Astronomija| Budućnost| Nauka

Dark Lady

nsarski RSS / 11.04.2019. u 17:00

 

 711739026.jpg

 

For I have sworn thee fair, and thought thee bright,
Who art as black as hell, as dark as night.

(Sonet 147, W. Shakespeare)

 

Proučavaoci Šekspirovog dela vekovima pokušavaju da utvrde pravi identitet osobe koju Šekspir u svojim “Dark Lady” sonetima (127-154) zove tako – Crna Dama.  Naravno, kao što se konkretni detalji iz Bardovog života ne znaju (bilo je nešto diskusija na ovom mestu o tome da li je Šekspir Šekspir, ili Bekon, ili neko drugi), tako se još manje znaju njegove veze, sentimentalne ili druge, sa osobama koje su ga okruživale. Uostalom, takvi podaci, po mom mišljenju i mišljenju mnogih, uopšte nisu bitni. Nije važno ko je tajanstvena Crna Dama, važno je da je njen uticaj na Šekspira bio toliki da ga je inspirisao da napiše magične stihove čiji sam fragment gore naveo.

 

Međutim, nedavni astronomski događaj me je ovih dana podsetio na  navedeni stih iz Šekspirovog soneta 147. Naime, grupa naučnika okupljena oko tzv. Event Horizon Telescope (EHT) projekta je po prvi put uspela da napravi realnu fotografiju Crne Rupe, prostorno-vremenskog singulariteta o čijem se postojanju teorijski zna već mnogo decenija, ali niko je do pre neki dan nije zaista “video”.  Kao i o Crnoj Dami, o postojanju Crne Rupe se znalo samo po njenim efektima, ali kao nebeski objekat ona nikada ranije nije viđena. O toj Crnoj Dami kosmosa je ovaj blog.

 

O postojanju singularnih rešenja u Ajnštajnovim jednačinama Opšte Teorije Relativnosti (OTR) se zna još od 1916. godine. Naime, čuveni nemački naučnik i astronom Karl Švarcšild je, tokom služenja vojske na Istočnom frontu, 1916. godine, uspeo da nađe egzaktno rešenje Ajnštajnovih jednačina u blizini sferno-simetričnog masivnog objekta bez rotacije i pokazao da to rešenje u sebi sadrži “nefizički” singularitet; grubo rečeno, za pogodan izbor parametara kao što su masa i rastojanje, neki članovi u Ajnštajnovim jednačinama postaju beskonačni.

 

Svoje račune Švarcšild je poslao Ajnštajnu na uvid koji je njima bio impresioniran i rezultate saopštio pred Akademijom. Sam Ajnštajn je svoje jednačine, izvedene 1915 godine, uspeo da reši samo aproksimativno za planetu Mars i pokaže da se iregularnosti u kretanju njenih satelita mogu objasniti principima OTR. Zatim je kasnije, tokom pomračenja Sunca 1919 godine, OTR konačno potvrđena kao prava teorija gravitacije i o singularnim rešenjima se nije mnogo razmišljalo. Nažalost, ubrzo pošto je našao singularno rešenje, Švarcšild je oboleo od retke bolesti dok je bio na frontu, od čijih posledica je 1916 godine umro.

 

Osim ponekih sporadičnih radova tokom tridesetih godina, istraživači u teoriji gravitacije nisu poklanjali preveliku pažnju crnim rupama – tada je termin u upotrebi bio “kolapsirani gravitacioni objekat”  - i tek se šezdesetih godina i kasnije ustalio novi naziv. Taj period se ponekad naziva i “zlatno doba gravitacije” jer su tada otkriveni objekti kao što su kvazari, pulsari, neutronske zvezde, itd., i istraživanja u ovoj oblasti su tada bila u punom zamahu.

Naziv “crna rupa” se pripisuje J.A. Wheeler-u, mada je termin prvi put koristio R. Dicke po Crnoj Rupi Kalkute, zatvoru iz koga oni koji u njega dopadnu nikada ne izađu. Istina, Wheeler je popularizovao taj naziv, i on se zadržao, tako da i njemu pripada deo zasluge.  

Dugo se verovalo da je singularno Švarcšildovo rešenje kuriozitet koji će biti otklonjen kada se bude našlo rešenje za realističnu situaciju u kojoj je uzeta u obzir i rotacija masivnog objekta. Iz tog razloga, astronomska potraga za crnim rupama je decenijama skoro potpuno izostala.  Tek je šezdesetih godina, Roy Kerr uspeo da proširi Švarcšildov račun na masivna rotirajuća tela i takođe dobio klasu singularnih rešenja. Ovaj rezultat je važan jer je pokazao da “singularitet” nije matematički kuriozitet već realnost koju predviđa OTR, i da bi crne rupe trebale da postoje negde u svemiru.

U međuvremenu, astronomi su otkrili egzotične objekte kao što su (i) neutronske zvezde  - tela koja nastaju kolapsom zvezde, relativno su male veličine, sastavljena uglavnom od neutrona – grubo govoreći kolapsom zvezde koja nema dovoljnu veličinu da bi se od nje formirala crna rupa; (ii) pulsari  - namagnetisana neutronska zvezda koja rapidno rotira;  (iii) kvazari – masivni objekti koji emituju intenzivno zračenje i nalaze se na rubovima vidljivog svemira. Danas se osnovano veruje da su kvazari supermasivne crne rupe okružene oblakom materije koje emituju intenzivno zračenje.

Na osnovu dosadašnjih astronomskih merenja i teorijskih proračuna , nekoliko proverljivih informacija se može pouzdano utvrditi o crnim rupama, tim “nevidljivim” stanovnicima kosmosa.

Najpre, po definiciji, crna rupa je deo prostora unutar koga deluje snažno gravitaciono privlačenje, dovoljno snažno da iz tog prostora ni svetlost (foton) ne može da se otrgne ili pobegne. S obzirom na to da sila gravitacionog privlačenja opada sa rastojanjem, onda postoji i “granica” crne rupe, ili horizont događaja (event horizon) izvan koga se ona ponaša kao i svaka druga masa u prostoru.  Bilo kakva materija, ili zračenje, koje pređu horizont događaja ka crnoj rupi ona postaje apsorbovana (utopljena) u crnu rupu i o njenoj daljoj sudbini ne možemo ništa da znamo. Poluprečnik te sfere, te međe ili granice crne rupe, se zove Švarcšildov poluprečnik.  Šematski, to izgleda kao na slici dole

220px-Black_hole_details.svg.png 

 

 

U samom “centru” crne rupe se nalazi singularitet, kako je označen na slici. Prema Švarcšildu taj singularitet je “tačka”, dok noviji proračuni impliciraju da je u pitanju nešto nalik na prsten.  Međutim, ti deljalji i nisu previše bitni jer nema mnogo izgleda da mi ikada zavirimo u “unutrašnjost” crne rupe.

Pa, kakva je onda razlika između crne rupe i bilo kojeg drugog masivnog objekta? Razlika je u njihovom Švarcšildovom radiusu (poluprečniku). Recimo, Švarcšildov radius Zemlje je oko 9 milimetara. Ako bi, nekim procesom, uspeli da sabijemo masu cele naše planete unutar sfere poluprečnika 9 mm, onda bi ona postala crna rupa. Razume se, nije poznat fizički proces koji bi našu planetu sabio u tako malu zapreminu. Konkretno, Švarcšildov radius Sunca je oko 3km, Jupitera oko 3 metra, Meseca oko 0.1 mm.

Švarcšildov radius je direktno proporcionalan masi posmatranog objekta i iznosi 2*G*M/c^2. Gde je G univerzalna gravitaciona konstanta, M je masa objekta, a c je brzina svetlosti. Ukratko, ako bi bilo koju masu M uspeli da sabijemo u sferu poluprečnika njenog Švarcšildovog radiusa dobili bi crnu rupu. Nije čudo onda da su se prilikom aktiviranja LHC (ubrzavača čestica u Švajcarskoj) pre nekoliko godina pojavile glasine da bi tokom eksperimenta mogla da se formira mala crna rupa koja bi "usisala" celu planetu Zemlju u sebe. Naime, ako se, prilikom sudara, čestice akceleratora sabiju u veoma mali prostor, onda bi one mogle da formiraju minijaturnu crnu rupu. Na osnovu onoga što znamo o crnim rupama, takvi strahovi su bez ikakvih osnova.

 

Crne rupe se razlikuju među sobom, slično kao i što se zvezde međusobno razlikuju, po načinu nastanka, starosti, veličini, aktivnosti, itd. Za naše trenutne potrebe dovoljno je pomenuti da crne rupe postoje u svim veličinama, od mini dimenzija do crnih rupa veličine našeg Sunčevog sistema i većih. Takođe, veruje se da u našoj galaksiji, Mlečnom putu, postoji više milijardi crnih rupa raznih veličina. One mogu da "usisavaju" objekte koje joj se dovoljno približe (takvi su procesi često praćeni radijacijom gama i drugih visoko energetskih zraka), mogu da se sudaraju i spajaju (prilikom jednog od tih događaja je pre dve godine prvi put detektovan gravitacioni talas), mogu u svojoj orbiti da drže druge objekte, itd.

Takođe, astronomskim merenjima je ustanovljeno da u centru svake galaksije postoji supermasivna crna rupa (ili više njih) oko koje se materija galaksije okreće. Konkretno, u centru naše galaksije nalazi se supermasivna crna rupa Sagittarius A*, poluprečnika od oko 12 miliona kilometara.  Do sada je praćeno orbitiranje približno 200 zvezda koje kruže oko ove crne rupe. Na osnovu veličine tih zvezda, njihovog rastojanja od Sagittariusa A*, i njihove brzine rotacije, lako može da se izračuna i izmeri masa naše supermasivne crne rupe koja se nalazi u centru galaksije. Na rastojanju od oko 25 hiljada svetlosnih godina od nas, činilo bi se da je ona najfotogeničniji kandidat za slikanje s Zemlje. Međutim, postojeći instrumenti nemaju dovoljnu rezoluciju da “uhvate” tako mali objekat – to bi bilo kao kad bi hteli da slikamo jednu jabuku na Mesecu.

Ispostavilo se, međutim, da u centru galaksije M87 postoji mnogo veća, supersupermasivna crna rupa koja je pogodnija za foto sesiju (M87 je oznaka za galaksiju zavedenu pod brojem 87 u Messier-ovom katalogu). Bez obzira što je ona 55 miliona svetlosnih godina daleko od nas, njena masa je oko 3.5-7 milijardi puta veća od mase Sunca.  Ako je masa blizu ovoj nižoj vrednosti, onda će biti veoma teško napraviti uspešnu fotografiju. Međutim, ako je Masa M87 oko 7 milijardi puta veća od mase Sunca, onda mi neke šanse imamo da je uspešno slikamo.

Slikamo? Kako slikati objekat koji od sebe ne emituje ništa?  

Pa, možda ne možemo da slikamo taj objekat direktno, ali možemo da slikamo njenu senku. I to je, zapravo, tehnika koja je primenjena da bi se dobila slika koja je obišla svet pre par dana (i završila, evo, kod nas na blogu). Da bi se postigla rezolucija koja daje jasniju sliku crne rupe (tačnije, senke crne rupe M87), bilo je potrebno umrežiti 8 teleskopa širom planete u jedan kombinovani teleskop veličine Zemlje. I taj kombinovani teleskop/projekat se zove Event Horizon Telescope. Na slici dole je prikazano konkretno umreženje koje uključuje telescope na američkom kontinentu, na Havajima, u Evropi, na Južnom polu, u Čileu, itd.

radioscopearray.jpg

 

Posle svih tehničkih prepreka koje su pratile ovaj poduhvat, najzad je viđena i slikana crna rupa, ta Dark Lady kosmosa, misteriozni objekat o čijem postojanju smo da sada samo slutili.

 

 

 

 



Komentari (110)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:08 11.04.2019

И...

... први!

Као што је познато, ништа не свету не може да прође без жена. Тако и ово откриће: за њега је, међу најзаслужнијима, једна од наших драгих Земаљских сапутница.



Katie Bouman: The woman behind the first black hole image
nsarski nsarski 17:15 11.04.2019

Re: И...

Predrag Brajovic
... први!

Као што је познато, ништа не свету не може да постоји и без жена. Тако и ово откриће: за њега је, међу најзаслужнијам, једна од наших драгих Земаљских сапутница.



Katie Bouman: The woman behind the first black hole image


Aha! To je tvoja Dark Lady?!...Brajoviću, Brajoviću...meraklija si "na dobru pušku i lepo žensko" kako bi rekao Andrić (Ćorkan i Švabica).
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 17:29 11.04.2019

Svetla u tmini



Dark Lady je mozda samo senka neke nikad vidjene zene. Kad moze da Crna rupa da ima senku, moze i dama sakrivena u mislima.

Blog je sjajan,nadahnut i dobija preporuku.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:29 11.04.2019

Re: И...

Aha! To je tvoja Dark Lady?!...Brajoviću, Brajoviću...meraklija si "na dobru pušku i lepo žensko" kako bi rekao Andrić (Ćorkan i Švabica).

Него, пусти сад то, већ да те и јавно обавестим да сам имао прилике да седим с твојим несуђеним издавачем, ХЕЛИКС, и да је на тебе бачена клетва -- ако коначно не средиш и не предаш му тај рукопис који си му обећао (реч је о текстовима објављеним на Блогу Б92), а Мирела и ја зарекли се да ћемо за џабе да га лекторишемо и средимо, мораћеш сваког месеца барем једном да мени лично спремаш пихтије а Гари (пр. аут. -- најмлађи брат Швракић) умашћен додајеш ђунту у аутомеханичарском каналу или придржаваш гвоздени профил-кутију 100x100 док Гара покушава да завари Месец на врх ваше куће, да уштеди за струју за осветљење.
nsarski nsarski 17:33 11.04.2019

Re: И...

OK, ne ofiraj me Peđa. Potrudiću se, iskreno.
nsarski nsarski 17:34 11.04.2019

Re: Svetla u tmini

jednarecfonmoi


Dark Lady je mozda samo senka neke nikad vidjene zene. Kad moze da Crna rupa da ima senku, moze i dama sakrivena u mislima.

Blog je sjajan,nadahnut i dobija preporuku.


Hvala.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:55 11.04.2019

Re: Svetla u tmini

Pokazivao mi je sin ovo čim je izašlo i objašnjavao mi šta to znači - ali, ništa nisam razumeo tu vašu matiš-filozofiju!
jadragoljub jadragoljub 07:20 12.04.2019

Re: И...

Predrag Brajovic
... први!

Као што је познато, ништа не свету не може да прође без жена. Тако и ово откриће: за њега је, међу најзаслужнијима, једна од наших драгих Земаљских сапутница.



Katie Bouman: The woman behind the first black hole image

mene zadivljuje činjenica da joj nisu oteli zasluge, misli kao onoj ženi koja je osmislila Operativni Sistem na kompjuktori od srate njenih šefova.
docsumann docsumann 09:53 12.04.2019

Re: И...

jadragoljub
Predrag Brajovic
... први!

Као што је познато, ништа не свету не може да прође без жена. Тако и ово откриће: за њега је, међу најзаслужнијима, једна од наших драгих Земаљских сапутница.



Katie Bouman: The woman behind the first black hole image

mene zadivljuje činjenica da joj nisu oteli zasluge, misli kao onoj ženi koja je osmislila Operativni Sistem na kompjuktori od srate njenih šefova.


vidjeti pod Rozalind Frenklin
nsarski nsarski 11:20 12.04.2019

Re: И...

vidjeti pod Rozalind Frenklin


Ne znam da li je ova analogija baš najbolja. Rozalind je prva imala rezultate kristalografskog merenja na DNK. Watson i Crick su jednostavno te rezultate prisvojili i ona je ostala kratkih rukava.

U slučaju Katie Bouman, ona je, sa saradnicima, napisala algoritam kojim je gomila radioastronomskih podataka iz 8 izvora sastavljena u jednistvenu sliku. Naravno, ne bi bilo fer samo njoj pripisati sve zasluge za taj uspeh. U celom projektu je učestvovalo 200 ljudi.
jadragoljub jadragoljub 11:30 12.04.2019

Re: И...

Naravno, ne bi bilo fer samo njoj pripisati sve zasluge za taj uspeh

das razumemo ja pričam o ženi koja je osmislila operativni sistem za kompjutere a njeni šefovi to pripisali sebi idobili nobela za to, ondak se neko, skoro , osetio objavio i vajda su im oduzeli nagradu, no ova je valjda umrla i nikaakve koristi od tooga, i to se dešavalo ~70ih nije bila ni spomenta od strane šefova, zato sam i reko da je dobro da ketini šefovi nisu uradili to isto, u tekstu jasno i piše da je ona vođa tima. a biti vođa tima je ipak značajna stvar ali i nešto ššto šefovi mogu lako da zaobiđu, kao išto se desilo.
freehand freehand 17:38 11.04.2019

Stvar je...

... zaista , daleko prozaičnija:
Just a cat - by Neneko

nsarski nsarski 17:46 11.04.2019

Re: Stvar je...

freehand
... zaista , daleko prozaičnija:
Just a cat - by Neneko



Da, ali Black Cat!
freehand freehand 17:56 11.04.2019

Re: Stvar je...

nsarski
freehand
... zaista , daleko prozaičnija:
Just a cat - by Neneko



Da, ali Black Cat!

Da, i ja se, naravno, ne bih ovde gurao u rasprave o stvarima o kojima znam manje nego ništa (to je ono najopasnije malo znanje), ali bih dao sebi da isrpavim i dopunim Ajnštajna u onoj (makar i navodno) konstataciji o ljudskoj gluposti i kosmosu kao beskonačnim stvarima.
Dodao bih ljudsku kreativnost i ova (ili ovaj, mada volim da zamišljam da je u pitanju prekrasna mlada Japanka) Neneko je odlična ilustracija moje teze.
nsarski nsarski 18:01 11.04.2019

Re: Stvar je...

freehand
nsarski
freehand
... zaista , daleko prozaičnija:
Just a cat - by Neneko



Da, ali Black Cat!

Da, i ja se, naravno, ne bih ovde gurao u rasprave o stvarima o kojima znam manje nego ništa (to je ono najopasnije malo znanje), ali bih dao sebi da isrpavim i dopunim Ajnštajna u onoj (makar i navodno) konstataciji o ljudskoj gluposti i kosmosu kao beskonačnim stvarima.
Dodao bih ljudsku kreativnost i ova (ili ovaj, mada volim da zamišljam da je u pitanju prekrasna mlada Japanka) Neneko je odlična ilustracija moje teze.


Da, little learning is dangerous thing, rekao bi A. Pope, ali nije loše pustiti mašti na volju i uključiti kretivnost. Ja sam za to.
munjara munjara 17:10 14.04.2019

Re: Stvar je...

alselone alselone 18:51 14.04.2019

Re: Stvar je...

Ovaj liči na Perhana.
tasadebeli tasadebeli 17:55 11.04.2019

Нула

Kako slikati objekat koji od sebe ne emituje ništa?


Исто као и употребити Нулу која означава Ништа, а опет даје неку Вредност када се стави уз Нешто?

Ко зна како бисмо се тек изненадили када бисмо могли да завиримо иза тог Хоризонта који покрива Шварцшилдов полупречник...

Bilo kakva materija, ili zračenje, koje pređu horizont događaja idući ka crnoj rupi ona postaje apsorbovana i o njenoj daljoj sudbini ne možemo ništa da znamo.




nsarski nsarski 18:06 11.04.2019

Re: Нула

tasadebeli
Kako slikati objekat koji od sebe ne emituje ništa?


Исто као и употребити Нулу која означава Ништа, а опет даје неку Вредност када се стави уз Нешто?

Ко зна како бисмо се тек изненадили када бисмо могли да завиримо иза тог Хоризонта који покрива Шварцшилдов полупречник...

Bilo kakva materija, ili zračenje, koje pređu horizont događaja idući ka crnoj rupi ona postaje apsorbovana i o njenoj daljoj sudbini ne možemo ništa da znamo.






Ima ih, tih Crnih Dama, koliko hoćeš u ljudskoj mašti i željama. Jedna od meni dražih je ona Šekspirova i ova Puškinova, Пиковая дама


tasadebeli tasadebeli 19:18 11.04.2019

Re: Нула

nsarski
tasadebeli
Kako slikati objekat koji od sebe ne emituje ništa?


Исто као и употребити Нулу која означава Ништа, а опет даје неку Вредност када се стави уз Нешто?

Ко зна како бисмо се тек изненадили када бисмо могли да завиримо иза тог Хоризонта који покрива Шварцшилдов полупречник...

Bilo kakva materija, ili zračenje, koje pređu horizont događaja idući ka crnoj rupi ona postaje apsorbovana i o njenoj daljoj sudbini ne možemo ništa da znamo.






Ima ih, tih Crnih Dama, koliko hoćeš u ljudskoj mašti i željama. Jedna od meni dražih je ona Šekspirova i ova Puškinova, Пиковая дама





Филм "Интерстелар" се поиграва баш том идејом... Иза Хоризонта... (ЛИНК)




nsarski nsarski 19:27 11.04.2019

Re: Нула



Филм "Интерстелар" се поиграва баш том идејом... Иза Хоризонта... (ЛИНК)


Dobro, ovo je više holivudska interpretacija koja nema mnogo veze sa fizikom. Na primer, kada bi neko "padao" u crnu rupu, tebi bi, spolja, izgledalo da on usporava i usporava, sve dok ne stane sasvim - tj. vreme stane. Da ne pričamo da bi ga fizički pokidale "tidal forces". Ovo gore je vešto snimljeno da pravi lovu, a ne da realno informiše bilo koga.
tasadebeli tasadebeli 19:32 11.04.2019

Re: Нула

nsarski


Филм "Интерстелар" се поиграва баш том идејом... Иза Хоризонта... (ЛИНК)


Dobro, ovo je više holivudska interpretacija koja nema mnogo veze sa fizikom. Na primer, kada bi neko "padao" u crnu rupu, tebi bi, spolja, izgledalo da on usporava i usporava, sve dok ne stane sasvim - tj. vreme stane. Da ne pričamo da bi ga fizički pokidale "tidal forces". Ovo gore je vešto snimljeno da pravi lovu, a ne da realno informiše bilo koga.



Зато и рекох да се филм поиграва идејом...
gedza.73 gedza.73 20:29 11.04.2019

Re: Нула

Puškinova, Пиковая дама

današnji horor majstori mogu na glavu da se nasade i opet neće moći da napišu ovakvu priču.

baš sam mislio, kad sam video vest, da neko ko se razume bi mogao da napiše blog (mada i dalje ne razumem dal' baš sigurno unutra nema ništa )

drugi 'tip' mi bili Kinezi što su krali preko Holanđana Amerikance

zemljanin zemljanin 13:12 12.04.2019

Re: Нула

film je docarao probleme vremena koje ljudi vide kao linearno i mislim da je tu postigao poentu ... inace ona scena BH i planete na misiji je radjena na bazi OTR ... jbg, tragika je da nauka nije mogla da plati procesorsko vreme za tu scenu ali je filmska indistrija to mogla
nsarski nsarski 13:24 12.04.2019

Re: Нула

zemljanin
fil je docarao probleme vremena koje ljudi vide kao linearno i mislim da je tu postigao poentu ... inace ona scena BH i planete na misiji je radjena na bazi OTR ... jbg, tragika je da nauka nije mogla da plati procesorsko vreme za tu scenu ali je filmska indistrija to mogla


Jbg. Nauka nije dovoljno sexy.
Ipak, hvala na komentaru. Znao sam da ćeš ti, kao čovek koji svake večeri može golim okom da vidi Mlečni Put, imati razumevanja za naše patnje. Nas koji živimo u Platonovoj pećini.
Atomski mrav Atomski mrav 13:30 12.04.2019

Re: Нула

Jbg. Nauka nije dovoljno sexy.


Zato u filmu glume Sandra Bulok i Džordž Kluni. Ne, čekaj, to je Gravitacija.
Dobro, ni En Hatavej i Metju Mekonahi nisu za bacanje.
zemljanin zemljanin 14:16 12.04.2019

Re: Нула



i pre nego su stigle EHT slike, nauka je mogla da simulira realnost
Kazezoze Kazezoze 18:11 11.04.2019

...

Gledano iz ugla religije, naučnici su uspeli da snime i tako dokažu postojanje samog Đavola (jer jede svetlost). Ostao im je još samo Bog

Odličan tekst Šarski!
nsarski nsarski 18:15 11.04.2019

Re: ...

Kazezoze
Gledano iz ugla religije, naučnici su uspeli da snime i tako dokažu postojanje samog Đavola (jer jede svetlost). Ostao im je još samo Bog

Odličan tekst Šarski!


Jbg, gledano iz ugla religije, svakojaki vrag se "tude krije". Ali, hajde da ne gledamo iz ugla religije, pliz. Svežije se diha.
Thx za lepe reči! Ako si još ponešto saznao i upamtio - više ne tražim.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:19 11.04.2019

Re: ...

Thx za lepe reči! Ako si još ponešto saznao i upamtio - više ne tražim.

Него, ако постоје микро црне рупе, зар се једна таква, нек буде и милионити део милиметра, не би нахранила целом Земљом, без проблема -- усисала нас као Лазар* шпагете?
Ел треба да нас је страх?

* моје маладунче
nsarski nsarski 18:41 11.04.2019

Re: ...

Predrag Brajovic
Thx za lepe reči! Ako si još ponešto saznao i upamtio - više ne tražim.

Него, ако постоје микро црне рупе, зар се једна таква, нек буде и милионити део милиметра, не би нахранила целом Земљом, без проблема -- усисала нас као Лазар* шпагете?
Ел треба да нас је страх?

* моје маладунче


Nope. Ne bi. Samo one objekte koji uđu u milijarditi deo milijarditog dela nanometra od njenog centra onda bi bili usisani u nju. Kakvi to objekti mogu biti u našim Zemaljskim uslovima?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:47 11.04.2019

Re: ...

Kakvi to objekti mogu biti u našim Zemaljskim ulovima?

Судећи по Лазару, шпагети.
mariopan mariopan 19:21 11.04.2019

Re: ...



Meni liči na veliku krofnu.

Mic po mic i vi naučnici ste do sada dokazali da postoji skoro sve o čemu su ljudi nekada samo maštali i pisali romane.

Sad samo čekam da dokažete i da Bog postoji, (valjda sa druge strane te rupe), da nas utešite i dokažete da postoji i zagrobni život, putivanje kroz vreme...itd.
nask nask 19:25 11.04.2019

Re: ...


не би нахранила целом Земљом


Ne, samo nekim delovima. Evo ja izračunao i slikao zemlju u tom slučaju



ma sve je to fotošop
nsarski nsarski 19:31 11.04.2019

Re: ...

Meni liči na veliku krofnu.


Ej, ovo je slika krofne koja se nalazi na 55 miliona svetlosnih godina od nas, i veličine je našeg Sunčevog sistema. Meni je to impresivan rezultat.
freehand freehand 19:32 11.04.2019

Re: ...

Gledano iz ugla religije, naučnici su uspeli da snime i tako dokažu postojanje samog Đavola (jer jede svetlost). Ostao im je još samo Bog

Onako po sećanju u "Majstoru i Margariti - Dr Voland po Majstoru poručuje njegovom gospodaru - ako nema mene, ni tebe nema. Mrak i senka su ono što svetu daje formu, svetlost bez tame je ništavilo.
nsarski nsarski 19:37 11.04.2019

Re: ...

Onako po sećanju u "Majstoru i Margariti - Dr Voland po Majstoru poručuje njegovom gospodaru - ako nema mene, ni tebe nema. Mrak i senka su ono što svetu daje formu, svetlost bez tame je ništavilo.

Ja se s tim apsolutno slažem. Metafizički, naravno.
mariopan mariopan 19:38 11.04.2019

Re: ...

nsarski
Meni liči na veliku krofnu.


Ej, ovo je slika krofne koja se nalazi na 55 miliona svetlosnih godina od nas, i veličine je našeg Sunčevog sistema. Meni je to impresivan rezultat.



Fantastično je.

Gledam je i meni se čini kao da se smanjuje i povečava, kao da pulsira.

Znam da je to samo prividno ali je fantastično.

Kao u emisji poigravanje sa mozgom.

O crnim rupama se stvarno pisalo, i kakve su i šta rade. Napravili onoliko filmova u kojima se redovno glavni junaci spasu tako što protrče kroz nju i nestanu.

Malo ko je verovao da može i da se uslika.
Ja sam mislila da nam je to još tehnički nedostupno, možda neka buduća generacija astronoma i naučnika...ali ovo je stvarno uspeh.
freehand freehand 19:40 11.04.2019

Re: ...

veličine je našeg Sunčevog sistema. Meni je to impresivan rezultat.

Ovo bih citirao kao šlagvort da citiram mog pokojnog tetka Vukomana zvanog Vule a vrlo često i Vulga, a propos veličina i relativnosti njihovog poimanja:

Šta je za buvu magareći qratz kad mož da lazi po njega!

Izvinjavam se osetljivim dušama ali ovaj iskaz bez vulgarnosti znatno gubi na svojoj snazi i koloritu tako da ga ovde predstavljam u originalu..
Atomski mrav Atomski mrav 22:07 11.04.2019

Re: ...

Него, ако постоје микро црне рупе, зар се једна таква, нек буде и милионити део милиметра, не би нахранила целом Земљом, без проблема -- усисала нас као Лазар* шпагете?
Ел треба да нас је страх?


Ima jedna teorija po kojoj je eksplozija u Tunguskoj 1908. godine nastala kao posledica bliskog susreta Zemlje sa takvom jednom mikro crnom rupom. Odnosno, ne baš sa crnom rupom već sa udarnim talasom jonizovanih gasova koji je formiran oko te crne rupe nakon što je ona ušla u Zemljinu atmosferu. A na pitanje zašto ne postoji "izlazni krater" na suprotnoj strani Zemljine kugle odgovor je da crna rupa nije imala dovoljno kinetičke energije da se "probije" tako da zapravo osciluje unutar naše planete (ona priča šta bi se desilo sa telom koje bi bilo ubačeno u hipotetički tunel koji bi spajao dve suprotne tačke na Zemljinoj kugli idući kroz sami centar planete).

Po toj teoriji, iako mikro crne rupe ne mogu da nas usisaju, mogu i te kako da izazovu veliki belaj.
nsarski nsarski 22:41 11.04.2019

Re: ...

Ima jedna teorija po kojoj je eksplozija u Tunguskoj 1908. godine nastala kao posledica bliskog susreta Zemlje sa takvom jednom mikro crnom rupom.


Ima raznih teorija. Ako si čitao Žoresa Medvedeva, on pominje udar velikog meteorita. Misliš da bi ovako nešto proizvela crna rupa?



Uostalom, u pitanju je Tunguzija - ko za to mari?
docsumann docsumann 09:58 12.04.2019

Re: ...

nsarski
Onako po sećanju u "Majstoru i Margariti - Dr Voland po Majstoru poručuje njegovom gospodaru - ako nema mene, ni tebe nema. Mrak i senka su ono što svetu daje formu, svetlost bez tame je ništavilo.

Ja se s tim apsolutno slažem. Metafizički, naravno.


kad smo kod metafizike i horora...

zemljanin zemljanin 13:08 12.04.2019

Re: ...

Predrag Brajovic
Thx za lepe reči! Ako si još ponešto saznao i upamtio - više ne tražim.

Него, ако постоје микро црне рупе, зар се једна таква, нек буде и милионити део милиметра, не би нахранила целом Земљом, без проблема -- усисала нас као Лазар* шпагете?
Ел треба да нас је страх?

* моје маладунче

aproksimativno treba ti BH mase jednog osrednjeg asteroida da bi planeta bila ugrozena ... sve manje od toga nije samoodrzivo +/- ...

PS.cuvena panicna diskusija sa LHC i mikro BH koje ce pojesti Zemlju
Atomski mrav Atomski mrav 13:22 12.04.2019

Re: ...

udar velikog meteorita


Da li su pronađeni ostaci tog meteorita? Mislim da se na nedostatku fizičkih dokaza o udaru meteorita bazira ta teorija o crnoj rupi...
vcucko vcucko 21:25 12.04.2019

Re: ...

freehand
Gledano iz ugla religije, naučnici su uspeli da snime i tako dokažu postojanje samog Đavola (jer jede svetlost). Ostao im je još samo Bog

Onako po sećanju u "Majstoru i Margariti - Dr Voland po Majstoru poručuje njegovom gospodaru - ako nema mene, ni tebe nema. Mrak i senka su ono što svetu daje formu, svetlost bez tame je ništavilo.

gedza.73 gedza.73 21:44 12.04.2019

Re: ...

skoro sam gledao neki film, kamera prati momka, devojku, prelazi preko stola a na stolu

al' uopšte ne mogu da se setim ni radnje ni koji je film
michiganac michiganac 20:51 15.04.2019

Re: ...

nsarski
Predrag Brajovic
Thx za lepe reči! Ako si još ponešto saznao i upamtio - više ne tražim.

Него, ако постоје микро црне рупе, зар се једна таква, нек буде и милионити део милиметра, не би нахранила целом Земљом, без проблема -- усисала нас као Лазар* шпагете?
Ел треба да нас је страх?

* моје маладунче


Nope. Ne bi. Samo one objekte koji uđu u milijarditi deo milijarditog dela nanometra od njenog centra onda bi bili usisani u nju. Kakvi to objekti mogu biti u našim Zemaljskim uslovima?


Otkud uopste ta ideja da postoje mikro- (nano-, etc.) BH (ili onaj strah da bi/smo jednu takvu neposredno mogli proizvesti u Cern-u)??!

Osim ako vec nisu iskljucivo stvar teoretskih matem. predikcija? Ja do sad ne cuh za neki eksperiment dokazivanja postojanja takvih minornih BH, ili stavise za nekakav drugi mehanizam njihovog nastanka osim kolabiranja zvijezda iznad odredjene mase (ca. 20 puta vece od naseg sunca) pri cemu takodje nastaju BH odredjenih dimenzija (ali nista od onih jedva uocljivih nasem oku)!


Van toga, meni bi bilo najfascinantnije eksperim. nazrijeti iole sta o tome sta se desava sa materijom (odn. energijom) na kvantnom nivou neposredno cim predje taj prag horizonta dogadjaja. Osim tog ocekivanog da ce sve da pokidaju neizmjerne 'tidal forces'. Pretpostavljam da tu dolazi, prvo do deformacije postojecih kvantnih nivoa, a onda do tranzicijskog raslojavanja, nastanka nekakvih medjukvantnih, "kondenzovanih" stanja..
- Stoga, dakle i vidimo kako svjetlost prosto nestaje iza 'event horizont'-a, jerbo iza njeg ne postoje vise takvi odredjeni kvantni nivoi kakvi su sa ove nase strane fizike i vidljivog kosmosa -
..do "oduvavanja" svih tih (medju)"elektrona", "ogoljivanja" na same neutrone, pa i do samog njihovog ras-/preformiranja kvarkova od kojih su sami sacinjeni, itd..

Na koji nacin se, konkretno recimo, tu poznata elektrodinamika preoblikuje i pretapa u nesto krajnje neimaginarno?!?

ofc, to bi vec bilo za epohalnog Nobela!
nsarski nsarski 21:02 15.04.2019

Re: ...

Otkud uopste ta ideja da postoje mikro- (nano-, etc.) BH (ili onaj strah da bi/smo jednu takvu neposredno mogli proizvesti u Cern-u)?


Pa, ideju je prvi lansirao S. Hawking, a posle se to proširilo. Formiranje mikro crnih rupa je teorijska mogućnost koja u CERNU svakako ne može da se ostvari. Btw, tako formirana "kvantna crna rupa" bi veoma brzo isparila. Međutim, mašta može svašta.

Mini black holes
michiganac michiganac 21:40 15.04.2019

Re: ...

Khmm, mala digresija sad - moguce da pojedini ovo shvate i kao "uvredu" ("blasfemiju" ili sl.), na stranu njegov stvaran doprinos naucnoj zajednici (cak i ta mogucnost da eventualno "otkrijemo" mini BH), ali Hoking mi je posljednjih godina i decenija vise odavao utisak 'science attention whore' nego naucnika od formata cije bi izjave ili naucnicke tvrdnje trebali (inertno i nekriticki) da uvazavamo kao "sveto slovo".
nsarski nsarski 22:44 15.04.2019

Re: ...

ali Hoking mi je posljednjih godina i decenija vise odavao utisak 'science attention whore'


Da, verujem da se mnogi ne bi složili s ovom konstatacijom. Ja, međutim, takođe nešto slično mislim. Posebno kad je pred kraj života počeo da fantazira o "kolonizaciji planeta" i svemira, robotima koji preuzimaju vlast i sličnim SF idejama.

Ako smo kod predviđanja budućnosti, meni je mnogo bliže nešto ovako:

Physics in 100 years
Atomski mrav Atomski mrav 12:56 16.04.2019

Re: ...

Da, verujem da se mnogi ne bi složili s ovom konstatacijom.


The 4 scientific lessons Stephen Hawking never learned <<< LINK
nsarski nsarski 13:37 16.04.2019

Re: ...

Atomski mrav
Da, verujem da se mnogi ne bi složili s ovom konstatacijom.


The 4 scientific lessons Stephen Hawking never learned <<< LINK

Fair enough.
Atomski mrav Atomski mrav 14:05 16.04.2019

Re: ...

Fair enough.


I meni se čini. Niko se ne bi verovatno usudio da o tome priča dok je Hoking bio živ, zbog njegovog nesumnjivog doprinosa nauci, a i činjenice da bi sigurno usledili komentari tipa "sram te bilo, napadaš hendikepiranog čoveka koji bi s teškom mukom mogao da ti odgovori". I autoru ovog teksta su zamerali u komentarima da napada Hokinga "dok se još nije ni ohladio"...
nsarski nsarski 14:16 16.04.2019

Re: ...

Atomski mrav
Fair enough.


I meni se čini. Niko se ne bi verovatno usudio da o tome priča dok je Hoking bio živ, zbog njegovog nesumnjivog doprinosa nauci, a i činjenice da bi sigurno usledili komentari tipa "sram te bilo, napadaš hendikepiranog čoveka koji bi s teškom mukom mogao da ti odgovori". I autoru ovog teksta su zamerali u komentarima da napada Hokinga "dok se još nije ni ohladio"...


Ima jedna važna Indijska izreka: Nothing grows under the banyan tree---LINK
Ako imaš lidera koji je nepogrešiv i neprikosnoven, onda on sve druge izdanke (kao i bunyan tree) uguši.

Ovako...
Atomski mrav Atomski mrav 14:21 16.04.2019

Re: ...

Eh, pa taj banyan je amater, ispod orasa ni trava pošteno ne može da raste.
jadragoljub jadragoljub 19:53 11.04.2019

a od dragoljuba

ovolko, tolko mogu ra razumen

angie01 angie01 22:27 11.04.2019

nekada smo citali

Galaksiju,



tako sam prvi put cula za crne rupe, razne teorije, nagadjanja- a evo stigla konacno i fotka.

lep tekst- zanimljiv i razumljiv.
nsarski nsarski 22:35 11.04.2019

Re: nekada smo citali

tako sam prvi put cula za crne rupe, razne teorije, nagadjanja- a evo stigla konacno i fotka.


Kao što rekoh, o crnim rupama se koješta znalo i ranije. Ljudi su proučavali naelektrisane crne rupe, termodinamiku crnih rupa (Hoking je na tome napravio slavu) i slične stvari, aliovo je prvi put da je ona snimljena, fotografisana. Ljudi slikama više veruju nego argumentima, zato su fotošop majstori na ceni.
angie01 angie01 22:42 11.04.2019

Re: nekada smo citali

zato su fotošop majstori na ceni.


:)

secam se kada su najavili-fotosesn
nepopustljiv nepopustljiv 07:03 13.04.2019

Re: a od dragoljuba

jadragoljub
ovolko, tolko mogu ra razumen


Lajk za Keti!
jinks jinks 22:26 11.04.2019

...

A da li postoji teorija koja definiše pojam "bele rupe" u kosmosu. Kako bi se one onda objasnile u kontekstu, na primer, kosmičkih "crnih rupa".

I kako bi se onda očekivalo da izgleda snimak "bele rupe" nekog sličnog, ili kakvog već sve ne teleskopa.
nsarski nsarski 22:32 11.04.2019

Re: ...

jinks
A da li postoji teorija koja definiše pojam "bele rupe" u kosmosu. Kako bi se one objasnile u kontekstu kosmičkih "crnih rupa".

I kako bi se onda očekivalo da izgleda snimak "bele rupe" nekog sličnog, ili kakvog već sve ne teleskopa.


Naravno da postoje. Stručnjak za njih je naš Alse koga svi znamo i poštujemo. Evo ovde
Bele rupe - stalna otkrića iz nelogičnog

Koliko sam razumeo poentu, belu rupu možeš da napraviš u sudoperi.

alselone alselone 08:16 12.04.2019

Re: ...

Naravno da postoje. Stručnjak za njih je naš Alse koga svi znamo i poštujemo. Evo ovde
Bele rupe - stalna otkrića iz nelogičnog



Bele rupe iako nikada dokazane, osim spomenute u mojoj omiljenoj knjizi Bogovo lično od Asimova, možda će biti način da pobegnemo iz ovog svemira kada se bude urušavao. Low tech civilizacija je samoubistvo kada se gleda sa kosmičkih razmera, zato moramo ići dalje.
Atomski mrav Atomski mrav 08:19 12.04.2019

Re: ...

u mojoj omiljenoj knjizi Bogovo lično od Asimova



jinks jinks 09:28 12.04.2019

Re: ...

alselone
Bele rupe iako nikada dokazane, osim spomenute u mojoj omiljenoj knjizi Bogovo lično od Asimova, možda će biti način da pobegnemo iz ovog svemira kada se bude urušavao. Low tech civilizacija je samoubistvo kada se gleda sa kosmičkih razmera, zato moramo ići dalje.


U nekom od narednih komentara pomenuo si kako "crne rupe" u stvari predstavljaju nekakve svemirske mašine za proizvodnju entropije. A da li bi onda "bele rupe" mogle da predstavljaju svemirske mašine za proizvodnju negativne entropije.

Ne znam, ako je Hokingova radijacija ili šta još već krajnji proizvod ovih entropijskih fabrika, šta li bi onda moglo da se pojavi kao proizvod delovanja "belih rupa".

Muzika neka možda :) ili život, na primer (pošto po nekima upravo sam život i predstavlja vrhunski oblik negativne entropije u svemiru).
alselone alselone 09:56 12.04.2019

Re: ...

Ne znam, ako je Hokingova radijacija ili šta još već krajnji proizvod ovih entropijskih fabrika, šta li bi onda moglo da se pojavi kao proizvod delovanja "belih rupa".

Muzika neka možda :) ili život, na primer (pošto po nekima upravo sam život i predstavlja vrhunski oblik negativne entropije u svemiru).


Voleo bih da znam. Da nastavim u onom poludepresivnom režimu od dole, to mi je i najžalije, to što ne znam i neću saznati mnoge naučne tajne koje nas čekaju. Ajde što neću ja postojati fizički, manje više to m i nije neka frka, nego što neću saznati takve stvari. Kada bi kao u Povratku u budućnost postojao Almanah u kom su nabrojana naučna dostignuća, tj. "tajne" suštine prostora i vremena, mnogo lakše bi mi pala ta neumitnost.

A bele rupe, da, možda su generator materije, možda je to jedna od kapija multisvemira. Voleo bih da je tako, sve ovo bi onda ličilo na jednu odličnu SF knjigu.
jinks jinks 10:07 12.04.2019

Re: ...

Interesantno je i objašnjenje iz profesorovog narednog komentara, pod linkom
The universe is not a black hole

o još jednoj o mogućih razlika između crne i bele rupe.

Koliko sam razumeo, one su u prinicipu po nekim stvarima prilično i slične, sa ipak popriličnom razlikom i u tome što će se crnoj rupi singularitet desiti negde u budućnosti, dok se beloj desio negde u prošlosti. Što verovatno donekle i određuje one različite (kao i one slične) procese koji se u njima dešavaju, a moglo bi da predstavlja i interesantnu osnovu za kakvo-takvo razumevanje između ostalog i toka vremena.
nsarski nsarski 23:09 11.04.2019

Misao pred spavanje


Ako izračunamo Švarcšildov poluprečnik za ceo vidljivi kosmos, uzimajući u račun ukupnu poznatu masu kosmosa, on iznosi 13.7 milijardi svetlosnih godina.
Drugim rečima, dimenzija poznatog kosmosa je jednaka njegovom Švarcšildovom poluprečniku. Da li to znači da mi, zapravo, živimo unutar gigantske crne rupe?

Ipak, pogledati i ovo The universe is not a black hole
Atomski mrav Atomski mrav 23:21 11.04.2019

Re: Misao pred spavanje

Profesore, profesore, zar nije procenjena starost Univerzuma 13,7 milijardi godina a procenjen prečnik vidljivog, da ne kažem osmotrivog (observable) Univerzuma 93 milijarde svetlosnih godina?

https://en.wikipedia.org/wiki/Observable_universe
nsarski nsarski 07:34 12.04.2019

Re: Misao pred spavanje

Atomski mrav
Profesore, profesore, zar nije procenjena starost Univerzuma 13,7 milijardi godina a procenjen prečnik vidljivog, da ne kažem osmotrivog (observable) Univerzuma 93 milijarde svetlosnih godina?

https://en.wikipedia.org/wiki/Observable_universe


The most redshifted light we can detect in the observable Universe suggests that light has reached us from galaxies that are 13.8 billion years old. Because this is the oldest light we have detected, that also gives us a measurement for the age of the Universe itself.

But over the last 13.8 billion years, the Universe has been continually expanding – and at first it did so very rapidly. Taking that into account, astronomers have worked out that the galaxies right on the edge of the observable Universe, whose light has taken 13.8 billion years to reach us, must now be 46.5 billion light years away.

Drugim rečima, taj deo kosmosa, van ovog radiusa od 13.8 milijardi svetlosnih godina, mi nikada nećemo videti.
Atomski mrav Atomski mrav 08:07 12.04.2019

Re: Misao pred spavanje

Drugim rečima, taj deo kosmosa, van ovog radiusa od 13.8 milijardi svetlosnih godina, mi nikada nećemo videti.


But over the last 13.8 billion years, the Universe has been continually expanding – and at first it did so very rapidly. Taking that into account, astronomers have worked out that the galaxies right on the edge of the observable Universe, whose light has taken 13.8 billion years to reach us, must now be 46.5 billion light years away.


Onda je terminologija pogrešna, pošto te galaksije "na ivici vidljivog svemira" nisu više vidljive? Bilo bi možda bolje da se koristi "known" umesto "observable" Universe.
docsumann docsumann 10:08 12.04.2019

Re: Misao pred spavanje

Drugim rečima, taj deo kosmosa, van ovog radiusa od 13.8 milijardi svetlosnih godina, mi nikada nećemo videti.



interesantno je posmatrati šta se dešava na tom kosmičkom horizontu događaja.
i on sam raste, tj. širi se, tokom vremena?
takođe, postoje objekti koje trenutno ne vidimo (odnosno nismo u stanju da vidimo) ali koji će u (skoroj) budućnosti ući u naš kosmički vidokrug.

tako da mi trenutno ne vidimo šta ćemo to još vidjeti, kao što ne vidimo ni ono što nikad nećemo vidjeti.
Atomski mrav Atomski mrav 10:24 12.04.2019

Re: Misao pred spavanje

takođe, postoje objekti koje trenutno ne vidimo (odnosno nismo u stanju da vidimo) ali koji će u (skoroj) budućnosti ući u naš kosmički vidokrug.


Kako sad to?
alselone alselone 10:36 12.04.2019

Re: Misao pred spavanje

Kako sad to?


Inflacija svemira je bila takva da je prostor širio brže od brzine svetlosti, tako da svetlost nikada nije stigla do nas, slično kao problem Ahila i kornjače. Uglavnom, ako je udaljavanje neke galaksije manje od brzine svetlosti, ona će u jednom momentu stići do nas po prvi put.
Atomski mrav Atomski mrav 11:00 12.04.2019

Re: Misao pred spavanje

Uglavnom, ako je udaljavanje neke galaksije manje od brzine svetlosti, ona će u jednom momentu stići do nas po prvi put.


I redshift svetlosti od tih galaksija će se smanjivati vremenom?
alselone alselone 11:04 12.04.2019

Re: Misao pred spavanje

I redshift svetlosti od tih galaksija će se smanjivati vremenom?


Nisam siguran. Svemir je usporio širenje u odnosu na Big bang. Tada nam je velika količina materij "pobegla" iz vidokruga jer je širenje bilo brže od brzine svetlosti. Kasnije se usporilo, tako da je to što Docs kaže moguće.

Za neke galaksije ne važi jer su nam toliko daleko da se i dalje udaljavaju brže od brzine svetlosti pa ih verovatno nikada nećemo videti. Za neke opet ne važi.
zemljanin zemljanin 16:51 12.04.2019

Re: Misao pred spavanje

alselone
Kako sad to?


Inflacija svemira je bila takva da je prostor širio brže od brzine svetlosti, tako da svetlost nikada nije stigla do nas, slično kao problem Ahila i kornjače. Uglavnom, ako je udaljavanje neke galaksije manje od brzine svetlosti, ona će u jednom momentu stići do nas po prvi put.

preciznije nije se prostor sirio brze od svetlosti vec je prostor bubrio ... izmedju svake dve tacke desilo se konacno sirenje medjusobnog rastojanja ali je kumulativni efekat bio enorman ... a i danas je ... ili trcis od A do B ali se prostor siri/izduzije tako da je svake sekunde vec/duzi za 10% ... ukoliko prostor dodaje 1m na svakih 10m, cak ni brzina svetlosti nije dovoljna da se stigne do, u startu ne toliko daleke krajnja tacke.

PS. mislim da se verovatno nisi precizno izjasnio ali morao sam da dodam i zbog drugih blogera
alselone alselone 05:55 13.04.2019

Re: Misao pred spavanje

preciznije nije se prostor sirio brze od svetlosti vec je prostor bubrio

Mnogo bolji prevod engleskog "expanding" nego to moje "širiti". Fala lijepa.
nepopustljiv nepopustljiv 07:07 13.04.2019

Re: Misao pred spavanje

docsumann
Drugim rečima, taj deo kosmosa, van ovog radiusa od 13.8 milijardi svetlosnih godina, mi nikada nećemo videti.



interesantno je posmatrati šta se dešava na tom kosmičkom horizontu događaja.
i on sam raste, tj. širi se, tokom vremena?
takođe, postoje objekti koje trenutno ne vidimo (odnosno nismo u stanju da vidimo) ali koji će u (skoroj) budućnosti ući u naš kosmički vidokrug.

tako da mi trenutno ne vidimo šta ćemo to još vidjeti, kao što ne vidimo ni ono što nikad nećemo vidjeti.

Samo Bog zna!
Черевићан Черевићан 00:13 12.04.2019

што даље ...то боље

Dark Lady* kosmosa

међуножје жене кад завирим
очи ми се оно.......баш ужиже,
што се ове* ............рупе тиче
сам'кад ние, мис'им .....ближе

p.s.
ваљда неће тркне..... да нас грешне сркне
avagotal avagotal 03:03 12.04.2019

...

Umjetnost je kad neko na ovako jasan način izrazi, opiše fenomene koji su većini ljudi posve ili malo razumljivi.
nsarski nsarski 11:23 12.04.2019

Re: ...

avagotal
Umjetnost je kad neko na ovako jasan način izrazi, opiše fenomene koji su većini ljudi posve ili malo razumljivi.

Hvala na lepim rečima. Služimo blogonarodu!
alselone alselone 07:41 12.04.2019

Odličan blog i divna fortka

Ali zaista divna. Veliki smo put prešli poslednjih 100ak godina.

I dalje se sećam mog šoka kada sam pročitao Kratku povjest vremena (mislim da je hrvatski prevod bio prvi, pa mi je tako ostalo) i kada sam shvatio da će crne rupe sve da nas izjedu, izrače i naprave supu sa maksimalnom entropijom.
jadragoljub jadragoljub 07:51 12.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

alselone
Ali zaista divna. Veliki smo put prešli poslednjih 100ak godina.

I dalje se sećam mog šoka kada sam pročitao Kratku povjest vremena (mislim da je hrvatski prevod bio prvi, pa mi je tako ostalo) i kada sam shvatio da će crne rupe sve da nas izjedu, izrače i naprave supu sa maksimalnom entropijom.

moje skromno diletantsko mišljenje, proisteklo iz čituckanja ovakvih tema je da će te crne rupe u jednom momentu usisati svemir i da će se desiti ' u početku ne bejaše ništa' ponoviti veliki prasak, naravno bez ikakve božanske intervencije. i tako periodično se smenjivati ništavilo i kosmos. tko zna koliko st o puta ponovilo.
alselone alselone 08:08 12.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

moje skromno diletantsko mišljenje, proisteklo iz čituckanja ovakvih tema je da će te crne rupe u jednom momentu usisati svemir i da će se desiti ' u početku ne bejaše ništa' ponoviti veliki prasak, naravno bez ikakve božanske intervencije. i tako periodično se smenjivati ništavilo i kosmos. tko zna koliko st o puta ponovilo.


Meni je najjača impresija kada pričamo o crnim rupama i budućnosti, dubina naše nebitnosti. Jer ne postoji informacija koja može da se sačuva zauvek, zauvek ne postoji u svemiru, jer će crne rupe sve da izjedu, izrače i naprave ujednačenu smesu materije u kojoj ništa uređeno nije preostalo.
Atomski mrav Atomski mrav 08:14 12.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

jer će crne rupe sve da izjedu, izrače i naprave ujednačenu smesu materije u kojoj ništa uređeno nije preostalo.


Ah, laws of thermodynamics, thou art a heartless bitch!

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:15 12.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

Jer ne postoji informacija koja može da se sačuva zauvek, zauvek ne postoji u svemiru, jer će crne rupe sve da izjedu, izrače i naprave ujednačenu smesu materije u kojoj ništa uređeno nije preostalo.

А ово је заувек.

Депресивно, али је тако.
alselone alselone 08:20 12.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

Депресивно, али је тако.


Zaista depresivno. Mi se od prvog dana života borimo protiv smrti, manje svesno a više nesvesno, kroz potomstvo, napredovanje i pravljenje što trajnijeg sećanja na nas, i onda shvatiš da ne postoji ni teorijski način. Da napraviš spomenik od neutronske zveze, materijala koji je toliko težak i postojan da jedna kafena kašičica toga teži 10 miliona tona (da, 10 miliona tona jedna kafena kašičica), i on će nestati u prah pod naletom entropije svemira.

MI kao civilizacija možemo pobeći sa Zemlje, naseliti sunčev sistem, pa galaksiju, pobeći u narednu galaksiju, pa narednu ali u jednom momentu nema dalje.
Atomski mrav Atomski mrav 08:26 12.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

Još puno će gravitacionih talasa proteći svemirom dok se to ne desi, hajde ne budite toliko depresivni...



MI kao civilizacija možemo pobeći sa Zemlje, naseliti sunčev sistem, pa galaksiju, pobeći u narednu galaksiju, pa narednu ali u jednom momentu nema dalje.


Opet Asimov.

https://www.multivax.com/last_question.html
alselone alselone 08:35 12.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

Opet Asimov.


I Three-Body Problem. ;=)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:09 12.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

Još puno će gravitacionih talasa proteći svemirom dok se to ne desi, hajde ne budite toliko depresivni...

docsumann docsumann 10:12 12.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

Predrag Brajovic
Jer ne postoji informacija koja može da se sačuva zauvek, zauvek ne postoji u svemiru, jer će crne rupe sve da izjedu, izrače i naprave ujednačenu smesu materije u kojoj ništa uređeno nije preostalo.

А ово је заувек.

Депресивно, али је тако.


ako se složimo da je materija (tj. energija) - sve, onda stvarno tako ispada.
al ne vidim zašto bi morali da se složimo oko toga
nsarski nsarski 13:05 12.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

al ne vidim zašto bi morali da se složimo oko toga


Ne bi morali. Pominje se i tamna materija i tamna energija. A to već širi opseg poznatih stvari.
Milan Novković Milan Novković 11:24 14.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

alselone
Opet Asimov.


I Three-Body Problem. ;=)

Danas može i simulacija, argument je sve "popularniji".

Pa ko prvi od nas provali interface napiše blog i dokumentuje.

I onda se lepo menjamo, npr produžimo sebi, da, ruke do kolena

Ili menjamo jedni druge, iz dobrog zezanja, npr iz zasede jedni drugima dodajemo afro flizure

Zamisli probudiš se jednog dana i pogledaš u ogledalo a Mirela, Brajović ili Šarski ti dodali ovako nešto

alselone alselone 11:27 14.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

npr iz zasede jedni drugima dodajemo afro flizure


Ja glasam za ovu opciju!
zilikaka zilikaka 19:06 14.04.2019

Re: Odličan blog i divna fortka

Ja glasam za ovu opciju!

Si normalan, znaš ti kolko dugo to treba sušiti posle pranja?
...ili si možda rešio da se pridružiš onoj bratiji što najvoliju da moki leže na promaji
shone shone 09:57 12.04.2019

.

ephemeris ephemeris 12:51 12.04.2019

Vudi Alen

You know what a black hole is?
Yeah, that's how i make my living!

49 41 49 41 14:31 13.04.2019

Bog naredi

da G-din, najbogatiji covek na svetu; ne bude to vise, jer je upao u dotada u naucnim krugovima "neotkrivenu" crnu rupu.

Dotadanja crna rupa, ne mnogo poznata van naucnih krugova; je usahla ili (o-iz)parila.
Pretpostavka, da njenu usahnjivost; pod jakim uticajem sunceve gravitacije moguce ponovno prosirenje-ovaplocenje.

Blog, izuzetan!

Black-White Widow




Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana