Kultura| Zabava

Na tromeđi pesme, planine i asocijacije

Biljana 77 RSS / 17.03.2016. u 11:03

Pesma kaže da se kneginja sama požalila knezu na zmaja i njegovu neutaživu žeđ za njom. Ništa im verujem. Tim pesmama.  Kneginja je naravno morala biti opevana kao nevoljna ljubavnica zmaja, željna da se vrati svom knezu nebeskog naroda.

A kako je to stvarno bilo…

Uloge:

Knez Lazar, vladar nebeskog naroda (što će se u praksi ispostaviti kao ozbiljan problem)

Kneginja Milica, nevoljena ili nevoljna.

Zmaj od Jastrepca,  nevremenik, ljubavnik, zaštitnik.

Zmaj despot Vuk, gospodin iz Srema.  Zaštitnik, nevremenik, ubica. Najverovatnije sin Zmaja od Jastrepca.

Priča:

Kruševac podno svih tih planina bio je manje-više isti kao i bilo koji drugi grad tog doba. Za mladu kneginju, zabave malo. Knez, u neugodnom istorijskom trenutku, iako samo jedan od oblasnih gospodara slovio je za mogućeg ujedinitelja i obnovitelja. Ponegde se  šaputalo “car” a on te glasine nije ni suzbijao, ni širio. Temperament i karakter učinili su ga bližim monasima u crnim odorama što su sa brojanicama  u rukama šaputali molitve i vikali na jeretike. Narod srpski nije postojao. Bilo je podanika Lazarevih, Vukovih, Dragaša, Altomanovića. Lazar je sebi stvorio narod nebeski i nadao se da će sve te podanike u njega prevesti. Vera je bila njegova strast i strah, sva nada I propast ležali su pred nogama jednog Božjeg sina oslikanog na stotinama fresaka i oltara.

Kneginja je bila živahna žena, odrasla sa brojnom braćom, nevična “ženskim zanimacijama”; želja da zajaše konja i pusti se niz prokupačka polja često je obuzimala dok je prelazila rukom po hladnom kamenu kruševačkog zamka. Muž je pohodio retko, za njega je puteno bilo samo u službi od Boga blagoslovenog začeća.  Kneginja je sve češće priželjkivala pod rukom topple konjske sapi i uzde koje se urezuju u dlan, namesto kamena i svile. U počeku je izjahivala pomalo, tek koliko da oseti kako se bat kopita I otkucaji njenog srca stapaju u jedan potmuli, dragi zvuk. Kose pokupljene pod kalpakom, obučena kao muškarac dopustila je da je strast sasvim obuzme i da gotovu svaku noć sve dalje odjaše. Svaki put na istu stranu. Prema Jastrepcu. Susret je bio neminovan. Šta se zbilo i da li je taj prvi put zaista bio po volji I sa voljom kneginje ne znamo. Ostali su toponimi Lomnica, Modrica i na samom obodu Kruševca Golovode. Može biti da je kneginja u prvom trenutku zaista preplašena pokušala da pobegne I otme se.

Ljubavnica Zmaja, to je bila. Više nije bila ni knjeginja, ni ćerka, ni supruga, ni sestra. Nije zapovedala, niti je šta tražila, ništa nije želela. Sluškinje su je hranile i oblačile, belile, češljale I kupale, a da ona nikakvu primedbu nije stavila. Čekala je samo da padne noć i da izjaše ka obroncima Jastrepca. Jedan od vrhova planine, Zmajevac, možda je i bio Zmajeva kuća, ako je kuću ikad imao. Nikad nije bila tamo. Njihova su bila polja.

Kako je knez doznao za ljubavnika, ostaje da nagađamo. Kneginja mu nije rekla, zašto bi. Nije bila ni nevesela, ni bleda, ni potmula. Naprotiv, sijala je sjajem voljene žene koja je spoznala zadovoljstvo. Griža savesti nije bila opcija. Jer na kraju krajeva biti ljubavnicom zmaja bila je privilegija. Zmaj je bio zaštitnik, donosio kišu kad je treba i rasterivao oblake, ljudi su ih poštovali mnogo više no i jednog zemaljskog vladara I verovali u njih pre nego u dalekog plavookog sina Božijeg kojeg su gledali na zidovima hramova. Zmaj je izrastao iz planina iz kojih i oni.  Deca zmajeva postajali su u junaci, otporni prema bolestima i nedećama ovog sveta. A uostalom i on joj je govorio o drugim svojim ljubavnicama i sve su to bile gospe od ugleda i časti majke velikih junaka tog vremena Relje, Miloša I Zmaj-Despota Vuka. Relja Krilatica čak nije ni skrivao svoje poreklo, naprotiv nadimak koji mu je narod nadenuo nosio je s ponosom. Miloš, natčovek u svakom smislu, nije govorio, ali nije se moglo sakriti. Poslednji Vuk, živeo je daleko na severu i Zmaj nije mnogo o njemu govorio, ali su do Kruševca davno stigle priče o njemu. Iskreno nije ona mnogo razmišljala o lepotama majčinstva zmajevitog sina (uvek je sin); već je imala ćerke, ali kad-kad je trebalo malo ubeđivati sebe da ljubavisanje sa zmajem osim što je bilo najlepša stvar koja joj se desila ima i neko moralno, praktično ili kakvo god utemeljenje.

Bilo kako bilo, da li je postala nesmotrena, da li je odala sluškinja, slučajni stražar sa kule ili samo njeno promenjeno ponašanje i izgled, tek, knez je, jedne noći, dok je još osećala zmajev dah pomešan sa galopom Jastreba, sačekao u njenim odajama. Nije bio ljut, ni razočaran. Nije u njegovim rečima bilo ljubomore, kao što nije bilo ni ljubavi. Za njega zmaj nije bio njen ljubavnik, ni takmac. Bio je prijatelj, savremenik i stvorenje bogova pre njegovog Boga, dakle arhineprijatelj. Bio je sve ono protiv čega se Lazar borio pokušavajući da umesto poštovanja  junaka, sa krilima ili bez njih, drveća, planina i zveri,  ustoliči jednostvo i jednobraznost u veri i vladaru ne bi se suprotstavio nadolazećoj  plimi sa istoka. Zmaj je morao da umre da bi se potvrdio kao car nebeskog naroda.

Da je kneginja ispitala Zmaja šta je njegov strah i usud, naravno da je hrišćansko, ženomrsko tumačnje pesnika. Nije ga više ni videla. Znalo se da Zmaja može savladati samo drugi Zmaj. I tako je izbor pao na dalekog ali nadaleko čuvenog Zmaj-despota Vuka, gospodara nad Ravnim Sremom, koji je noćivao negde na Fruškoj Gori. Ono što nisu znali je da je on sin Zmaja od Jastrepca koji je pak znao da najmlađem sinu nije trebalo da pokloni tobolac sa strelama i kad ga je otposlao daleko na sever sa zebnjom je iščekivao kad će začuti huk tuđih krila iza leđa. Zmajevi nisu znali za ljubav, čak ni za prisnost, osećaj pripadanja ili lojalnost. Strast, dostojanstvo i izazov.

Zmaj-despot Vuk prihvatio je posle nemalog premišljanja ponudu da za račun kneza savlada oca.  Za slavu, ne za bogatstvo i banovinu kako nas pesme uče. Šta će Zmaju banovine, kneževine i tovari blaga… Njemu je trebala pesma. Zmaj-despot Vuk voleo je pesmu i razigrane devojke, megdane, slavu sopstvenog imena, svojih desetak ljubavnica i oružje. Megdan je bio kratak. Nije Zmaja od Jastrepca ubilo to što je ovaj drugi bio bolji junak, ubio ga je strah od njega sa kojim je oduvek živeo. I strela. Vešto odapeta, ne tamo neki topuz. Da se zmajevi tuku topuzinom kao ne prostaci, ne ide… Leteli su pod oblake, uz planinu, niz planinu, preko polja, tresli se knez, kneginja I čitav Kruševac od huke i loma. Dok se nije Zmaj-Despot Vuk namestio, i danas se Stanci zove to mesto, i odapeo jednu jedinu ubilačku strelu. Tamo gde je Zmaj pao dugo nije ništa raslo, ni zelenelo pa je ostalo ima Sušica.

Priča se tu zbrza završila. Zmaj-despot Vuk vratio se da stoluje, zimuje, letuje, ljubi i preljubljuje po Sremu. Sudbina kneza i kneginje manje-više je poznata. Osim što valja napomenuti da je kneginja (i ne samo ona) ipak sa izvesnim zadovoljstvom prepoznala zmajeviti temperament u Stefanu, koji je rastao visok i oštar.

Ovako bih priču ispričala ja, da sam vila, raspuštene crvene kose i da sedim na tromeđi planina…nekom dečaku (il’ devojčici ) što urezuje perorezom svoje ime u stablo.

 

Ali nisam vila, ja sam filolog zarobljen u telu statističara, pride sa kratkom kosom. I onda se moram obazreti na tumačenja, implikacije, simboliku i varijacije:

Tumačenja, implikacije, simbolika, varijacije (ne nužno tim redom i ne sa pretenzijom):

Ono što prvo upada u oči je relativna “nepoznatost” pesme Carica Milica i Zmaj od Jastrepca. Ova pesma retko nalazi mesto u zbirkama u kojima se obrađuje kosovski ciklus. Kneginja Milica u pesmama kosovskog ciklusa, a zatim I u tradiciji  ima sasvim jasno mesto i ulogu, verne supruge, majke, državnice. Preljubničke epizode, makar i nevoljne teško se uklapaju u tu sliku. Takođe, pesme kosovskog ciklusa imaju jasnu hrišćansku notu, nema tu mesta za prehrišćanske slike i znamenja, a posebno za mitološka bića. Zmajevi su iz epske poezije proterani u pripovetke, iz “istorije” u bajke.

Sam zahtev kneza da zmaj bude ubijen neobičan je kad se uzme pozitivni predznak koji zmajevi imaju u slovenskim mitologijama. Implicira pistojanje nekog negativnog stava pesnika/naroda spram kneza. Ni u jednoj pesmi kosovskog ciklusa ne može se tako nešto ni naslutiti. Uprkos postojanju jasno određene kolektivne svesti i stava prema kosovskoj legendi jasno je da su morali postojati disonantni tonovi, oni koji su smatrali da je nešto nekako u tim okolnostima trebalo drugačije. Ti tonovi bili su daleko od preovlađujućih i nisu, osim u vrlo sublimiranoj formi mogli ući u tradiciju. Smrt Zmaja, i to baš od Jastrepca, jedne od planina koja stoji između Kruševca i sudbinskog Kosova, i to smrt po kneževoj naredbi može biti vrlo sublimiran način da se iskaže stav da je čitava kneževa ideja o odsudnoj bici i nebeskom carstvu bila pogrešna. I dalje i dublje da je samo hriśćanstvo, napuštanje starih bogova, sila i običaja takođe bilo pogrešno. Zmajevi su bilo gospodari vremenskih prilika, nije bilo uputno zamerati se kad je sve što imaš zavsili od sunca i oblaka. Tradicija je što se tiče kosovskog mita i ukorenjenosti nacije u hrišćanstvu  nesumnjivo vrlo monolitna i neupitna, ali isto tako misao pravog, pa makar i kolektivnog pesnika, uvek se otima toj monolitnosti i pita se.
Sa druge strane jedan ozbiljan anahronizam, pojavljivanje Zmaj-despota Vuka, u stvarnosti poslednjeg despota, Vuka Grgurevića, nadimkom  Zmaja Ognjenog Vuka,  vladara preostataka srpske vlastele posle pada Despotovine, vladara u egzilu, u Sremu, Ugarskoj, govori još o nečemu. Osim o tome da je pesma  ( kao i većina drugih uostalom) nastala znatno posle vremena o kojem govori, ukazuje i na jasnu svest pevača/naroda o pomeranju nacionalnog bića i bivstvovanja sa Kosova i okoline, Raške preko Save i Dunava gde će dugo vremena i biti u kulturnom i verskom smislu. Zmaj, simbol snage, životno i životodavno biće, umesto na Jastrepcu, ugnezdio su u Kupinovu. Može biti da je taj Zmaj bio manje divalj,  manje nesputan nego njegov jastrebački otac, više gospodin, despot, manje sklon vedrenju I oblačenju, a više vinu i devojkama,  a možda je to samo moj umišljaj.

Tek zmajeva više nema, ni u Sremu, ni na Jastrepcu. Ostao je poneki zmajeviti, aloviti čovek koji štiti svoje selo od vremenskih nepogoda i demona kao poslednji potmak razvodnjene ljudskošću, ali ipak ognjene krvi zmajeva.

 

Napomene:

Osim ove postoji i varijacija pesme o kneginji i Zmaju, Zmaj Nikodin i knjeginja Milica koja se nalazi u dve različite zbirke sa juga Srbije i sa Kosova. U obe se jasno navode Zmajevi sinovi Relja, Miloš i Vuk. Na žalost nisam uspela da je nađem u elektronskoj formi.

O Zmaju Ognjenom Vuku postoji čitav niz pesama koje obrađuju njegove megdane, ženidbu i sve što pripada jednom pravom epskom junaku. Ali on je zaista jedan izuzetak među junacima naše epske poezije, junak koji čuva svoje prehrišćanske, zmajevitei ognjene  “gene”.  Zmajevita priroda Miloša Obilića, npr. izgubila je primat u odnosu na podvig i žrtvu u kosovskom, hrišćanskom mitu. Postoji dosta materijala o ovom dimorfnom biću, čoveku, zmaju što u literaturi, što naučnih radova, jedna lepa doktorska disertacija bavi se njime.

Mene  je pesma je zainteresovala kao studentkinju koja je srpsku književnost, pa i narodnu studirala “usput”, ali uvek u potrazi za različitim, drugim tonom.  U međuvremenu, jer davno (previše davno) sam studirala, vidim da se dosta ozbiljno na temu pisalo, igrala se i drama, tako da je ovaj pokušaj samo posledica da se srede misli posle intenzivnog ukrštanja misli na jednoj tromeđi pesme, planine i asocijacije.

 



Komentari (36)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:45 17.03.2016

prelepo

Biljana 77 Biljana 77 11:54 17.03.2016

Re: prelepo

Hvala.
blogovatelj blogovatelj 18:09 17.03.2016

Re: prelepo

prelepo


Saglasan.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:17 17.03.2016

Re: prelepo

pomoz Bozhe da se Срби sloze.
blogovatelj blogovatelj 20:14 17.03.2016

Re: prelepo

pomoz Bozhe da se Срби sloze.


A kad se slože, nedajbože.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 23:32 17.03.2016

Re: prelepo

blogovatelj


A kad se slože, nedajbože.




antioksidant antioksidant 12:47 17.03.2016

i

zmaja izdala ljuba(v). em je to slabost koja se ne prasta, em opet to cudno duboko nepoverenje u zenu.
digresija: pre par dana na rts2 je bio film "roj" (mihiz scenario, rezija mica popovic). pominjem ga zbog "zenskog pitanja". preporucujem... (film, za tekst zahvalnost, divan je ).
Biljana 77 Biljana 77 12:50 17.03.2016

Re: i

Hvala.
(I za preporuku.)
NNN NNN 15:20 17.03.2016

Konačno tekst vredan čitanja! B)


e sad...
ne znam da li je ovo "izdajnički" tekst,
ili naprotiv (misim, el smo zmaevi, el nismo),
možda Omega donese sud...
Biljana 77 Biljana 77 15:26 17.03.2016

Re: Konačno tekst vredan čitanja! B)

cveće, cveće
zemljanin zemljanin 15:30 17.03.2016

Re: Konačno tekst vredan čitanja! B)



I bravo za tekst
Biljana 77 Biljana 77 15:42 17.03.2016

Re: Konačno tekst vredan čitanja! B)

Uh, gde nađe sliku, samo podgrevaš nervozu :)
NNN NNN 15:44 17.03.2016

Re: Konačno tekst vredan čitanja! B)

zemljanin zemljanin 19:41 17.03.2016

Re: Konačno tekst vredan čitanja! B)

Biljana 77
Uh, gde nađe sliku, samo podgrevaš nervozu :)

LOL pa sa slike je sve jasno ... ona razmišlja kako da šmugne večeras, da li će je "boleti glava" ili joj "treba vazduha ... on, čovek sa vizijom, zagledan u svetlu budućnost ... i zmaj koji se cereka gore i pevuši "baš je lep ovaj svet, kresnuh juče onaj cvet" ... samo treba pažljivo gledati

EDIT. a ako malo pažljivije pogledamo vidi se taj pritajeni osmeh na njenom licu, posledica neprospavane noći ... konj je izbačen sa slike jer je još pod utiskom potkivanja ...
vilovuk vilovuk 15:53 17.03.2016

O Milošu, čojstvu i viteštvu

Biljana 77

Miloš, nadčovek u svakom smislu ...


Dal nije ovo malo preterano?
Koja su to njegova nadčovečanska dela?
Jedino njegovo delo epskog formata je ubistvo Murata, jel tako?
I jel tako da je to ubistvo - ako ćemo pošteno - ubistvo na prevaru?
Biljana 77 Biljana 77 15:55 17.03.2016

Re: O Milošu, čojstvu i viteštvu

Relja Krilatica čak nije ni skrivao svoje poreklo, naprotiv nadimak koji mu je narod nadenuo nosio je s ponosom. Miloš, nadčovek u svakom smislu, nije govorio, ali nije se moglo sakriti. Poslednji Vuk, živeo je daleko na severu i Zmaj nije mnogo o njemu govorio, ali su do Kruševca davno stigle priče o njemu.


Citirao si deo iz bajke koji vila priča dečaku.
vilovuk vilovuk 16:09 17.03.2016

Re: O Milošu, čojstvu i viteštvu

Biljana 77
Relja Krilatica čak nije ni skrivao svoje poreklo, naprotiv nadimak koji mu je narod nadenuo nosio je s ponosom. Miloš, nadčovek u svakom smislu, nije govorio, ali nije se moglo sakriti. Poslednji Vuk, živeo je daleko na severu i Zmaj nije mnogo o njemu govorio, ali su do Kruševca davno stigle priče o njemu.


Citirao si deo iz bajke koji vila priča dečaku.

Pa dobro. Onda pitam vilu zašto, bez potrebe, pravi zbrku u dečakovoj glavi.
Jer nadčoveka, pravog, već imamo i zove se Kraljeviću Marko.
Biljana 77 Biljana 77 16:19 17.03.2016

Re: O Milošu, čojstvu i viteštvu

Ne razumem baš insistiranje da se bajka na bilo koji način argumentuje. Činjenica je da se u epskoj tradiciji Milošu pridavalo nadljudsko poreklo, a imate i ovo:
Zmajevita priroda Miloša Obilića, npr. izgubila je primat u odnosu na podvig i žrtvu u kosovskom, hrišćanskom mitu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:45 17.03.2016

Re: O Milošu, čojstvu i viteštvu

vilovuk
Biljana 77

Miloš, nadčovek u svakom smislu ...


Dal nije ovo malo preterano?
Koja su to njegova nadčovečanska dela?


Милош је био shapeshifter, али је проблем што га је ова врлина напуштала када би га спустио адреналин, тако да је рокнуо Мурата, и одједном схватио да је његова животна мисија испуњена, вратио се у првобитног себе и... све остало је регуларна, позната историја.
vilovuk vilovuk 20:02 17.03.2016

Re: O Milošu, čojstvu i viteštvu

...
narcis narcis 12:40 18.03.2016

Re: O Milošu, čojstvu i viteštvu

I jel tako da je to ubistvo - ako ćemo pošteno - ubistvo na prevaru?

nije, u borbu ideš da ubijaš a ne da piješ.
niccolo niccolo 19:07 17.03.2016

Baš skoro pazario

Srpsku mitologiju Sretena Petrovića, najviše me zanima deo o zmajevima...što vele kolege, lep tekst.
angie01 angie01 21:44 17.03.2016

,

Тужица Једног Змаја

У моме целом змајевском веку
људи ме гоне и главу ми секу,
а ја чим њупнем царску кћер
одмах ми кажу да сам звер!
bekasa bekasa 23:04 17.03.2016

Re: Baš skoro pazario

Deo iz knjige "Vile i zmajevi - srpska mitologija" - autor: Milenko Bodirogić, ilustracije: Miloš Vujanović

...Nije srpski zmaj gušter koji bljuje vatru, kako bi mnogi očekivali. Ovdašnji zmajevi imaju ljudski oblik, a njihovo telo zavodljive zmijske konture. Čak ih je teško prepoznati među ljudima, vešto kriju svoja krila pod pazuhom. Često su nevidljivi, a mogu i menjati oblike: imati telo ptice, glavu kao u ovna ili nalik šaranovoj. Ovakav zmaj obeležje je srpske mitologije. Nigde drugde na svetu ne postoji slično biće....
...Zmaj je snažan i lep, nadasve dobar i pravedan. Neretko se pretvori u čoveka pa pomaže pri kosidbi ili nekom drugom poslu. Jedino kada je lud od ljubavi, što se zmaju veoma lako desi, zaboravi da pomaže ljudima i pazi na useve, da tera ale i alamunje...I dok po selima besni oluja i grad, zmaj kod svoje drage doleće svake noći u plamenom sjaju. Ulazi kroz odžak kuće, nevidljiv za sve ostale osim za nju.
...Devojke ne mogu da odgovore zahtevnoj zmajevoj ljubavi, gube snagu, blede i iscrpljene padaju u postelju. Htele ne htele, one se zmajeve ljubavi moraju osloboditi. Kada napokon odaju tajnu da su zmajeve ljube, celo selo jurne u isterivanje i progon zmaja. Ipak, iz pogubnih ljubavi srpskih žena i zmajeva nastali su najznamenitiji srpski junaci...


U toku rada na ovoj knjizi autori su koristili mnogobrojne izvore u narodnoj književnosti i usmenim predanjima, počev od zapisa Vuka Karadžića do radova etnologa Veselina Čajkanovića, Tihomira Đorđevića i Sretena Petrovića...
mirelarado mirelarado 22:34 17.03.2016

Сјајан текст

Змај Огњени Вук, већ само име да те запали и да сагориш у трену.

Штета што смо се одрекли змајева...

Хвала, Биљо, за ово сјајно штиво.

Змај је страдалник по природи својој. Неминовна асоцијација:

angie01 angie01 22:44 17.03.2016

Re: Сјајан текст

mirela,
myredneckself myredneckself 02:03 18.03.2016

Re: Сјајан текст

jer na kraju krajeva biti ljubavnicom zmaja bila je privilegija...


I biti supruga još jednog zmajevskog sina, Banović Strahinje, bilo je čudesno i nestvarno za ono vreme.
Ne samo zbog njegovog junaštva, čojstva, gospodstva... već i zbog oproštaja. Viteški, nema šta.

Biljana 77 Biljana 77 18:03 18.03.2016

Hvala dame

na lepim rečima.
U jednom trenutku sam pomislila da samo muškarci čitaju ovaj blog.
cassiopeia cassiopeia 09:19 19.03.2016

Re: Hvala dame

U jednom trenutku sam pomislila da samo muškarci čitaju ovaj blog.


Ja pročitala čim si izbacila post, ostala očarana pa smela s'uma da bi komentar mogla ostaviti. A posle se mislim, za jednu statističarku ubivaš pisanjem
Evo, sa zakašnjenjem :)


silver silver 11:13 19.03.2016

Re: Hvala dame

I ja sam odmah pročitala tekst i preporučila, sigurno jedan od najlepših na ovom blogu.

Podsetila sam se da su i Kelti poštovali zmaja kao simbol plodnosti i vitalnosti i čuvara "kapija izmedju ovog i onog sveta". Čuvene energetske linije, ley lines, koje presecaju Britaniju su putanje kojima su se ova čudesna bića kretala. U prastaroj pesmi Mabinogion, crveni zmaj Velsa, Y Ddraig Goch, borio se protiv belog zmaja Saksonaca. Bitka je bila duga, krici zmajeva su opustošili zemlju i ljudi i životinje su počeli da umiru u velikom broju. Lludd, kralj Britonaca, obratio se za savet svom mudrom bratu Llefelysu u Francuskoj (Galiji). Brat ga je savetovao da iskopa ogromnu rupu u centru zemlje, napuni je medovinom i prekrije platnom. Llud ga je poslušao, zmajevi su pali u rupu, popili medovinu i zaspali dubokim snom, u mestu Dinas Emrys u Snowdoniji. Tu i dalje spavaju, kao i legendarni Artur u Avalonu (Once and future king), čiji je otac Uther Pendragon (Uther -glava zmaja). Jedan dalji rodjak zmaja, zlatni wyvern, poznat je kao zaštitni znak starog kraljevstva Wessex.
zemljanin zemljanin 17:50 19.03.2016

Re: Hvala dame

silver
I ja sam odmah pročitala tekst i preporučila, sigurno jedan od najlepših na ovom blogu.

Podsetila sam se da su i Kelti poštovali zmaja kao simbol plodnosti i vitalnosti i čuvara "kapija izmedju ovog i onog sveta". Čuvene energetske linije, ley lines, koje presecaju Britaniju su putanje kojima su se ova čudesna bića kretala. U prastaroj pesmi Mabinogion, crveni zmaj Velsa, Y Ddraig Goch, borio se protiv belog zmaja Saksonaca. Bitka je bila duga, krici zmajeva su opustošili zemlju i ljudi i životinje su počeli da umiru u velikom broju. Lludd, kralj Britonaca, obratio se za savet svom mudrom bratu Llefelysu u Francuskoj (Galiji). Brat ga je savetovao da iskopa ogromnu rupu u centru zemlje, napuni je medovinom i prekrije platnom. Llud ga je poslušao, zmajevi su pali u rupu, popili medovinu i zaspali dubokim snom, u mestu Dinas Emrys u Snowdoniji. Tu i dalje spavaju, kao i legendarni Artur u Avalonu (Once and future king), čiji je otac Uther Pendragon (Uther -glava zmaja). Jedan dalji rodjak zmaja, zlatni wyvern, poznat je kao zaštitni znak starog kraljevstva Wessex.

Ako se dobro sećam, zmajevi su zakopani u Oksfordu u kameni kovčeg ... Beli zmaj simboliše blede boje smrti dok je Crveni zmaj, simbol srdžbe i žestine ... spojeni u kovčegu, daju simbiozu ... naravno spremni da ustanu u odbranu i pokore osvajače ostrva ...

u svakom slučaju zmaj je prisutan na svim kontinentima ... od Quetzacoatla (actečke opernate znije) preko zmaj-soma (Konfučije) do carskih zmajeva u Evropi + Jungova tumačenja + Jona itd. ... u svim legendama to je čuvar nečega vrednog, od zlata do besmrtnosti i znanja ... obdarenost se podrazmeva

EDIT. i mogu ja tu svu masu činjenica i istorije ali treba biti Biljana i od toga napraviti umetničko delo
silver silver 19:18 19.03.2016

Re: Hvala dame

Slažem se, dragi zemljanine, Biljana je maestralno napisala ovaj tekst, toliko sam uživala čitajući :)

U narativu pesme Llud and Llefelys zemlju su harale tri pošasti; savladavši drugu pošast kralj Llud je napravio zamku za zmajeve i zakopao ih u Oksfordu; kada je konačno pobedio nekog moćnog čarobnjaka koji je bacio vradžbine na celu zemlju, kralj je sklonio zmajeve u Dinas Emrys. Moguće je da postoji nekoliko verzija pesme, proveriću npr. Historia Britonum i Historia Regum Britanniae jer znam da se ovaj motiv ponavlja :)

Tačno je i da je zmaj prisutan na svim kontinentima (plus Jung!) a po lepoti, ove naše legende su stvarno svetska klasa.
Biljana 77 Biljana 77 10:52 21.03.2016

Re: Hvala dame

Nemam baš ništa da kažem osim: hvala, na lepim rečima i zanimljivim informacijama.
zox.zox zox.zox 22:33 18.03.2016

Godine?

Hvala na lepom blogu Biljana.

Meni se nešto po glavi vrzma jedno pitanje. Ako je Kneginja ljubavisala s Zmajem od Jastrebca otkud onolike silne kćeri pre Stefana? Jer predanje kaže da zmajevi samo mušku decu imaju. A opet ako je to ljubavisanje počelo posle Olivere onda opet se ne uklapaju godine. Zmajevi vole mlade devojke a Kneginja je tad bila već dama u godinama. I unučiće već imala.

Možda se baš zato nije primila ta pesma. Jer moguće da je pokušano da se Despotu da zmajevito poreklo. Neuspeo PR današnjim rečnikom rečeno.

Biljana 77 Biljana 77 10:54 21.03.2016

Re: Godine?

Ćerke su bile Lazareve, naravno.
A oko godina... bajka ne poznaje godine. A ni strast kad smo kod toga...
kick68 kick68 22:48 21.03.2016

Vezano

(ili mozda nevezano) za temu:

Bas lep tekst:)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana