Budućnost| Ekonomija| Gost autor| IT| Tehnologija

Bitkoin, banke i suverenost individue (1)

Predrag Brajovic RSS / 13.12.2019. u 23:48
Гост аутор је Данило Бацковић, физичар у банкарском свету, чији текст о биткоину -- најбољи за којег ја знам -- преносим у целини. Текст је 1) дугачак 2) вредан сваког трена ваше пажње 3) јер ћете после њега бити паметнији. Због обима, текст ће бити објављен из два дела. Данило се регистровао на Блог б92 као dbacko, па може да вам одоговара, ако умете да га питате. 
ПБ

Kratak dijalog o dva monetarna sistema sveta napisan u čast petstogodišnjice kačenja Luterovih "95 teza" na vrata crkve Svih Svetih u Vitenbergu.
 
Šta je Bitkoin i ko je tu gazda uopšte?

Niko. Niko od nas i svi mi zajedno. To je "samo" softver koji radi na računarima svih onih koji žele da se pridruže. Ni od koga ti ne treba dozvola. Ne postoji meta gde naciljati Tomahavk. Po svetu postoji toliko kopija ove računovodstvene knjige da ona može preživeti nuklearni udar (u žargonu se to zove "bubašvaba protokol"). Bitkoin se može preneti na računaru, mejlom, pismom, u glavi, u slici (steganografija), radio talasima... Jedna firma je čak platila lansiranje satelitskog repetitora koji pokriva Evropu, sever Afrike i dobar deo Azije namenjenog samo za prosleđivanje bitkoin transakcija. Korišćenje je besplatno. Ovakav softver se zove distribuiran jer nema jedan ili više centara sa privilegovanim učesnicima.
I Gutenbergova štamparska mašina je bila "samo" miks malo preciznijeg livenja, obrade drveta, poluge i tinte, začinjena cutting-edge telekomunikacionom tehnologijom tog doba - hartijom, ali ta otrovna kombinacija je promenila svet zauvek. Decentralizovala je pristup znanju i oslobodila najvažniju mrežu među ljudima od pisarskih centara moći - jezičku. Bitkoin koristeći se novom Gutenbergovom mašinom - internetom, oslobađa drugu najvažniju mrežu među ljudima - novčanu, koja prenosi signal o vrednosti.

Ne razumem. Kako to radi samo od sebe?

Soft skill-ovi su mrtvi, pripremi se na vreme za svet u kome caruje matematika. Doba disidenata pisaca, novinara, pesnika i glumaca je prošlo. Svako može da shvati, treba samo malo napora i želje. Sama srž ove tehnologije leži u zakonima brojeva. Koliko je koren iz 4? Dva? "Sedi jedan", rekao bi na to srednjoškolski profesor. Tačan odgovor je +/-2, jer parna stepena funkcija gubi informaciju o znaku.
Koren je čudna funkcija. Problem kvadriranja dvojke ne možeš tek tako da rešiš unazad (inverzno). Možda sam ja krenuo od -2? Moraš da znaš neki dodatni uslov da bi izabrao pravu granu korena (pozitivnu ili negativnu) ili da probaš obe. Na kompjuteru ne bi mnogo potrajalo da zaista probaš obe grane. Ali! Postoji čitav jedan skup algoritama koji se zovu "kriptografske heš funkcije" (H). Pođimo od apsurdno velikog broja P (na primer od 55 cifara), stavimo ga u takav algoritam H i neka je rešenje broj J = H(P). Ovi algoritmi imaju čudesnu osobinu ireverzibilnosti. To znači da, imao li čak i najjači mogući sekvencijalni kompjuter, ne najjači postojeći, nego najjači koji termodinamika dozvoljava, u nameri da rešiš ovaj problem unazad, znajući J, a želeći da otkriješ P od koga smo krenuli ( P = H^-1(J) ) trebalo bi ti otprilike onoliko vremena koliko je Svemiru ostalo do njegove konačne termodinamičke smrti. Ovaj algoritam u Bitkoinu ima dve ključne uloge:

1. On čuva tvoju imovinu od drugih, tako da svako može da pristupi toj računovodstvenoj knjizi (zamisli da banka dozvoli da svako pristupi njenoj bazi podataka) a da opet ne može da ti je uzme. Zato Bitkoinu nisu potrebni adresa, zaposleni, direktori, obezbeđenje i revizori.
2. On čuva tuđu imovinu od tebe jer te sprečava da falsifikuješ transakciju i probaš dva puta da potrošiš isti novčić, kroz genijalno Satošijevo otkriće dokaza o radu (proof-of-work ili Nakamoto konsenzus). Novčana mreža je primer tzv. Vizantijske mreže, u kojoj se učesnici ne smatraju kooperantima nego suparnicima. Nakamoto konsenzus je rešenje kako ta mreža dolazi do zaključka šta je istina, kolika je nečija imovina, bez da se ikome predaje poverenje da za nas vodi tu knjigu evidencije imovine!

Sve do bloka postanja (genesis block) 3. januara 2009. morali smo da imamo računovođu (banka) kome predajemo poverenje da za nas vodi računovodstvenu knjigu novca. Ako on kaže prodavcu da ti imaš dinar sa kojim kupuješ robu, prodavac će mu verovati i robu će ti dati. Sada umesto poverenja imamo zakone brojeva. Bitkoin je jedna računovodstvena knjiga za celu planetu, agnostična na državne regulative i konačno, hvala Bogu, ne zahteva računovođu. Oci prosvetiteljstva su nam dali "Liberté, égalité, fraternité" i upozorili na vreme da je predstavnički sistem samo najmanje loša aproksimacija demokratije, zato je naš doprinos: "Vires in numeris!".

o_O Bojim se da mi i dalje ništa nije jasno.

Većina nas seda u avion u nadi da će poleteti. Ne moraš znati dinamiku fluida da bi negde otputovao. Daleko je prostije biti korisnik Bitkoina nego klijent banke. Za koju godinu koristićeš neki finansijski proizvod, a da ni ne znaš da u pozadini radi Bitkoin. Ali ako želiš da saznaš trebaće ti ne više od par nedelja da shvatiš najvažnije tehničke detalje. Za matematičku suštinu malo više od toga, ali ne moraš ići toliko duboko. To je zato što je on slobodna, potpuno otvorena tehnologija. Reci mi, gde to čovek može da sazna kako funkcioniše naš trenutni monetarni sistem, ta "džungla konfuzije" (Keynes)? Akademija i dalje predaje neistinu, da se Sunce vrti oko Zemlje (da je depozit stariji od kredita).

Kako to misliš: "Bitkoin oslobađa novac"?

To je pravo pitanje i najvažnija poruka:
Društvo je samo jedan veoma kompleksan graf. Svaki proces u društvu se može opisati učesnicima i njihovim vezama. Školovanje, vađenje pasoša, matičenje rođenih, venčanih, umrlih, katastar, uprava, carina, itd... Bez obzira na to što su neki procesi vrlo prosti, a neki beznadežno kompleksni, svi oni imaju jednu zajedničku osobinu da sačinjavaju hijerarhijski graf. To znači da svaka od ovih procedura da bi funkcionisala ima u osnovi neku listu ili knjigu evidencije (ledger), a nad njom piramidu odgovornih ljudi sa pravom upisa u nju koji su pečatom, potpisom ili ok dugmetom garanti istine (da je diploma odbranjena, carina plaćena, da se imovina poseduje, dete rođeno, ugovor važeći itd...). Ti ljudi su predstavnici kojima predajemo poverenje. Sve do interneta ljudi nisu imali drugi izbor da se umrežavaju osim ovog hijerarhijskog - predstavničkog (sa izuzetkom primitivnih plemenskih mikrozajednica). U ovakvoj topologiji mreže postoji nezgodan fenomen koji se zove korupcija. To je zloupotreba mreže od strane nekog od predstavnika i nije stvar mentaliteta nego je inherentni fenomen takve geometrije mreže. U svakom društvu postoje ubice koje se šetaju sa diplomatskim pasošima, mrtvi glasači, lažne diplome... Internet je prva horizontalna topologija umrežavanja ljudi u istoriji, a Bitkoin monetarni sistem koji koristi ovu osobinu interneta (peer-to-peer) kako bi izbacio posrednike iz novčane transakcije. To je po dizajnu necenzorabilan, transnacionalan, nehakabilan, u potpunosti definisan monetarni sistem koji ne zahteva predaju poverenja posrednicima da bi funkcionisao (trustless/ no counterparty risk). U srcu sistema je nesvakidašnje otkriće digitalne oskudnosti.

Gde je registrovan?

Bitkoin nije pravno lice, nije forex kockanje, ni akcija na berzi. Bitkoin je algoritam. Kao Pitagorina teorema. Znanje koje se više ne može vratiti nazad u bocu, niti se ljudi mogu naterati da se od njega oduče. Bitkoin sa velikim "B" je protokol, to je nova vrsta baze podataka bez administratora, u kojoj svaki korisnik ima istu ulogu i koja ima token (žeton, unos u bazi, to je bitkoin sa malim "b") koji može da menja vlasnika. Dinamika kreiranja tokena tokom vremena je regulisana protokolom, neizmenjiva od bilo kog korisnika i njihova količina nakon završetka te emisije će biti 21 milion. On je prvi programabilni novac. U transakciju se može implementirati i neka obligacija (ugovor), ne samo prosta razmena.

Znači to su neki virtuelni žetoni upotrebljivi na internetu?

"Virtuelni" je omiljeni pridev korporativnih medija. Nije virtuelna nego kriptovaluta jer je kriptografija čini mogućom i daleko realnijom od privatnog depozitnog novca.
Ovaj token nije obična informacija kao što je to mp3 fajl ili računovodstvena stavka na pasivi bilansa privatnog lica sa državnom licencom za depozitne poslove (banka). To je inertna informacija jer joj treba minimum fizičkog rada (mislim na veličinu u fizici) da bi nastala i pokrenula se. Kao zlato, samo bez mase. Naučili smo da ovaplotimo informaciju, napravimo od nje oskudnu tvar. I to je jedna divna istorijska simetrija. Moderna nauka - Galilejeva fizika je počela shvatanjem inertnosti materije, od toga da je pravolinijsko kretanje ravnomernom brzinom osnovno, a ne kružno kao što su mislile tadašnje usijane akademske glave, jer je enciklika na "savršenoj nebeskoj sferi". Otuda i jeretička kovanica za "nebesku mehaniku" Johana Keplera. Otkriće i oslobađanje kriptografskih heš funkcija od države, zasluga sajferpankera (cypherpunks), modernih pitagorejaca, i njihov religiozni odnos prema kriptografiji, doveo nas je do otkrića inertne informacije i to će otvoriti novu veliku stranicu istorije u kojoj je kriptografija osnov organizacije društva. Još uvek joj nismo dali ime, ali dobar kandidat je period omoćenja ili suverenosti individue, jer se istorija ne ponavlja, ali se rimuje (enlightment - prosvetiteljstvo, empowerment - omoćenje).

Ali ne smeju se tek tako dozvoliti te slobode, nastaće haos. Šta ako posluže za kupovinu droge i pranje novca?

Anonimnost transakcije nije privilegija nego pravo koje treba braniti životom. Prva rečenica manifesta sajferpank pokreta je: "Privatnost je neophodan uslov za otvoreno društvo informatičkog doba. Privatnost nije tajna. Privatna stvar je nešto što se ne želi podeliti sa celim svetom, tajna je nešto što se ne želi podeliti ni sa kim. Privatnost je moć selektivnog otkrivanja sebe svetu".
"Svako ko se odriče prava na privatnost jer ‘nema šta da krije' se ne razlikuje od onoga ko se odriče prava na slobodu govora jer nema šta pametno da kaže" (Edward Snowden).
Ovog trenutka banka zna više o vama od vas samih. I to je posledica dizajna depozitnog novca. Dve najvažnije mreže među ljudima su jezička kojom serijalizujemo naše misli i novčana kojom prenosimo signal o vrednosti stvari oko nas. Svaki pokušaj ometanja ovih mreža treba da prepoznamo i sprečimo. Na vladama je da nađu načine da spreče protivzakonita ponašanja i obezbede oporezivanje bez diranja u anonimnost transakcije.

Neko mora da stoji iza svega toga. Čiji je taj Satoši Nakamoto?

Irelevantno. "Iza toga" je samo otvoren i svima dostupan programski kod. Bitkoin je recept, ideja, algoritam. Nije pravno lice. Da li je važno ko je zapravo bio Pitagora? Frensis Bekon? Vilijam Šekspir?

Postao je preskup. Mogu da ga priušte još samo bogati.

Novac sa dve decimale je samo istorijska posledica, verovatno nekada merne nepreciznosti kantara. Nije nikakav prirodni zakon da novac mora imati samo dve decimale. Bitkoin je deljiv na sto miliona delova. Možeš kupiti npr. hiljaditi deo bitkoina za 15 evra. Manje od 1% ljudi na planeti može imati više od jednog bitkoina, to je ogromna jedinica.

I šta onda? Da čekam da poraste pa da prodam?

Ne. Imaš priliku koju tvoji stari nisu imali. Da štediš u nečemu što ti nijedan diktator ne može obezvrediti, poreznik ili nasilnik oduzeti, službenik banke (na svoje slobodno tumačenje zakona) odbiti proslediti. Svakim danom je sve jače i rasprostranjenije platežno sredstvo. Čekaj dok ne budemo razmenjivali delove bitkoina na lokalnom buvljaku.

Ali, ovakav rast nije normalan. Ovo je balon koji mora da pukne.

Bitkoin je do sada imao 4 mehura. Prvi je bio jula 2010. kada je skočio sa $0.008 na $0.08. Drugi je bio "veliki mehur 2011." sa $0.06 na $31, da bi onda pao na $5. Treći je bio aprila 2013. sa $20 na $280, kada su se kiparske banke spasavale pleneći klijentske depozite (bail-in). Četvrti je bio velika kriza MtGox berze novembra 2013. kada je skočio sa $70 na $1200, pa nekoliko meseci kasnije pao na $200. Bitkoin je, naravno, i sada u balonu, koji se zove jedino slobodno neregulisano tržište na svetu. Višegodišnji trend rasta vrednosti bitkoina prati Metkalfeov (Metcalfe) zakon o vrednosti mreže. Ali na sitnijoj vremenskoj skali ta vrednost je vrlo volatilna jer mreže rastu u naletima, a na svakom od njih se dešava borba straha i pohlepe i novo otkrivanje fer cene. Ne zaboravi samo Kejnsov investicioni savet: "Tržište može mnogo duže da ostane iracionalno nego ti solventan".

Države jednog trenutka više neće dozvoliti ovo igranje.

Ovaj argument više svedoči o inferiornosti onoga ko ga izgovara nego o moći vlada. Evo spiska nekih državnih zabrana do sada: Hindu-Arapske cifre, štamparska mašina, slobodni izbori, podela vlasti, pruge, višespratnice, alkohol, saharoza, gramofon, zlato, homoseksualnost, marihuana, pornografija. Jedino što vlade i bankarski kartel mogu je da pokušaju moralno prokazivanje ideje u nadi da će većina od nas nasesti. TPPN! TPPN! (Terorizam, Pedofilija i naravno omiljeni opresivni zakon, naslednik Sokratovog kvarenja omladine, njegovo predikativno visočanstvo: pranje novca). Ali, bez većine nas to su samo zmajevi od papira. Ne zaboravi prvu lekciju renesansnog, prosvećenog čoveka: ti nisi objekat nad kojim se vrši istorija, ti si subjekat koji je menja.
Kada je 2000. Lars Ulrich iz Metallica-e lio suze pred Senatskim odborom za svojom intelektualnom svojinom u slučaju Napster, jedan koder pozvan kao veštak je lepo upozorio vladu SADa: "Zabranite Napster i pojaviće se nešto mnogo strašnije". Ugasili su ga. I još istog meseca dobili Bittorent protokol, koji je danas između ostalog i neizostavan deo mašinerije Bitkoin protokola, jer: "Internet tretira cenzuru kao kvar i meandrira oko nje" (John Gilmore, jedan od koderskih apostola i najuži krug sajferpankera).
"Čitave armije ne mogu zaustaviti ideju kojoj je došlo vreme" (Victor Hugo). Pokušati zabraniti Bitkoin bilo bi kao pokušati zabraniti psovke ili izraz za obim kružnice.

Priča se preko "virtuelnih" medija da je otkriće u stvari blokčejn ne Bitkoin?

Nakon potrošenih ismevanja i pretnji, ovo je preostala slamka sofista. Potcenjivački i sa visine, treba da ostavi utisak da se to deca igraju dok ne ulete veliki. Ali, kako kaže jedna od zen rekontri Patrijarha Pavla: "Ne kaže On da čovek ne živi o hlebu, nego da ne živi samo o hlebu". Blokčejn je osnova, ali je samo telo, bez tokena je zombi. Bitkoin je sa razlogom jedna vrlo spora i neefikasna baza podataka. Imperativ dizajna je da mora ispunjavati uslov da je bez korisničkih uloga i administratora. Jednostruko povezana lista heševa izrudarenih blokova (blockchain) je jedini poznat način da ovaj uslov implementiramo u programskom kodu. Dakle on rešava jedan vrlo uzak i specifičan problem. Svega smo spremni da se odreknemo da bi dobili osobinu da nema vlasnika. Ako Dojče banka želi napraviti blokčejn on će po definiciji biti zatvoren, sa administratorom. Ta kreatura će ili imati bezvredan token pa nije opasnost Bitkoinu ili će biti zombi bez tokena, a onda je kupovina Oracle licence mnogo pametniji izbor.

Bitkoin je deflatoran, niko neće hteti da ga troši. Kako onda može biti novac?

Ako je nešto omiljena disciplina ekonomista, to je guranje višestrukih oprečnih značenja u isti pojam. Postoje dve vrste deflacije koje nisu ni nalik jedna drugoj . Prva je deflacija privatnog bankarskog depozitnog novca. Kada se ekonomija nađe u stanju prezaduženosti (privatni dug je ključan!) banke više ne pozajmljuju. Odluka o puštanju kredita je isključivo pravo poslovne politike svake banke. Ako one smatraju da više nema kreditno sposobnih, kreditiranje može imati oštar pad. Kako se prethodni krediti isplaćuju, novac nestaje iz ekonomije u momentu otplate rate, a nov kreditni novac se ne kreira. Ovo dovodi do rasta vrednosti preostalog novca onome ko ga ima u rukama, a nije zadužen. Ostatak ekonomije se grabi da nakrpi za ratu sa sve manje novca u opticaju, koji sada mora još brže da menja ruke da bi svi isplatili rate, što dovodi do naglog rasta nenaplativih kredita, još manje kreditno sposobnih dužnika, pada ekonomske aktivnosti, zatvaranja firmi, nezaposlenosti, punih kafića i dnevnih žurki do konačnog raspada.
Druga vrsta deflacije, ona Bitkoinova, je nagrađivanje štediša, a ne rasipnika, odlaganje potrošnje i inhibiranje fenomena namernog zastarevanja (artificial obsolescence). Kada ograničeni novac obuhvati celu ekonomiju kao opna, vrednost njegove jedinice diše sa ukupnim izlazom cele ekonomije, raste kako ona raste i smanjuje se kako se ona kontrahuje. Bitkoin motiviše štednju ne potrošnju, dok je štednja toksični elemenat u sistemu privatnog bankarskog depozitnog novca, jer ga privremeno uklanja iz cirkulacije. Ovakva deflacija ne da nije štetna po društvo nego je poželjna. U poređenju sa ovim dinamika privatnog bankarskog novca je vožnja ili pod punim gasom ili kočenje iz sve snage.

A šta ćemo sa bitkoin aristokratijom? Polovinu do sada izdatih bitkoina poseduje 1%?

Analize distribucije vlasništva bitkoina su u najmanju ruku sumnjive. Ali bez obzira na njihovu istinitost one su irelevantne. Iako je pitanje pravde klizav teren za nekog iz sveta tvrdih veština, važno je razumeti kako etika isplivava iz dinamičkih osobina monetarnih sistema. Nije svaki jaz između bogatih i siromašnih isti.
Pre svega, ravnopravnost je jedna opasna kolektivistička zamka. Istinski evropski liberalizam i individualizam je nešto vrlo fino, tanano i nenametljivo. Nema testosteron i udobnost rulje desnice niti romantizam plejboja sa gitarom i Čeovom kapicom. Veliki statizmi 20. veka su imali svako etičko pravo da nastanu. Jedan iz horora fabričkih hala, a drugi iz horora rovova Prvog svetskog rata. Ali istorija je pokazala da nisu rešenje. Zasnivanje društva na etičko-moralnoj aksiomatici je prošlost. Etika treba biti posledica matematički pravilno dizajniranog monetarnog sistema. On je ključan za kanalisanje ljudske motivacije u pravom smeru.
Nema ekosistema u prirodi u kome su sve jedinke iste, ali postoje situacije kada imovinski jaz postaje neprihvatljiv kao danas. To je kada monetarni sistem dozvoljava ono što Nassim Taleb naziva "upijajuća stanja". Od imovinskog jaza daleko je važnije da li za svakog od nas važe ista pravila. Ako svaki ekonomski akter bez obzira na njegov imovinski položaj mora da preuzme rizik od gubitka svaki put kada donosi neku investicionu odluku onda to čini društvo takvim da je moguć prelaz kroz stanja siromašan-bogat-siromašan. Takvo društvo nema upijajuća stanja. Ali ako jednom dostignut položaj bogatog čini da taj akter više ne preuzima nikakav rizik ma kako lošu odluku doneo, onda to društvo ima aristokratiju. Monetarni sistem zasnovan na oskudnom (ograničenom) novcu u kome su pravila zadata protokolom, a ne hijerarhijskim predstavničkim procesom ima jednaka pravila za sve po definiciji. Bitkoin bogataš nije isto što i stariji VC partner sa vezama u centralnoj banci koja vrši kvantitativno olakšavanje tako što kreira kroz privatnu banku depozite njegovom fondu za 0% kamate. Ovaj prvi ako napravi lošu procenu zauvek je izgubio svoje koine. Ovaj drugi može da priušti 100 miliona gubitaka na web startape i da opet ima novih 100 miliona.

U redu, vratimo se na ekonomiju. Uveo si pojam oskudnosti koji si dužan objasniti. Ali pre toga: zašto bi uopšte trebalo smatrati bitkoin vrednim?

U samoj biti, pitanje vrednosti kao i lepote je misterija. Antropolozi i ekonomisti imaju neke maglovite ideje o tome kako među ljudima proliferiše saglasnost da je nešto vredno, ali su to sve ad hoc akademska opravdanja. U neverici gledaju kako im jedna gargantuantska mreža nastaje pred očima. Od nule, sama od sebe, bez arbitra iako je suparnička. Nešto što je do juče bilo predmet samo arheoloških iskopavanja. Fenomen koji se otima konvencionalnim akademskim objašnjenjima je već slomio dobar broj intelektualnih sujeta. Ovo pitanje je imalo smisla postaviti u januaru 2009. godine. Surova istina je da se danas više ne pitaš. Uskoro ćeš ih morati imati jer će taj pored tebe tražiti da mu u njima platiš.
"Kao što vrednost lopate dolazi od njene osobine da kopa, tako vrednost novca dolazi od toga koliko je dobro sredstvo razmene i čuvar vrednosti" (Carl Menger). Za bitkoinom vlada planetarni grabež. Ta potražnja postoji zbog njegovih jedinstvenih osobina koje nijedan novac pre njega nije imao.

Bitkoin je:
- Fungabilan: svaka jedinica novca isto vredi. Ne kao dijamant kod koga zavisi kako je brušen.
- Durabilan: kao (inertna) informacija po prirodi je nepropadljiv.
- Portabilan: može da promeni ruke anonimno iz jedne u bilo koju drugu tačku planete za 10 minuta. Ne kao depozitni novac koji ne voli da putuje vikendom i traži potpis bankarskog službenika. Dizajn transakcionog sistema koji banke koriste za plaćanja među sobom - SWIFT i dalje oponaša procedure sa telegrafskim porukama sa kraja 19. veka. Bitkoin protokol je za njega ono što je poslednji Ferrari Lusso za kočije. Sa druge strane, portabilnost je Ahilova peta zlata, jer za razliku od bitkoina ima masu. Zlato je uvek samo jedan korumpirani zakon daleko od konfiskacije. Ono jeste čuvar vrednosti, ali nije i transakcioni sistem kao Bitkoin.
- Oskudan: ovo je ključna karakteristika pravog novca jer čini da on bude čuvar vrednosti. Zlato može nastati samo u sudaru neutronskih zvezda i to je njegov garant oskudnosti, ali koliko zlata ima oko nas nije do kraja jasno. Još manje je jasno koliko ga ima na Mesecu na primer, koji će nam sutra biti na dohvat ruke. Bitkoinova garancija oskudnosti je jača od zlata, jer proizilazi iz osobina brojeva - iz ireverzibilnosti kriptografskih heš funkcija.
- U potražnji: U odnosu na konvencionalan novac, Bitkoin i dalje pokriva mali deo ekonomije, ali mreža raste neverovatnom brzinom. Ne dozvolite da vas ekonomski eksperti ubeđuju kako je ovo najbolji od svih svetova. Ne nasedajte na moralno prokazivanje (TPPN!), anonimnost transakcije nije privilegija nego pravo koje se brani koliko i sloboda govora. Mislite svojom glavom. Napravite napor, obrazujte se o novcu. Izbor novca je politika, ne ekonomija. Od nas zavisi ishod.
I na sve to još: pseudoniman, neoporeziv, programabilan, imun na falsifikovanje, cenzuru i konfiskaciju. On diže pojam lične svojine na novu skalu. A sa tim i slobodu.

U redu, ali i dalje ne može biti novac jer ga ne priznaje država. Zar ne?

Da bi čovek istinski mogao ceniti veličinu ideje Bitkoina, neophodno je razumeti mehaniku današnjeg novca, a ta materija je minsko polje oprečnih mišljenja, neočekivanih obrta i suvišne, nedobronamerne kompleksnosti. Slučajnost ili ne, ali upravo u deceniji Bitkoina drmaju se temelji važeće akademske doktrine vezane za novac.
Novac je mreža za prenos informacije o vrednosti jednog ekonomskog dobra u odnosu na sva ostala. Ali kao što elektromagnetno polje ima nosioca - foton i novac mora imati neki svoj reprezent. To je ono što se dobija u trenutku prodaje dobra. U zavisnosti od prirode tog tokena moguća su dva dizajna novca. U oba slučaja, suština je misterija: naša saglasnost da je nešto vredno. Ali u 1. vrsti novca, tu vrednost pridajemo nečemu što je poreklom od majke prirode i nije opterećeno nikakvom ljudskom obligacijom (inherentno vredno - samo po sebi). U 2. vrsti novca, vrednost pridajemo kvantifikovanom socijalnom odnosu - obećanju (obligaciji) koje nakon zaključivanja postaje transferabilno. Vrednost vadimo iz nas samih.
Razlog zašto postoje dva pristupa u dizajnu novca je igra zbog koje nastaju i nestaju čitava društva - kredit.
Kredit je transakcija rasparena u vremenu, gde se u zamenu za novac sada, ekonomsko dobro dobija kasnije. U trenutku razmene to dobro još ne postoji. Ne postoji potražnja za njim. Ali nakon njegovog kreiranja društvo ima jedno novo ekonomsko dobro koje (bi trebalo) da uveća egzistencijalno blagostanje svih nas. Naravno, da u ovom idealnom slučaju govorim samo o produktivnom kreditu, ne o tvorevinama potrošačkog društva: dozvoljeni minus, kreditna kartica i potrošački kredit kojim samo dovlačiš tvoju buduću kupovnu moć u sadašnjost do bankrota. Neproduktivni krediti su jedan od toksičnih elemenata u ovom sistemu.
U 1. vrsti novca nosilac je neka objektivna tvar koja bi po pravilu trebalo biti oskudna i van ljudskog domašaja stvaranja. Neki istorijski primeri su: retke školjke, so, pirinač, buseni duvana (bucks), čudni kameni stećci u obliku diska ostrva Jap, dabrova koža, zlato, srebro, bitkoin. Da, bitkoin je 1. vrsta! Oskudnost je ključna osobina novca da bi bio čuvar vrednosti i nju ovde garantuje priroda. Na primer, garant oskudnosti zlata je što nastaje samo u sudaru neutronskih zvezda. Garancija oskudnosti bitkoina je još jača, jer sledi iz osobina brojeva (ireverzibilnosti kriptografskih heš funkcija). Ekonomija zasnovana na ovakvom novcu se zove ekonomija razmene (barter economy), jer su za akciju razmene (transakciju) potrebna samo dva aktera i taj prirodni token. Ovakav novac ne poznaje fenomen inflacije, ali zato ima druge dve ozbiljne mane.
Pristup kreditu je izuzetno težak. Zbog oskudnosti, neko će se upustiti u rizik pozajmljivanja retko i samo za visoku cenu. Ekonomija na njemu ne može da "gori", može samo vrlo sporo da "tinja" (možda je to i bolji recept za ljudsku sreću?). Drugi problem je što novac može da isteče iz jedne zajednice, zbog nekog poremećaja, da li nagle demografske promene, neuravnoteženog uvoza i izvoza, rata i slično. Treba li zajednica da nestane? Zajednica neće nestati nego će upravo iznedriti novac 2. vrste.
Ekonomija zasnovana na drugom tipu novca, koji je kvantifikovani socijalni odnos, se zove monetarna ekonomija. U njoj je svaka transakcija triangularna, tj. potrebne su tri strane za razmenu: kupac, prodavac i poseban agent u ekonomiji koji izdaje ta cirkulirajuća obećanja. Taj specijalni akter nije država, nego privatna banka. Pogađaš, ovde je pristup kreditu lak, jer je novac po definiciji neograničen. Ali da bi neoskudan novac mogao biti čuvar vrednosti, mora postojati proces kojim se on uklanja iz ekonomije. Ako taj proces zakaže, nastaje fenomen inflacije - najrazornije sile koja kida sve niti društva.
Zapravo u takvoj ekonomiji sav novac mora biti istovremeno dug. Odatle ona engleska poslovica: "Gold is the money of kings, silver is the money of gentlemen, barter is the money of peasants - but debt is the money of slaves".
Šta ti se sada čini virtuelnije, lova koju imaš na računu banke ili kripto(!) valuta Bitkoin?

Molim?!

Da, nije lako progutati ovu pilulu. Zaboravi na prvu asocijaciju da je novac keš koji štampa državni trezor. Prvo to je netačno, drugo, keš je zanemarljiv deo ekonomije (3.5% u Srbiji) i irelevantan. Zaboravi na to da banka navodno deli kredite tako što prvo uzme depozit od klijenta. Ništa nije dalje od istine. Pravo je čudo da igra koja upravlja motivacijom celog ljudskog roda, dvostruko knjigovodstvo, nije predmet opšteg obrazovanja. Depozit je banci pasiva, a kredit je banci aktiva. To su suprotne strane bilansa! Prispeli depozit nikada ne može postati kredit. (Vidi sliku)
Novac koji sve ekonomije sveta (izuzeci: Severna Koreja, Iran, Sirija, do nedavno Irak i Libija) koriste je tzv. depozitni novac, tj. pasiva privatnog pravnog lica (banke) koje ima državnu monopolsku licencu za obavljanje depozitnih poslova. Država ne reguliše ko kako sme da pozajmljuje. Ali zato opasno reguliše ko sme da ima računovodstvenu kategoriju depozita na svom bilansu. Ako se dogodi pozajmica između bilo koja dva ne-banka aktera u ekonomiji, taj dug je samo između njih, on je bilateralan. Ali, kada banka pozajmi, onda je taj dug, to obećanje, multilateralno. Ono počinje da kruži po ekonomiji kao imovina nas ostalih.
Novac nastaje u trenutku puštanja kredita kada se dužnik obavezuje poveriocu (banci) da će ga vratiti. Tada banka, prostom računarskom SQL instrukcijom INSERT INTO, bez ikakvog drugog ograničenja osim sopstvene procene o kreditnoj sposobnosti dužnika, upiše u bazu podataka, svoju računovodstvenu knjigu, na strani pasive nov nikad ranije postojeći depozit u ekonomiji u visini iznosa kredita. Dakle, ono što je nama imovina, privatnoj banci je obaveza. I to ne samo pri puštanju kredita, nego i pri deljenju plata, bonusa i investiranju za svoje potrebe (hartije od vrednosti, nekretnine, kancelarijsku opremu, softver itd...) banka stvara novac. Jer ono što je svakom ne-banka akteru u ekonomiji novac, banci je obaveza. Sa tom razlikom što ako ga stvara za svoje potrebe, mora u krajnjem rezultatu, da umanji svoj kapital za taj iznos. Kredit je stariji od depozita. Sramota je da je to znao engleski zakonodavac još 1727. kada je pisao zakon o falsifikovanju, a profesori ekonomije se i dan danas prave ludi da se Sunce vrti oko Zemlje, ne obrnuto.
Nazovimo ovaj novac depozitni ili kreditni novac banke, svejedno (bankmoney). Dakle, ekonomija ne koristi državni, nego privatni novac. Preciznije onaj deo ekonomije koga činimo mi fizička, pravna lica ne-banke i javne ustanove države. Ni u jednom zakonu se eksplicitno ne tvrdi da ga privatna banka kreira, niti da se to dešava u momentu puštanja kredita. Ovaj proces je sporedni efekat, od države priznatih, međunarodnih računovodstvenih standarda koje donosi privatna nadnacionalna fondacija IFRS.
Da bi ovakav neoskudan novac mogao biti čuvar vrednosti, kada se obećanje ispuni, tj. ekonomsko dobro za koje je (produktivni) kredit uzet proizvede, novac koji je dat treba da bude uklonjen iz ekonomije. I zaista u trenutku plaćanja svake rate, banka na svom bilansu sa desne strane obaveza umanji depozit, a sa leve strane umanji preostali iznos duga dužnika.


 
 
 (29.12.2017. tekst je u celosti objavljen na Medijumu na OVOM LINKU)


Komentari (351)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

Черевићан Черевићан 01:51 14.12.2019

festina lente

u pristupu ireverzibilnosti kriptografskih heš funkcija *

биткојн звучи ...........мораш рећи
(новина је богме намамила мене) ,
сам' да малко мување * разрадим
ајој мени кад ........алавост крене
docsumann docsumann 06:51 14.12.2019

zanimljivo

posebno nama koji pojma nemamo o bitku bitkoina.

inače, bubašvabe ne bi preživjele nuklearni rat. njima je neophodna toplota, zbog koje se šlepaju uz ljude...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:25 14.12.2019

Re: zanimljivo

posebno nama koji pojma nemamo o bitku bitkoina.

У суштини, биткоин је изузетна промена: он укида монопол појединца-државе над новцем. Тиме укида и могућност да те тај исти појединац-држава опљачка. Тако долар није само платежно средство Америке, већ и њен порески механизам за светску економију. У сваком трену Америка му може оборити вредност, и тако инфлаторно (додатно) опорезовати свет.

Ево знам да се мени не верује, па да чујемо и неког другог о томе:
docsumann docsumann 08:41 14.12.2019

Re: zanimljivo

У суштини, биткоин је изузетна промена: он укида монопол појединца-државе над новцем.


jedna od nejasnoća koju imam tiče se upravo toga što bitkoin ima vrijednost koju povlači iz samog algoritma, odnosno unutrašnje mreže.
a s druge starne, on se naslanja i na spoljašnje "klasične" finansije, gdje dobija vrijednost u realnom svijetu.

koji mehanizam to ostvaruje? tj. kako?

u intervjuu se spominje Metkalfeov (Metcalfe) zakon o vrednosti mreže .
može li nešto o tome, neko jednostavno pojašnjenje u najosnovnijim crtama ?

G.Cross G.Cross 10:50 14.12.2019

Re: zanimljivo

Predrag Brajovic
posebno nama koji pojma nemamo o bitku bitkoina.

У суштини, биткоин је изузетна промена: он укида монопол појединца-државе над новцем. Тиме укида и могућност да те тај исти појединац-држава опљачка. Тако долар није само платежно средство Америке, већ и њен порески механизам за светску економију. У сваком трену Америка му може оборити вредност, и тако инфлаторно (додатно) опорезовати свет.

Ево знам да се мени не верује, па да чујемо и неког другог о томе:


Nisam pročitao sve, na pijaci sam. Pročitacu, izgleda dobro.

Ali me je ovaj komentar naterao da sednem i popijem kapućino.

Da li je monopol (ili samo postojanje) države neophodno loš?

Tako smo govorili i za internet da nas oslobađa. Ja ne vidim mnogo od te slobode.
Osim poplave porna i konačnog nestanka istine kao pojma.

Nepostojanje pravila nije sloboda nego haos.


maksa83 maksa83 10:58 14.12.2019

Re: zanimljivo

Osim poplave porna i konačnog nestanka istine kao pojma.

You win some, you lose some...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:18 14.12.2019

Re: zanimljivo

You win some, you lose some...

:))))

То је и мој став: реч је да се развија динамика система. Он се сам филтрира, ојачава неке а слаби друге гране, и то не мора нужно да буде добро -- отприлике, и појава нациста је таква врста процеса, оде систем на "другу" страну.

Друштво је комплексан нелинеаран систем који опробава нека решења кроз своју историју, и она лоша одбаци, у коначници. (Није нужно: можемо и да нестанемо у том процесу, да неко лоше решење самоубилачки спроведемо до уништења.) Као вежбање тела: стресирамо мишиће, и они, после тог мучења, изађу ојачани.

Тако је и са друштвеним иснтитуцијама и механизмима у друштву.

Моје је мишљење да је биткоин, то јест тако неки независни новац, крајњи, стабилни исход развиоја тог друштвеног механизма плаћања.

Биткоин је open source новац.
maksa83 maksa83 11:22 14.12.2019

Re: zanimljivo

Друштво је компелксан нелинеаран систем који опробава нека решења кроз своју историју, и она лоша одбаци, у коначници. (Није нужно: можемо и да нестанемо у том процесу.)

Zapravo svemir je (đe je alselone) jedan genetski algoritam.

Биткоин је open source новац.

Pravi Srbin krekuje i Open Source softver!

To (bitkojn = open sors novac) mi je inače mnogo pojednostavljeno.

Moje osnovno pitanje za bitkojn propagatore je - šta sa volatilityjem? Zašto bi iko "storovao vrednost" u nečemu što danas vredi kao kola, sutra možda kao kuća, a prekosutra možda kao dve kruške?
docsumann docsumann 11:29 14.12.2019

Re: zanimljivo

Моје је мишљење да је биткоин, то јест тако неки независни новац, крајњи, стабилни исход развиоја тог друштвеног механизма.


mislim da nije krajnji, to je tek prvi (is)korak u neki novi pojavni oblik novca.
algoritmi će u near future vjerovatno i u potpunosti preuzeti finansije iz ljudskih ruku.
kao da će se novac kondezovati u realniji oblik, u odnosu na ovaj kakav danas imamo u nadopingovanoj balon ekonomiji.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:35 14.12.2019

Re: zanimljivo

To (bitkojn = open sors novac) mi je inače mnogo pojednostavljeno.

Јесте.
Побије многе друге црте.

Али чини ми се да добро носи основну идеју биткоина.
zemljanin zemljanin 17:52 14.12.2019

Re: zanimljivo

Polovinu do sada izdatih bitkoina poseduje 1%?
Analize distribucije vlasništva bitkoina su u najmanju ruku sumnjive. Ali bez obzira na njihovu istinitost one su irelevantne.

Ova prica se vrti skoro 10ak godina ... daleko od toga da nema istine u tome ali je osnova uvek bila da se privuku novi igraci ... prvo se dovede u sumnju relativna cinjenica a zatim se distancira od cinjenice i reakcije sa nebitno

to je toliko izvikana parola, samo se 'bitkoin' zameni sa cim god treba i ola ... recimo vakcine, GMO, okrugla zemlja i tako to ...

Etika treba biti posledica matematički pravilno dizajniranog monetarnog sistema.



deo sa bankama i sistemima je krajnje korektan, mada malo navijacki, ali dobro ...

i neprimereno je porediti pirateriju i serovanje fajlova sa bitkoinom ...
niccolo niccolo 17:53 14.12.2019

Re: zanimljivo

algoritmi će u near future vjerovatno i u potpunosti preuzeti finansije iz ljudskih ruku.

Meni je tu zanimljivije šta se prognozira kako će izgledati kad počnu problemi sa funkcionisanjem algoritama. Recimo, kroz istoriju je postojao skoro praktično univerzalni fenomen kvarenja novca (imamo ga i sad samo u obliku inflacije), a Rimljani su svoje probleme tj. neke od njih rešavali vezivanjem ljudi za zemlju i onda je čitav srednjevekovni sistem bio baziran na tom vezivanju za zemlju i kmetovima i gospodarima...kako li će se rešavati problemi sa novim pojavnim oblikom novca?
aureus aureus 19:23 14.12.2019

Re: zanimljivo

niccolo

kako li će se rešavati problemi sa novim pojavnim oblikom novca?

Riješićeš ti to kad dođe vrijeme.

Sad se i nema vremena jer dolaze blagdani.

Roma calling...
alselone alselone 02:22 15.12.2019

Re: zanimljivo

đe je alselone


Idem kod Benea da kuvamo gulaš.

Ne postizavam da se javim ovih dana, moraću nadoknaditi kad se vratim u maticu. Mada, čitao sam ovlaš ovih dana, naišlo neko mrtvilo.

Nego da, svemir je jedan veliki optimizacioni proces, na recimo na par skala većem nivou od optimizacionog procesa evolucije. Mogli bismo reći da je za globalni optimizacioni problem na nivou svemira, celokupni optimizacioni proces evolucije na Zemlji samo jedan korak, jedna iteracija.

I kao što su ljudi po Pareto raspodeli pouzimali sve ostalo svima u hijerarhiji koju je postavila priroda a mi je unapredili, pitanje je šta će biti sa nama dalje tj. da li je ubrzo i kraj puta ili ćemo biti plen dalje optimizacije.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:20 15.12.2019

Re: zanimljivo

Ne postizavam da se javim ovih dana, moraću nadoknaditi kad se vratim u maticu. Mada, čitao sam ovlaš ovih dana, naišlo neko mrtvilo.


Jeste, i ja sam video kako su te svi iskulirali na onu desničarsku provokaciju koju si prostro tamo kod loadera. I sam sam pomislio: evo, alse štreba za beneta, inače mu ovaj neće ništa dati da jede kad dođe u San Dijego.

Ne zaboravi futoškoga kupusa, za bolno rame kolege bicikliste.


docsumann docsumann 09:20 15.12.2019

Re: zanimljivo

I kao što su ljudi po Pareto raspodeli pouzimali sve ostalo svima u hijerarhiji koju je postavila priroda a mi je unapredili, pitanje je šta će biti sa nama dalje tj. da li je ubrzo i kraj puta ili ćemo biti plen dalje optimizacije.


optimizacija pretpostavlja postojanje cilja ili svrhe. šta se optimizuje svemirom?
stefan.hauzer stefan.hauzer 10:50 15.12.2019

Re: zanimljivo

maksa83
Osim poplave porna i konačnog nestanka istine kao pojma.

You win some, you lose some...


Istina kao što je zemlja ravna ploča, da je ok biti kmet jer tako je ustrojeno carstvo nebesko, da ispod rta Bohador žive čudna mitska bića koja jedu brodove i da more ključa, da su munje i gromovi izraz besa Zevsa, da Iračani imau oružje za masovno uništenje.. sve te istine. Ako ništa, hvala internetu što je konačno dokazao da je pojam istine čist bulšit.




docsumann docsumann 10:53 15.12.2019

Re: zanimljivo

stefan.hauzer


stef, čestitam (neupitnu) MVP titulu, 2. kola prije kraja regularne sezone



docsumann docsumann 11:00 15.12.2019

Re: zanimljivo

Ako ništa, hvala internetu što je konačno dokazao da je pojam istine čist bulšit.


je l' ovo sad istina?
stefan.hauzer stefan.hauzer 11:01 15.12.2019

Re: zanimljivo

docsumann
stefan.hauzer


stef, čestitam (neupitnu) MVP titulu, 2. kola prije kraja regularne sezone





, ja ne mogu da opišem koliko sam fasciniran Akcijom ove sezone. I Markom Ingramom. On mi je skriveni junak ove sezone. Ako all eyez on me (tj. Akciju) Ingram će te bukvalno razoriti.
stefan.hauzer stefan.hauzer 11:03 15.12.2019

Re: zanimljivo

je l' ovo sad istina?


Moja istina!


P.S. Nadao sam se da će izbor moje pesme dovoljno govoriti o tome.
maksa83 maksa83 11:08 15.12.2019

Re: zanimljivo

Istina kao što je zemlja ravna ploča

... stara 6000 godina, stvorena samo zato da bismo je mi naselili i svakodnevno se zahvaljivali autoru.

Dakle sve je bila gola istina, a laži su došle posle, sa Interneom.
stefan.hauzer stefan.hauzer 11:14 15.12.2019

Re: zanimljivo

ali samo zamisli Zemlju koja je stvorila virus koji je razara već nekoliko milenijuma. Možda je i njoj lakše da veruje kako smo mi kreacija nekih tamo božanstava.
dbacko dbacko 15:23 15.12.2019

Re: zanimljivo

docsumann
Моје је мишљење да је биткоин, то јест тако неки независни новац, крајњи, стабилни исход развиоја тог друштвеног механизма.


mislim da nije krajnji, to je tek prvi (is)korak u neki novi pojavni oblik novca.
algoritmi će u near future vjerovatno i u potpunosti preuzeti finansije iz ljudskih ruku.
kao da će se novac kondezovati u realniji oblik, u odnosu na ovaj kakav danas imamo u nadopingovanoj balon ekonomiji.


Najbolja definicija finansija na koju sam naleteo je:

"Finansije su igra prebacivanja rizika na onog drugog"

Lep način za objasniti zašto je monetarni sistem obfuskovan tolikom količinom zlonamerne kompleksnosti, žargona, regulative i tajnosti, a da pri tome se radi o mreži za komunikaciju od najveće važnosti, poput jezika.... Mada moram priznati da i reforme jezika nisu čist lingvistički fenomen i takođe su zaprljane političkim igrama. Svaka ljudska mreža od egzistencijalne važnosti je konstanto izložena napadima i korumpiranju procesa.

Ali isto tako sam istorijski optimista. Sporedni efekat nauke - tehnologija, menja stvari i to tako iznenadno da se inkubenti ne mogu pregrupisati. Svako ima Ahilovu petu ma koliko izgledao moćno. Niko nije očekivao takvu eksploziju Gutenbergove mašine. Niko nije očekivao bitkoin.

Ljudski zakon zapisan u otvorenom kodu, koga svako može revidirati (open source) je *samonamećući zakon*. Ne zahteva advokate, sudije i silu u pripravnosti.

Jedini način njegove korupcije ostaju soft-skills napadi. Ja ih zovem "pink napad na mrežu" (po TV Pinku). To su glasine (FUD - fear uncertainty & doubt) koje za cilj imaju da utiču na racionalnost učesnika.

Jer, čak i kada je zakon zapisan u mašinskom kodu i open source, mi smo ti koji možemo da ga promenimo.

Primer ovoga je kriza koja je trajala u bitkoinu na temu veličine bloka. Promena u kodu je trivijalna, ali je sukob o tome da li ga promeniti trajao nekoliko godina. 2017 je bila moment "Nikejskog sabora" u bitkoin mreži u kome je on konačno definisan, kada je mreža uspela da se odupre tom pokušaju korumpiranja i centralizacije.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:51 15.12.2019

Re: zanimljivo

"Finansije su igra prebacivanja rizika na onog drugog"

Мислим да се тешко разуме колико је ово тачно. Ево, за пример: 1/3 депозитарних банака у USA* пропала је у кризи 1986-95, претрпевши губитке који су надмашивали целокупан профит целокупног банкарског сектора у Америци од његовог оснивања. У финансијској кризи из 1998. опет су USA банке изгубиле сав профит настао у међувремену. У кризи 2008, сад већ погађате, америчке банке изгубиле су далеко више него што им је био у међувремнеу остварени профит.

Банке су нето губиташи. Њихове губитке плати заједница.

Напомињем овде Америку, јер тамо постоје уредни записи о пословању банака од њиховог настанка. Немам идеју како ствари стоје са Европом, особито имајући на уму да неке банкарске линије имају трајање од пет-шест векова.
dbacko dbacko 16:04 15.12.2019

Re: zanimljivo

maksa83
Друштво је компелксан нелинеаран систем који опробава нека решења кроз своју историју, и она лоша одбаци, у коначници. (Није нужно: можемо и да нестанемо у том процесу.)

Zapravo svemir je (đe je alselone) jedan genetski algoritam.

Биткоин је open source новац.

Pravi Srbin krekuje i Open Source softver!

To (bitkojn = open sors novac) mi je inače mnogo pojednostavljeno.

Moje osnovno pitanje za bitkojn propagatore je - šta sa volatilityjem? Zašto bi iko "storovao vrednost" u nečemu što danas vredi kao kola, sutra možda kao kuća, a prekosutra možda kao dve kruške?


Hvala Makso na strpljenju. Ne samo tvoje nego vidim većine ovde. Nažalost ne postoji rešenje jednačine koje će bez sumnje reći ono što mnogi očekuju: da će se volatilnost smanjiti kako mreža raste.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:21 15.12.2019

Re: zanimljivo

Istina kao što je zemlja ravna ploča

Најновије, најновије - Владо Георгиев се приклонио овој тези!

На 5:40

docsumann docsumann 16:35 15.12.2019

Re: zanimljivo

a dobro, prirodne nauke mu nikad nisu bile jača strana


edit

mada ono "ne možete me ubjediti" jasno ukazuje na kognitivni grč&gard, kao psihološki refleks usled nesigurnosti u vezi s materijom (tu sam prestao da gledam)
stefan.hauzer stefan.hauzer 17:46 15.12.2019

Re: zanimljivo

ovo se kod nas u kraju zove tocilo
istrajan05 istrajan05 18:37 15.12.2019

Re: zanimljivo

zemljanin
Polovinu do sada izdatih bitkoina poseduje 1%?
Analize distribucije vlasništva bitkoina su u najmanju ruku sumnjive. Ali bez obzira na njihovu istinitost one su irelevantne.

Ova prica se vrti skoro 10ak godina ... daleko od toga da nema istine u tome ali je osnova uvek bila da se privuku novi igraci ... prvo se dovede u sumnju relativna cinjenica a zatim se distancira od cinjenice i reakcije sa nebitno

to je toliko izvikana parola, samo se 'bitkoin' zameni sa cim god treba i ola ... recimo vakcine, GMO, okrugla zemlja i tako to ...

Etika treba biti posledica matematički pravilno dizajniranog monetarnog sistema.



deo sa bankama i sistemima je krajnje korektan, mada malo navijacki, ali dobro ...

i neprimereno je porediti pirateriju i serovanje fajlova sa bitkoinom ...

Ima smisla ovo što kažeš!
Osim da je zemlja okrugla.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:07 15.12.2019

Re: zanimljivo

Idem kod Benea da kuvamo gulaš

Да ми је неко причао... тврда америчка десница и лалинска ведрина и толеранција заједно?!
Atomski mrav Atomski mrav 22:19 15.12.2019

Re: zanimljivo

šta se optimizuje svemirom?

Sam si sebi odgovorio tamo dole:

davno (greškom) pokrenuti algoritam koji uveliko osvaja svemir i pretvara ga u izvor sirovina i energije a sve to u svrhu izračunavanja broja Pi.
Atomski mrav Atomski mrav 23:54 15.12.2019

Re: zanimljivo

ja ne mogu da opišem koliko sam fasciniran Akcijom ove sezone. I Markom Ingramom. On mi je skriveni junak ove sezone. Ako all eyez on me (tj. Akciju) Ingram će te bukvalno razoriti.


Mnogo su dobro pazarili Rejvensi, organizacija kluba je stvarno na vrhunskom nivou a to kako igraju - kapa dole. Mogu da pobede svakoga u ligi, niz uzastopnih pobeda je fascinantan (pogotovo kad se pogleda protiv kakvih timova, sa kakvim skorovima u tom trenutku, su igrali). Mislim da nijedan trener u NFL ne zna kako pobediti Rejvense.
vrabac_onaj vrabac_onaj 01:29 16.12.2019

Re: zanimljivo

stefan.hauzer


De si bre Stef, ovo moram da podelim sa tobom






Pored toga naravno i Brendan O'Neill u svom najboljem svetlu:
The revenge of democracy



svarog svarog 11:06 16.12.2019

Re: zanimljivo

Atomski mrav
ja ne mogu da opišem koliko sam fasciniran Akcijom ove sezone. I Markom Ingramom. On mi je skriveni junak ove sezone. Ako all eyez on me (tj. Akciju) Ingram će te bukvalno razoriti.


Mnogo su dobro pazarili Rejvensi, organizacija kluba je stvarno na vrhunskom nivou a to kako igraju - kapa dole. Mogu da pobede svakoga u ligi, niz uzastopnih pobeda je fascinantan (pogotovo kad se pogleda protiv kakvih timova, sa kakvim skorovima u tom trenutku, su igrali). Mislim da nijedan trener u NFL ne zna kako pobediti Rejvense.


A tek seknderi 0.0
istrajan05 istrajan05 08:01 14.12.2019

M'da!

Tekst je možda najbolji koji si ti o toj temi ikada pročitao.
O tome neću moći da zauzmem stav, jer bih morao da pročitam sve tekstove o toj temi koje si pročitao.
Stoga ostaje da ti verujem.
Na žalost, ostaću uskraćen i za informacije iz ovoga teksta - jer ja tako dugačke tekstove na blogu ne čitam - pa bili i Tasini.
A ovo je tek deo teksta.
mlatisa mlatisa 08:20 14.12.2019

Престао да читам

Koliko je koren iz 4? Dva? "Sedi jedan", rekao bi na to srednjoškolski profesor. Tačan odgovor je +/-2,


Ово је тренутак када сам престао да читам.
istrajan05 istrajan05 08:42 14.12.2019

Re: Престао да читам

mlatisa
Koliko je koren iz 4? Dva? "Sedi jedan", rekao bi na to srednjoškolski profesor. Tačan odgovor je +/-2,


Ово је тренутак када сам престао да читам.

Da li je moguće, ne znam šta bi rekao Maksa na to, da je bitkoin 'lansirao' Putin?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:46 14.12.2019

Re: Престао да читам

Ово је тренутак када сам престао да читам.

Па би свет био у незнању да нам то ниси саопштио?


Море...
maksa83 maksa83 09:44 14.12.2019

Re: Престао да читам

Da li je moguće, ne znam šta bi rekao Maksa na to, da je bitkoin 'lansirao' Putin?

Ne mora Putin da se zajebava sa tim, on je sa drugarima istresao iz Rusije preko 200 milijardi pravih para.

Russian Whistleblower Assassinated After Uncovering $200 Billion Dirty-Money Scandal

(Znam, znam, Ameri su potrebili Indijance i muče crnce.)
freehand freehand 10:03 14.12.2019

Re: Престао да читам

maksa83
Da li je moguće, ne znam šta bi rekao Maksa na to, da je bitkoin 'lansirao' Putin?

Ne mora Putin da se zajebava sa tim, on je sa drugarima istresao iz Rusije preko 200 milijardi pravih para.

Russian Whistleblower Assassinated After Uncovering $200 Billion Dirty-Money Scandal

(Znam, znam, Ameri su potrebili Indijance i muče crnce.)

Jes, mnogo smo fini...
Čitaš Dantea i vidiš da Je Milutin još u srednjem veku izmislio Šitkoin, pa se ne hvalimo
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:51 14.12.2019

Re: Престао да читам

maksa83
Ne mora Putin da se zajebava sa tim, on je sa drugarima istresao iz Rusije preko 200 milijardi pravih para.

Russian Whistleblower Assassinated After Uncovering $200 Billion Dirty-Money Scandal


Onolika Rusija, pa $200 milijardi (ili biliona po američki). A Srbija:

Hadson: Iz Srbije je izneta 51 milijarda dolara od privatizacijske pljačke
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:06 14.12.2019

Re: Престао да читам

Hadson: Iz Srbije je izneta 51 milijarda dolara od privatizacijske pljačke

Знам за ову бројку, и дуго о њој мислим да је претеривање. јер то значи да је сваком од нас у Србији украдено по 8000€, фактички кеша. Сваком. И оном у колевци и оном на Старој планини.

Ми нисмо били земља толиког богатства, како сам ја разумео ствар.
Но, немам ниједан добар репер, не смем да тврдим...
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:15 14.12.2019

Re: Престао да читам

Ne mora Putin da se zajebava sa tim, on je sa drugarima istresao iz Rusije preko 200 milijardi pravih para.

Russian Whistleblower Assassinated After Uncovering $200 Billion Dirty-Money Scandal

(Znam, znam, Ameri su potrebili Indijance i muče crnce.)


To je sve urađeno za dobro ruskog čoveka, i maderlenda, a ne da bi se imala od čega platiti kirija kad do bežanije rukovodstva dođe.

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:25 14.12.2019

Odličan tekst!

Odličan tekst. Hvala autoru što je uložio trud da detaljno opiše različite aspekte ovog fenomena, kao i Predragu što je tekst preneo ovde.

Pročitao sam ovaj tekst ranije na Mediumu i zaista me oduševio. Nekako mi je bilo prirodno da ovakav tekst napiše fizičar koji je ušao u sferu finansija.

Iskoristiću priliku da podsetim na dva ranija teksta:

Bitcoin groznica - ovaj tekst sam napisao 2013., kao mali teaser.

Bitkoin, virtuelni novac ili tehnologija budućnosti? - ovaj tekst je napisao gost autor Aleksandar Matanović, jedan od osnivača Bitkoin Asocijacije Srbije.

U odnosu na ta dva teksta, Danilov tekst je mnogo detaljniji, dublji i osvetljava šire aspekte kriptovaluta, njihovog uticaja na finansijski sistem, društvo itd.

Još jednom: svaka čast za tekst. Preporučujem svakome ko se zanima za temu, bilo da se radi o finansijama, ekonomiji, tehnologiji, pa i šire od toga. Sat vremena čitanja (za ceo tekst) je zaista mala investicija u odnosu na vrednost koju ovaj tekst nosi. Znam da živimo u instant svetu i da bi mnogi "zguraju" sve u 140 ili 280 Twitter znakova, ali nisam siguran da je to baš dobro. Nekad treba zaroniti dublje, mnogo dublje.

Iako sam bio i ostao pomalo skeptičan prema kriptovalutama, možda i zbog toga što se zloupotrebljavaju u narušavanju informacione i sajber bezbednosti (prilično raširena primena, recimo kod ransomvera, na dark vebu itd.), teško se može poreći njihov značaj i predvideti budućnost. Naravno, svaka tehnologija i/ili dostignuće može i da se zloupotrebi, ali to je već do ljudi.

Just my 2 satoshis...
mlatisa mlatisa 12:58 14.12.2019

Re: Odličan tekst!

Znam da živimo u instant svetu i da bi mnogi "zguraju" sve u 140 ili 280 Twitter znakova, ali nisam siguran da je to baš dobro. Nekad treba zaroniti dublje, mnogo dublje.


Слажем се са тим, али када наиђем на

Koliko je koren iz 4? Dva? "Sedi jedan", rekao bi na to srednjoškolski profesor. Tačan odgovor je +/-2,


питам се шта је још у тексту погрешно?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:11 14.12.2019

Re: Odličan tekst!

mlatisa

Слажем се са тим, али када наиђем на

Koliko je koren iz 4? Dva? "Sedi jedan", rekao bi na to srednjoškolski profesor. Tačan odgovor je +/-2,


питам се шта је још у тексту погрешно?


Pa ono, jeste i +2 i -2 jer:

2^2 = 4

(-2)^2 = 4
mlatisa mlatisa 14:17 14.12.2019

Re: Odličan tekst!

Pa ono, jeste i +2 i -2 jer:

2^2 = 4

(-2)^2 = 4


Корен на скупу реалних бројева је једнозначна функција и даје само ненегативне вредности. Тачно је да једначина x^2=4 има два решења. Али корен, да поновим, даје ненегативне вредности.

Тврђење би и било тачно да је посматрао корен комплексних бројева, али како је причао о средњој школи, мислим да о томе није била реч.

Разумем потребу да се материја приближи просечном читаоцу, али то, као што видимо, може да буде клизав терен. Додуше, прецизан говор је поприлично "сув" и незанимљив, а функција текста је да буде читан па треба наћи неку меру. Ја само рекох да ми је то засметало, пошто тема захтева доста математике.
vrabac_onaj vrabac_onaj 17:43 14.12.2019

Re: Odličan tekst!

mlatisa
Pa ono, jeste i +2 i -2 jer:

2^2 = 4

(-2)^2 = 4


Корен на скупу реалних бројева је једнозначна функција и даје само ненегативне вредности. Тачно је да једначина x^2=4 има два решења. Али корен, да поновим, даје ненегативне вредности.

Тврђење би и било тачно да је посматрао корен комплексних бројева, али како је причао о средњој школи, мислим да о томе није била реч.

Разумем потребу да се материја приближи просечном читаоцу, али то, као што видимо, може да буде клизав терен. Додуше, прецизан говор је поприлично "сув" и незанимљив, а функција текста је да буде читан па треба наћи неку меру. Ја само рекох да ми је то засметало, пошто тема захтева доста математике.


Upravo tako, zato se i funkcija definiše kao relacija između dva skupa
f: A => B
koja mora da ispunjava uslov:

Za svaki element x domena A mora da postoji jedan i samo jedan element y iz kodomena B za koji y=f(x).

Dakle domen mora da bude u potpunosti pokriven relacijom i rezulat ne sme biti dvoznačan.

Ako važi i obrnuto tj. funkcija je bijektivna onda se može definisati inverzna funkcija. Koren nije inverzna funkcija kvadrata pošto kvadrat nije bijektivna funkcija (pa zato i nema inverznu funkciju).

E da, ovo ti ipak nije tačno:
орен на скупу реалних бројева је једнозначна функција и даје само ненегативне вредности.


Koren nije definisan na celom skupu realnih brojeva, već na njegovom nenegativnom podskupu :)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:50 14.12.2019

Re: Odličan tekst!

vrabac_onaj
mlatisa
Pa ono, jeste i +2 i -2 jer:

2^2 = 4

(-2)^2 = 4


Корен на скупу реалних бројева је једнозначна функција и даје само ненегативне вредности. Тачно је да једначина x^2=4 има два решења. Али корен, да поновим, даје ненегативне вредности.

Тврђење би и било тачно да је посматрао корен комплексних бројева, али како је причао о средњој школи, мислим да о томе није била реч.

Разумем потребу да се материја приближи просечном читаоцу, али то, као што видимо, може да буде клизав терен. Додуше, прецизан говор је поприлично "сув" и незанимљив, а функција текста је да буде читан па треба наћи неку меру. Ја само рекох да ми је то засметало, пошто тема захтева доста математике.


Upravo tako, zato se i funkcija definiše kao relacija između dva skupa
f: A => B
koja mora da ispunjava uslov:

Za svaki element x domena A mora da postoji jedan i samo jedan element y iz kodomena B za koji y=f(x).

Dakle domen mora da bude u potpunosti pokriven relacijom i rezulat ne sme biti dvoznačan.

Ako važi i obrnuto tj. funkcija je bijektivna onda se može definisati inverzna funkcija. Koren nije inverzna funkcija kvadrata pošto kvadrat nije bijektivna funkcija.

Ја мислим да је то за овај текст кључно.
vrabac_onaj vrabac_onaj 17:59 14.12.2019

Re: Odličan tekst!

Predrag Brajovic

Ја мислим да је то за овај текст кључно.


Naravno da nije, al me povuklo u trol.
U svakom slučaju bolje i to nego da se po šumi jure četnici i partizani :)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:03 14.12.2019

Re: Odličan tekst!

U svakom slučaju bolje i to nego da se po šumi jure četnici i partizani :)

Свакако.
Но, сигурно ћемо доћи и до тога, ако блог довољно дуго потраје.
docsumann docsumann 20:03 14.12.2019

Re: Odličan tekst!

dobro je dok se jure po šumi
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:09 15.12.2019

Re: Odličan tekst!

Koren nije definisan na celom skupu realnih brojeva, već na njegovom nenegativnom podskupu :)


Koren kao realna funkcija nije, ali koren kao kompleksna funkcija jeste. Četnici, vratite se, sve vam je oprošteno.

Malo me mrzi da čitam ceo tekst, koji je, bar na prvi pogled, pun ushićenja za kriptovalute, ali je moje iskustvo sa bitkoinima do sada isključivo negativno: kad su mi onomad pretili lažnim ransomverom, tražili su da platim ucenu u bitkoinima. Tako da im se, u to ime, pokenjam na kriptovalutu, i da dodam - da bog da nam dolar još dugo poživi.
munjara munjara 07:57 15.12.2019

Re: Odličan tekst!

Predrag Brajovic
U svakom slučaju bolje i to nego da se po šumi jure četnici i partizani :)

Свакако.
Но, сигурно ћемо доћи и до тога, ако блог довољно дуго потраје.

Naravno, Kralj je imao monetu pokrivenu u zlatu, država se nije zaduživala,trezor NBJ je bio pun "metala". sekundarna emisija nije bila dominantna. Dolskom Broza, koji je mazno dio zlata i pohranio na svoj račun ,počinje štampanje novavca "ni iz čega" društvene banke razvaljuju sekundarnom emisisijom a privredni giganti emituju svoje "paramonete" ..jebiga da je NjKv imalo bitkoine šumska banda vjerovatno nebi opstala toliko,niti bi Broz , L Gelli i Berlusconi krčmili Kraljevo i narodno za svoje hirove
vrabac_onaj vrabac_onaj 10:44 15.12.2019

Re: Odličan tekst!

srdjan.pajic

Četnici, vratite se, sve vam je oprošteno.


Da u pravu si, opet ćemo da se ganjamo o granama kompleksnih funkcija, Rimanovim površima i o tome da li višeznačne funkcije zaslužuju da se zovu "pravim" funkcijama ako se striktno držimo definicije. Ako se ne varam, oko toga smo se ganjali pre par godina

Tako da, batali.

Nego da ja tebi kažem, oni tvoji crveni zikovci...
docsumann docsumann 11:01 15.12.2019

Re: Odličan tekst!

Da u pravu si, opet ćemo da se ganjamo o granama kompleksnih funkcija, Rimanovim površima i o tome da li višeznačne funkcije zaslužuju da se zovu "pravim" funkcijama ako se striktno držimo definicije. Ako se ne varam, oko toga smo se ganjali pre par godina


da, mančini uletio i izgladio stvar usred sveopšteg potezanja lenjira i šestara, onako saborno pomiriteljski
dbacko dbacko 14:29 15.12.2019

Re: Odličan tekst!

Hvala od srca Dragane, nije mala čast kada dolazi od tebe,

naročito što je tekst namenjem manje tehnički pismenoj publici. Nije bilo lako naći čvrsto tlo na ovu temu. Moje iskustvo u trovuckanju moje mikrookoline sa idejom BTCa je da nakon što ljudima izdeklamujem tehničke aspekte protokola, oni razumeju svaku reč, ali ne i rečenicu. Mnogo veći problem je razumeti zašto je on napravljen? Na kakav to problem je on odgovor? Logična reakcija inteligentne risk averse osobe je, "Novi Dafiment!" i "Ko je iza toga?". Ljudi nesvesno impliciraju da novac mora biti wisdom of the crowds i ne događa se svaki dan da na videlo kao grom iz vedra neba izađe tehnologija koja nas vrati na ponovno razmišljanje o osnovama, koje su u međuvremenu, kako bi rekao Ernst Mah za pojam sile i dejstva na daljinu: "Od vrlo neobične nerazumljivosti postala jedna sasvim obična nerazumljivost".

A BTC nas vraća toliko nisko da izmenjuje samo merilo istine (konsenzusa) u ljudskom sistemu upravljanja, jer to jednostavno mora. Satoši nije rešio paradoks vizantijskih generala u distribuiranom programiranju. To nije moguće. On ga je genijalno zaobišao menjajući definiciju istine! I to praveći jedan otrovni miks do tada već poznatih tehnologija (kriptografija dvostrukih ključeva, PoW, bittorrent protokol). "Onog momenta kada sam shvatio da je moguća implementacija bez posrednika, više nisam mogao da prestanem da mislim o tome" (Satoši citati sa bitcointalk.org foruma).

Kako u jednom dinamičkom sistemu ljudskih akcija napraviti mehanizam tako da se svi akteri slažu o uzročno-posledičnom sledu događaja? Da se događaj A dogodio pre događaja B?

Jedna izvedba su naši legasi sistemi upravljanja koji su hijerarhijski, gde je merilo istine pečat administratora; on je predstavnik kome je predato poverenje za tu ulogu (trust based system). Nekretninu X je mogao prodati vlasnik B, ako i samo ako je u katastru on upisan kao vlasnik sa pečatiranim datumom (od strane administratora) koji je mlađi od datuma kada ju je posedovao vlasnik A.

Ima li šanse da iz ove igre izbacimo administratora koji može da zloupotrebi svoju moć i korumpira proces? Jer od kada je neta i p2pa, umrežiti se (komunicirati međusobno) možemo bez centralnog primopredajnika.

Da. Ali moramo da promenimo definiciju merila istinitosti vremenskog sleda događaja A i B:

Iskaz "A se dogodio pre B" je istinit, zato što je iskaz došao sa kriptografskim (matematičkim ili bolje reći fizičkim) dokazom da je za njega disipirana najveća količina toplote!*

*(podrazumevam da svaki majner ima mašinu istog koef korisnog dejstva, što nije tačno ali nije sada važno)

Taj spoj sveta informacije i fizičkog sveta, taj dokaz kako termodinamika nekako prodire i čini kontakt između njih ne prestaje da me fascinira. Kako beše jednom rekao lord Kevendiš: "Ako je vaša teorija protivna Njutnu, teško Njutnu. Ako se protivi Maksvelu, teško Maksvelu. Ali ako se protivi zakonima termodinamike? Teško vama".

Deluje ludo :)) i da stvar bude gora, ova istina nema finalitet (BTC kao "nosql baza" nema konzistenciju) ona je večno izmenljiva, ali kako vreme (otkucaji mreže, tj. novi blokovi) prolaze, ona biva zakopana sa sve više energije potrebne da se izmeni!

Posle samo jedne decenije mnogi ljudi ovoj knjizi evidencije veruju više nego svojim starim sistemima. Odraz toga je cena tokena. I ne može da se shvati linearno nego mora čoveku da se spoji puzla po puzla u tom mozaiku.


Evo jednog posta koji je kod mene rezonirao:

[url=https://grisha.org/blog/2018/01/23/explaining-proof-of-work/][/url]


Satošijeva verzija PoW algoritma Adama Beka, tj. "Satošijev konsenzus" je u stvari nova vrsta časovnika koji ne zahteva jedno centralno mesta za sinhronizaciju, nego je svaki nod za sebe bez potrebe za eksternom informacijom u stanju da se sinhronizuje!

dbacko dbacko 14:32 15.12.2019

Re: Odličan tekst!

Vidim da su se inženjer i fizičar odmah razumeli, ali sa matematičarem ipak treba obazrivije :)
dbacko dbacko 14:40 15.12.2019

Re: Odličan tekst!

Malo me mrzi da čitam ceo tekst, koji je, bar na prvi pogled, pun ushićenja za kriptovalute, ali je moje iskustvo sa bitkoinima do sada isključivo negativno: kad su mi onomad pretili lažnim ransomverom, tražili su da platim ucenu u bitkoinima. Tako da im se, u to ime, pokenjam na kriptovalutu, i da dodam - da bog da nam dolar još dugo poživi.




Ja sam žestok bitkoin "toximalista" (toksični maksimalista). U tekstu apsolutno nema ushićenja za kriptovalute. SVE osim bitkoina i njegovog bezgrešnog začeća je prevara. U to naročito ubrajam Ethereum kao kralj svih šitkoina.

Sve može biti "kripto". I koin dvojice likova iz garaže i ECBa i Madurov i neke licemerne korporacije, ali da bi nešto bilo čuvar vrednosti, a ne zasniva se na legasi predstavničkom procesu i zakonima mora da ispunjava 2 uslova:

1 - da se zasniva na kriptografiji. I u smislu držanja vlasništva (na privatnom ključu) i u smislu settlementa - da vremenski sled događaja (promene vlasništva) uređuje PoW (ne PoS!)

2 - da je mreža u stanju distribuiranosti.

Mnogi šitkoini ne ispunjavaju ni uslov1, a ni jedan osim bitkoina ne ispunjava uslov2. To je toliko teško, ne može se neposredno izmeriti i niko ne može da garantuje da će zauvek u budućnosti ostati tako. Taj uslov je toliko teško ispuniti da samo on prolazi sa ocenom dovoljan 2 i zato toliko vredi.
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:40 15.12.2019

Re: Odličan tekst!

Ja sam žestok bitkoin "toximalista" (toksični maksimalista). U tekstu apsolutno nema ushićenja za kriptovalute. SVE osim bitkoina i njegovog bezgrešnog začeća je prevara. U to naročito ubrajam Ethereum kao kralj svih šitkoina.


Ok, izvinjavam se zbog ovog lažnog optuživanja, takav sam utisak stekao samo na osnovu dela teksta koji sam pročitao. Za kaznu, pročitaću i ostatak .

istrajan05 istrajan05 19:04 15.12.2019

Re: Odličan tekst!

vrabac_onaj
Predrag Brajovic

Ја мислим да је то за овај текст кључно.


Naravno da nije, al me povuklo u trol.
U svakom slučaju bolje i to nego da se po šumi jure četnici i partizani :)

Misliš?
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:07 16.12.2019

Re: Odličan tekst!

Da u pravu si, opet ćemo da se ganjamo o granama kompleksnih funkcija, Rimanovim površima i o tome da li višeznačne funkcije zaslužuju da se zovu "pravim" funkcijama ako se striktno držimo definicije. Ako se ne varam, oko toga smo se ganjali pre par godina


A, da, sećam se da sam se oko ovog hvatao za gušu sa alselonetom, na doksovu fraktal provokaciju, i čestiti alse se bunio jer je prekršena ta definicija funkcije iz osnovne škole. I, kad je Marcu bilo svega dosta, onda je u dve rečenice, sa pozicije neospornog autoriteta, razrešio situaciju (kao u onom vicu, kad se tuku partizani i nemci (uz podršku četničkih bandi) u šumi, i onda dođe šumar i otera ih). I onda smo utvrdili da sam ja bio u pravu, mada si ti i posle imao neke primedbe na to, da te citiram "Jesi, kurac!"
aureus aureus 14:45 14.12.2019

Introduction of Aureus

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:16 14.12.2019

Узгред буди речено...

... сасвим сам сигуран да ће Данило Бацковић одговорити на овдашње примедбе (осим оних које Чарли да), то је, у неку руку, наш договор. Драго ми је да видим да су неки већ знали за овај текст. Ја сам га, иначе, делио и раније, на Твитеру.
istrajan05 istrajan05 19:14 15.12.2019

Re: Узгред буди речено...

Predrag Brajovic
... сасвим сам сигуран да ће Данило Бацковић одговорити на овдашње примедбе (осим оних које Чарли да), то је, у неку руку, наш договор. Драго ми је да видим да су неки већ знали за овај текст. Ја сам га, иначе, делио и раније, на Твитеру.

Mene nove religije ne zanimaju.
Fascinacija ičim što nastaje samo od sebe su daleko od mene.
Mene, ipak, pored svega, zanima ... šta je 'under the hood'?
svarog svarog 18:36 14.12.2019

Bitcoin

tek treba da ispuni neku od osnovnih funkcija novca.
U ovom trenutku nije merilo vrednosti, nije sredstvo plaćanja i vrlo je problematično kao čuvar vrednosti sa ovakvim oscilacijama.
ALi pre svega da bi nešto bilo novac mora da ispuni glavni uslov da ljudi u njega veruju. Bitcoin će to možda biti možda ne, ali trenutno je samo sredstvo za šišanje ovaca
Rubini je rekao sve što ima da se kaže kontra kriptovaluta sa ekonomskog stanovišta, a nešto je spomenuo i u
intervjuu Danasu
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:56 14.12.2019

Re: Bitcoin

svarog
tek treba da ispuni neku od osnovnih funkcija novca.
U ovom trenutku nije merilo vrednosti, nije sredstvo plaćanja i vrlo je problematično kao čuvar vrednosti sa ovakvim oscilacijama.
ALi pre svega da bi nešto bilo novac mora da ispuni glavni uslov da ljudi u njega veruju. Bitcoin će to možda biti možda ne, ali trenutno je samo sredstvo za šišanje ovaca
Rubini je rekao sve što ima da se kaže kontra kriptovaluta sa ekonomskog stanovišta, a nešto je spomenuo i u
intervjuu Danasu

Супер занимљив интервју.
Ево шта каже о биткоину:

* Veliki ste kritičar kriptovaluta. Vaš stav je da to uopšte nisu valute, da ne ispunjavaju nijednu funkciju valute i da predstavljaju jedan veliki balon. Da li možda predstavljaju opasnost za globalnu finansijsku stabilnost?

Ne mislim da predstavljaju sistemsku opasnost, ali predstavljaju rizik za milione ljudi koji su prevareni. Osim što su rizične one u velikoj meri služe protivzakonitim stvarima, kriminalcima i sumnjivim tipovima koji bi da tomu ljudima novac. Ja ih zovem „shitcoins“. Oko 81 odsto kriptovaluta su šeme smišljene za prevaru. Oko 99 odsto kriptovaluta izgubilo je 99 odsto vrednosti. Čak i najbolji, bitkoin je izgubio 60 odsto vrednosti u odnosu na maksimalnu vrednost.


Ово је накарадна логика. Ово са 99%. Јер то говори управо супротно од онога што се жели рећи. Говори да је биткоин жилав.
Људска врста (homo sapiens) је нaстала пропашћу оних 99% других њених еволуционих грана.
Google пропашћу 99% сличних пројеката.
Компаније из S&P 500 пропашћу 49500 компанија сличних потенцијала на њиховом почетку.

Свака година коју биткоин преживи ојачава га за још толико. Данас биткоин има 10 живих година, и life expectancy му је све бољи, јер деца у опасним и неизвесним условима развоја страдају најпре у најранијем периоду.
Он га је прегурао.
Видећемо шта ће даље бити.
zemljanin zemljanin 19:35 14.12.2019

Re: Bitcoin

da bi tekst imao tezinu govorili bi o blockchainu, ovako je samo propagiranje Bitkoina
zilikaka zilikaka 19:39 14.12.2019

Re: Bitcoin

Видећемо шта ће даље бити.

Čisto racionalno razmišljajuči, ako bitkoin jednog trenutka postane prava pretnja bankarskom tržištu, učiniće šta treba da bi ga uništili.Naći će i način.
Suviše su velike stvari u pitanju da bi neko dozvolio da ta novotarija ugrozi možda najmoćniju svetsku ekipu.
docsumann docsumann 20:01 14.12.2019

Re: Bitcoin

ako misle da ga unište bolje da to pokušaju što prije.
kad im postane prijetnja, biće prekasno.
aureus aureus 20:19 14.12.2019

Re: Bitcoin

docsumann
ako misle da ga unište bolje da to pokušaju što prije.
kad im postane prijetnja, biće prekasno.

Misliš k'o što je Walmart trebalo da izgazi Amazon dok je bio 200 puta jači, a da je sad - kad je samo dvaput jači - kasno?
svarog svarog 20:28 14.12.2019

Re: Bitcoin

zilikaka
Видећемо шта ће даље бити.

Čisto racionalno razmišljajuči, ako bitkoin jednog trenutka postane prava pretnja bankarskom tržištu, učiniće šta treba da bi ga uništili.Naći će i način.
Suviše su velike stvari u pitanju da bi neko dozvolio da ta novotarija ugrozi možda najmoćniju svetsku ekipu.


U stvari mislim da će ga ta ekipa prisvojiti i staviti pod kontrolu (mislim na kriptovalute ne posebno na bitkoin) ali onda će on izgubiti i to svojstvo nezavisnosti od bilo kakvog autoriteta koje mu najviše pripisuju. U stvari velike banke ulažu poprilično para u razvoj blokčejna.
Inače sa monetarne strane, bitkoin kako je ustrojen podseća na ideju Miltona Fridmana da centralna banka treba da svake godine poveća novčanu masu u skladu sa rastom GDP-a i da je za to dovoljan samo računar, nikakvo mambo džambo centralno bankarstvo :)
svarog svarog 20:33 14.12.2019

Re: Bitcoin

Zaboravih da i ja pohvalim tekst, odmah krenuo da kritikujem bitkoin. Ovako detaljno i sveobuhvatno (doduše pristrasno :) objašnjenje (i to na srpskom!) još nisam pročitao. Svaka čast autoru
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:56 14.12.2019

Re: Bitcoin

Zaboravih da i ja pohvalim tekst, odmah krenuo da kritikujem bitkoin. Ovako detaljno i sveobuhvatno (doduše pristrasno :) objašnjenje (i to na srpskom!) još nisam pročitao. Svaka čast autoru

Ово је први део, има и други. Још оволико,
Данило јесте поборник биткоина, колико га ја схватам.
Или, да будем прецизан, решења које ће попут биткоина решити нас тог заробљеништва емисера новца.
dbacko dbacko 22:06 15.12.2019

Re: Bitcoin

svarog
Zaboravih da i ja pohvalim tekst, odmah krenuo da kritikujem bitkoin. Ovako detaljno i sveobuhvatno (doduše pristrasno :) objašnjenje (i to na srpskom!) još nisam pročitao. Svaka čast autoru


Hvala najlepše nma kritikama, strpljenju i živcima. Neki delovi mi nakon dve godine malo deluju detinjasto. U međuvremenu sam naučio još važnih detalja koji se dešavaju u na liniji trezor-centralna banka koji zaslužuju ceo jedan tekst za sebe. Nadam se da ću imati prilike da to napišem jednom.
zilikaka zilikaka 19:26 14.12.2019

Samo da prijavim

Da sam oduševljena tekstom al tek stigla do pola. Ovo ne može da se preleti a dobro bi bilo pročitati i dvaput.
Ako sve to uspem do zatvatanja, možda nešto i pitam.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:58 14.12.2019

Re: Samo da prijavim

zilikaka
Da sam oduševljena tekstom al tek stigla do pola. Ovo ne može da se preleti a dobro bi bilo pročitati i dvaput.
Ako sve to uspem do zatvatanja, možda nešto i pitam.

Хајде, хајде: мислим да је Данило наоштрио оловку, да одговара.
Прво ће да се пофајта са математичарима.

P.S.
Ц-ц-ц... Видим да је завладало неповерење.
Зар сам ја икада објавио текст који није макар одличан, било мој било туђи?
nikvet pn nikvet pn 21:09 14.12.2019

Re: Samo da prijavim


Ајд не бусај се баш толико него плиз изнађи графикон вредности (курса) биткоина од рођења до данас.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:18 14.12.2019

Re: Samo da prijavim

nikvet pn

Ajd ne busaj se baš toliko nego pliz iznađi grafikon vrednosti (kursa) bitkoina od rođenja do danas.


Da pripomognem:

Izvor.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:22 14.12.2019

Re: Samo da prijavim

Ajd ne busaj se baš toliko



Ово је занимљиво: број трансакција месечно.
Скала је логоритамска.

niccolo niccolo 21:55 14.12.2019

Re: Samo da prijavim

a dobro bi bilo pročitati i dvaput

Opšte je poznato da blogeti tekst ne čitaju ni jedanput.
G.Cross G.Cross 22:02 14.12.2019

Re: Samo da prijavim

Predrag Brajovic
Ajd ne busaj se baš toliko



Ово је занимљиво: број трансакција месечно.
Скала је логоритамска.



Rast je logaritamski do 2017. Posle toga i nije.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:03 15.12.2019

Re: Samo da prijavim

Predrag Brajovic
Хајде, хајде: мислим да је Данило наоштрио оловку, да одговара.


Sudeći po diskusiji u komentarima, nek' je dobro naoštri i krene. Vreme je. Ima priličan broj pitanja na koja može da odgovori.

Da dodam, John McAfee je imao zanimljiv komentar upravo juče na Twitteru na temu crypto. Evo link i tu je ceo niz odgovora i diskusija.

Verujem da su mnogi upoznati sa njegovim imenom, delom (McAfee antvirus npr.) i odnosom prema blokčejnu i kriptovalutama.

I još jedan detalj: znam nekoliko njih koji su rudarili bitkoine iz radoznalosti još u njihovoj vrlo ranoj fazi. Prikupili neki broj, ne mali, jer tada je još to moglo sa mnogo manje procesorske snage i struje. Onda te mašine odbacili, a nisu sačuvali privatne ključeve i tako ostali bez celog malog bogatstva. Nije im lako danas.

Inače sam i tada bio, a i dalje sam vrlo skeptičan prema kriptovalutama. Ponekad se pitam da li sam [bio] u pravu.
nikvet pn nikvet pn 11:11 15.12.2019

Re: Samo da prijavim

Dragan Pleskonjic

tada je još to moglo sa mnogo manje procesorske snage i struje.


И ето, мени кибицеру наврх најдаље галерије паде напамет једноставно питање: зашто, о зашто тако велику количину тако добре енергије а то је електрична олако улудо спрцати у неке тамне мућке без краја и конца?

С једне стране.

А са друге: није ли баш та Мрежа управо немерену количину баш те енергије и сачувала? Није споран њен допринос уштеди енергије чега год се дотакла па зашто би било спорно да се мало и ћерда, да је баци у тамо неке тамне вилајете?

Даље.

По питању новца одувек је иза њега стајало неко и нешто (владарево злато, привреда, централна банка, промет нафте...) таква му природа. А овом приликом гле чуда - иза криптовалуте не стоји нико и ништа!? Како то може? То што не стоји нико ето и објашњења, чак ми се и допада да нема никога за славином да је уврће и одврће по свом ћефу. Ајде то и да прогутам али да не стоји ништа...? Тешко. Али, хм, а можда и није баш ништа. Шта је са оноликом енергијом баченом у рударење? Она, као и свака енергија не може да нестане, може само да промени вид. Може ли она да се претвори у енергију новца?

Хоће ли и она бити доступна предаторима као и свака до сада?
maksa83 maksa83 11:27 15.12.2019

Re: Samo da prijavim

Она, као и свака енергија не може да нестане, може само да промени вид. Може ли она да се претвори у енергију новца?

Ta energija se ipak samo pretvorila u toplotnu i račune za struju.

Ja sam jedno vreme imao četvrt-ozbiljnu tezu da šitkojn hajp guraju proizvođači video kartica pošto su oni od svega zaradili nemale i vrlo realne pare.
munjara munjara 11:52 15.12.2019

Re: Samo da prijavim

стајало неко и нешто (владарево злато, привреда, централна банка, промет нафте...)
pa šta stoji iza kredita koji ti da Inteza?
docsumann docsumann 11:54 15.12.2019

Re: Samo da prijavim

Она, као и свака енергија не може да нестане, може само да промени вид. Може ли она да се претвори у енергију новца?


zakoni konzervacije (očuvanja energije, materije, količine kretanja...) imaju smisla samo ako je svemir konačan.
dbacko dbacko 15:08 15.12.2019

Re: Samo da prijavim

Pleskonjic

Dragan Pleskonjic
Predrag Brajovic
Хајде, хајде: мислим да је Данило наоштрио оловку, да одговара.


Sudeći po diskusiji u komentarima, nek' je dobro naoštri i krene. Vreme je. Ima priličan broj pitanja na koja može da odgovori.

Da dodam, John McAfee je imao zanimljiv komentar upravo juče na Twitteru na temu crypto. Evo link i tu je ceo niz odgovora i diskusija.

Verujem da su mnogi upoznati sa njegovim imenom, delom (McAfee antvirus npr.) i odnosom prema blokčejnu i kriptovalutama.

I još jedan detalj: znam nekoliko njih koji su rudarili bitkoine iz radoznalosti još u njihovoj vrlo ranoj fazi. Prikupili neki broj, ne mali, jer tada je još to moglo sa mnogo manje procesorske snage i struje. Onda te mašine odbacili, a nisu sačuvali privatne ključeve i tako ostali bez celog malog bogatstva. Nije im lako danas.

Inače sam i tada bio, a i dalje sam vrlo skeptičan prema kriptovalutama. Ponekad se pitam da li sam [bio] u pravu.


Cena koja dolazi sa ličnom suverenošću. Naši gospodari su nas vremenom vrlo razmazili. Navikli smo se isuviše da neko drugi čuva našu imovinu.

Onaj nesrećni englez koji je još 2012 bacio u đubre hard disk sa privatnim ključem od 7500 bitkoina je trenutno u projektu pretresanja cele deponije gde misli da je završio.

Do tada može samo da ih gleda kako stoje na adresi

Smatra se (ako se izuzme Satošijev steš od procenjenih 970k) da je skoro milion izgubljeno. Na svu sreću pa je deljiv na 9 decimala.
istrajan05 istrajan05 19:28 15.12.2019

Re: Samo da prijavim

maksa83
Она, као и свака енергија не може да нестане, може само да промени вид. Може ли она да се претвори у енергију новца?

Ta energija se ipak samo pretvorila u toplotnu i račune za struju.

Ja sam jedno vreme imao četvrt-ozbiljnu tezu da šitkojn hajp guraju proizvođači video kartica pošto su oni od svega zaradili nemale i vrlo realne pare.

Recimo da nisu oni u prvom redu gurača - ali su se okoristili.
U svakom slučaju, priča je elementarna - i nije nastala ni iz čega i sama od sebe.
Nastala je od, kako ja to zovem, 'kreatora novih nasušnih potreba', kao i uvek.
Nije mi samo jasno da neko misli da moćne 'familije' ... da, da, razni Rotšildi, Vartburzi i Rokfeleri sede i čekaju da im neko oduzme alate moći (novac) - a da se oni u tome ne smatraju ništa?
Kakva naivnost?!
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:35 15.12.2019

Re: Samo da prijavim

maksa83
Ja sam jedno vreme imao četvrt-ozbiljnu tezu da šitkojn hajp guraju proizvođači video kartica pošto su oni od svega zaradili nemale i vrlo realne pare.


Makso, ako ovo vide Andrej i Saša, nadrljao si!
dbacko dbacko 22:11 15.12.2019

Re: Samo da prijavim

zilikaka
Da sam oduševljena tekstom al tek stigla do pola. Ovo ne može da se preleti a dobro bi bilo pročitati i dvaput.
Ako sve to uspem do zatvatanja, možda nešto i pitam.



Hvala na ohrabrenju. Znači stvarno.

Ideja mi je bila da to u stvari bude jedan triptih: ovaj tekst je uvodni. Jedan bi bio samo na temu bitkoina i tehničkih aspekata napisanih na popularan Saganovski način i konačno jedan tekst samo na temu istorije i funkcionisanja fiata. Predpostavio sam da ću u komentarima doživeti "novac ima vrednost jer tako kaže država" zombi napad, a odgovaranje na jednu takvu duboku zabludu je nemoguće bez da se krene od Kulina Bana.

Nažalost nemam državnu službu, tako da ne znam kako da nađem~6 meseci žrtve za takav projekat ...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:28 15.12.2019

Re: Samo da prijavim

ovaj tekst je uvodni.

Други део овог текста биће објављен у следећи петак, АБД*, до када је садашњи текст могуће коментарисати, а тада се -- ви матори блогери то знате -- он по аутоматизму затвара за коментаре. Мислим да је тај део још податнији за коментарисање.

* АКо Бог Да, честа скраћеница и узречица Лазе Костића у писмима, када је договарао састанке и виђења.
dbacko dbacko 23:03 15.12.2019

Re: Samo da prijavim



И ето, мени кибицеру наврх најдаље галерије паде напамет једноставно питање: зашто, о зашто тако велику количину тако добре енергије а то је електрична олако улудо спрцати у неке тамне мућке без краја и конца?

С једне стране.

А са друге: није ли баш та Мрежа управо немерену количину баш те енергије и сачувала? Није споран њен допринос уштеди енергије чега год се дотакла па зашто би било спорно да се мало и ћерда, да је баци у тамо неке тамне вилајете?




Upravo tako! Kritika kako BTC troši koliko jedna Švajcarska uopšte ne uzimaju u obzir:

1 - Koliko košta legasi fiat sistem? Samo račun za servere ili i za grejanje onih bankarskih arhitektonskih hramova? Da li je deo monetarnog sistema i kruženje nosača aviona u Ormuskom klancu? Čemu 15000 komplajns ofisera u JPMu? KOliko hihljada tona pijaće vode se pomeša sa cijanidom u rafinisanju zlata danas kada ono uopšte ni nema monetarnu funkciju, da bi se poluga samo stavila u trezor?

2 - Šta bi se inače dogodilo sa tom strujom koja se upotrebi za hešrejt? BTC ne samo da traži i cedi ona mesta na kome ima viška raspoložive, a maksimalno jeftine energije, on se onda koristi za arbitražno trgovanje strujom. Zamislite da ste na mestu koje traži N MW dizajnirali kao siguricu za budućnost 2N MW i imate opciju ili da ih odbacite ili rudarite bitkoin i vratite investiciju par godina ranije nego planirano.

Andreas Antonopulos na tu temu:

https://www.youtube.com/watch?v=2T0OUIW89II


Nick Szabo je fantastično odgovorio na ovaj doomporn. Najskuplji monetarni sistem u istoriji čovečanstva bio je period korišćenja retkih školjki. U još sakupljačkom periodu u uslovima svakodnevne gladi nije još uvek jasno koja je to motivacija čoveka pokretala da uloži to vreme i rad u sakupljanje i obradu retkih školjki.






Даље.

По питању новца одувек је иза њега стајало неко и нешто (владарево злато, привреда, централна банка, промет нафте...) таква му природа. А овом приликом гле чуда - иза криптовалуте не стоји нико и ништа!? Како то може? То што не стоји нико ето и објашњења, чак ми се и допада да нема никога за славином да је уврће и одврће по свом ћефу. Ајде то и да прогутам али да не стоји ништа...? Тешко.



Iza bitkoina stoji garancija o konstantnosti količine u opticaju (preciznije unapred jasno planiranoj inflaciji, jer će se stvarati do 2140) koja sledi iz prirodnog fenomena kao u slućaju zlata. Zlato može da se falsifikuje samo na energijama koje se stvaraju u supernovoj ili sudarima neutronskih zvezda. Poslediva prirodnog fenomena energije veze nukleona. Bitkoin, zbog ireverzibilnosti kripto heš funkcije (prirodni fenomen), može da se falsifikuje samo ako zli akter ima više od 50% energije mreže što je ovog trenutka ~6GW. A lepota celog sistema, "teorija igre" iza, je da napadač uvek ima veći interes da uloži tu energiju u korist mreže nego da je uništi. To je ta antifragilnost. On se hrani ljudskom pohlepom.

Za legasi sistem, uvek imajte u vidu da vi ne koristite državni novac nego privatni novac pravnog lica sa državnom monopolskom licencom za kreiranje novca u momentu davanja kredita (depozitarna institucija, u žargonu zvana banka). Državni novac je samo onaj koji stoji na kategoriji depozita centralne banke, a to je:

* ili keš koji je zanemarljiv i nažalost na zalasku (jer zbog kriminalaca, pedofila i švercera naravno .....). On čini manje od 4% novca u opticaju u Srbiji.

* ili rezerva, koja je bez kupovne moći, tj kruži samo u krugu banaka radi njihvog međusobnog setlmenta.


Ono što daje vrednost novcu je vaše(!) obećanje i potpis na ugovoru za kredit.

Kapitalizam je sistem slobodnog protoka ljudi i dobara u kome je sve posledica dobrovoljnog ulaska u čin trgovanja i ne bi bio kompletan da i novac sam nije takođe posledica dobrovoljnog čina trgovanja između 2 ekonomska agenta: privatne banke i ne-banke.

Problemi nastaju kada tehnologija morfuje taj sistem, kada on trči jedan korak ispred zakonodavca. Na primer zašto je uopšte depozitna kategorija privatnoj banci na pasivi? Zato što u momentu uzimanja kredita dolazi do razmene 2 finansijska instrumenta (akt trgovanja) koji su različitih tenora:

1 - agent ne-banka obećava da će u budućnosti (uprostimo to na bullet loan - imamo samo jednu ratu) vratiti privatnoj banci ono(!) što od nje dobije. Cashflow će biti u trenutku dospeća T i ništa pre toga.

2 - agent banka obećava sledeće: ona ex-nihilo (npr gospođa koja nije ni svesna šta radi za naciju, ukuca u polje na ekranu broj 10000RSD). To je jednostavno bančina zabeležba. Banka traži svoju sopstvenu zabeležbu nazad. (Pažljivi čitalac sada možda misli unapred i pita se: "Šta ako je kredit u evrima?" Tako je, nikakvi evri nikada nisu postojali. Nemojte to reći apelacionom sudu.)

Ali depozit stoji banci na pasivi jer ona obećava da on po viđenju (avista) (dakle taj cashflow od banke ka ne-banci može da se dogodi u bilo kom trenutku) može da se transformiše u tuđu supstancu, a to je banknota. Banknota je pasiva drugog pravnog lica! Zato je depozit privatnoj banci na pasivi.

A sada uključite tu 20 vek:

Šta ako se po pravilu ta zabeležba više ne pretvara u banknotu? Akobrzina i složenost ekonomije i napredak telekomunikacija doprinese da se više ta transformacija ne događa?

Ovo su se upravo zapitali mnogo ozbiljniji ljudi iz sveta računovodstva:

https://psalmistice.com/2018/07/04/italian-professors-confirm-outright-false-accounting-and-double-nature-of-bank-money/




Али, хм, а можда и није баш ништа. Шта је са оноликом енергијом баченом у рударење? Она, као и свака енергија не може да нестане, може само да промени вид. Може ли она да се претвори у енергију новца?


Upravo tako. Ona se pretvara u sigurnost mreže. Što je više uložene energije u mrežu to je veća garancija njegove oskudnosti.
Goran Vučković Goran Vučković 20:47 16.12.2019

Re: Samo da prijavim

Da pripomognem:

Ovo je kapitalizacija i cena u dolarima - onako ofrljačke izgleda vrlo slično i cena u zlatu (tj. indeks prema zlatu), koliko videh - ne znam da li postoji nešto sa čime je BTC bolje korelisan (niti imam ideju koliko je smisleno ovo što pitam).

Inače ne rudarim, ne trgujem i nisam se previše ni interesovao za BTC, čisto kao "disclosure" - a što se tiče poverenja u kriptografiju i matematiku u realnim sistemima "kovertirao" sam, kad sam čitao ovaj tekst pre par nedelja kad ga je Predrag tvitnuo, dva citata Brusa Šnajera koji su uticali na moj profesionalni razvoj a i odnos prema BTC u dobroj meri:

Prvi je iz Applied Cryptography, jedne od najznačajnijih knjiga moje "profesionalne mladosti":

"A good working assumption is that the NSA can read any message that it chooses, but that it cannot read all messages it chooses. The NSA is limited by resources, and has to pick and choose among its various targets. Another good assumption is that they prefer breaking knuckles to breaking codes; this preference is so strong that they will only resort to breaking codes when they wish to preserve the secret that they have read the message."

-Applied Cryptography 1996, page 215


Drugi je ovaj sjajni uvod u Secrets and Lies, gde se Šnajer izvinjava čitaocima ove prethodne knjige (poput mene).

Tako da sa malo druge strane prilazim ovome od nsarskog, ali sa sličnim zaključkom i "investicionim sentimentom" ("zaobiđi" ).

Hvala svakako autoru i na vrlo interesantnom prikazu "klasičnog" sistema i na entuzijazmu koji je pokrenuo malo zarđale točkiće ovog mesta i izmamio poneko stručno lice iz njegove istorije, poput tadejus

Kao i obično najveće uživanje predstavlja čitanje komentara (nadam se da se autor neće uvrediti, pošto je on jedan od najinteresantnijih komentatora takođe).
dbacko dbacko 21:29 16.12.2019

Re: Samo da prijavim

Re: Samo da prijavim


Hvala Gorane. Odlično odabran citat iz AC-a. Svaka čast ako radiš kriptografiju, respect.
Goran Vučković Goran Vučković 22:37 16.12.2019

Re: Samo da prijavim

Svaka čast ako radiš kriptografiju, respect.

Ne kao primarnu struku - pomoglo je svakako u karijeri da ne izmišljam toplu vodu i da izbegavam komplikovanje u bezbednosnim protokolima, koliko je to moguće. Završio sam mnogo bliže knjigovodstvu nego kriptografiji svakako (bankarski sistemi, elektronsko plaćanje), ali (uz više sreće nego pameti) nije ispalo ni tako loše.
Atomski mrav Atomski mrav 23:31 16.12.2019

Re: Samo da prijavim

ali (uz više sreće nego pameti) nije ispalo ni tako loše.


Meni, kad treba da se bakćem sa razmenom SSL sertifikata, pada mrak na oči.
Goran Vučković Goran Vučković 23:46 16.12.2019

Re: Samo da prijavim

Meni, kad treba da se bakćem sa razmenom SSL sertifikata, pada mrak na oči.

Razmenom ili zamenom?
Atomski mrav Atomski mrav 23:55 16.12.2019

Re: Samo da prijavim

Razmenom ili zamenom?


Razmenom. Zamena mi nije problem ako se sertifikat samo obnavlja a root i intermediate sertifikati ostaju isti.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana