рачун једнакости и особних слобода.

Ту ми паде на ум ''Србија ће постати модерна земља са Србима или без њих'' - Ненад Прокић, његова странка, можда горе поменуте које благонаклоно гледају на овакве појаве, добро наплативе НВО, обавештавне организације попут овог потала,..
Али нема још обраде ''беле куге'' код њих , ништа се још није наручило и ја сам спреман на опкладу да ће њихова обрада овог проблема бити сасвим друкчија од оне коју критикујете.
К3 Конзервативизам је везаност уз традиционалне принципе, насупрот либерализму који се залаже отвореност према новим идејама и друштвеном експериментирању.

Ту би по неком општем мишљењу могли да вежемо С.П.Ц. Мада, сем косовског питања и Старословенског језика при служби , Црква тешко да је у било чему другом конзервативна. На пример од доласка Д.С.-а на власт Црква се свим средствима бори да унесе нова Веровања (Црквена) у народ. Даћу пример Видовдана. По новој Црквеној верзији Лазар није звао Србе на Видовдан јер се натај дан слави неки Бог ( мало агресивнији), већ јер је то дан неког видара !??
Слично је и са Славама. Сад треба,уместо традиционалних особина, да учим (црквене) особине мог Свеца . Ускоро ће и у бабе да га прогласе... То није пример црквеног конзервативизма већ мог. Ја сам тај који не жели промену (не док сам ја жив), Црква има модерније (Хришћанско??) виђење мог Свеца. Ипак она је у променама тиха и упорна и ја очекујем да ће већина садашњих Срба да се коначно определи ка некој Црквеној Догми.
Само се плашим да ће тако од Срба све више бити добровољних католика (Хрвата), муслимана, - биће то чист доказ шта испадне код нас, кад се споје једна конзервативна струја (Д.С., ДСС,...) и либерална идеја (црквено хришћанство?)....ух скренух са теме.
''Бела Куга'' и ''Дигиталне Личне Карте'' су две стари против којих се С.П.Ц. гласно (бар на речима) бори и тешко да је због тога Конзервативна, још теже кад се види какве последице остављају те појаве по слободу и права човека (и једна и друга).
К4.Конзервативизам се у политици данас обично везује уз десничарске политичке странке и покрете, иако би се конзервативним могли назвати и левичари који се опиру преиспитивању појединих идеолошких догми.

Хајде да поређамо све десничарске снаге (по устаљеном мишљењу већине људи који овде остављају поруке не и мом)
-Радикали.- Шешељ је потенцирао да је за разлику од СПС-а десничар (на почетку вишепартиског система). Али тад је свако поштен хтео да се огради од СПС-а. Не чујем Радикале да спомињу данас десну опцију у својим програмима. Само име (Радикали) далеко је од десног, програм још више.
Ајде да проверимо у чему су они Конзервативни: 1.У границама Србије (Лондонски уговор, задњи међународни уговор који помиње Србију) 2.парламентаризму, 3. легализму, 4.Косову. У овим ставкама стварно им нема премца по Конзервативности и у пракси. Али све остале странке се за тачке 2., 3. и 4. на речима залажу, и не мислим да им ико требао опростити што се тих тачака не држе и у пракси. У ствари Дугујем Прокићу извињење, они се ни на речима не залажу. Нисам приметио никакве друге одлике конзервативизма код Радикала , помозите ми ако грешим....
Радикали стварно потенцирају проблем ''беле куге'' али осим личног примера (челника странке) , не излазе више ван институција са тим проблемом...штета...
-Странка Српског Јединства је једина која је својим деловањем то чини (Фонд За Треће Дете), али тешко да народњаштво можемо приписати Десном, конзерватином.
Напомена: Прочитао сам много ружног на целом порталу о народњаку Палми и ја би искрено волео да неко набави доказе за криминал који му се приписује. Пазите, скоро сви Лордови до 20. века, у Енглеској на пример, су дошли до титуле ''недоказаним'' злочинима, већина у 20. веку такође. Стварно би волео да ове грешке заобиђу моју земљу, и не могу да замислим неке са овог портала како се улагују првом српском лорду, а до пре неки дан су га омаловажавали. То што је ''Чобан'' (Сељачина) само га још више за титулу препоручује баш попут Енглеских Лордова.
То исто изгледа схвата и ДСС па своје деловање све више одваја од профитерскеог Веље а све више везује уз Палму идеју. Али ту нема ни мало конзервативног... Лордови постају тек у другој фази конзервативци - након проглашења.

Остаје да напоменем да ни друштво ''Опстанак'' не успева да се смести у ниједну од горе наведених описа конзерватизма.
Зкључак : Ви сте у ствари том првом реченицом хтели да додатно оптеретите положај свих група која у нашем друштву указују на проблем ''беле куге'' , чак да их одмах обезглавите код неутралног читаоца. Зашто ако су показатељи на вашој страни? Па зато што нису!
Ово је тако лако побити ако ја грешим, зар не? - па изволите ја сам на располагању.
Пробаћу да будем краћи у наредним данима.
razumte razumte 00:07 28.08.2007

Re: грешка до грешке.. друга...

И друга реченица је са грешком.
Kažu: postaćemo nacionalna manjina u sopstvenoj zemlji i na kraju će se ostvariti čuveno tarabićevsko proročanstvo o danu kada će sav Srbalj stati pod jednu šljivu.

Првим делом реченице додатно доводите "износаче проблема" у погрдан положај да би их покопали Тарабићима.- О њима имате савим довољно на www.paralax.co.yu (Воја Антонић уме да истражује).

Морам да се вратим првом делу реченице. Ради се о тврдњи из осамдесетих и времена Југославије. За проверу твдње је био довољан сусрет свих генерација војника у кући (син, отац, деда). Већ после неколико реченица могло се приметити да је број нпр. српских војника по чети снажно опао а број нпр.Албанских снажно повећао за 40 година. Статистике су биле још горе, прорачуни најгори. Али се званично ћутало и на највишем нивоу.
Сад се верјте о томе не ћути иза преговора o Косову. То један од већих аргумената да је суживот Албанаца и Срба немогућ. Да сте питали тајно неког из М.К.Г. бар неко би вам дао и те податке. Случајно или намерно још једна грешка, али опет у корист ваше "приче"
Довољно за овај пасус. Прескочићу наредне реченице
razumte razumte 13:02 28.08.2007

Re: грешка до грешке.. четврта...

У наредном пасусу су на тапату предлози за "решавање проблема" . При том сте "предлгачима" одузели сва блажа решења ( неке од њих попут једнократне помоћи за свако новорођено дете сте тек у коментарима споменули) . Неке сте богме ипак и себи приписали у закључцима .
Па опет мени на сећање падоше бар још десетак блажих и много хуманијих предлога.
Грешка трећа зар не, опет случајна? (3)

После тога следи (у наредном пасусу) низ позивања на разна истраживања са првим Вашим податком који треба неутралном посматрачу да улије поред свих оних показатеља оптимизам да није све тако црно.
koje npr. mogao očekivati da ćemo od 400 000 stanovnika Centralne Srbije s početka 19. veka danas ''stići'' do 5,5 miliona

Ја баш сакупљам ове податке и баш ме живо интересује како дођосте до 400 000.
Пре три године на форуму "историја балкана" један Хрватски "истраживач" је изнео мало веће бројке
Ајде да се и ја поиграм бројевима па да кажем један тачнији подадатак (па и лакше проверив).
На Балкану (са Бечом да будем прецизнији) крајем 19. века био је исти број Срба као и на крају 2о. века.
У ствари знам да има многих истраживача који ће ме напасти да се са овим податком Вама подилазим, јер по многим истраживањима Срба је крајем 19. века било поприлично више - мени су поражавајуће и овакве бројке.
Некако ми не иде у главу да Вам је то случајно промакло. (4)
razumte razumte 19:02 28.08.2007

Re: грешка до грешке.. десета...

У наредном пасусу постављате питања на разумљивом језику да би сте га завршили реченицом
I ono što je najvažnije da li se, zbog holističkih doktrina, tako olako mogu predlagati i radikalni modaliteti za društvo, čije se političke elite (da li samo deklarativno?) zalažu za liberalne vrednosti?

Питање са осудом,при том увијено у гомилу страних речи, тако да случајни пролазник мора да поверује у то што осуђујете, или да сам претражује те речи. Ајде да из присојности не образлажем ову грешку само ћу је навести (5)

Већ у наредном то покушавате да (као) оправдате "емотивним односом" - није емотивни већ тотално супротно. Проблем је заснован на здравом размишљању (рационалан је).
За сто година овде ће бити тек око 3 милиона Срба са све приливом од још незавршених геноцида са просора бивше Југославије - Значи не више од 4 милиона Срба на Балкану укупно (и то су оптимистичке прогнозе).
Емотивност је овде небитна (може да је има али и немора) (6)

Valja imati u vidu da čin rođenja ima za većinu ljudi neprocenjivu simboličnu važnost

А ја мислио да чин рађања има прво вредност продужење врсте (и то за све сисаре не само људе) -симболика може, а не мора да постоји (7)

Па тек пример за квалитет и квантитет у спорту (где су Вам Срби и Црногорци у осталим репрезентацијама, што их се тако брзо одрекосте?). А да пробате да упоредите Кубу и Индију на Олимписким Играма? (8)

Ни наставак није бољи
...naravno postoje i izuzeci, kao npr. ''iranski film''.

Какав изузетак?!! Ево вам један задатак: Пробајте да избројите речи које се налазе на вашој колумни а потичу из земље чија је филмска индустрија изузетак. Те речи смо преко Турака усвојили.Шта мислите зашто?
Е кад би овај народ мого да задужи светску културу бар са оним што није изузетак у тој земљи. (9)
Добра тема за исламофобију ( на жалост, на колумни са тим насловом имате текст који само псује Србе)

Ali, krenimo da demistifikujemo problem. Prvo, nismo uopšte specifikum.

Тотално супротно.
Навео сам да се број Срба у прошлом веку није увећао (умањио се чак). У исто време број Бугара се повећао за 40%, број Грка за 40%, број Румуна за 50%, број Турака за 400%, број Албанаца за 700%,.... Јел и даље нисмо спецификум или треба да наставим?(10)
Иако сам досад само издвајао оне крупније грешке - видим превише их је. Пробаћу у даљем прегледу да проредим....
razumte razumte 23:36 28.08.2007

Re: грешка до грешке.. довољно...

I SAD i zemlje zapadne Evrope su već pre deceniju, dve imale pad populacije, ali je opet došlo do rasta i to ne zahvaljujući samo imigraciji, već i snažnom natalitetu nedomicilnog (ili manjinskog) stanovništva, kao i znatnom padu mortaliteta

Па то ће се и догодити и у Србији (Раст ће бити огроман) ако Косово остане и потпуно се интегрише са остатком Србије. (Чак српске политичаре и плаше са таквим подацима) али то није тема ове колумне, зар не, то ви одбијате као могућност да се деси (11).

..znatno smanjiti broj stanovnika, neke kao Ukrajina i Bugarska za čak 26%, odnosno 18% (Hrvatska i Češka za po 6%, Rumunija za 10%, Rusija za 12%, Slovenija i Poljska za po 4%, npr. Bugarska 1995-2006 ima negativni prirodni prirastaj od 5 promila prosecno). Problem ovih zemalja, pa i Srbije, se može objasniti sve manjom ''zainteresovanošću'' žena za rađanje sa rastom standarda..

Скоро подједнако ове земље имају исту "заинтересованост" жена за рађањем па опет неке (земље) планирају да се смањити број становника чак за 25% а неке тек за 5%, Како? Зашто?
Колико је оних Словеначких 5% применљиво на Србију кад прође задњи талас избеглица.- никакав ако се нешто друго не предузме још јуче (12).

Estonija je produžila porodiljsko odsustvo i dala olakšice za veštačku oplodnju, što je rezultiralo znatnim usporanjem pada populacije.

Јел ви верујете да је ово стварно успорило пад популације у Естонији? Само то?
Осећам да ће Конзервативне снаге које сам споменуо под К1 ( ту сам грешком испустио ДСС)
као следећу меру да повуку овакав потез али само да би навукле завесе над проблемом. Што не наведете праве разлоге за смањење популације у Естонији?
Да би К1 омогућили да фарбају или зато што то и Вама не одговара? (13).
Ekonomisti su već osporili mit da je povećanje stanovništva esencijalno za ekonomski rast. Ključni pokazatelj je GDP po stanovniku (a ne ukupan GDP), jer on čini pojedinca bogatijim..

Али нису при томе имали на уму друштво Стараца већ стабилну популацију. (14)

и обећао сам да ћу да прескачем па:
Srbi neće postati manjina u Srbiji, naprotiv, nizak natalitet u proseku više pogađa nacionalne manjine (nekoliko od retkih izuzetaka su Bošnjaci i Romi, koji čine 1,8%, odnosno 1,4% populacije), te će se udeo većinske nacije u perspektivi povećavati.

Ипак је тема Србија без Косова у неком будућем времену и ја Вам нећу због тога приписати грешку ,
али јесте ли размишљали о јужној граници тих дана. Што би Вама М.К.Г-а слала честитке за онај текст? Мислите да нису видели ове грешке које сам Вам до сад набројао?...
Са друге стране границе неће бити само стогодишњих стараца, ко са ове наше. Мислите неће бити рата?
Мислили су Срби и 1913 да никад више неће бити рата, и 1940 су мислили, и 1990 су мислили, и 1998 су мислили да неће бити рата...., и увек се спремали за рат кад је он већ увелико трајао , Више пута га не би било да су били бар мало спремни да на нападе одговоре. Чиме ће да буду спремни да напад одврате тада.- Дедицама? - Ма каква Већина!
Неће уопште ни бити Срба, ако се не реагује на време (јуче). (15)

Жене су Одлучиле Давно

Јер рађају још увек. По дете. И шта тражимо више од њих.
Јер и за то једно, да би му обезбедила минимум за живот, мораће поред супруга, и она да тражи запослење (хтела то она или не).
Код другог постаће роб породице и посла при чему ће бар једо од то двоје (децу или посо) да отаљава.
За треће ће већ неко у пораодици морати да се бави сивом економијом. Ако при томе мајка тоје деце жели да има и бар половину слободног времена ко мајка са једним дететом , требаће јој за децу неговатељица а то сем криминалом ретко ко може себи да у овој земљи омогући.

Али замислите да јој држава реформом школства и вртића (не попут Гашиних реформи) омогући да јој деца буду у школи два сата пре почетка посла и да их може покупити бар два сата после посла,
Да јој даје помоћ за свако дете које подиже бар толико да јој поред оног основног за децу, и за одмор преостане.
Знам да опет не би била равноправна са слободном женом без деце, али би избор био бар мало равноправнији. (16)
Neke zemlje su nuklearne sile iako imaju manju populaciju od Srbije..

јер морају - имају "суседе" ко шро ће их Србија имати после решења Косовског питања (17)
..druge, sa preko 200 miliona stanovnika, skoro da ne igraju relevantnu političku ulogu

Али могу ту улогу да поправе ако мало запну, А Србија има мало већи проблем - постоји велика вероватноћа да је нема и мора много да запне да би то остало само вероватноћа(18)

Довољно наводих грешке. Има их још бар пет пута толико али ће и ово бити довољно за доказ.
Dragoberto Dragoberto 08:44 27.08.2007

par reci

Tekst nije suvoparan, vec na pravi nacin obradjuje temu. Evo mojih komentara.

Koliko sam ja razumeo, retoricko je pitanje da li se koristi ukupan GDP ili GDP po glavi stanovnika kao merilo bogatstva. Ako opada broj stanovnika, opada i broj zaposelnih, koji imaju najvecu plateznu moc. Time opadaju potrosnja i novac prikupljen porezom, dve bitne komponente GDP-a. Dakle, pravo pitanje je kako ce manji broj stanovnika da "napravi" taj isti GDP. Zbog toga dolazi do bizarnih situacija, kao na primer u Nemackoj, gde se od pre nekoliko godina penzije oporezuju.

Ne suocavaju se samo penzioni sistemi (vidi ref. [7]) sa potpuno novim problemima, vec i svi doprinosi koje uplacuju zaposleni. Produzenje radnog veka (vidi ref. [8]) je samo privremeno resenje. Misljenja sam da se izlaz iz te situacije moze naci samo politickom akcijom u sprezi sa ekonomskim promenama. Jedan primer je knowledge-based economy, koja se oslanja na know-how u stvaranju ekonomske dobiti, umesto na broj stanovnike sposobnih za manuelni rad.

I na kraju, Srbi nece nestati zbog bele kuge. Postace jedna od (malih) nacija u EU.
Goran Nikolić Goran Nikolić 19:06 27.08.2007

Re: par reci

ukupan broj Srba u EU ili buducoj EU,
cinice Srbe nacijom srednje velicine
iako ce im broj opadati ,
opadaci i broj vecine drugih nacija u EU

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana