Vlada Velike Britanije donirala je do sada 1.3 miliona evra za projekat podrške Srbiji u saniranju posledica poplava iz maja 2014. godine. Danas nam je gost bloger UNOPS-ova projektna inženjerka, Dragana Novaković, koja piše o važnosti prevencije poplava.
Visok stepen ranjivosti sistema za zaštitu od poplava u Srbiji došao je u žižu javnosti u maju 2014. godine, kada su nezapamćene kiše prouzrokovale štetu procenjenu na 1,7 milijardi evra, što predstavlja 4,8 odsto bruto društvenog proizvoda Srbije.
Bilo je očigledno da je upravljanje rizicima i posledicama takvih elementarnih nepogoda u prethodnih nekoliko decenija bilo zanemareno, s obzirom da je sposobnost za pravovremeno predviđanje poplava bila smanjena, a prevencija razornih posledica skoro da nije ni postojala. Podaci, takođe, govore da Srbija svake godine gubi više od 100 miliona evra zbog nedovoljno razvijenih mera zaštite i lošeg ili nepostojećeg održavanja infrastrukture za prevenciju poplava.
Rudarski basen „Kolubara" u Lazarevcu, koji obezbeđuje ugalj za proizvodnju više od polovine električne energije potrebne Srbiji, bio je poplavljen kada su popustili nasipi na četiri reke, čime je ugrožen rad najveće srpske termoelektrane „Nikola Tesla". Rečno korito se, u nekim slučajevima, uvećalo čak šest puta (sa 50 na 300 metara) i oštetilo infrastrukturu opštine (puteve, vodovode, kablove). Poplave su nanele i ogromne količine taloga koji je razorio korita i obale reka.
Na primer, reka Kolubara izlila se iz korita i napravila snažnu bujicu, preplavila zaštitne nasipe reka Lukavica i Peštan i delimično oštetila 1.100 metara nasipa, korita i mostove.
Zahvaljujući pomoći Velike Britanije, u vrednosti od 1,3 miliona evra (990.000 britanskih funti), u toku je rekonstrukcija ovih nasipa koja će omogućiti bezbednost za 60.000 stanovnika Lazarevca i Rudarskog basena „Kolubara". Ova pomoć obuhvata rekonstrukciju 1.100 metara nasipa i 24 oštećenja, utvrđivanje naučenih lekcija s ciljem definisanja postupaka Opštine Lazarevac u sličnim situacijama u budućnosti, kao i razvoj lokalnog Operativnog plana za prevenciju poplava.
Predviđeno je da u sklopu ovog projekta u nasipe bude ugrađeno 80.000 metara kubnih kamena i zemlje u cilju regulacije rečnog korita, dok će dodatne mere u okviru drugih projekata (drenažni sistem, hidroenergetska postrojenja, brane i rezervoari) omogućiti formiranje zaštitnog prstena i veću sigurnost rudnika, autoputa, međunarodne železnice, malih poljoprivrednih gazdinstava i naselja.
Nacionalni program upravljanja rizikom od elementarnih nepogoda, koji je usvojen u martu 2015. godine, identifikuje neophodne korake koje relevantne institucije moraju da preduzmu da bi slična šteta u budućnosti bila sprečena. Uspostavljanje održivog sistema usmerenog ka prevenciji i upravljanju rizikom od elementarnih nepogoda ima ključnu važnost za razvoj zemlje. Ako uzmemo u obzir da je svaki dinar uložen u prevenciju jednak sedam dinara utrošenih na obnovu od posledica poplava, razumemo značaj postojanja sveobuhvatnog i efikasnog sistema upravljanja rizikom. Najbolji trenutak za brigu o sistemima zaštite od poplava bio je bar pre 30 godina. Sledeći najbolji trenutak je sada.
Dragana Novaković
projektna inženjerka
Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS)