In memoriam| Nauka| Život

John Horton Conway (26.12. 1937 – 11.04.2020)

nsarski RSS / 14.04.2020. u 00:29

 

Conway_1k.jpg?itok=RG1IoP92

 

Pre pet dana, Džon Horton Konvej, jedan od najvećih matematičara današnjice, profesor na Prinston Univerzitetu, dobio je visoku temperaturu i, nakon tri dana groznice, umro je 11. aprila 2020. godine. Odneo ga je COVID – 19. O tom izuzetnom čoveku je ovaj blog .

Prema jednoj paušalnoj i nepreciznoj (ali često korišćenoj) klasifikaciji postoje dve vrste pisaca: oni koji su živeli ili žive uzbudljiv, riskantan i buran život, i oni koji žive skromno, povučeno i neupadljivo. Ovi prvi inspiraciju za svoje pisanje nalaze u svom izuzetno bogatom životnom iskustvu – kao primer se navodi Hemingvej, dok ovi drugi izuzetnom snagom svoje imaginacije mogu da stvaraju uzbudljive priče o ljudima i događajima i svetovima koji nas opčinjavaju – kao primer ovog načina pisanja se navodi Andrić.

Ja smatram da je matematika umetnost za sebe i da bi se matematičari, slično kao i pisci, mogli grubo podeliti na one koji su pedantni, marljivi i fokusirani na jedan cilj i tok misli,  i one druge koje neka ideja povuče u jednu stranu, pa potom promene temu i bave se nečim sasvim drugim – ukratko ljudi koje ne drži ni mesto ni čas, impulsivni ljudi.  Razume se, oba tipa matematičara su dali dragocene doprinose nauci i ljudskom znanju.

Ako bi po ovom kriterijumi hteli negde da svrstamo Džona Konveja,  onda bi on svakako pripadao ovim drugim, nesmirenim matematičarima.  Oni koji ga dobro  poznaju za njega kažu da je on kombinacija Arhimeda, Mika Džegera, Ričarda Fejnmana i Salvadora Dalija. Bio je često opsednut prostim igricama i plašio se da će ta strast da mu uništi profesionalnu karijeru, sve dok nije uvideo da ga ta ista strast može dovesti do izuzetnih otkrića. I, zaista, dovela ga je. Pored velikih doprinosa u čistoj matematici (kombinatorika, teorija grupa i simetrija, teorija brojeva, itd. – o tome malo kasnije), Konvej je najveću popularnost stekao time što je izmislio Game of Life , kompjutersku simulaciju “života”. Verujem da će kompjuterski orijentisani čitaoci po tome da ga se sete. 

Game of Life je “igra” bez igrača: sistem se startuje s nekim početnim uslovima na beskonačnoj mreži i dozvoli mu se da se razvija poštujući zadata pravila razvoja.

 

Gospers_glider_gun.gif

Slika 1

 

Konkretno, zamislimo da imamo papir “u kockice” proizvoljne veličine, i da neke od tih kockica (ćelija) obojimo ili zatamnimo.  Ova zatamnjivanja uradimo na proizvoljan način. Zatamnjene ćelije ćemo zvati “žive” dok su ostale, nezatamnjene, “nežive”. 

Ta početna konfiguracija živih i neživih ćelija se zove seed (seme). To je početak “života” koji smo mi napravili. Život tada dalje nastavlja da se “razvija” prema sledećim pravilima. Prvo, u svakom ciklusu, ili vremenskoj jedinici (generaciji) sve kockice (ćelije) istovremeno ažuriraju svoj status na sledeći način:

1.   Svaka živa ćelija sa manje od dva živa suseda umre, što simulira nedovoljnu populaciju za produžetak života.

2.   Svaka živa ćelija sa dva ili više živa suseda ostaje živa do sledeće generacije.

3.   Svaka živa ćelija sa više od tri živa suseda umre, što simulira prenaseljenost.

4.   Svaka mrtva ćelija sa tačno tri živa suseda postaje živa,  što simulira reprodukciju.

Svaka ćelija u ovom “kockastom svetu” ima 8 suseda : 4 direktna -sever, jug, istok, zapad, i 4 dijagonalna - severoistok, severozapad, jugoistok i jugozapad. Kao što se vidi iz pravila, stanje u svakoj nerednoj generaciji isključivo zavisi od stanja u prethodnoj generaciji. Naravno, ako smo startovali život sa nepovoljnim početnim uslovima, on će posle malog broja generacija da se ugasi – najčešće zbog nedovoljne naseljenosti (pravilo br. 1) ili prenaseljenosti (pravilo br. 2).

Međutim, kada započnemo sa “povoljnim” početnim uslovima, život počne da dobija svojevrsne forme: neke strukture su statične, neke pulsirajuće, a neke putujuće.

       98px-Game_of_life_beehive.svg.png                  Game_of_life_toad.gif               Game_of_life_animated_glider.gif

 

Pulsirajuće životne strukture mogu da imaju period 2 (kao što je ova prikazana na srednjoj slici), ali postoje strukture i sa većim periodima, recimo 15. Drugim rečima,  posle 15 generacija struktura se obnavlja i vraća na početno stanje.

Složeniju situaciju ilustruje Slika 1 gore koja prikazuje komplikovaniju strukturu koja evoluira u svom ciklusu i istovremeno “ispaljuje” rafal glajdera.

Pored ovih simpatičnih i zabavnih rezultata, a njih ima zaista mnogo, Game of Life (GoL) sadrži u sebi dva važna nova koncepta.

Naime, GoL je konkretna konstrukcija fon Nojmanove ideje o celularnom automatu , samostalnoj strukturi koja prolaskom vremena sebe reprodukuje u novim oblicima, u zavisnosti od okoline. I drugo, GoL je primer kako kompleksne, velike, ili makro, strukture, mogu da se formiraju bez makro-koordinatora već samo uz pomoć prostih lokalnih, “mikroskopskih”,  pravila razvoja.  Iz ovih razloga, različite verzije GoL su korišćene za simulaciju procesa razvoja u kompjuterskim naukama, fizici, biologiji, biohemiji, ekonomiji, matematici, filozofiji i generativnim naukama (nauke koje proučavaju kako nove, super strukture, nastaju iz prostih pravila geneze).

Kasnija istraživanja u ovoj oblasti dovela su do novih verzija celularnih automata, od kojih je najpoznatija ona koju je prvi formulisao Stiven Volfram, tvorac simboličkog softvera Mathematica, početkom osamdesetih godina prošlog veka. Volfram čak smatra da njegovi automati, formulisani uz pomoć 256 prostih pravila, mogu da simuliraju sve što postoji na svetu, uključujući i kosmos.  (Zainteresovani za detalje se upućuju da pogledaju njegovu knjigu A New Kind of Science).

Razvojni put Džona Konveja nije bio ni malo pravolinijski. Kao i mnogi pesnici, umetnici svih vrsta, i matematičari, on je imao neortodoksan život i nekonvencionalno ponašanje. Nakon što je primljen na studije matematike u Kembridž, i po završetku tih studija, Džon se uglavnom zabavljao raznim igricama, uglavnom trivijalne prirode.

Kao ilustraciju, i izazov blogerima koji vole matematičke zagonetke, evo jedne: koji je sledeći broj u nizu 1, 11, 21, 1211, 111221, 312211, … ?

Na kraju ovog teksta ću dati simpatičnu odgonetku. Iz ovog izazova su, naravno, diskvalifikovani ljudi kao što je Marco.

Sam Konvej je bio svestan da traći vreme na trivijalnim stvarima i on taj svoj period u životu zove “Crna praznina”.  Nekom prilikom, sretne ga jedan prijatelj, matematčar na Kembridžu, i zainteresuje ga za sledeći problem, vezan za geometriju i simetrije.  Za formulaciju tog problema, neophodan je jedan kratak uvod.

Ako bi imali identične novčiće na stolu i neko nas pita koliko najviše novčića može da rasporedi oko jednog centralnog tako da ga dodiruju a da se ne preklapaju, uz malo eksperimentisanja došli bi do broja 6. Ta situacija je nacrtana na slici dole (originalna crtež Konveja). Drugim rečima najgušće pakovanje novčića (krugova) u dvodimenzionalnoj ravni je tu predstavljeno. Ako bi sada obeležili centre tih novčića i te centre spojili linijama, dobili bi regularni heksagon, odnosno ako, ovo proširimo na celu ravan, heksagonalnu rešetku. Ovaj maksimalni broj krugova, 6 u ovom primeru, se zove kissing number.

 16616f5e-f410-42e4-8dd8-ae92c5220462-1360x2040.jpeg?width=380&quality=85&auto=format&fit=max&s=c56c63e58f38457e78a79378afa163fe

 

Slično pitanje o maksimalnom broju može da se postavi i za druge dimenzije. Recimo, u trodimenzionalnom prostoru, kissing number (maksimalni broj) sfera koji istovremeno može da dodiruje centralnu sferu, a da se pri tome sfere ne preklapaju, je 12, a objekat koji se prilikom takvog pakovanja formira je regularni ikosaedar. Najgušće pakovanje sfera formira Body Centered Cubic (BCC) rešetku.

250px-Kissing-3d.png

 

 

 

Ovo pitanje o kissing broju (KN) i najgušćem pakovanju se može, naravno, postaviti i za druge prostorne dimenzije. Nažalost, tačan odgovor se zna još samo za četvorodimenzionalni prostor (KN=24), za osmodimenzionalni prostor (KN=240), i, neočekivano, za 24-dimenzionalni prostor (KN=196,560). Za sve dimenzije između ovih, precizan odgovor se još ne zna. Kada se centri ovih gusto pakovanih  196,560 dvadesetčetvorodimenzionalnih sfera spoje, dobije se objekat koji formira tzv. Lič (Leech) rešetku, slično kao što u 2 dimenzije heksagon formira heksagonalnu rešetku.

Ovde, najzad!, stižemo do cilja. Poznato je da heksagon ima 12 simetrija (šest rotacija i šest refleksija) i to se uči u osnovnoj školi.  Pitanje koje je tada postavljeno Konveju je: koliko simetrija ima Leech rešetka? Ovo je bio početak Konvejevog interesa za simetrije, pakovanja u prostoru i slične problem. Taj interes je kasnije proizveo mnogo značajnih radova, knjiga i rezultata.  Džon Konvej se najzad posvetio jednom ozbiljnom problemu, tokom jednog vikenda  se zaključao u sobu i istog dana našao odgovor. Broj simetrija Leech-ove rešetke je  tačno 8.315.553.613.086.720.000.

Ova dva primera, Game of Life, i simetrije i pakovanja, su samo delić novih rezultata koje  je Džon Konvej tokom svoje briljantne matematičke karijere proizveo. Uzaludan je pokušaj da se na ovakvom mestu svi njegovi rezultati navedu.

O Konveju postoji nebrojeno mnogo anegdota, trikova, doskočica, itd. On je uvek pri sebi imao igračkice, pantljike, vešalicu za garderobu, klikere i slične “rekvizite” pomoću kojih je demonstrirao studentima nove matematičke koncepte.

Dobitnik velikog broja nagrada i priznanja, članstva u prestižnim svetskim društvima, Konvej je imao i buran porodični život. Više puta se ženio, imao je ukupno osmoro dece (tri sina i pet ćerki), doživeo je ozbiljan srčani udar, pokušao samoubistvo tokom prvog razvoda, itd. Pre nekoliko godina su napravili skenerski snimak njegovog mozga, a postoji knjiga o njegovom životu i radu “Genius at Play”.

51dO4zWcWfL.jpg

 

Džon Konvej je do kraja života aktivno radio. Pre nekoliko dana ga je sustigao ovaj virus, taj samo-replicirajući komad genetskog koda. Na veliku žalost, ovaj čovek, pred kojim je stajalo još mnogo godina istraživanja i nauke, ovog puta je izgubio u svojoj Igri Života (Game of Life).

 

P.S. Ima jedan odličan intervju sa Konvejom u kome on priča o svom radu, o sebi, o životu i smrti. Taj klip ću da postavim u početnom komentaru. Dug je nekih 12minuta koliko se sećam, ali je vredan tog vremena.

 

P.P.S. Odgonetku za onaj izazov (o nizu brojeva) ću postaviti u komentarima.

EDIT EDIT EDIT

Tek danas, 16.04.2020, se u NY Times-u pojavila vest o smrti Džona Konveja. 

 



Komentari (156)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nsarski nsarski 00:34 14.04.2020

Konvej o životu, nadama i smrti

Life, Death and the Monster



Neverovatno je, ali kad sam proverio pre jednog sata, vest o njegovoj smrti još uvek nije doprla do NY Timesa, paper of the record.
Черевићан Черевићан 01:25 14.04.2020

maamom Crnе prazninе

ili , matematika.... umetnost za sebe

теорије кодирања чворова бројева
у којим се крије... мамљива лепота ,
кад успе да слуди човеком овлада
(мр John-a доведе do ....Igre Života)



nsarski nsarski 01:32 14.04.2020

Re: maamom Crnе prazninе

Черевићан
ili , matematika.... umetnost za sebe

теорије кодирања чворова бројева
у којим се крије... мамљива лепота ,
кад успе да слуди човеком овлада
(мр John-a доведе do ....Igre Života)



Baš tako, G. Čer. Inače, Konvej nije voleo tu Igru života koja mu je donela popularnost. Imao je on mnogo značajnije i veće rezultate u matematici, ali, eto...

To me podseti na čuvenog engleskog glumca Alec Guinness-a, poznatog po velikim ulogama u Šekspirovim komadima i poznatim klasičnim filmovima, koji se žalio da se njegova glumačka popularnost zasniva na njegovoj ulozi lika Obi-wan Kenobi u nekom banalnom SciFi holivudskom filmu.
pecaros pecaros 02:15 14.04.2020

...

13112221
nsarski nsarski 02:23 14.04.2020

Re: ...

pecaros
13112221




pecaros pecaros 02:39 14.04.2020

Re: ...

Vidim da se do rešenja moglo doći i googlanjem, ali nisam, majke mi.
nsarski nsarski 02:45 14.04.2020

Re: ...

pecaros
Vidim da se do rešenja moglo doći i googlanjem, ali nisam, majke mi.


Da to je dečija igra, ali to je Konveja zabavljalo.
bene_geserit bene_geserit 02:52 14.04.2020

Re: ...

.
docsumann docsumann 11:19 14.04.2020

Re: ...

niz razbrojava samog sebe

1

znači imamo jednu jedinicu, tj. zapisujemo 1 1

sad prebrojavamo novonastalu formaciju

dvije jedinice, tj. 2 1

prebrojavamo brojeve u tom koraku, jedna dvojka i jedna jedinica, (1 2) (1 1), tj. 1 2 1 1

itd.


znao sam da je nešto na foru kao i igra života, odnosno da sama konfiguracija niza generiše njegov naredni izgled. al trebalo je vremena za odmrsit šta i kako.
nsarski nsarski 11:22 14.04.2020

Re: ...

docsumann
niz razbrojava samog sebe

1

znači imamo jednu jedinicu, tj. zapisujemo 1 1

sad prebrojavamo novonastalu formaciju

dvije jedinice, tj. 2 1

prebrojavamo brojeve u tom koraku, jedna dvojka i jedna jedinica, (1 2) (1 1), tj. 1 2 1 1

itd.


znao sam da je nešto na foru kao i igra života, odnosno da sama konfiguracija niza generiše njegov naredni izgled. al trebalo je vremena za odmrsit šta i kako.


Naravno. Kao dečija razbrajalica. U jednom intervjuu, Konvej priča da mu je trebalo neko duže vreme da je odgonetne. Bolji si od njega u ovom slučaju
docsumann docsumann 12:29 14.04.2020

Re: ...

pa da nisam uzeo ovu pretpostavku, imajući u vidu kontekst u kojem je mozgalica postavljena, ne vjerujem da bih ga uopšte riješio.

pecaros pecaros 15:27 14.04.2020

Re: ...

docsumann
pa da nisam uzeo ovu pretpostavku, imajući u vidu kontekst u kojem je mozgalica postavljena, ne vjerujem da bih ga uopšte riješio.


Ja sam krenuo redom. Prva pretpostavka - brojevi rastu po nekom matematičkom modelu. Ali je ona, posle nekog vremena, pala u drugi plan, zbog neujednačenih skokova vrednosti, a još više zbog čudnog nepojavljivanja većih cifara - tek se trojka negde stidljivo pojavila.

Onda sam krenuo sa manipulacijama pojedinačnim ciframa, i, jednostavno sine, kad sazri.
principessa_etrusca principessa_etrusca 11:03 15.04.2020

Re: ...

docsumann
niz razbrojava samog sebe.

Добар начин да се опише шта се дешава са овим низом.

Мени је иначе тај низ познат (мада нисам знала ни за Конвеја, ни за game of life) и задавала сам га бистријој деци пријатеља. За решење, осим бројања, није потребан други математички поступак, па се овде ради условно о математичком, а у ствари о семантичком проблему.
marco_de.manccini marco_de.manccini 04:07 14.04.2020

читати или бити?

Возе се Конвеј један мој друг у авиону, враћају се с велике конференције у Канади (онаква конференција с хиљаду учесника, милион паралелних сесија, ...). У авиону су случајно један до другог, нису се познавали претходно. Дође разговор до теорије аутомата, област у којој се Конвеј није дуго задржао, али у којој је ипак стигао да напише своју прву књигу, 1971. Каже он да му је много криво што није решио неки проблем поменут у књизи, на шта му друг каже да је тај проблем решен пре извесног времена. Конвеј се одушеви и каже да ће да се повеже с аутором, на шта му друг каже да му је аутор послао рад чим га је завршио, а Конвеј каже -- уф, штета, ја добијам превише порука сваког дана и не стижем да читам поруке од људи које не познајем.

Иначе, кад сам већ стигао до ове теме, познат је и став Доналда Кнута да још од 1990. уопште не чита имејл -- нема времена (видети овде).
nsarski nsarski 09:51 14.04.2020

Re: читати или бити?

Конвеј се одушеви и каже да ће да се повеже с аутором, на шта му друг каже да му је аутор послао рад чим га је завршио, а Конвеј каже -- уф, штета, ја добијам превише порука сваког дана и не стижем да читам поруке од људи које не познајем.


Hehe, onda sam ja dobro prošao. Pre oko 5 godina sam rešavao problem gustog pakovanja Lame-ovih hiperelipsi u ravni. Dobijem neka zanimljiva rešenja, napišem rad.
U isto vreme je Salvatore Torquato sa Konvejom radio slične stvari, i napisali su veliki revijalni rad. Pošaljem zato Konveju rad da pročita i, iskren da budem, on mi posle per nedelja odgovori da se trenutno bavi nečim drugim i da će mi poslati svoje mišljenje nešto kasnije. Kasnije sam ja taj rad objavio, a sada znam da mi nikad neće biti poznato Konvejevo mišljenje.

Ipak, udostojio me odgovora.
nsarski nsarski 10:20 14.04.2020

Re: читати или бити?

враћају се с велике конференције у Канади (онаква конференција с хиљаду учесника, милион паралелних сесија, ...).


Aha! Kod fizičara to je čuveni March Meeting, takođe poznat i kao Horse market.
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:27 14.04.2020

Re: читати или бити?

Код математичара у САД је у јануару, март је касно за сточну пијацу, до марта већ сви нађу посао.

Сетио сам се још једне приче о Конвеју, уклапа се у ово што си написао о њему. Стоји књига у полици код Конвеја у канцеларији, студент му је потражи на зајам и овај му је да. Оде студент у своју канцеларију, почне да разгледа и из књиге испадне неуновчен чек од пре неколико година.
docsumann docsumann 06:24 14.04.2020

slava mu


baš sam nedavno odgledao jedan sikorašnji intervju sa njim.

mirelarado mirelarado 06:39 14.04.2020

Re: slava mu

docsumann

baš sam nedavno odgledao jedan sikorašnji intervju sa njim.



Ja sam upravo pogledala ovaj koji je Šarski postavio u prvom komentaru. Šteta za tako plodotvornog i radoznalog naučnika.
docsumann docsumann 10:43 14.04.2020

Re: slava mu

mirelarado
docsumann

baš sam nedavno odgledao jedan sikorašnji intervju sa njim.



Ja sam upravo pogledala ovaj koji je Šarski postavio u prvom komentaru. Šteta za tako plodotvornog i radoznalog naučnika.


kad ne odgledam klipove, a komentarišem.

upravo je to taj intervju.
nsarski nsarski 11:00 14.04.2020

Re: slava mu

kad ne odgledam klipove, a komentarišem.

upravo je to taj intervju.

principessa_etrusca principessa_etrusca 11:22 15.04.2020

Re: slava mu

mirelarado
Ja sam upravo pogledala ovaj koji je Šarski postavio u prvom komentaru. Šteta za tako plodotvornog i radoznalog naučnika.

Интервју има један сумирајући, благо опроштајни тон.

Смрт је неминовност, питање је тајминга и начина, па кад се све узме у обзир, брза смрт од ковида након једног испуњеног живота и каријере, није обавезно лоша ствар.
Milan Novković Milan Novković 09:21 14.04.2020

Magični Ćira kaže ...

... dok ovi drugi izuzetnom snagom svoje imaginacije mogu da stvaraju uzbudljive priče o ljudima i događajima i svetovima koji nas opčinjavaju – kao primer ovog načina pisanja se navodi Andrić...

... da je Andrić bio izuzetno nevaljao i nestašan kad su dame bile u pitanju.

I pošto je Magični vanredno inteligentan i pronicljiv nije isključeno da je Andić stvarao u sumanuto teškim uslovima
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 09:45 14.04.2020

Game of Corona

Nedavno je Max Planck institut za evolucionu biologiju objavio na svom sajtu vezbicu za djake gde je coronavirus pandemija predstavljena u formi Game of Life-a.



LINK:http://web.evolbio.mpg.de/evoltheo_corona/
nsarski nsarski 09:53 14.04.2020

Re: Game of Corona

Neues aus der Nachbarschaft
Nedavno je Max Planck institut za evolucionu biologiju objavio na svom sajtu vezbicu za djake gde je coronavirus pandemija predstavljena u formi Game of Life-a.



LINK:http://web.evolbio.mpg.de/evoltheo_corona/


Eto, baš simpatično. Hvala na prilogu.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 11:00 14.04.2020

Re: Game of Corona

Kakvo je tvoje misljenje o Stivenu Volframu kao matematicaru ili naucniku? Koliko mi je poznato neki kriticari ga s'obzirom na njegov pristup nauci smatraju i pseudonaucnikom.
nsarski nsarski 11:07 14.04.2020

Re: Game of Corona

Neues aus der Nachbarschaft
Kakvo je tvoje misljenje o Stivenu Volframu kao matematicaru ili naucniku? Koliko mi je poznato neki kriticari ga s'obzirom na njegov pristup nauci smatraju i pseudonaucnikom.


Pa, on svakako nije pseudonaučnik. Sicajem okolnosti ja sam ga upoznao još dok je bio u Oksfordu, a kasnije na mom Alma Mater univerzitetu u Illinois-u. Malo je nadobudan, ali, hej, takvi su skoro svi na početku karijere. Međutim, njegov sistem "Mathematica" je zaista nezamenljiv. On je takođe odličan salesman (trgovac) i ume da proda svoj proizvod.
Mislim da zbog toga neki smatraju da je pseudonaučnik - suviše mnogo pokušava da proturi svoje celularne automate kao poslednju i jedinu reč nauke. Prvo, ti automati nisu isključivo njegov izum, a ova druga tvrdnja je malo preterana. O njegovim naučnim (matematičkim) rezultatima nema mnogo šta da se kaže.
Trgovac u njemu mu kvari imidž. Ali, čovek je besumnje izuzetno inteligentan i sposoban.

P.S. Jedna od velikih razlika između Volframa i Konveja je u tome što Volfram obožava lovu, a Konveju ona skoro ništa ne znači. Konvej je čovek koji ide u sandalama a Volfram nosi kravatu i bizmis odelo.
Hoću da kažem, Volfram bi hteo da bude Konvej i Bil Gejts istovremeno, a to se baš ne slaže.


Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 11:26 14.04.2020

Re: Game of Corona

Hvala na ovome. Pitanje se i odnosilo na njegove rezultate nevezano za software Mathematica.

Ova paralela sa dvojnim i medjusobno suprotstavljenim teznjama je vrlo dobra.
docsumann docsumann 11:28 14.04.2020

Re: Game of Corona

Neues aus der Nachbarschaft
Nedavno je Max Planck institut za evolucionu biologiju objavio na svom sajtu vezbicu za djake gde je coronavirus pandemija predstavljena u formi Game of Life-a.



LINK:http://web.evolbio.mpg.de/evoltheo_corona/



pa ovo su maznuli moju glavolomku sa bloga


Virus Riddle
mirelarado mirelarado 11:31 14.04.2020

Re: Game of Corona

pa ovo su maznuli moju glavolomku sa bloga


Virus Riddle


To sam i ja pomislila, ali, rekoh, možda grešim...
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 13:15 14.04.2020

Re: Game of Corona

pa ovo su maznuli moju glavolomku sa bloga


Nisam ranije primetio tvoj blog. Mora da je tebe i autore gorecitiranog modela zarazila ista klica.

U tvom blogu kazes
" Virus, inače, djeluje tako što vrlo brzo, nakon 7-8 sati, potpuno parališe zaraženu osobu, i nakon nekoliko dana ona umire."

Ovo je dosta kratko vreme od inkubacije do paralize. Slicnu efikasnost, ako se ne varam, imalo je i Pekicevo besnilo.
cassiopeia cassiopeia 10:19 14.04.2020

...

Lep blog, uprkos smrti.

Ona prva zagonetka, 1, 11, 21,... mi ispunila rano jutro, dok sam čekala isporuku povrća.
docsumann docsumann 12:20 14.04.2020

Igra Života

zanimljivo je kod Igre Života, što Konvej i spominje u ovom intervjuu (koliko se sjećam), da su mnoge "organizme" (konfiguracije) u Igri, npr. one koji se samorepliciraju, kreću, i sl, osmislili drugi ljudi.


maksa83 maksa83 12:59 14.04.2020

Re: Igra Života

zanimljivo je kod Igre Života, što Konvej i spominje u ovom intervjuu (koliko se sjećam), da su mnoge "organizme" (konfiguracije) u Igri, npr. one koji se samorepliciraju, kreću, i sl, osmislili drugi ljudi.

Glider je recimo oficijelni hakerski amblem.



nsarski nsarski 13:24 14.04.2020

Re: Igra Života

maksa83
zanimljivo je kod Igre Života, što Konvej i spominje u ovom intervjuu (koliko se sjećam), da su mnoge "organizme" (konfiguracije) u Igri, npr. one koji se samorepliciraju, kreću, i sl, osmislili drugi ljudi.

Glider je recimo oficijelni hakerski amblem.





Kad si već tu, nije zgoreg da pomenem da su Konvej i tvoj omiljeni Knuth odlično sarađivali i formulisali klasu brojeva koji su danas poznati kao nadrelni (surreal) Konvej ih je prosto zvao brojevi, ali je Knuth insistirao da se zovu nadrealni. I tako je ostalo.

Surreal number

A kad su u pitanju matematičke igre, zagonetke, itd., Konvej je godinama sarađivao sa još jednim pokojnim genijem Martinom Gardnerom, koji je imao svoju čuvenu kolumnu u Scientfic American-u.
maksa83 maksa83 13:36 14.04.2020

Re: Igra Života

Kad si već tu, nije zgoreg da pomenem da su Konvej i tvoj omiljeni Knuth

Konvej tako (na svaki način) razbarušen je više my kinda guy od Knutha koji je "minuciozna mašina". U ovom intervjuu koji si okačio me dosta podseća na pok. ćaleta poslednjih godina života.

Ceo (ok, 3/4) život znam za Game of Life i kako se zove tip koji je to smislio, i proveo kao i svi iks sati na manje više svim kompjuterima koje sam imao klikćući kvadratiće "da vidim šta će sad da se desi" (moguće da sam ga i sam pravio u nekom trenutku na nečemu), ali nikad nisam imao pojma kako tip izgleda niti sve te stvari o njemu (a i ako sam ikad pročitao, zaboravio sam), znao sam da je "neki tamo matematičar" i sad me pomalo sramota zbog toga. Hoću reći, hvala za ovaj blog.

Inače kad je izašao New Kind of Science po'itao sam da je kupim (Wolfram je kao što si rekao Veeeliki Prodavac) očekujući da ću tamo stvarno da nađem principe kojima se objašnjava svemir i koji na kraju daju 42 ali sam ostao, što kažu, largely underwhelmed. Sada mi deluje kao dobra knjiga da digneš monitor na visinu očiju ako monitor ima onu glupu "nogu" koja se ne pomera.


Edit: oko New Kind Of Science, setio sam se kako sam tada Plekiju (on je verovatno zaboravio ali ja se sećam, nemam pojma da li ovo čita) zabalavljno pričao kako je to Nova Nauka Koja Menja Sve a on me gledao u fazonu "e, budalo, nemo' se ložiš" (ne tim rečima naravno, Pleskonjić je fini ali je bilo vrlo jasno šta misli), a ja sam se nervirao Kako Bre Ne Razume i naravno da je Pleskonjić bio u pravu.

Milan Novković Milan Novković 13:53 14.04.2020

Re: Igra Života

maksa83
...
Inače kad je izašao New Kind of Science po'itao sam da je kupim (Wolfram je kao što si rekao Veeeliki Prodavac) očekujući da ću tamo stvarno da nađem principe kojima se objašnjava svemir i koji na kraju daju 42 ali sam ostao, što kažu, largely underwhelmed. Sada mi deluje kao dobra knjiga da digneš monitor na visinu očiju ako monitor ima onu glupu "nogu" koja se ne pomera.

Ne zaboravi razliku između teorije i prakse, pa i njihovo jedinstvo, i imaš dosta i ličnih iskustvenih primera iz profesije, hobija, no doubt, ne treba ti sex, ...

.. vreme uloženo u neke od tih faca ume da da suludu težinu kontekstu, petri-dišu u kom si se na trenutak obreo.
maksa83 maksa83 13:57 14.04.2020

Re: Igra Života

Ne zaboravi razliku između teorije i prakse, pa i njihovo jedinstvo, i imaš dosta i ličnih iskustvenih primera iz profesije, hobija, no doubt, ne treba ti sex, ...

Naravno, naravno, Wolfram nije glup tip, tu verovatno ima nečeg, on je jedan od Da Vinčija našeg vremena, ali je raskorak između njegovih salesman obećanja i onoga što je prikazao bio baš, baš, baš veliki. Kao Trokrilni (Bata Ž.) u U Raljama Života - "šetam, šetam, šetam, a sad...".
Milan Novković Milan Novković 14:34 14.04.2020

Re: Igra Života

maksa83
Ne zaboravi razliku između teorije i prakse, pa i njihovo jedinstvo, i imaš dosta i ličnih iskustvenih primera iz profesije, hobija, no doubt, ne treba ti sex, ...

Naravno, naravno, Wolfram nije glup tip, tu verovatno ima nečeg, on je jedan od Da Vinčija našeg vremena, ali je raskorak između njegovih salesman obećanja i onoga što je prikazao bio baš, baš, baš veliki. Kao Trokrilni (Bata Ž.) u U Raljama Života - "šetam, šetam, šetam, a sad...".

Ja apsolutno razumem šta ti pričaš, ali sam, prosto, i sam naišao na i upotrebio toliko podizača monitora, sa nekih kasnije skidao pražinu, da sam ...

... izmislio samom sebi skup aksioma na kojima stoji moja teorija kako hraniti mazohistu u sebi:

A1 - semi-religiozni: multi-disciplinaronost rulz, the potka realnosti, ne stavljati Occama u usta bez preke potrebe

A2 - semi-logički: kad Da Vinči našeg doba ode u pećinu da bi radio na podizačima monitora - on "zna" šta radi, to je s razlogom

Podseća me na fazon, savet ženama - kad vam muž kaže da će nešto uraditi u kući on će to i uraditi, ne treba ga podsećati svakih 6 meseci
nsarski nsarski 16:36 14.04.2020

Re: Igra Života

zabalavljno pričao kako je to Nova Nauka Koja Menja Sve a on me gledao u fazonu "e, budalo, nemo' se ložiš" (ne tim rečima naravno, Pleskonjić je fini ali je bilo vrlo jasno šta misli), a ja sam se nervirao Kako Bre Ne Razume i naravno da je Pleskonjić bio u pravu.


Ja sam tako, u proleće 1984. godine u Oksfordu, počeo da kinjim jednog nedužnog prijatelja stomatologa, koji je došao u posetu, ovim radom S. Wolframa
Statistical mechanics of cellular automata tvrdeći da je svemir počeo da se okreće u drugom smeru, i da to Volfram može da izračuna. Taj prijatelj, laik za nauku, me je sažaljivo gledao.
Dobro, treba mi oprostiti (forgive me Jesus for I have sinned).
Ja sam tada bio rekonvalescent od neke žutice koju sam 8 meseci pre toga preležao, a nabacio u Sloveniji na nekoj kkonferenciji, i moj doktor infektolog koji me je lečio, čuveni Dragan Delić, mi je rekao da sam zdrav i da nemam šta da brinem. Rekao je: kad se vratiš iz Oksforda, ja ću da ti kupim piće - rezultati su ti odlični! Tu se oslobodim, i prvi put popijem pintu piva i otvorim Volframov rad. Eto kako se to završilo.
Što kaže Bora Ćosić, a na podset našeg Džeremaje, "bilo je tako, ili još gore".
Milan Novković Milan Novković 17:33 14.04.2020

Re: Igra Života

nsarski
zabalavljno pričao kako je to Nova Nauka Koja Menja Sve a on me gledao u fazonu "e, budalo, nemo' se ložiš" (ne tim rečima naravno, Pleskonjić je fini ali je bilo vrlo jasno šta misli), a ja sam se nervirao Kako Bre Ne Razume i naravno da je Pleskonjić bio u pravu.


Ja sam tako, u proleće 1984. godine u Oksfordu, počeo da kinjim jednog nedužnog prijatelja stomatologa, koji je došao u posetu, ovim radom S. Wolframa
Statistical mechanics of cellular automata tvrdeći da je svemir počeo da se okreće u drugom smeru, i da to Volfram može da izračuna. Taj prijatelj, laik za nauku, me je sažaljivo gledao.
Dobro, treba mi oprostiti (forgive me Jesus for I have sinned).
Ja sam tada bio rekonvalescent od neke žutice koju sam 8 meseci pre toga preležao, a nabacio u Sloveniji na nekoj kkonferenciji, i moj doktor infektolog koji me je lečio, čuveni Dragan Delić, mi je rekao da sam zdrav i da nemam šta da brinem. Rekao je: kad se vratiš iz Oksforda, ja ću da ti kupim piće - rezultati su ti odlični! Tu se oslobodim, i prvi put popijem pintu piva i otvorim Volframov rad. Eto kako se to završilo.
Što kaže Bora Ćosić, a na podset našeg Džeremaje, "bilo je tako, ili još gore".

Ja religiozno verujem u cellular automata.

Ako bi ti tvorac stavio kolt na slepoočnicu pa te naterao da se kladiš na nešto razumljivo iz ovog realma, a što ćeš naći i kako promoliš glavu sa one strane matematičkih abstrakcija najdubljih znanja danas (i informacija je matematička apstrakcija), na šta bi se vi, drugarice i drugovi, kladili?!

Ja na cellular automata, i to mi dođe kao tautologija, to je jedini super-singularitet za koji ja "znam"

Tj eto i alternativnog aramžmana - šta je vama super-singularitet?

Odakle je došla tačka kad vam je upaljeno svetlo, i gde ide kad vam ga svevišnji ugasi?

Ok je to za lovu što pričate, ali ne znam da li znate kako je pisao kjnigu - otišao N godina u pećinu, i gledao senke
docsumann docsumann 17:44 14.04.2020

Re: Igra Života

Odakle je došla tačka kad vam je upaljeno svetlo


nsarski nsarski 17:50 14.04.2020

Re: Igra Života

Ja religiozno verujem u cellular automata.


Milanče, najveći celularni automat je evolucija. I ja u nju verujem.
E, sada, veliko je pitanje da li je taj celularni automat startovao Bog. Ja mislim da nije. Sve je to self-organized.
Gde je Alse sada kad nam je najpotrebniji?!

Kako reče Haksli: I believe in God, except I spell it Nature.
docsumann docsumann 17:56 14.04.2020

Re: Igra Života

Sve je to self-organized.


je l treba da načinjemo vječnu temu, a otkud sve to
Milan Novković Milan Novković 17:56 14.04.2020

Re: Igra Života

nsarski
Ja religiozno verujem u cellular automata.


Milanče, najveći celularni automat je evolucija. I ja u nju verujem.
E, sada, veliko je pitanje da li je taj celularni automat startovao Bog. Ja mislim da nije. Sve je to self-organized.
Gde je Alse sada kad nam je najpotrebniji?!

Kako reče Haksli: I believe in God, except I spell it Nature.

Pa dobro, sve je to s ove strane, nego šta je s one strane?

Svevišnji je, samo, glavni na zastavicu, neki cariniik na granici, nego mu neko dao kolt samo
Milan Novković Milan Novković 17:57 14.04.2020

Re: Igra Života

docsumann
Sve je to self-organized.


je l treba da načinjemo vječnu temu, a otkud sve to

Eto
docsumann docsumann 17:58 14.04.2020

Re: Igra Života


rodni rodni 18:36 14.04.2020

Re: Igra Života

Milan Novković
nsarski
zabalavljno pričao kako je to Nova Nauka Koja Menja Sve a on me gledao u fazonu "e, budalo, nemo' se ložiš" (ne tim rečima naravno, Pleskonjić je fini ali je bilo vrlo jasno šta misli), a ja sam se nervirao Kako Bre Ne Razume i naravno da je Pleskonjić bio u pravu.


Ja sam tako, u proleće 1984. godine u Oksfordu, počeo da kinjim jednog nedužnog prijatelja stomatologa, koji je došao u posetu, ovim radom S. Wolframa
Statistical mechanics of cellular automata tvrdeći da je svemir počeo da se okreće u drugom smeru, i da to Volfram može da izračuna. Taj prijatelj, laik za nauku, me je sažaljivo gledao.
Dobro, treba mi oprostiti (forgive me Jesus for I have sinned).
Ja sam tada bio rekonvalescent od neke žutice koju sam 8 meseci pre toga preležao, a nabacio u Sloveniji na nekoj kkonferenciji, i moj doktor infektolog koji me je lečio, čuveni Dragan Delić, mi je rekao da sam zdrav i da nemam šta da brinem. Rekao je: kad se vratiš iz Oksforda, ja ću da ti kupim piće - rezultati su ti odlični! Tu se oslobodim, i prvi put popijem pintu piva i otvorim Volframov rad. Eto kako se to završilo.
Što kaže Bora Ćosić, a na podset našeg Džeremaje, "bilo je tako, ili još gore".

Ja religiozno verujem u cellular automata.

Ako bi ti tvorac stavio kolt na slepoočnicu pa te naterao da se kladiš na nešto razumljivo iz ovog realma, a što ćeš naći i kako promoliš glavu sa one strane matematičkih abstrakcija najdubljih znanja danas (i informacija je matematička apstrakcija), na šta bi se vi, drugarice i drugovi, kladili?!

Ja na cellular automata, i to mi dođe kao tautologija, to je jedini super-singularitet za koji ja "znam"

Tj eto i alternativnog aramžmana - šta je vama super-singularitet?

Odakle je došla tačka kad vam je upaljeno svetlo,
i gde ide kad vam ga svevišnji ugasi?

Ok je to za lovu što pričate, ali ne znam da li znate kako je pisao kjnigu - otišao N godina u pećinu, i gledao senke

Radio sam nešto u inostranstvu sa veoma ograničenim resursima.
Na raspolaganju sam imao samo diskretne komponente i nešto raznoraznih relea.
Trebalo je da realizujem neki sekvencijalni automat koji je trebalo da testira relativno kompleksan sistem.
Petljao sam sa nekim kašnjenjem kako bi omogućio da se završi prethodni ciklus - i bez ikakvog posebnog podražaja, odjednom, iz čista mira, su mi neke stvari postale potpuno jasne.
alselone alselone 19:39 14.04.2020

Re: Igra Života

Gde je Alse sada kad nam je najpotrebniji?!


Evo me braćo karantinska.

Meni je taj Gejm of lajf onako, neupečatljiv. Verovatno sam i previše očekivao.

Davno beše, sećam se ja, kada sam čuo za GoL, i sam usplahiren seo da to isprogramiram da vidim šta će biti. Ne sećam se šta sam tačno očekivao ali ono što sam video nije bilo ono što sam očekivao. :)

alselone alselone 19:43 14.04.2020

Re: Igra Života

I believe in God, except I spell it Nature.


Kvaka kod pitanja "da li veruješ u Boga" je u tome da dve osobe mogu imati i veoma često imaju kompletno različita mišljenja po oba ključna nosioca informacije u toj rečenici, i po pitanju šta je to Bog i po pitanju šta znači verovati.
predatortz predatortz 19:56 14.04.2020

Re: Igra Života

alselone
I believe in God, except I spell it Nature.


Kvaka kod pitanja "da li veruješ u Boga" je u tome da dve osobe mogu imati i veoma često imaju kompletno različita mišljenja po oba ključna nosioca informacije u toj rečenici, i po pitanju šta je to Bog i po pitanju šta znači verovati.


Ako Boga posmatramo kao silu koja sve drži na okupu, onda smo svi vernici.
Ako krenemo da tu silu objašnjavamo tako što ćemo da pokušamo da je prilagođavamo svojim potrebama, ubeđenjima ili zabludama, dobićemo tačku razdora.

alselone alselone 20:00 14.04.2020

Re: Igra Života

Ako Boga posmatramo kao silu koja sve drži na okupu, onda smo svi vernici.


Hrišćanstvo je mnogo fundamentalnije od toga, njegove ideje počinju iznutra. Sama ideja Hrista i vaskrsenja, da se nadovežemo na tu temu pred Uskrs, je fundamentalna ideja samog života, takoreći fundamentalni odnos prema logici, prema logosu samom. Svaki put kada razgovaramo, kada koristimo logiku, a kako veoma često nismo 100% u pravu (osim na blogu), jedan deo nas umire i ponovo se rađa. Sad, da li je formalno gledajući njegovo telo ustalo iz groba, manje je važno jer to nije ni poruka, njegove ideje su vasrksle i žive kroz vreme toliko godina.
predatortz predatortz 20:08 14.04.2020

Re: Igra Života

Sad, da li je formalno gledajući njegovo telo ustalo iz groba, manje je važno jer to nije ni poruka, njegove ideje su vasrksle i žive kroz vreme toliko godina


Ideje jesu vaskrsle, ali se bojim da ih ni oni koji su se opredelili za to da im životna misija bude ta da ih šire ne upražnjavaju.

I ne verujem da je izvorna zamisao bila da im robujemo, ili da ih se plašimo. Mislim da je trebalo da ih razumemo, osetimo i da upražnjavanje postane prirodno, lako...

Negde smo to, usput, zajebali.


docsumann docsumann 20:14 14.04.2020

Re: Igra Života

meni je hrišćanstvo nako

s etičke strane je ok, i to je vjerovatno njegov najveći doprinos čovječanstvu. ali je hrišćanska kosmologija utvari kompilacija remiksa već postojećih.

a i kompletna ideja boga je trivijalizovana kroz bogolikog čovjeka.

mada u hrišćankom misticizmu, naročito istočnom, ima interesantnih pogleda na Boga.

,
predatortz predatortz 20:17 14.04.2020

Re: Igra Života


a i kompletna ideja boga je trivijalizovana kroz bogolikog čovjeka.


Kako ono beše...

Kada bi čovek izgledao kao vo, Boga bi zamišljao kao vola.
docsumann docsumann 20:21 14.04.2020

Re: Igra Života

predatortz

a i kompletna ideja boga je trivijalizovana kroz bogolikog čovjeka.


Kako ono beše...

Kada bi čovek izgledao kao vo, Boga bi zamišljao kao vola.


pa dobro, nije baš tako.

u islamu se bog spominje kao onaj koji je nepojaman, i o kome se ne može razmišljati.

apofatično viđenje boga, u hrišćankom miticizmu je takođe povratak izvornoj teološkoj metafizici

alselone alselone 20:23 14.04.2020

Re: Igra Života

ali je hrišćanska kosmologija utvari kompilacija remiksa već postojećih.


Svaka vera je kompilacija prethodnih. Vere su evoulirale kao i ljudi i kako su se fizički carstva sudarala i narodi mešali, tako su se na drugom nivou njihove vere sudarale i njihove ideje na kojima počivaju mešale.

I te vere za koje ti misliš da su originalne i od čijih ideja je satkano hriščanstvo, pokupile su iskre tih ideja od drugih i nadorgradile ih.

a i kompletna ideja boga je trivijalizovana kroz bogolikog čovjeka.

Najveći ideal koji jedan čovek ima, svesno ili nesvesno, to je njegov bog. To je zapravo i lep odgovor na komentar kako neko ne veruje u Boga (rekoh gore, i "verovati" i "bog" mogu imati veoma različita tumačenja). E, sada, ako je to tako, a ja mislim da jeste, ona je Hrišćanstvo osmislo jednu figuru i dalo ti je u ruke da ti to bude najsvetliji ideal a samim tim i Bog.

predatortz predatortz 20:26 14.04.2020

Re: Igra Života

u islamu se bog spominje kao onaj koji je nepojaman, i o kome se ne može razmišljati.


I to te automatski udaljava od njega.
Ako nešto traži bespogovornu pokornost, možeš mu se povinovati, možeš ga se plašiti i slepo ga slušati, ali teško da ga možeš iskreno voleti.
alselone alselone 20:30 14.04.2020

Re: Igra Života

Ako nešto traži bespogovornu pokornost, možeš mu se povinovati, možeš ga se plašiti i slepo ga slušati, ali teško da ga možeš iskreno voleti.


To je podloga za grčke bogove.

Grci su bogovima hteli objasniti ono nesvesno u nama. Nesvesno te tera da služiš požudi, da služiš besu, da služiš ljubavi, da služiš piću, pa ako im služiš to su onda Bogovi. Postoje u svim ljudima, upravljaju svim ljudima, igraju se sa njima i postoje zauvek. Bogovi.

mirelarado mirelarado 20:35 14.04.2020

Re: Igra Života

Za matematičare, mogla bih da se opkladim, Bog je Broj.
docsumann docsumann 20:40 14.04.2020

Re: Igra Života

predatortz
u islamu se bog spominje kao onaj koji je nepojaman, i o kome se ne može razmišljati.


I to te automatski udaljava od njega.
Ako nešto traži bespogovornu pokornost, možeš mu se povinovati, možeš ga se plašiti i slepo ga slušati, ali teško da ga možeš iskreno voleti.


to bi morao da vidiš s ljudima koji praktikuju islam.

da li bogu treba naša ljubav?

alselone alselone 20:43 14.04.2020

Re: Igra Života

da li bogu treba naša ljubav?


Ljubav je u principu poštovanje normi, samo rečeno rečnikom onog vremena.

Kada je prorok rekao izraelskim vladarima da su postali oholi i da su zaboravili boga, pa da će stoga i propasti, zapravo im je rekao da ne poštuju norme zdravog ponašanja i da će, ako se ovako kaže onda postaje logično, propasti.
predatortz predatortz 20:44 14.04.2020

Re: Igra Života

docsumann
predatortz
u islamu se bog spominje kao onaj koji je nepojaman, i o kome se ne može razmišljati.


I to te automatski udaljava od njega.
Ako nešto traži bespogovornu pokornost, možeš mu se povinovati, možeš ga se plašiti i slepo ga slušati, ali teško da ga možeš iskreno voleti.


to bi morao da vidiš s ljudima koji praktikuju islam.

da li bogu treba naša ljubav?



Ne znam. Ja sam obična Srbenda. Meni ne treba nadrkan Bog.
Nas je stolar učio da volimo Boga.

Milan Novković Milan Novković 20:46 14.04.2020

Re: Igra Života

rodni
Milan Novković
nsarski
zabalavljno pričao kako je to Nova Nauka Koja Menja Sve a on me gledao u fazonu "e, budalo, nemo' se ložiš" (ne tim rečima naravno, Pleskonjić je fini ali je bilo vrlo jasno šta misli), a ja sam se nervirao Kako Bre Ne Razume i naravno da je Pleskonjić bio u pravu.


Ja sam tako, u proleće 1984. godine u Oksfordu, počeo da kinjim jednog nedužnog prijatelja stomatologa, koji je došao u posetu, ovim radom S. Wolframa
Statistical mechanics of cellular automata tvrdeći da je svemir počeo da se okreće u drugom smeru, i da to Volfram može da izračuna. Taj prijatelj, laik za nauku, me je sažaljivo gledao.
Dobro, treba mi oprostiti (forgive me Jesus for I have sinned).
Ja sam tada bio rekonvalescent od neke žutice koju sam 8 meseci pre toga preležao, a nabacio u Sloveniji na nekoj kkonferenciji, i moj doktor infektolog koji me je lečio, čuveni Dragan Delić, mi je rekao da sam zdrav i da nemam šta da brinem. Rekao je: kad se vratiš iz Oksforda, ja ću da ti kupim piće - rezultati su ti odlični! Tu se oslobodim, i prvi put popijem pintu piva i otvorim Volframov rad. Eto kako se to završilo.
Što kaže Bora Ćosić, a na podset našeg Džeremaje, "bilo je tako, ili još gore".

Ja religiozno verujem u cellular automata.

Ako bi ti tvorac stavio kolt na slepoočnicu pa te naterao da se kladiš na nešto razumljivo iz ovog realma, a što ćeš naći i kako promoliš glavu sa one strane matematičkih abstrakcija najdubljih znanja danas (i informacija je matematička apstrakcija), na šta bi se vi, drugarice i drugovi, kladili?!

Ja na cellular automata, i to mi dođe kao tautologija, to je jedini super-singularitet za koji ja "znam"

Tj eto i alternativnog aramžmana - šta je vama super-singularitet?

Odakle je došla tačka kad vam je upaljeno svetlo,
i gde ide kad vam ga svevišnji ugasi?

Ok je to za lovu što pričate, ali ne znam da li znate kako je pisao kjnigu - otišao N godina u pećinu, i gledao senke

Radio sam nešto u inostranstvu sa veoma ograničenim resursima.
Na raspolaganju sam imao samo diskretne komponente i nešto raznoraznih relea.
Trebalo je da realizujem neki sekvencijalni automat koji je trebalo da testira relativno kompleksan sistem.
Petljao sam sa nekim kašnjenjem kako bi omogućio da se završi prethodni ciklus - i bez ikakvog posebnog podražaja, odjednom, iz čista mira, su mi neke stvari postale potpuno jasne.

Desio ti se "emergence" - "a notorious philosophical term of art" (kopiraću ti malo, pošto su mi svoje reči grube pomalo ko svoje seljačke ruke)

Cellular Automata (CA) "...can be considered a paradigmatic locus for the study of phenomena related to emergence..."

Čim je ova verzija bloga izašla 2007. mi smo razni poleteli da testiramo Dejanu R. blog i ja sam sebi napravio placeholder za blog na ovu temu, iako sam bio lenja i samo mu istestirao YouTube i razmenio nekoliko komentara sa nekkoliko blogera.

Moj naslov je bio: "Odyssey and the “logic” of tension, chance and sequencing" - Odisej kao takav, kao čist lik koji stiže gde je krenuo, i taj emergence čiji je on rezultat, u stvari, sve sa slobodnom voljom, svešću, ... dok ispod imaš probabilističke, sinhrone CA (dobro, odlutah sad, al ti si elektroničar) i u tranzicijama, kao u digitsalnoj elektronici (u sinhronim CA možeš uz svaki clock ciklus da promeniš stanje kojem hoćeš broju ćelija, a sam čin menjanja je probabilistički, u nekoj dozi, tj možeš svašta od "logike" da menjaš.

Mene je konkretno interesovalo, i sve je ovo bio poligon, kako uopšte razmišljati o odisejovoj svesti ako mu svevišnji zaustavi clock na trenutak

Pošto sam bio lenj to ni je ostalo da tinja, i moja starija ćerka i ja smo davno odgledali zajedno The Bucket List i napravili po listu - ona cepa, ce-pa (31 godina), dok ja kilavim.

Ipak, tu je i roman na listi, SciFi, na ovu temu, plus CA koji dozvoljavaju fluidnije forme, shape shifting, u logici tranzicija imaš i muziku ... mislim da mi Odisej polako ustupa mesto indijskoj drami - dvoje se vole, rastanu, pevaju,pevaju,pevaju ... i ponovo se nađu i ostanu srećni zauvek (ja sam sa majom moje starije ćerke odlgedao sve indijske melodrame po benogradskim bioskopima, ponekad Cigani i nas dvoje u bioskopu).

Znači desilo ti se sledeće - ćelije su "kliktale" u probabilističkim tranzicijama, tvoj clock je išao srplivo dalje, automat zvani Emsi je bio u nekom parametrizovanm stanju unutar ograničenog problemskog prostora, kliktao, kliktao, kliktao, obazac iz evolucione biologije zvani "adjacent possible" je sasecao nemoguća stanja pre nego što su pokušana (može kretanje u vremenu ovde isto, iako probabilistika unosi šum u proces), ... i tebi su odjednom ćelije došle u neko stanje gde su samoprepoznale energent property, novo znanje, " ni iz čega" (iz svog ovog bućkuriša od fenomenolofgije izronila je svest o korisnoj osobini, određen broj ćelija zamrznut tu, i ti otišao dalje ...

... ukratko

U mnogim SciFi sad stavljaju te nano-ovo, nano-ono, u jako negativnom kontekstu, ko je gledau Star Trek Discovery, al nema razloga da bude negativan.

U to ime, evo ilustracije za tebe


docsumann docsumann 20:48 14.04.2020

Re: Igra Života

E, sada, ako je to tako, a ja mislim da jeste, ona je Hrišćanstvo osmislo jednu figuru i dalo ti je u ruke da ti to bude najsvetliji ideal a samim tim i Bog.


mislim da je hrišćantvo čisto s teološke strane zakomplikovalo priču sa svetim trojstvom i trostrukom prirodom boga.
tu je olabljene monoteitički princip i priča je neubjedljiva.

pa nisu zalud bile tolike rasprave po vaseljenskim saborim povodom tog pitanja.
a ustvari jesu zaludne.
mirelarado mirelarado 20:51 14.04.2020

Re: Igra Života

pa nisu zalud bile tolike rasprave po vaseljenskim saborim povodom tog pitanja.
a ustvari jesu zaludne.


Da su samo rasprave! Nego pitanje filioque dovede i do raskola, što je pokrenulo tragičan niz istorijskih događaja...
alselone alselone 20:51 14.04.2020

Re: Igra Života

a i kompletna ideja boga je trivijalizovana kroz bogolikog čovjeka.


Moram još jednom da se osvrnem na ovo, jer mislim da promašuje suštinu debelo.

Ideja Hrista je ogromna ideja i ceo civilizacijski iskorak u odnosu na prethodne ideje. Sve su ključne vrednosti:
- Stari zavet i stare vere pričale su o narodima, Stari zavet je pričao o celom narodu Izraela i za ceo narod tražio spasenje. Novi zavet je doneo individualizam, temelj današnje zapadne civilizacije, i tražio spasenje za jedinu, kroz njegovu unutrašnju promenu a kroz ideal Hrista.
- Hrist je car koji je najpametniji, godinama pre toga vladar je bio onaj koji je najveći i najjači a onda dođe Hrišćanstvo i kaže, ček, ne, ne ide tako, države koje za vladara izaberu najvećeg majmuna sa najvećom batinom su nestabilna društva, oscilujuća, izaberite najpametnijeg i najmirnijeg, onog punog ljubavi, pa će vam i država biti takva. Revolucionarna ideja za to vreme.
predatortz predatortz 20:54 14.04.2020

Re: Igra Života

ne, ne ide tako, države koje za vladara izaberu najvećeg majmuna


Taj deo još nismo skapirali.
nask nask 21:02 14.04.2020

Igra Života posle Života

Koliko straha od nepoznatog, a bogme i pomalo antropcentrične arogancije. Tu sam, dakle nemoguće da jednog dana više nisam, ergo ima nešto ali ne znam šta. Opustite se uz malo narodno-zabavne muzike

alselone alselone 21:05 14.04.2020

Re: Igra Života

mislim da je hrišćantvo čisto s teološke strane zakomplikovalo priču sa svetim trojstvom i trostrukom prirodom boga.


Trostruka priroda boga itekako ima smisla u tom domenu. Pogotovo ako se uzme ono što sam rekao za evoluciju vera, sva tri koncepta su važna i vuku korene iz drugih religija pa su sublimirani u jedno.

Otac je tradicija, sa ocem pregovaraš, umilostiviš ga žrtvama kako bi ti sutra bilo bolje (ovo je velika ideja, samo su je ljudi nažalost shvatali bukvalno ali metafizički to je ideal života, žrtvuj nešto vredno danas kako bi ti sutra bilo bolje i to ogromno otkriće, druge životinje ga nemaju), otac predstavlja nešto što postoji oduvek, otac nagrađuje i kažnjava, udaljavanje od oca je pakao i smrt, otac predstavlja zakon.

Sin predstavlja nešto novo u nama, ljubav, sin brine za uboge, za one koji greše, za odbačene, sin oprašta.

Duh je koncept, logs, nešto što se uzdiže iznad materije, bezvremenski, voda života.

maliperica maliperica 21:07 14.04.2020

Re: Igra Života

alselone
a i kompletna ideja boga je trivijalizovana kroz bogolikog čovjeka.


Moram još jednom da se osvrnem na ovo, jer mislim da promašuje suštinu debelo.

Ideja Hrista je ogromna ideja i ceo civilizacijski iskorak u odnosu na prethodne ideje. Sve su ključne vrednosti:
- Stari zavet i stare vere pričale su o narodima, Stari zavet je pričao o celom narodu Izraela i za ceo narod tražio spasenje. Novi zavet je doneo individualizam, temelj današnje zapadne civilizacije, i tražio spasenje za jedinu, kroz njegovu unutrašnju promenu a kroz ideal Hrista.
- Hrist je car koji je najpametniji, godinama pre toga vladar je bio onaj koji je najveći i najjači a onda dođe Hrišćanstvo i kaže, ček, ne, ne ide tako, države koje za vladara izaberu najvećeg majmuna sa najvećom batinom su nestabilna društva, oscilujuća, izaberite najpametnijeg i najmirnijeg, onog punog ljubavi, pa će vam i država biti takva. Revolucionarna ideja za to vreme.


Neće baš biti da je bilo tako.
Neki drugi car je video korist da se seti Hrista .


maliperica maliperica 21:10 14.04.2020

Re: Igra Života

mirelarado
Za matematičare, mogla bih da se opkladim, Bog je Broj.

I za one druge isto = 0.
docsumann docsumann 21:21 14.04.2020

Re: Igra Života

alselone
mislim da je hrišćantvo čisto s teološke strane zakomplikovalo priču sa svetim trojstvom i trostrukom prirodom boga.


Trostruka priroda boga itekako ima smisla u tom domenu. Pogotovo ako se uzme ono što sam rekao za evoluciju vera, sva tri koncepta su važna i vuku korene iz drugih religija pa su sublimirani u jedno.

Otac je tradicija, sa ocem pregovaraš, umilostiviš ga žrtvama kako bi ti sutra bilo bolje (ovo je velika ideja, samo su je ljudi nažalost shvatali bukvalno ali metafizički to je ideal života, žrtvuj nešto vredno danas kako bi ti sutra bilo bolje i to ogromno otkriće, druge životinje ga nemaju), otac predstavlja nešto što postoji oduvek, otac nagrađuje i kažnjava, udaljavanje od oca je pakao i smrt, otac predstavlja zakon.

Sin predstavlja nešto novo u nama, ljubav, sin brine za uboge, za one koji greše, za odbačene, sin oprašta.

Duh je koncept, logs, nešto što se uzdiže iznad materije, bezvremenski, voda života.



alse, pa hrišani su se oko značenja tih pojmova raspravljali stotinanama godina, a što reče mirela došlo je i do raskola u crkvi.
čim odstupiš od čistog monoteizma teren postaje klizav. zaratustrijanci to najbolje znaju



alselone alselone 21:22 14.04.2020

Re: Igra Života

alse, pa hrišani su se oko značenja tih pojmova raspravljali stotinanama godina, a što reče mirela došlo je i do raskola u crkvi.
čim odstupaš od čitog monoteizma teren postaje klizav. zaratustrijanci to najbolje znaju


Ljudi su i koncept žrtvovanja shvatali bukvalno pa to ne znači da je pogrešan. A on ne da nije pogrešan nego je genijalan.

Žrtvuj se svom bogu danas, kako bi ti sutra bilo bolje. Genijalno.
docsumann docsumann 21:27 14.04.2020

Re: Igra Života




nsarski nsarski 23:53 14.04.2020

Re: Igra Života

Nesvesno te tera da služiš požudi, da služiš besu, da služiš ljubavi, da služiš piću, pa ako im služiš to su onda Bogovi. Postoje u svim ljudima, upravljaju svim ljudima, igraju se sa njima i postoje zauvek. Bogovi.


Hoćeš da kažeš da je tako zamišljen Bog zapravo ono što te kontroliše?
Lova, moć, droga, žene/muškarci, ili neka strast kojoj ne možeš da odoliš?
Pa, bemti, gde je tu sloboda?
alselone alselone 05:14 15.04.2020

Re: Igra Života


Hoćeš da kažeš da je tako zamišljen Bog zapravo ono što te kontroliše?
Lova, moć, droga, žene/muškarci, ili neka strast kojoj ne možeš da odoliš?
Pa, bemti, gde je tu sloboda?


Ne danas, u staroj Grčkoj. Što je zapravo sjajno objašnjenje za to doba. Nije im bilo važno da definišu verske slobode nego da objasne svet oko sebe. Pa tako ako postoji neka sila koja te tera da radiš stvari koje ne želiš, neka sila koja upravlja tobom, i ako ta sila postoji kod svih ljudi i bezvremenska je, onda to mora da je bog. Tako su Grci objasnili naše nesvesno - mi smo lutke u rukama bogova koji rade sa nama šta žele. I bili su poprilično u pravu jer ako reč bog zamenimo nekom drugom (osobe imaju različita shvatanja šta je to bog), stvari će se lepo uklopiti.

U modernijem shvatanju, po Jungu, bog je najveći ideal, svesni ili nesvesni, koji jedna osoba ima.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:01 15.04.2020

Re: Igra Života

mirelarado
Za matematičare, mogla bih da se opkladim, Bog je Broj.

Ne mora biti broj, ali je bitno da im se obraća najsvaršenijim jezikom, jezikom brojeva.
alselone alselone 19:30 15.04.2020

Re: Igra Života

Da se nadovežem na komentare od juče.

Jedna od najdramatičnijih priča iz Biblije je priča o Avramu i sinu. Avrama je Bog pozvao da žrtvuje sina i Avram je to prihvatio.



Kada sam bio dečak, negde sa 10ak godina, ćale mi je kupio Biliju za decu za poklon za Usrks. To je bila fantastična knjiga, prepričanih biblijskih prilča na nivo (Ezopovih) basni i sa jako lepim ilustacijama.

Voleo sam te priče, bile su mi lepše i upečatljivije od mnogih drugih koje su tu bile svakodnevno oko mene.

Kao i mnogima, priča o Avramu mi se urezala i ostala „tu negde“ neobjašnjena uprkos „zvaničnim“ teološkim objašnjenjima. Nije mi se sviđalo objašnjenje kako je Bog želeo od Avrama, jednog od svojih ranih sinova, da zatraži svog sina kao žrtvu i kako je to trebala da bude potvrda njegove vere. Bušno je to objašnjenje, prosto, jednostavno, nije mi se uklapalo u bezvremenski lajtmotiv koji Biblija treba da ima i koji ima.

I tek skoro, istražujući tumačenja Biblije, i skidajući slojeve tumačenja, kao liske sa kupusa, iz istog razloga zašto deca vole basne ili priče o Svetom Savi, jer kroz kratku i jezgrovitu priču prime puno ključnih infromacije, shvatio sam pravo značenje te priče.

Zamenimo reči iz te priče, rečima dašnjeg čoveka, i shvatimo da taj bezvremenski genije pre pet hiljada godina koji se obraćao ljudima tog vremena, nije to mogao drugačije objasniti.

Zvanična verzija: Bog je od Avrama tražio da žrtvuje sina kako bi potvrdio svoju veru.

Zvanično površno tumačenje religije koja je monopolizovala tumačenje starih priča: Bog je ohol i želeo je maksimalnu potvrdu poniznosti i poštovanja kako bi prihvatio čoveka.

Kompleksno tumačenje: Ideal kome težimo (Bog) zahteva od nas da se odreknemo stvari koje volimo (sin) kako bi ga dosegnuli („ljubili“ Boga“).

I to je ideal života. Žrtvujmo danas ono što volimo kako bi nam sutra bilo bolje. To je osnova školovanja, posla, generalno napretka u životu. Genijalna misao, vanvremenska.
alselone alselone 20:57 15.04.2020

Re: Igra Života

Nastavak tumačenja:

Ponekad, pa možda i često, život (bog) od nas zahteva najveću žrtvu (sina) kako bismo nastavili dalje.

I onda je pitanje zašto Bog nije pustio Avrama da ubije sina. Opet personifakacija događaja.

U životu mi puštamo naše misli, naše ideje, da umru kako mi nebismo.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:03 15.04.2020

Re: Igra Života

Ponekad, pa možda i često, život (bog) od nas zahteva najveću žrtvu (sina) kako bismo nastavili dalje.

И Бог, као и ми, има Skin in the Game.
Зато је Богочовек, и жртвује свој Сина, Исуса.
alselone alselone 21:07 15.04.2020

Re: Igra Života

Зато је Богочовек, и жртвује свој Сина, Исуса.


Koliko Bog žrtvuje sina, toliko se i sin sam žrtvuje za dobro svih. Car se žrtvuje za svoj narod. Vanvremenski.

Najveći ideal koji imamo to je naš Bog. "Dobili" smo u ruke (ideju) Isusa kako bi on postao naš Bog. Krucijalna razlika izmedju Starog i Novog zaveta.
alselone alselone 21:51 15.04.2020

Re: Igra Života

Nastaviću za svoju dušu.


Kod ovakvih priča i njihovih tumačenja, a pogotovo njihove bezvremenosti, je u tome da su one univerzalne, arhetipske, i da svaki put kada čujemo neku od njih pomislimo - pa ja sam ovo znao. One su toliko univerzalne da se postavlja pitanje onog Platonovog - duša je znala pre nego što je svest verbalizovala.

Ako to prihvatimo, a ja to prihvatam velikim delom, iako ne potpuno, onda se postavlja dalje pitanje, da li mi implicitno iako ne eksplicitno u svakom momentu, razlikujemo dobro od lošeg, i ako ne živimo u skladu sa tim pričama (u skladu sa verom, ne moramo da verujemo u Boga, nego da se ponašamo kao da On postoji), da li kršimo sami sebe. I da li onda završimo u ličnom Paklu.
alselone alselone 22:06 15.04.2020

Re: Igra Života

nsarski nsarski 22:21 15.04.2020

Re: Igra Života

Kod ovakvih priča i njihovih tumačenja, a pogotovo njihove bezvremenosti, je u tome da su one univerzalne, arhetipske, i da svaki put kada čujemo neku od njih pomislimo - pa ja sam ovo znao. One su toliko univerzalne da se postavlja pitanje onog Platonovog - duša je znala pre nego što je svest verbalizovala.

Ja sam o tome naučio od mog gurua N. Frye-a.



Naslov je adaptacija Blejkovog stava, The Old and New Testaments are the Great Code of Art. Imaginacija naše ("zapadne" ) civilizacije se u velikoj meri oslanja na arhetipove iz Biblije. Njegov kurs sam slušao baš u vreme kad je završavao gornju knjigu.

Jbg, možda ću jednom da se okuražim i napišem tekst o moja dva gurua u životu. Svakako ne sada, naravno.
alselone alselone 22:28 15.04.2020

Re: Igra Života

Imaginacija naše ("zapadne" ) civilizacije se u velikoj meri oslanja na arhetipove iz Biblije.


Kako bi se bukvalno prevelo sa engleskog (kao što moj sin radi kada kaže "to ne pravi smisla"; ima veči fond reči na engleskom nego na srpskom) - ne mogu se više saglasiti.

Bilija je najfilozofskija knjiga napisana do sada. Toliko nam je usadila ili možda objasnila ono što jesmo, da često nismo ni svesni.
principessa_etrusca principessa_etrusca 17:21 16.04.2020

Re: Igra Života

Kao i mnogima, priča o Avramu mi se urezala i ostala „tu negde“ neobjašnjena uprkos „zvaničnim“ teološkim objašnjenjima. Nije mi se sviđalo objašnjenje kako je Bog želeo od Avrama, jednog od svojih ranih sinova, da zatraži svog sina kao žrtvu i kako je to trebala da bude potvrda njegove vere. Bušno je to objašnjenje, prosto, jednostavno, nije mi se uklapalo u bezvremenski lajtmotiv koji Biblija treba da ima i koji ima.


Ова прича јесте тешка и за интуитивно поимање, и за теолошка тумачења, баш зато што је драматична, дубоко узнемирујућа, па и ужасавајућа: Исак је био вољени јединац, чије је само рођење старцима Авраму и Сари било чудо. Зашто Јахве тражи толику жртву од Аврама?

Пре него о послушности и покоравању, ово је за мене прича о вери, јер Аврам у дубини душе зна да га Јахве, који му је и подарио сина, без обзира на неразумни захтев, неће изневерити.

Током овог локдауна, ја правим менталне обиласке места на која сам одлазила, и једно је Musée du message biblique Marc Chagall, где су Шагалови велики формати са темама из Књиге постања, Изласка и Песме над песмама. Шагалово Жртвовање Аврамово је за мене апсолутно најснажнија од свих слика са том темом и део његовог циклуса о Авраму и Исаку.

principessa_etrusca principessa_etrusca 17:27 16.04.2020

Re: Igra Života

Шагал свакако није био хришћанин, али нотирај да је изнад Аврама крст и а преко њега тече проливена Христова крв.

Ово је слика у музеју, на суседном зиду је Гостољубље Аврамово.

alselone alselone 06:47 17.04.2020

Re: Igra Života

Ова прича јесте тешка и за интуитивно поимање, и за теолошка тумачења, баш зато што је драматична, дубоко узнемирујућа, па и ужасавајућа: Исак је био вољени јединац, чије је само рођење старцима Авраму и Сари било чудо. Зашто Јахве тражи толику жртву од Аврама?


Spomenuo sam razlistavanje kupusa gore jer mi je to pravi opis procesa razumevanja biblijskih priča. Mislim da je moja liska dublje od tvoje . Opis koji sam dao je generičkiji, apstrakniji, ulazi dublje u ideju te priče.

I sam nastavak priče, kako je tek posle toga, posle tog događaja, Bog Avramu dao mnogo dece i pustio ih da se razmile po svetu, uklapa se savršeno u onu onu "moju" logiku kako je Bog ideal kom težimo, sin nešto što volimo, žrtva je takođe žrtva ali ne bukvalno i deca su nagrada ili dobitak koji ostvarujemo žrtvujući se.


Шагал свакако није био хришћанин, али нотирај да је изнад Аврама крст и а преко њега тече проливена Христова крв.

Ово је слика у музеју, на суседном зиду је Гостољубље Аврамово.

Jesu to tvoje fotografije? Sećam se naših avantura ranije da prošvercujemo foto aparat u muzej, pošto je bilo zabranjeno. Danas nisu više toliko stogi, taže samo da se ugasi blic, a ljudi često nisu ni toliko odgovorni i korektni.
vcucko vcucko 12:04 17.04.2020

Re: Igra Života

nsarski


Naslov je adaptacija Blejkovog stava, The Old and New Testaments are the Great Code of Art. Imaginacija naše ("zapadne" ) civilizacije se u velikoj meri oslanja na arhetipove iz Biblije. Njegov kurs sam slušao baš u vreme kad je završavao gornju knjigu.


Uvek sam mislio o Starom Zavetu kao izvorištu - aj' ne baš svih, ali većine - zapleta u beletristici uopšte, dečjoj književnosti, pustolovnim romanima, čak ljubavnim, ma svemu.
To je i jedna od (naj)većih zamerki ovima što ih većina smatra sektama. Npr. radio sam svojevremeno sa nekim subotarima, gurali su okolo džepni Novi Zavet, a kad ih pitaš za Stari nešto se mršte. Novi Zavet jesu opisi istih događaja od različitih aktera/izvora plus zakonik, KZ
Oteti od ljudi Stari Zavet znači pretvoriti ih u beslovesna bića bez književnosti, umetnosti uopšte, mašte. Sa njihove tačke gledišta svrsishodno, i veoma podlo.
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:38 17.04.2020

Re: Igra Života

Spomenuo sam razlistavanje kupusa gore jer mi je to pravi opis procesa razumevanja biblijskih priča. Mislim da je moja liska dublje od tvoje . Opis koji sam dao je generičkiji, apstrakniji, ulazi dublje u ideju te priče.


Чини ми се да је вера ипак у средшту и твог тумачења, вера да ће жртва, ма како била захтевна, на крају ипак показати као вредна.

Аврам, који је пристао да жртвује вољеног сина Исака, постао је праотац народа, Арапа и Израела.



У православној иконографији "праведни праотац Аврам" се представља са Саром, у сцени Христовог силаска у ад, где разваливши врата ада, Христ њима пружа руку и преводи их у живот вечни.



Jesu to tvoje fotografije?

Нису, нити сам од опсесивних фотографа који од сликања немају времена за гледање. Придржавам се правила о нефотографисању, посебно сада када је скоро све доступно на интернету, али некада, само некада их прекршим.

alselone alselone 14:06 17.04.2020

Re: Igra Života

Чини ми се да је вера ипак у средшту и твог тумачења, вера да ће жртва, ма како била захтевна, на крају ипак показати као вредна.


Jeste, na "dnu" to je gde se priče sreću.

Нису, нити сам од опсесивних фотографа који од сликања немају времена за гледање. Придржавам се правила о нефотографисању, посебно сада када је скоро све доступно на интернету, али некада, само некада их прекршим.

Potpuno se slažem. Slikam veoma malo i to u principu češće slikam kako bih sačuvao konkretnu emociju koju imam a ne to što zapravo vidim. Šta želim da kažem, ako sam sa klincima negde i baš nam je lepo, opalim par slika i to mi ostane, mogu da vratim to sećanje i taj osećaj kasnije.

A potpuno se slažem sa tobom, ljudi su postali opsesivni fotografi. Najmešnije su snece sa koncerata, gde svi drže telefone i gledaju u njih umesto da uživju u onome gde su.
maksa83 maksa83 21:52 17.04.2020

Re: Igra Života

Najmešnije su snece sa koncerata, gde svi drže telefone i gledaju u njih umesto da uživju u onome gde su.

Još je gore na koncertima (pogotovo ako je neki viđeniji bend) što svi snimaju koncert, što ne bi bilo strašno da to ne znači da su svi digli telefone u vis i kada pogledaš binu vidiš šumu ruku i telefone.
nsarski nsarski 22:02 17.04.2020

Re: Igra Života


Eno ti lep tekst o Donaldu Knuth-u, mislim da je juče izašao u quantamagazinu.

The Computer Scientist Who Can’t Stop Telling Stories

maksa83 maksa83 22:54 17.04.2020

Re: Igra Života

Eno ti lep tekst o Donaldu Knuth-u, mislim da je juče izašao u quantamagazinu.

Video, hvala, nisam stigao da ga pročitam ceo dan ne ulazim ukuću (a tako nekako ću i sledeća 3 dana).

Rekao mi Brajović da ti pokažem ovo:

nsarski nsarski 23:28 17.04.2020

Re: Igra Života

maksa83
Eno ti lep tekst o Donaldu Knuth-u, mislim da je juče izašao u quantamagazinu.

Video, hvala, nisam stigao da ga pročitam ceo dan ne ulazim ukuću (a tako nekako ću i sledeća 3 dana).

Rekao mi Brajović da ti pokažem ovo:



Eee, jbg. Sada sam se rastužio.
rodni rodni 07:27 18.04.2020

Re: Igra Života

maksa83
Eno ti lep tekst o Donaldu Knuth-u, mislim da je juče izašao u quantamagazinu.

Video, hvala, nisam stigao da ga pročitam ceo dan ne ulazim ukuću (a tako nekako ću i sledeća 3 dana).

Rekao mi Brajović da ti pokažem ovo:


Auuuuu, kakva skalamerija!
cassiopeia cassiopeia 09:49 18.04.2020

Re: Igra Života

Rekao mi Brajović da ti pokažem ovo:


Da li to znači da ćeš familiji servirati pizzu sva tri dana?

Ja bih tu ispekla svoju* lepinju za ćevape.

*od onog brašna iz apoteke, što me neki zezaju
milisav68 milisav68 09:56 18.04.2020

Re: Igra Života

maksa83
Video, hvala, nisam stigao da ga pročitam ceo dan ne ulazim ukuću (a tako nekako ću i sledeća 3 dana).

Rekao mi Brajović da ti pokažem ovo:

Prijavio sam te moderaciji.

Nego, jel si isprobao mašinu, meni se "na oko" (princip rada) odmah svidela.

Kako radi?
docsumann docsumann 11:11 18.04.2020

Re: Igra Života

Rekao mi Brajović da ti pokažem ovo:


kućni krematorijum?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana