Živimo u svetu u kome se kreacija i pristup informacijama drastično menja zbog raznovrsnog tehnološkog napretka čiji smo savremenici. Generacija koja je porasla uz internet ceni konsumaciju informacija, distribuciju i kreaciju istih na način koji je u direktnoj suprotnosti sa tradicionalnim visoko obrazovnim gledanjem na proces učenja. Po velikim univerzitetskim bibliotekama se sve više ide prema tome da se štampana izdanja sele van kampusa u neke prostorije specijalno izgradjene za tu svrhu. Obično se dogovore nekoliko regionalnih biblioteka da zajedno izgrade taj prostor i onda ga dele. Postojeće zgrade biblioteka se tako oslabadjaju "nepotrebnih" izdanja i prave prostor za udobne fotelje, stolove, kompjuterske stanice, učionice i kafiće. Stariji i malo konzervativniji korisnici se bune jer kažu biblioteka je mesto gde treba biti tiho i gde ljudi dolaze da čitaju u miru. Ne, to se sve promenilo. Biblioteke jednostavno moraju da okrenu naglavačke svoju funkciju ako žele ostati na mapi bilo kog univerziteta. Kod nas na primer su pravili upitnik za studente od kojeg su se izveli zaključci da i naši studenti vole sve što voli Net generacija: kafu i sendvič uz dobru knjigu dostupnu na laptop- u, da vole učionice izolirane gde mogu da uče u tišini, da hoće pristup većim ušionicama gde sa svojim timom mogu da spremaju grupni projekat i tako dalje.
Biblioteke su shvatile da one treba da obezbede prostor i resurse koji doprinose podsticanju socijalne interakcije u fiziškim i virtuelnim prostorima za učenje. Već nekoliko godina unazad biblioteke širom razvijenih zemalja se redizajniraju kako bi postale bliže svojim korisnicima, kako bi njima bilo sto udobnije, jer Net generacija ceni zaokupljanje kroz interaktivni timski rad. Ta ista Net generacija misli da je učenje društveni/social proces. Redizajniranje biblioteka u nešto što ovde zovu learning commons dovodi ljude oko zajedničkog zadatka. Scott Bennett (Yale University Librarian Emeritus) u svom clanku "Libraries designed for learning" kaže da ovakvi prostori u bibliotekama moraju biti svojina onih koji ih koriste, da taj prostor mora da bude fleksibilan i brzo prilagodljiv različitim zadacima koje korisnici postavljaju sami sebi.
Primer kako treba da izgleda moderna biblioteka u kojoj glavni resursi su dostupni na vašem lap-top-u ili desktop-u je Princeton's Science Lewis Library. Dizajnirao je poznati arhitekta Frank Gehry koji je dizajnirao Gugenheim muzej u Spaniji, Disney Center u Los Angeles-u, Museum of Tolerance u Jerusalimu (to name a few što bi rekli ovde).
Štampana kolekcija se ne vidi kao i da ne postoji. Skladirana je u podrumu u specijalnim uslovima gde su police na šinama za pomeranje po potrebi. Opravdanje je da nam informacija danas pretežno dolazi elektronskim putem, tako da to što ne vidimo knjige svuda po policama ne znaci da ne možemo da im pristupimo. Ostali deo je izvanredan prostor koji prosto mami studente i ostale korisnike da odu tamo i koriste taj prostor za svoja istraživanja, učenje ili za diskusiju sa kolegama uz kafu ili poneki zalogaj. Nova Science biblioteka na Prinstonu ima HDTV broadcast video studio dizajnirano od strane Acentech koji omogućava i rad na post-produkciji, audio studio, 10 novih hig-tech ucionica, dve prostorije za predavanja, multi image, IP bazirani Access Grid videoconferencing prostor, ultra visoka rezolucija 140cm projector, 3D immersive visualization lab i jos svašta nešto.
Samo mala kolekcija referens knjiga može se naći na samom ulazu biblioteke gde bibiotekari sede iza pulta čekajuci korisnike koje imaju pitanja kako da pronadju ono što im treba ( a bogami i kako da povezu svoj lap-top na bežični internet). Sav referens material je dostupan online tako da i nema potrebe od štampanog izdanja. Za neke kolege ovde kod mene je bio potpuni šok kad su preselili referens kolekciju što po tim prostorijama van grada što po policama u podrumu. Al' kažu podaci da je porasla poseta studenata kao i upotreba online resursa iz biblioteke i naravno od kuće ili već gde se nalazi taj naš korisnik. Sve što mu treba da dodje do materijala koji su mu potrebni je njegov login ID i šifra. Nema veze gde se nalazi na Zemljinoj kugli. Moram da kažem da podaci, ne samo iz naše biblioteke nego i svuda u Americi, pokazuju da korisnici iz prirodnonaučnih oblasti, inžinjerstva i medicine koriste online resurse mnogo više nego društveni smerovi.
Da se vratim Prinstonu i Gehry-ju. Gehry je dizajnirao i MIT Strata center al' su ga oni tužili jer je krov na neka mesta počeo da curi. I pored ove "mrlje" na njegovom rezimeu Prinston ga je ipak unajmio i oni su veoma zadovoljni konačnim "proizvodom".
Počelo je sa skicom:
Galerija slika
Princeton University Science Library Tour
I tako, napravili su kafić od biblioteke. To isto sprema i naša biblioteka. Živi bili pa videli!