Ekologija| Ekonomija| Planeta| Tehnologija

Zašto sam protiv GMO ?

Obren Markov RSS / 03.10.2015. u 21:33
Odmah da kažem, nisam protivnik naučnog razvoja i nauke o genima. Smatram da ta tehnologija, u medicini, na primer, može strahovito mnogo dobrog da donese čovečanstvu. Nisam čak ni preterano rezervisan prema zdravstvenoj bezbednosti GMO hrane: hrana je i sada često nebezbedna, i to na jedan način ako se ne tretira protiv kvarenja i insekata, a na neki drugi ako se tretira; apsolutno bezbednu hranu čovečanstvo nije nikada imalo i skoro neće imati - tj i bez GMO možemo samo da razgovaramo o delimičnoj kontroli njene bezbednosti. Takođe, oni koji me znaju, znaju da sam po religiskom opredeljenju agnostik, pa stoga nemam ni problem sa pravom ljudi da menjaju ono što je priroda / viša inteligencija / neznanac iz letećeg tanjira već stvorila/o.
 
Najpre bih želeo da razjasnimo nešto: ljudi na zemlji ne umiru od gladi zato što na svetu nema dovoljno hrane. Još pre nekoliko godina, kada GMO proizvodnja nije uzela toliko maha kao danas, natrčao sam na respektibilnu analizu po kojoj je čovečanstvo po tadašnjoj tehnologiji, bez GMO i bez daljeg napretka, u stanju da proizvede dovoljno dobre hrane - kalorija, minerala, vitamina, belančevina... - za preko 10 milijardi ljudi. Ne, sada zaista ne mogu da vam navedem izvor: zagubio sam ga u međuvremenu, a ne pišem naučni rad pa da se držim strogih akademskih pravila - koga zanima neka se sam zabavi kopajući podatke. Suština je da moje sećanje još odlično funkcioniše, i da se ta cifra (10 milijardi ljudi koje možemo da hranimo bez GMO) u međuvremenu još, izvesno, uvećala, pošto su neke ne-GMO tehnologije za povećanje uzgoja doživele značajan napredak.

Neki ljudi, ipak, umiru od gladi, i to nesporno treba rešiti. Zašto umiru ? Zbog loše raspodele postojeće hrane. Drugačije rečeno, hrane ima dovoljno, ali nije dostupna svima. Neke zemlje su presiromašne da bi kupovale hranu za svoje stanovništvo kada same ne proizvedu dovoljno - a baš su zato siromašne što ne proizvode dovoljno; u nekim zemljama su ratovi ili prirodne nepogode, pa to sprečava ljude da dođu do hrane; a neki ljudi žive u zemljama gde ima sasvim dovoljno hrane ali su oni siromašni, pa ne mogu da je sebi priušte, a država se ne brine o njima nego o interesima kapitala - konkretno, glad u Srbiji postoji iz ovog razloga. Ukratko, suzbijanje gladi NIJE RAZLOG za nametanje GMO.
 
Još više od toga, razvoj GMO neće rešiti nijedan od razloga zbog kojih glad u svetu postoji, pa stoga neće ni smanjiti glad. Još gore, neke od tih razloga će i dodatno ojačati i na taj način, paradoksalno, UVEĆATI broj gladnih na svetu. Ako to dozvolimo. Zašto ?
 
Zato što je sadašnji koncept GMO hrane korporacijska prevara koja povećava jaz između razvijenih i nerzvijenih zemalja. To je ključni mamac zbog kojeg se tolika finansijska sredstva i političke veze ulažu u širenje GMO, to je način na koji se GMO ekstremno isplati onima koji se njome bave i istovremeno moj ključni razlog da se tome, koliko mogu, suprotstavim.
 
Mehanizam kako to funkcioniše je sledeći: kao prvo, GMO tehnologija je skupa i nedostupna siromašnijim i tehnološki manje naprednim društvima. Mnogo, mnogo skuplja i mnogo nedostupnija od đubrenja, toplih leja, selekcionisanja sortnih biljaka i životinja... svih onih postupaka koje sada označavamo kao "klasične". Pristajanje na GMO hranu zapravo znači pristajanje da vam seme (ili u ne tako dalekoj budućnosti rasplodne životinje) dolaze iz svega par raspoloživih izvora na svetu. Nezavisna domaća poljoprivreda kao kategorija praktično prestaje da postoji. Ukoliko nemate dovoljno da tim izvorima platite koliko god oni da traže, ili iz nekog drugog razloga niste podobni kupac, vi ostajete praktično bez mogućnosti da uzgajate hranu. Nešto slično kao sadašnji odnos između stanovništva i banaka. A u trci za profitom, takve stvari - ograničavanje isporuka semena za neke zemlje - će se izvesno činiti i namerno, jer to je situacija koja rađa nestašice, a nestašice dižu cene. Sem ako verujete u apsolutno ljudsko poštenje i korporacijsku čovekoljubljivost. Naravno da jednim delom, i tada, ako ste pogođeni teoretski možete da se vratite na klasičnu proizvodnju, samo što to nije baš tako lako ni brzo; čak i danas su potrebne decenije da se neki poljoprivredni razvojni programi sprovedu.

Zato, svet GMO hrane je primamljiv svet nešto - samo u početku - jeftinije i na bolesti otpornije hrane od ove koju sada imamo. Ali istovremeno, to je svet u kojem kompletnu proizvodnju hrane kontroliše svega par korporacija i razvijenih država, a koje su motivisane isključivo zaradom i ostvarenjem moći. Zamislite da naftu ima samo jedna ili dve zemlje na svetu... a hrana je bar podjednako važan resurs kao i energija. Zamislite koliko manipulacija, nepravdi, nejednakosti, pa i ratova... donosi takav svet.
 
Na kraju, dvoumio sam se da li da ovu rečenicu uključim u tekst, i odlučio sam da ipak treba: model GMO proizvodnje hrane je, na neki način, ostvarenje svih vlažnih snova neoliberalnog kapitalizma - pobednici uzimaju sve, oni malo lošiji preživljavaju, većina služi da pobednicima obezbeđuje sve što požele. A sve se to u javnosti prikriva najhumanijim mogućim razlozima.

Atačmenti

Tagovi



Komentari (24)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

sima2000 sima2000 21:57 03.10.2015

..

Zato što je sadašnji koncept GMO hrane korporacijska prevara koja povećava jaz između razvijenih i nerzvijenih zemalja.


Ako ćemo iskreno ceo život je jedna prevara. Zameni GMO sa bilo čime (farmaceutika, automobili, mediji, kozmetika, informatika) i opet mu dođe na isto. Sve je korporacijska prevara sa ciljem da se bogati još više obogate.

Pričali su 90-tih da mobilni telefoni izazivaju rak, pa se na to danas niko ne obazire. Kad su se klime pojavile, roditelji su protestovali ispred vrtića koji su to prvi uveli, a vozači su se kleli da im se leđa i pluća upropastiše od te novotarije.

Tako će i GMO, ako sa sobom nosi veću korist nego rizik (pa makar i kratkoročno), nezaustavljivo da uđe u naše živote. Uzaludno je dramiti..
stefan.hauzer stefan.hauzer 22:07 03.10.2015

.

protiv nečeg se mora biti..


hoochie coochie man hoochie coochie man 22:10 03.10.2015

????

u stanju da proizvede dovoljno dobre hrane - kalorija, minerala, vitamina, belančevina... - za preko 10 milijardi ljudi

Pa tu smo negde, za par decenija, kažu, dobacićemo blizu deset.
Ako je to argument protiv GMO, tanak je.

No, naravno da glad, tj mogućnost prehrane čovečanstva nije motiv onih koji se sada bave proizvodnjom i prodajom GMO da to rade.
Motiv im je zarada, jasno je.
Ali, ako je tačno da ovakva poljoprivreda može da hrani tek deset ili nešto malo preko deset milijardi, a što će se dostići već za neku deceniju, da li razvoj tehnologije koja može obezbediti više hrane treba da bude motiv onima koji imaju plemenitije pobude od korporacija koje na tome zgrću milione?

To sa aspekta dovoljne ili nedovoljne količine hrane.

A sa druge strane, šta koknkretno znači "suprotstavljanje GMO".

Podrazumeva li to zalaganje da npr Srbija zabrani uvoz mleka, ili proizvoda koji u sebi sadrže mleko, dobijeno od krava hranjenim gm hranom?

Ako je odgovor da, to praktično znači izolaciju Srbije jer bi takva odluka značila zabranu uvoza svega što sadrži mlako, meso, jaja i druhe životinjske proizvode. Znači nema Milke, nema Nutele, nema italijanskih testenina... nema skoro ničega.
Ako bi Srbija zabranila uvoz svega kako bi reagovale druge države prema Srbiji?

A ako je to, zabrana uvoza proizvoda koji negde u svojoj genezi sadrže neki gmo, nemoguće, da li je mudro Srbiju osuditi da ona ne proizvodi to što od drugih mora da uvozi i tako je učiniti manje konkurentnom?
Obren Markov Obren Markov 22:41 03.10.2015

Re: ????

To je priča koja se vu
u stanju da proizvede dovoljno dobre hrane - kalorija, minerala, vitamina, belančevina... - za preko 10 milijardi ljudi


Pa tu smo negde, za par decenija, kažu, dobacićemo blizu deset.
Ako je to argument protiv GMO, tanak je.


To je strah koji se vuče već vekovima, ali se uporno pokazuje kao neutemeljen. U osnovi, postoje mnoge tehnologije koje nemaju tu vrstu ekskluziviteta kao GMO, a koje mogu rešiti problem ishrane narastajućeg stanovništva.

Ključni problem je što je kod GMO u pitanju klasična zamka: dođe ti veliki uvoznik, jeftin, sa tebi nedostupnom tehnologijom i jeftinijim proizvodima. Ubije tvoju proizvodnju. Osiromaši te. Poveća cenu na iznad one koju si imao pre njegovog dolaska. Deo profita usmeri u kupovinu tvojih bogatuna i političara. I više nisi u stanju da povratiš ono što si imao - jer si siromašan, nestručan i naravno korumpiran.

Što je tehnologija skuplja i komplikovanija, a proizvod potrebniji, ovaj trik bolje uspeva. GMO hrana ima sve ove osobine razvijene do maksimuma.
zemljanin zemljanin 23:03 03.10.2015

Re: ????

generalno to je borba protiv globalizma oličenog u korporacijama ... u ovom slučaju na meti je aktuelni proizvod pod nazivom "GMO" ... ali u ovom istorijskom trenutku mi možemo samo da pišemo i komentarišemo ... obožavam domaće kravlje mleko i domaći stari sir ... i trudim se da to nabavim kad god sam u poziciji ali u svakodnevnoj praksi, idem u prodavnicu ... i to je to ... mada i u Srbiji, koliko se sećam, postoji pracela za kućnu upotrebu i parcele za plasman ... naravno na pijaci je sve "neprskano" ...

sa druge strane podržao bih da domaći instituti i nauka, krenu stopama biotehnologije i nanotehnologije - jer to je budučnost ... kad nam se svet već pretvorio u novac i ako nam je novac glavni pokretač, svako inaćenje trendovim i korporacijama je kontraproduktivno ... inače Monsanto ima probleme ovih dana ali to neće zaustaviti napredak ... u morima je sve manje ribe, sve više zemlje se koristi za njive ... onda nam se planeta pregreva ... sve ima svoje, napredak nikada nije bio prav put ... GMO jeste budućnost, svidelo se to meni i ostalima ili ne ...

EDIT. GMO kao suštinsko modifikovanje genoma a ne usko prehrambeno ...
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:29 03.10.2015

Re: ????



Ključni problem je što je kod GMO u pitanju klasična zamka: dođe ti veliki uvoznik, jeftin, sa tebi nedostupnom tehnologijom i jeftinijim proizvodima. Ubije tvoju proizvodnju. Osiromaši te. Poveća cenu na iznad one koju si imao pre njegovog dolaska. Deo profita usmeri u kupovinu tvojih bogatuna i političara. I više nisi u stanju da povratiš ono što si imao - jer si siromašan, nestručan i naravno korumpiran.

Što je tehnologija skuplja i komplikovanija, a proizvod potrebniji, ovaj trik bolje uspeva. GMO hrana ima sve ove osobine razvijene do maksimuma.


Sve to ima svoju logiku, ali na pitanje kako protiv toga - nema odgovora.

Šta konkretno treba vlada Srbije da uradi, šta bi ti, da si u poziciji da odlučiš, učinio?

Ništa osim ovoga što se već radi, zabrana proizvodnje GMO.

A to znači, mi ćemo našim seljacima zabranjivati da proizvode ono što uvozimo od drugih, i ništa više.
Og GMO soje nismo zaštičeni a seljake, poljoprivredu, činimo nekokkurentnim.
Nismo zaštitili nas, ali jesmo našu konkurenciju od nas.
Suludo, zar ne.
mada i u Srbiji, koliko se sećam, postoji pracela za kućnu upotrebu i parcele za plasman

Ma to je urbana legenda :)

Nema toga, ili makar je u zanemarljivoj meri.
Ja živim u selu i od sela, mnogo toga što kasnije izlazi na trržište vidim u njivi, povrtnjaku, voćnjaku.
Još nigde nisam video to razdvajanje.
cmikadin cmikadin 21:16 05.10.2015

Re: ????

Beskrajno Vam hvala gospodine Markov i čestitam što ste još jednom uspešno razotkrili mehanizam kojim korporativni neoliberalizam preko Monsanta i GMO planira da uništi našu proizvodnju koja im je još od vremena Miloševića trn u oku i pretvore nas u kapitalističke robove. Godinama su pripremali gotovo savršen plan da zavladaju ne samo Srbijom već i čitavim svetom, ali na jedno nisu računali - na stručnost, oprez i pronicljivost sa kojom ih razotkrivaju Obren Markov i blogeri B92. Sada mi je postalo jasnije i zašto se avion najvećeg protivnika GMO i pljačkaškog kapitalizma, gospodina Nikolića, "pokvario" baš na njegovom putu za Vatikan i to u trenutku kada je MMF došao u Srbiju, a CIA odavno slobodno vršlja. Nego kako dalje gospodine Markov? Šta sad da radimo kad smo sve te odvratne neoliberale razotkrili i sve znamo? Kako da odbranimo i nas potrošače i srbskog seljaka od svega belosvetskog zla što hoće preko GMO da nas učini još siromašnijim da bi se oni još više bogatili?
Milan Novković Milan Novković 22:43 03.10.2015

Monsanto je ...

... na kolenima, i nadajmo se da će tako i da ostane, dovoljno dugo da kada se ponovo podigne ne bude više ovoliko opasan.

Ja mislim da modifikacija genoma nosi veće potencijalne štete i rizike nego corporate dimenzija.

Primer: u nekim zemljama je soja sada 100% GMO, u US oko 80%, ako se dobro sećam. Ćelija soje, kao i skoro svaka druga, je jedna ogromna fabrika u kojoj se dešava mnogo hemijskih procesa, i mnogi idu simultano. I GMO soja radi dizajnirani posao, proivzodi se više ulja, npr. Ono što ovaj lobi, tačnije velika interesna grupa, prehrambeno-farmakološki uspešno radi n amračnoj strani je prikrivanje loših delova priče.

U GMO soji je genetskom promenom poremećen jedan sporedni posao, kako soja raste, a to je izbacivanje formaldehida iz biljke, pa ga na kraju ostane mnogo više nego kod nemodifikovane soje.

Formaldehid je class 1 carcinogen (nači dokazano takav, nije teza sa nekom probabilističkom težinom), oštećuje nervni sistem, genom, imuni sistem itd.

Neka oštećenja genoma se poprave posle, ali od formaldehida su trajna, i mislim da nema potrebe ulaziti sad u priču o deci, moralu i našim obavezama, bez obzira koliki rizik smo spremni da praktikujemo nad svojim telima.

Ogromni delovi GMO-a su prosto frankenštajnska rabota, u šteti koju već sada prave, koja se već sada vidi ali često ne priznaje, i onoj koju ćemo tek da otkrijemo.

Rizici su neverovatni, al da sad ne ulazimo u te bombe od novih genomskih fragmenata i kombinacija koje mogu decenijama da ostanu pritajene pa eksplodiraju na najpogibeljniji ili jako tragičan način.

Na sreću nešto se dešava, i ja ne znam šta, kako u industriji hrane tako i u industriji lekova, Monsanto u ozbiljnim problemima, Merc na ozbiljnom udaru, Glaxo ovde kod ovih mojih evo plaća desetine miliona odštete za nedavnu vakcinu (i ja se naježim kad se setim da sam mlađoj ćerci dopustio da je primi) protiv raka grlića materice, jel tako bejaše, a vakcina nekoj deci ubija neke ćelije u mozgu koje regulišu budnost-spavanje, Evropa se koprca, Azija sve glasnija, a sve više puteva vodi vodi ka glasnom MIT-ju u US, iako ja sve ovo površno čitam pa su tako i usisci sumljivog kvaliteta.

I broj korisnih idiota među nama opada, mi smo u tim ulogama jako korisni ovim korporacijama pošto smo im ogroman odbrambeni mehanizam i platforma za plasiranje mešavine istine i laži gde je istika lako vidljiva, otud mi toliko bučni, a laž vešto prikrivena i zahteva više znanja, koje nemamo.
grmfrm grmfrm 07:56 04.10.2015

Re: Monsanto je ...

Monsanto je ...
... na kolenima, i nadajmo se da će tako i da ostane, dovoljno dugo da kada se ponovo podigne ne bude više ovoliko opasan.


Kada sam citao o Monsantu naisao sam na njihov Agent Orange koriscen u Vijetnamu. Posle tih fotografija (PAZNJA KOJE SU IZUZETNO UZNEMIRUJUCE!) mislim da ce svako da zastane i kaze NE!
Kompanija koja ima takav dosije, ne zelim nista od njih, ma koliko to neki pravdao.
sima2000 sima2000 11:20 04.10.2015

Re: Monsanto je ...

Formaldehid je class 1 carcinogen (nači dokazano takav, nije teza sa nekom probabilističkom težinom), oštećuje nervni sistem, genom, imuni sistem itd.

Neka oštećenja genoma se poprave posle, ali od formaldehida su trajna, i mislim da nema potrebe ulaziti sad u priču o deci, moralu i našim obavezama, bez obzira koliki rizik smo spremni da praktikujemo nad svojim telima.


Da li je incidenca kancera u Americi (gde se GMO jede već 20 godina) veća od nekih drugih država gde je GMO zabranjen?
grmfrm grmfrm 11:35 04.10.2015

Re: Monsanto je ...

Da li je incidenca kancera u Americi (gde se GMO jede već 20 godina) veća od nekih drugih država gde je GMO zabranjen?


Da li je ovo ozbiljno pitanje?
Milan Novković Milan Novković 11:37 04.10.2015

Re: Monsanto je ...

sima2000
Formaldehid je class 1 carcinogen (nači dokazano takav, nije teza sa nekom probabilističkom težinom), oštećuje nervni sistem, genom, imuni sistem itd.

Neka oštećenja genoma se poprave posle, ali od formaldehida su trajna, i mislim da nema potrebe ulaziti sad u priču o deci, moralu i našim obavezama, bez obzira koliki rizik smo spremni da praktikujemo nad svojim telima.


Da li je incidenca kancera u Americi (gde se GMO jede već 20 godina) veća od nekih drugih država gde je GMO zabranjen?

Ne znam, i potpuno je nebitno - ako te ne "dokači" azbest ne znači da treba da te dokači formaldehid.
sima2000 sima2000 12:06 04.10.2015

Re: Monsanto je ...

Da li je ovo ozbiljno pitanje?


naravno da je ozbiljno. Danas u Americi: "92% of corn, 94% of soybeans, and 94% of cotton produced in the US were genetically modified".

Kako ovo utiče na zdravlje ljudi i životinja? Da li se US razlikuje od ostatka sveta po bilo kom parametru kad su razne bolesti u pitanju?

Ako je GMO soja puna formaldehida, ko u Americi pojede 90 miliona tona GMO soje godišnje i kako to utiče na njega?
Milan Novković Milan Novković 13:24 04.10.2015

Re: Monsanto je ...

sima2000
Da li je ovo ozbiljno pitanje?


naravno da je ozbiljno. Danas u Americi: "92% of corn, 94% of soybeans, and 94% of cotton produced in the US were genetically modified".

Kako ovo utiče na zdravlje ljudi i životinja? Da li se US razlikuje od ostatka sveta po bilo kom parametru kad su razne bolesti u pitanju?

Ako je GMO soja puna formaldehida, ko u Americi pojede 90 miliona tona GMO soje godišnje i kako to utiče na njega?

Ovo loše utiče na zdravlje ljudi i životinja (tragikomičan smajli)

Mogu samo da nagađam ko to sve pojede ali pretpostavljam da oni sa više novca, u proseku, jedu bolju hranu.

Uticaj:

1. Prvo i prvo formaldehid je oxidant. To je ono protiv čega se bore antioxidanti. Oksidativni stres radi na razne načine. Par njih:
1.1 "Buši" gde stigne - ćelijske membrane, "radnike" unutar ćelije, upravni odbor unutar ćelije (DNK)
1.2 Pa ćelija, ako je neke sreće, jako brzo ugine
1.3 Ili gine polako pa se još deli i onda i te nove mgu da budu "falične"
1.4 A ako je reproduktivna ćelija i podrili smo joj upravni odbor pa još uvek trošimo kalorije na razmnožavanje onda smo "poslali pismo" i budućim generacijama.
1.5 Možda će budući partner moje dece da popravi grešku i unuci mi budu sve Tarzan do Tarzana i Jane do Jane, a možda i neće.
1.6 Za ostale ćelije imamo isto izbor, jednu ili više nagrada, podriven imuni, kanceri, reume, neurodegenerativa i ostalo. U starijim danima najčešće.

2. Nema 2. iako ima svašta pod 1.x pa da ne preterujem.

Istovremeno, neki realni napredci u medicini i ostalom čine da nam se nešto od ovih pogubljenih bitaka neutralizuje bar za našeg života, pa ne vidimo neposrednu opasnost, ali simultano i sinhrono slanje đubreta u budućnost, preko potomstva, je nadri-obrazac kako god ga pogledao.
zemljanin zemljanin 02:35 05.10.2015

Re: Monsanto je ...

The EU nations had until October 3 to seek an opt-out which would give them the opportunity to ban GM crops already authorised as safe for cultivation, or under consideration, by the European Union.

Austria, Bulgaria, Croatia, Cyprus, Greece, Hungary, Italy, Latvia, Lithuania, the Netherlands, Poland, Denmark, Luxembourg, Malta and Slovenia in seeking to keep the genetically modified crops out of their fields.

Britain is also seeking a ban for Scotland, Wales and Northern Ireland, leaving only England to willingly allow GM crop cultivation.

Belgium has opted to keep its French-speaking Wallonia region GMO-free.


PS. mrzi me da prevodim ali jeste "taze" (od juče) vest
49 41 49 41 02:21 04.10.2015

Harac(h)

Huka buka na vuka, a lisice meso zderu.

U doba rimskog carstva, so je bila na velikoj ceni; jer je nije bilo.
Vojnici su primali platu, gromadom soli.
Tako je nastao izraz plata - salary.

U 16. veku se vodio rat vezano za enormnu proizvodnju - berbe caja.
Nocu se tajno bacao u more, da bi se odrzala visoka cena na trzistu.

Zemlje OPEKA, se telefonom dogovore - "kratimo" dnevnu proizvodnju nafte za 2 miliona barela?!?

Kratimo!

Gledamo cenu benzina, na svakom "pisalu" dok tocimo u rezervora.

Neko nam je kriv sto smo Panonsku i Metohijsku niziju - zitnice Evrope pretvorili u ledinu?
little_radojica little_radojica 05:00 04.10.2015

Ово је уствари

прича о правима на интелектуалну својину. Свет мора да уреди механизам по којем се спречава патентирање производа од фундаменталног значаја. Технологије које могу да трансформишу цео свет морају бити open source. Истраживање мора бити другачије стимулисано, рецимо великим наградама које уручују Уједињене нације, нешто као Нобелова награда, само масније подмазано у кешу. Имамо искуства из Индустријске револуције где је проблематично било право својине над средствима за производњу. Проблем је донекле испеглан тако што су радницима призната већа права, па прерасподелом док се та енормна предност коју су одређене државе и појединци у оквиру њих имали над осталима није истопила.
rade.radumilo rade.radumilo 08:15 05.10.2015

Re: Ово је уствари

прича о правима на интелектуалну својину. Свет мора да уреди механизам по којем се спречава патентирање производа од фундаменталног значаја. Технологије које могу да трансформишу цео свет морају бити open source.


Nije preterano neophodno. Tehnologije koje toliko utiču na društvo, vrlo lako nađu svoj put do drugih proizvođača. Ukoliko neko pronađe interes, vrlo brzo napravi svoju "varijantu" tehnologije. Bude tu tužbi i kontratužbi oko intelektualne svojine, ali u nekom roku se pojave na desetine ili stotine proizvođača.
Tako je bilo sa svime što se danas proizvodi. U nekom trenutku, izum se pojavio u nekoj od najrazvijenijih zemalja sveta i bio zaštićen patentima. Posle nekog vremena, pojavio se veliki broj proizvođača u velikom broju zemalja. Primer: danas su skoro sve države u svetu u stanju da proizvode automobile, ukoliko se investira u njihovu proizvodnju, a u prvih 20-ak 30-ak godina od pojave prvih, vodili su se žestoki ratovi oko patenata i prava na proizvodnju.
little_radojica little_radojica 12:46 05.10.2015

Re: Ово је уствари

Nije preterano neophodno. Tehnologije koje toliko utiču na društvo, vrlo lako nađu svoj put do drugih proizvođača. Ukoliko neko pronađe interes, vrlo brzo napravi svoju "varijantu" tehnologije. Bude tu tužbi i kontratužbi oko intelektualne svojine, ali u nekom roku se pojave na desetine ili stotine proizvođača.


Па не кажем да се ствари не испеглају на крају, али зашто да нешто буде нелегално кад може да буде легално. То би, мислим, пуно учинило и по питању јачања поверења међу нацијама, и охрабрило слободну трговину.
vcucko vcucko 20:26 05.10.2015

Re: Ово је уствари

rade.radumilo
Primer: danas su skoro sve države u svetu u stanju da proizvode automobile, ukoliko se investira u njihovu proizvodnju, a u prvih 20-ak 30-ak godina od pojave prvih, vodili su se žestoki ratovi oko patenata i prava na proizvodnju.


Bez ljutnje, ali loš primer. Tačnije je: danas su skoro sve države u stanju da sklope automobil po postojećim nacrtima i proceduri, ali pod uslovom da na
kraju proizvodne trake sedi neki Hans, Đani ili Žan sa bičem u ruci. I bije po ušima ako treba (a uvek treba). To je mnogo realnije od onog "da proizvede".

Što opet ne znači da nije bolje proizvoditi makar i keca 2015. godine nego da prosečan Srbin uvozi Golfa 4 sa pređenih 200+ hiljada i da mu je to nekakav vrh. Bolje je!
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 14:27 05.10.2015

Problemi...

Mozda niko nije ovde naglasio, ali mantra koja se plasira uz promociju GMO-a je da se time proizvodi vise hrane. No, koliko je meni poznato, a nisam neki strucnjak, Monsato koristi GMO da bi kukuruz koji prodaju bio otporan na round-up herbicid koji takodje proizvodi Monsato. Tako da mozete da pobijete sve sto mrda samo ce taj kukuruz da prezivi. Nije dignut prinos jer je biljka/hibrid izdasniji, vec zbog toga sto mozemo vise otrova da koristimo u suzbijanju korova.

Druga stvar je pravo na intelektualnu svojinu. Ako vam nadju da na njivi imate kukuruz sa zasticenim genomom vi krsite ovo pravo. A sam GMO kukuruz je "agresivniji" od vasih vrsta i oprasivanjem "tretira" i njive na kojima nije sadjen - sireci genom.

Ako je vec stvar konkurentnosti domacih proizvodjaca ja bih rekao OK - sejte, ali to radite na nacin da se ne sirite van granica svojih njiva. Ako se vas genom nadje u tudjoj njivi placate debele kazne i penale i troskove saniranja ovih njiva. Drugo, definisati i jasno obeleziti hranu za ljude i zivotinje koja sadrzi GMO. Potrosac mora da zna sta jede. Kao sto se zna sta je i koliko kosta 'organic', tako treba da se zna i sta sadrzi GMO sastojke. I na kraju, ne moze neki doo sa 100 eura da uvozi i prodaje ovo seme. To mora biti pravno lice dostupno organima Srbije sa pozamasnim kapitalom da postoji pretpostavka finansijske sposobnosti saniranja steta i placanja kazni...

Mojih 0.02$
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:06 05.10.2015

Re: Problemi...

o, koliko je meni poznato, a nisam neki strucnjak, Monsato koristi GMO da bi kukuruz koji prodaju bio otporan na round-up herbicid koji takodje proizvodi Monsato. Tako da mozete da pobijete sve sto mrda samo ce taj kukuruz da prezivi. Nije dignut prinos jer je biljka/hibrid izdasniji, vec zbog toga sto mozemo vise otrova da koristimo u suzbijanju korova.


Nešto slično.
Taj mehanizam se zapravo nalazi kod soje, ona se tretira totalnim herbicidima (može i raundap, ali i bilo koji drugi, svi deluju isto), kod kukuruza se dešava to da se on osposobi da sam produkuje materiju (insekticid) kojim se štiti od štetnog insekta (kukuruzni plamenac).

Prinosi se, naravno, ne povećavaju zbog same činjenice da se radi o modifikovanim organizmima, jer ti organizmi sami po sebi nisu prinosniji, povećan prinos je posledica odsustva negativnih efekata prisustva korova ili štetnog insekta.
Da bi prinos bio uvećan moraju se zadovoljiti svi drugi uslovi visokog prinosa (hrana, voda, vazduh, temperatura...) baš kao i kod nemodifikovanih organizama.

OK - sejte, ali to radite na nacin da se ne sirite van granica svojih njiva.


Nije moguće jer se genetski materijal prenosi polenovim prahom, a njega nije moguće zaustaviti na ivici svoje njive.
Nosi ga vetar, kiša......
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 23:40 05.10.2015

Re: Problemi...

Nije moguće jer se genetski materijal prenosi polenovim prahom, a njega nije moguće zaustaviti na ivici svoje njive.
Nosi ga vetar, kiša......


Pa, malo sarkasticno sam to i pokusao da objasnim. Da neko ne bi kukao kako mu se nesto brani - evo vam dozvola, ALI... Ako makar i polen preleti i 'zagadi' komsijske njive morate biti spremni i sposobni da tu stetu i sanirate... Sada, ako to niste u stanju .... sta da vam radim, onda nemojte sejati....
little_radojica little_radojica 12:06 10.10.2015

Ако још нисам закаснио за коментар

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana