IT| Nauka| Tehnologija| Zabava| Život

Gmail: dodatna opcija sigurnosti

Dragan Pleskonjic RSS / 13.02.2011. u 00:09

account%2Bsettings%2Bpage.pngGoogle se sprema da ponudi korisnicima Gmaila opciju povećane sigurnosti primenom provere identiteta (autentifikacije) bazirane na dva faktora (engl. two-factor authentication - 2FA).

Nova 2FA opcija ili dvostepena verifikacija, u Google terminologiji, će uvesti dodatni sloj sigurnosti u kome korisnici koriste mobilni telefon, fiksnu telefonsku liniju ili mobilnu aplikaciju na koju će primati jedinstveni kod za prijavljivanje na sistem koji važi samo jedanput. To je dodatak na uobičajenu kombinaciju korisničko ime / lozinka.Ova nova opcija će biti postupno nuđena korisnicima.

Opcija koju Google sprema je značajno bezbednija, ali dodaje i nešto složenosti. Oni to opisuju kao petnaestominutni proces postavljanja, koji će takođe zahtevati rezervni telefon, ako primarni bude izgubljen. To takođe može biti fiksni telefon tj. zemljaska telefonska linija ili drugi mobilni telefon. Ako pristupate Gmailu kroz aplikaciju koja nije tipa Web browsera, kao što su različiti mail klijenti ili telefonske aplikacije, biće potrebno da se napravi posebna lozinka koja bi služila za ove aplikacije i uređaje, a koja se može po potrebi uključiti i isključiti. Postoji i opcija da će se verifikacioni kod menjati na neki vremenski period, a ne kod svakog pristupa. Taj period recimo može biti 30 dana.

Ne zna se koliko će brzo ova opcija biti ponuđena korisnicima. U postavkama Google naloga biće data poseban tab koji će omogućiti njeno postavljanje. Ukoliko Google na kraju odluči da ovo bude standardna i zahtevana opcija, to bi, kao dodatni efekat, moglo imati smanjivanje broja naloga koji se kreiraju samo sa svrhom da se preko njih šalje spam.step%2B1-2.png

Više o novoj opciji dvostepene verifikacije pročitajte na zvaničnom Google blogu.

Malo detalja o kontroli pristupa

Uobičajeno, striktne mere kontrole pristupa su bazirane na najmanje dva od ukupno četiri elementa:
• nešto što osoba zna (na primer: PIN broj ili lozinka)
• nešto što osoba ima (na primer: sigurnosna identifikaciona kartica, token)
• nešto što osoba jeste (biometrija zasnovana na fizičkim karakteristikama, na primer otisak prsta, geometrija lica, zenica oka, DNK)
• nešto što osoba radi tj. kako se ponaša (profilisanje zasnovano na karakteristikama ponašanja)irisscan.jpg

Sigurnost bazirana na dva različita činioca tj. faktora (engl. two-factor authentication - TFA, two-form-factor security) podrazumeva korišćenje najmanje dva od četiri navedena elementa, da bi se odobrio pristup. Na primer: korisniku se dozvoli pristup kada unese lozinku i kad se proveri otisak prsta. Sigurnost bazirana na četiri faktora (engl. four-factor security) bi podrazumevala upotrenu sva četiri elementa, [to je vrlo retko u praksi. Na žalost, u današnje vreme se veoma često za proveru identiteta koristi samo jedan faktor i to je najčešće samo lozinka. Treba imati u vidu da znanje korisničkog imena i lozinke spada u istu grupu (nešto što osoba zna).

Prosečan korisnik računara mora da pamti svoje lozinke za govornu poštu, različite e-mail adrese, pristup Internetu i raznim Web lokacijama, pristup kompanijskim sistemima, VPN pristup, PIN brojeve kreditnih kartica itd. Administrator sistema ili mreže osim toga mora da zapamti i veliki broj lozinki za pristup ruterima, serverima i administraciju mrežnih servisa. Rešenje problema pamćenja velikog broja lozinki korisnici rešavaju na dva načina: biraju jednostavne lozinke ili koriste istu lozinku za višestruke namene (što će reći da su svi njihovi resursi zaštićeni sa svega nekoliko lozinki).

Token_Schlussel.jpgAko korisnici upotrebljavaju jednostavne lozinke, napadači mogu da ih pogode relativno lako korišćenjem alata za razbijanje, tj „krekovanje" lozinki (engl. crackers). Ako korisnici koriste iste lozinke na više mesta, jedna pogođena lozinka omogućiće napadaču da pristupi svim resursima koji su zaštićeni tom lozinkom. Za napad na sistem krekovanjem lozinki, potrebno je znati koji alati postoje, kako oni rade i koje metode koriste da se pogode lozinke koisnika. Provaljivanje Linux i Windows lozinki se obično obavlja korištenjem grube sile (engl. brutal force), napadom pomoću rečnika (engl. dictionary attack) ili hibridnim pristupom. Da bi se uspešno provalile lozinke, često je potrebno ili pribaviti datoteku sa lozinkama ili uhvatiti lozinke dok one putuju mrežom pomoću alata koji pripadaju grupi njuškala paketa (engl. packet snifer). Postoje brojni alati koji mogu pomoći kod razbijanja lozinki, a jedan od najpoznatijih je John The Ripper.

Takođe, mehanizam sigurnosnih pitanja (engl. security questions) nije baš pouzdan. Zamislite koliko ima ljudi koji bi umeli da odgovore na pitanje koje je devojačko prezime Vaše majke, za koji tim navijate, u koju osnovnu školu ste išli, koje je ime Vašeg kućnog ljubimca i slično? A upravo su to najčešće postavljena pitanja.



Komentari (64)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ivana23 ivana23 00:21 13.02.2011

***

Takođe, mehanizam sigurnosnih pitanja (engl. security questions) nije baš pouzdan. Zamislite koliko ima ljudi koji bi umeli da odgovore na pitanje koje je devojačko prezime Vaše majke, za koji tim navijate, u koju osnovnu školu ste išli i slično? A upravo su to najčešće postavljena pitanja.


Zbog toga uvek dajem neistinit odgovor, devojacko prezime bake umesto majke, ime suparnickog tima, izmisljeno ime skole...
Nisam ni ja od juce...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 00:23 13.02.2011

Re: ***

ivana23
Zbog toga uvek dajem neistinit odgovor, devojacko prezime bake umesto majke, ime suparnickog tima, izmisljeno ime skole...
Nisam ni ja od juce...


Lukavo, ali ni to nije nemoguće provaliti...
mirelarado mirelarado 00:37 13.02.2011

Re: ***

Није лоша она опција да корисник сам смисли питање и одговор.
zoja444 zoja444 00:46 13.02.2011

Re: ***

meni je najveci problem sto posle ne mogu da se setim sta sam odgovorila.
a, ne smem ni da zapisem.
double security.
Jukie Jukie 01:55 13.02.2011

Re: ***

zoja444
meni je najveci problem sto posle ne mogu da se setim sta sam odgovorila.a, ne smem ni da zapisem.double security.

Ja ponekad ne znam ni gde sam rođen
par puta sam se uhvatio kako pišem Beograd kao mesto rođenja
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 08:37 13.02.2011

Re: ***

mirelarado
Није лоша она опција да корисник сам смисли питање и одговор.


Da to je mnogo bolja varijanta nego unapred postavljena opšta pitanja.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:04 13.02.2011

Re: ***

zoja444
meni je najveci problem sto posle ne mogu da se setim sta sam odgovorila.


Kao u onom vicu: "Seti se, seti se..."

Na ovom blogu su, u komentarima, date neke ideje kako da se lakše zapamte lozinke.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 01:54 13.02.2011

u čemu je problem?

Prosečan korisnik računara mora da pamti svoje lozinke za govornu poštu, različite e-mail adrese, pristup Internetu i raznim Web lokacijama, pristup kompanijskim sistemima, VPN pristup, PIN brojeve kreditnih kartica itd. Administrator sistema ili mreže osim toga mora da zapamti i veliki broj lozinki za pristup ruterima, serverima i administraciju mrežnih servisa. Rešenje problema pamćenja velikog broja lozinki korisnici rešavaju na dva načina: biraju jednostavne lozinke ili koriste istu lozinku za višestruke namene (što će reći da su svi njihovi resursi zaštićeni sa svega nekoliko lozinki).


A ja na primer imam svesku sa upisanim vrlo, vrlo tricky lozinkama, pa se iz njih podsetim ako zaboravim. Mogu da mi je ukradu? Stvar rizika, mogu da mi ukradu i novčanik sa ličnom kartom i karticama.
Jukie Jukie 01:59 13.02.2011

Re: u čemu je problem?

Prosečan korisnik računara mora da pamti svoje lozinke za govornu poštu, različite e-mail adrese, pristup Internetu i raznim Web lokacijama, pristup kompanijskim sistemima, VPN pristup, PIN brojeve kreditnih kartica itd.

A što mrzim kad krenem da ukucavam pogrešnu lozinku na pogrešno mesto, pa mi iskoči upozorenje da imam još dva života a posle toga neću smeti čitavih 15 minuta da se ulogljavam
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 08:43 13.02.2011

Re: u čemu je problem?

vrabac_u_steni
Stvar rizika, mogu da mi ukradu i novčanik sa ličnom kartom i karticama.


Da, sve je u proceni rizika i nalaženju pravog balansa prihvatljivog nivoa rizika.
fantomatsicna fantomatsicna 03:39 13.02.2011

Injaaao

Ja sam dakle totalno tehnoloski zaostala.Nemam fejsbuk (boring) msn (boring) itd..boring
Jedva me nagovorise na gtalk i jedino sto interesantno iz toga ispade je moj blog
A prvo sto mi pade napamet kod tvog clanka bese :eto novog izazova onih koji se bave sigurnsotima da ih razosiguraju
http://teslio.com/blog/post/Grlitza/sta-ovo-rekoh...kukulele-1280]
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 08:41 13.02.2011

Re: Injaaao

fantomatsicna
Ja sam dakle totalno tehnoloski zaostala.Nemam fejsbuk (boring) msn (boring) itd..boring
Jedva me nagovorise na gtalk i jedino sto interesantno iz toga ispade je moj blog
A prvo sto mi pade napamet kod tvog clanka bese :eto novog izazova onih koji se bave sigurnsotima da ih razosiguraju
http://teslio.com/blog/post/Grlitza/sta-ovo-rekoh...kukulele-1280]


Pročitah ovaj tvoj blog. Bogami velika zbrka sa GTalkom.

Kao što neko reče: "Ljudski je grešiti, ali da bi stvarno zabrljao, potreban je računar".
Filip2412 Filip2412 05:13 13.02.2011

...

ipak.... google cita vase emailove i na osnovu toga generise oglase...

dakle: cita vase emailove

takodje, ako im government zatrazi da isporuce vase prepiske google ce to i uciniti

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:09 13.02.2011

Re: ...

Filip2412
takodje, ako im government zatrazi da isporuce vase prepiske google ce to i uciniti



Da, nedavno se pričalo da su tražili podatke od Twittera za Wikileaks, pa prema tome zašto ne bi tražili i od Google-a.
dolybell92 dolybell92 08:02 13.02.2011

Strong password

Kad odlučujem o passwordu osnovno mi je
da li provaljivanje iste može meni načiniti neku štetu ?
Ako mi je svejedno... i ako neću imati štete,
lozinka može da bude vrlo jednostavna...
pa u skladu sa tim ako iko nema pametnija posla
nek se bavi provaljivanjem.. .

Brojeve kartica nikad nigde nisam unosila ...
smatram to jedinim pravim sistemom zaštite od
potencijalne štete.

Nijedan moj e-mail nije otvoren na pravoj adresi...

Jedinu štetu koju mogu imati je od provajdera,
ali kako mi je on poznat... ne očekujem da će se igrati...

ps. Nemam pojma šta je bilo sa zahtevom "nadležnih"
da im se prosleđuje svaka komunikacija od strane provajdera.
Znam da su se provajderi pobunili ali šta bi kasnije sa tim ?


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:49 13.02.2011

Re: Strong password

dolybell92

ps. Nemam pojma šta je bilo sa zahtevom "nadležnih"
da im se prosleđuje svaka komunikacija od strane provajdera.
Znam da su se provajderi pobunili ali šta bi kasnije sa tim ?


Izvori na ovu temu:

1. Zakon o elektronskim komunikacijama

2. Predlog za ocenu ustavnosti Zakona o elektronskim komunikacijama i vojnih službi bezbednosti
Hansel Hansel 12:18 13.02.2011

Sve to postaje...

... maltretman. Umesto alata koji treba da olakša život, dobijamo instrumente otežavanja i komplikovanja.

Da ne govorim da to sve intenzivnije uzimanje ličnih podataka i podataka o drugim kanalima komunikacije pojedinca malo zloslutno izgleda. Ništa nije dovoljno za bezbednost, pa je sad potreban i broj mobilnog ili fiksnog!

Zaštita od spamera? Na Gmail-u postoji dugme "Report Spam", a isto takvo bi mogli da ugrade u svaki mejl koji dođe preko njih u druge sisteme, pa neka se oni onda obračunavaju s pošiljaocima spama, što da maltretiraju nas, poštene građane!

Ako se pak misli na opasnost od krađe lozinke, pa neko može i telefon da ukrade ili uzme na neko vreme, pa izmeni podatke... Počinjem da zazirem od tog novog sveta gde glavni sport postaje upravo - zaziranje, čuvanje svega i svačega od svega, svačega i svakoga... Gubimo li mi zapravo, malo-pomalo, onu, možda najsuštinskiju, svakodnevnu slobodu?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:03 13.02.2011

Re: Sve to postaje...

Hansel
... maltretman. Umesto alata koji treba da olakša život, dobijamo instrumente otežavanja i komplikovanja.

...
Počinjem da zazirem od tog novog sveta gde glavni sport postaje upravo - zazranje, čuvanje svega i svačega od svega, svačega i svakoga... Gubimo li mi zapravo, malo-pomalo, onu, možda najsuštinskiju, svakodnevnu slobodu?


Da, upravo tako. Gledano šire, a ne samo u odnosu na računarstvo, ljudsko društvo je u sve dubljim problemima. Sve više je pretnji, straha, neizvesnosti i nesigurnosti. A kao reakcija na to, razvijaju se novi i novi načini zaštite, odbrane, obezbeđenja. Oni troše resurse i otežavaju život, čine ga manje komfornim i prijatnim. To je spirala koja je sve uža i brža, kako vreme odmiče. Čovečanstvo će morati da otkrije koren problema, promeni neke principe ili će samo sebe da uništi.
Hansel Hansel 13:56 13.02.2011

Re: Sve to postaje...

Potpuno se slažem, i ja sam gledao šire.
gospodin_ne gospodin_ne 15:24 13.02.2011

Re: Sve to postaje...

ljudsko društvo je u sve dubljim problemima

A koja je vasa "tacka poredjenja"?


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:11 13.02.2011

Re: Sve to postaje...

gospodin_ne
ljudsko društvo je u sve dubljim problemima

A koja je vasa "tacka poredjenja"?


Ovaj video uliva optimizam. Izgleda da je "tačka poredjenja" bila više "po osećaju" nego u nekim egzaktnim pokazateljima.

Ali evo recimo nešto što bi trebalo biti egzaktno, a uliva dozu nespokoj, na linku ispod:

World Wide Military Expenditures - 2011

I isečak:
- World GDP $70,155,374,950,000
- World Military spending $2,157,172,000,000
gospodin_ne gospodin_ne 19:17 13.02.2011

Re: Sve to postaje...

Ovaj video uliva optimizam. Izgleda da je "tačka poredjenja" bila više "po osećaju" nego u nekim egzaktnim pokazateljima.

Tacka poredjenja je zasnovana na realnim analizama.
A ove vase sifre su druga strana medalje koja samo potvrdjuje paradoks savremenog drustva...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:27 13.02.2011

Re: Sve to postaje...

gospodin_ne
Ovaj video uliva optimizam. Izgleda da je "tačka poredjenja" bila više "po osećaju" nego u nekim egzaktnim pokazateljima.

Tacka poredjenja je zasnovana na realnim analizama.


Da, slažem se i jasno je da je video koji ste postavili zasnovan na realnim rezultatima.

Izgleda da sam se pogrešno izrazio, pa se zato nismo dobro razumeli. Naime, mislio sam da je moja / naša "tačka poredjenja" bazirana na osećaju (mislim na sebe i na Hansela, ali nije u redu da govorim u njegovo ime).

Ovo o čemu sam govorio je povećanje osećaja nepoverenja, nesigurnosti, pa i straha i potreba za sve većim naporima i troškovima da se stvari obezbede, osiguraju itd. To ponekad vodi u paradokse.
Hansel Hansel 20:57 13.02.2011

Re: Sve to postaje...

Sačuvaću sebe, a pre svega vas svoje "filozofije", jeste, u pitanju je i osećaj i utisak... možda i malo promišljanja... sve je više nezadovoljnih, a sve je više tehnoloških "olakšica" za destrukciju; istovremeno, povećava s ezagušenej inforamcijama i običan čovek na to reaguje odustajanjem od svega komplikovanog, prepušta se jeftinoj zabavi i(li) demagogiji, postaje lak plen onih koji navodno pojednostavljuju... znam da ne odgovorama na temu kako bi valjalo, ali da pomenem samo nešto od onog što viđamo svaki dan: bankarske manipulacije, sitna slova... čovek treba da otvori četvore oči i uključi sve moguće rasuđivanje (a često nema dovoljno znanja) da bi sebe zaštitio od manipulacija; istovremeno je u egzistencijalnom strahu, mnogo radi a malo zarađuje, birokratija mu otežava sva i u takvoj situaciji ili odustaje od svega, pa dok izdrži ili se prepušta matici, prihvatajući rizične kredite i sl. Maksimalno pojednostavljeno, ijoš jendom naglašavam, slika kakvu bar imamo na Balkanu - svaki deo sveta ima svoje varijacoje na istu temu, ali čini mi se da je konvergencija sve veća... uz narastanje napetosti u siromašnijem delu sveta, čemu smo svedoci poslednjih meseci...
Hansel Hansel 10:23 14.02.2011

Re: Sve to postaje...

Post iznad je pisan na brzinu pa em ima grešaka em je nekako nedorečen. Ali, zato se David Albahari u tekstu koji ću citirati (malopre sam ga dobio - i-mejlom), mnogo bolje nosi s paradoksom koji ubrzano postaje sve veći...
Gore li kompjuteri?

Ljudi su verovali da se Orvelov svet krije u ideologiji totalitarizma,
a on se zapravo sakrivao u svetu tehnološkog razvoja

Brojevi su neverovatni i gotovo da su nepojmljivi, jer ne možemo ni sa
čim da ih uporedimo. Već prvi podatak zvuči neverovatno - da je prošle
godine u svetu poslato sto sedam triliona elektronskih poruka, odnosno
dvesta devedeset četiri milijarde dnevno. Pokušavam danima da zamislim
tu količinu teksta i informacija, ali to mi uopšte ne polazi za rukom.
Međutim, ono što je najstrašnije u tome jeste podatak koji kaže da je
čak 89 odsto tih pošiljki zapravo reklamno đubre, zlokobni spam, koji
neželjeno stiže do naših kompjutera. Tek svaka deseta poruka je prava
poruka, ostalo zapravo nije ništa.

Ali i ostali brojevi su na neki način zastrašujući. Recimo, podatak da
se trideset šest milijardi fotografija godišnje postavi na Fejsbuku
ili, pak, da se svakog dana na Jutjubu pogledaju dve milijarde raznih
video-zapisa. To je neverovatna količina energije koja je upotrebljena
za puku zabavu, a koja se najviše koristi - ili kako neki kažu -
zloupotrebljava tokom radnog vremena.

Iza tih brojeva stoji armija od skoro dve milijarde korisnika
Interneta koja koristi nešto manje od tri milijarde elektronskih
adresa. U isto vreme oni mogu da posećuju oko dve stotine sedamdeset
miliona veb-sajtova i oko sto pedeset miliona blogova.

Broj koji najviše opčinjava je podatak da Fejsbuk trenutno koristi
šest stotina miliona ljudi! šeststo miliona ljudi koji svoj društveni
život zamenjuju virtuelnim društvenim životom u kojem sve više pucaju
granice intime i privatnosti jer je stalno potrebno da se uradi nešto
novo, nešto neponovljivo, nešto što još niko nije video. Recimo,
fascinantan je podatak da je osam miliona ljudi pratilo Ledi Gagu na
Tviteru. Osam miliona! To je nešto manje od broja stanovnika Srbije.
Doduše, ne verujem da bi svi stanovnici Srbije dali podrku Ledi Gagi,
ali živimo u neobičnom vremenu i sve je moguće.

I dok mi glava puca od svih tih brojeva, pokušavam da zamislim samoću
koja okružuje jednog slikara, muzičara ili pisca. Koliko ljudi će
videti slikarevu sliku, čuti muzičarevu kompoziciju ili pročitati
piščevu knjigu? Početni tiraž knjiga danas kod nas iznosi između
petsto i hiljadu primeraka. Ako završi u nekom muzeju savremene
umetnosti, slikarevu sliku videće nekoliko hiljada ljudi. A ako je u
pitanju savremeni kompozitor tzv. ozbiljne muzike, njegova kompozicija
biće izvedena nekoliko puta u polupraznim koncertnim dvoranama i možda
će se - doista možda - naći na nekom kompakt disku.

Brojevi se radikalno razlikuju, ali ipak taj samotni napor, ta
spremnost da se veruje u sposobnost drugih ljudi da postanu svojevrsni
prijemnici umetničkog nadahnuća budi u mnogima osećaj
strahopoštovanja. Da, kako je to lepo rekla Karson Mekalers u naslovu
svog romana, "Srce je usamljeni lovac". Ali danas je sve manji broj
ljudi koji imaju strpljenja za samoću ili koji su voljni da se posvete
samoći. U modi su veliki brojevi i sklonost pripadanju masi. Biti
jedan od šest stotina miliona čini čoveka mrvicom, nesposobnim da
stvara svoj svet jer ga to čini različitim, osobom koja štrči i ne
uklapa se u "vrli novi svet" koji mu tehnologija nudi, insistirajući
na brzini kao na glavnoj odlici kvaliteta. Što brže dobiti
informaciju, što brže skinuti neki video ili sliku, što ranije doznati
i proslediti dalje neki krajnje beznačajan podatak, kao što je mustra
čipke na gaćama Ledi Gage.

Nisam ludista, ne zalažem se za uništavanje i ometanje tehnološkog
razvoja, već sam začuđen spremno ljudi da pod parolom izražavanja
sebe i svojih individualnosti zapravo postanu bezličniji nego što su
ikada bili.

Kada samo pomislim koliko ljudi je decenijama verovalo da se Orvelov
svet krije u ideologiji totalitarizma, a on se zapravo sakrivao u
svetu tehnološkog razvoja. Ono za šta se u početku verovalo da najviše
doprinosi oslobađanju čoveka i slobodi govora pokazalo se kao sredstvo
koje omogućava najveću meru kontrole. Pitanje je dana kada će se
velike svetske sile, i to bez obzira na njihove različite ideologije,
ujediniti da bi donele propise i smislile načine efikasne kontrole
Interneta i raznih programa.

Nekada su se totalitarni lideri plašili knjiga i spaljivali ih na
lomačama. Izgleda da ista sudbina kad-tad čeka kompjutere. Jedina je
razlika u tome što niko nije razmišljao o ekologiji u vreme kada su
knjige gorele. Novi diktatori moraće prvo da obrade kompjutere i
odvoje toksične od netoksičnih delova kako taj plamen ne bi načinio
još veću štetu. S druge strane, što su starije, knjige sve lepše gore.
Ne znam kako je sa kompjuterima. Gore li oni uopšte? I ako gore,
razvijaju li neke otrovne dimove koji mogu da nam naude? I ima li
razlike između vatre od starih i novih računara?

Po svemu sudeći, sa kompjuterima neće biti tako veselo kao sa
knjigama. Uz veliku lomaču knjiga mogao je čovek da se ogreje, popije
pivo i pojede kobasicu. Uz smrdljivu vatru zapaljenih kompjutera neće
moći ni da se sedne, a kamoli da se nazdravi novim vremenima. Eto
jedne male ali korisne sugestije onima koji nam određuju budućnost -
čuvajte knjige, one bolje gore.

David Albahari
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:38 14.02.2011

Re: Sve to postaje...

Hansel, hvala puno na ovom citatu.
Hansel Hansel 11:59 14.02.2011

Re: Sve to postaje...

Zahvalićeš onim obećanim blogom!

Šalim se!!! Ako se može - OK, ako ne - opet OK.

Pozdrav!
gospodin_ne gospodin_ne 12:04 14.02.2011

Re: Sve to postaje...

Par detalja...
David Albahari
Koliko ljudi će videti slikarevu sliku, čuti muzičarevu kompoziciju ili pročitati
piščevu knjigu?

Vise nego pre 26 godina.
1985 - 388 miliona knjiga, 2008 - 739 miliona (stampano).
Ploce se manje kupuju ali se zato skidaju sa neta (neki to placaju, neki ne).
Muzeji nisu nikada bili poseceniji.
Savremeni kompozitori "ozbiljne muzike" pune prestizna mesta (Dusapin, Reich, Kagel...)
Nikad se nije vise putovalo.
Pripadnost masi nije novi fenomen.
A sto se tice samoce, covek je socialno bice...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:57 14.02.2011

Re: Sve to postaje...

Hansel
Zahvalićeš onim obećanim blogom!

Šalim se!!! Ako se može - OK, ako ne - opet OK.

Pozdrav!


Biće, biće blog - kao što sam i obećao. Treba malo vremena da se napiše. A moram malo i da usporim, dosadiću posetiocima (pre)čestim blogovanjem.
antioksidant antioksidant 13:14 14.02.2011

Re: Sve to postaje...

dosadiću posetiocima (pre)čestim blogovanjem.

nećeš
Hansel Hansel 13:18 14.02.2011

Re: Sve to postaje...

Hvala, Dragane, nije to bio "pritisak", samo šala, zaista!

@gospodin_ne:

Ja možda paranoidno mislim da su te silne sitne slobode samo slatke pilule ("igara" u "Hleba i igara" ) za amortizaciju nezadovoljstva stvarnošću (zapravo, za maskiranje stvarnosti), mislim da i Albahari o tome govori, pored ostalog u ovom delu:
Kada samo pomislim koliko ljudi je decenijama verovalo da se Orvelov
svet krije u ideologiji totalitarizma, a on se zapravo sakrivao u
svetu tehnološkog razvoja. Ono za šta se u početku verovalo da najviše
doprinosi oslobađanju čoveka i slobodi govora pokazalo se kao sredstvo
koje omogućava najveću meru kontrole. Pitanje je dana kada će se
velike svetske sile, i to bez obzira na njihove različite ideologije,
ujediniti da bi donele propise i smislile načine efikasne kontrole
Interneta i raznih programa.

Filip2412 Filip2412 16:57 14.02.2011

Re: Sve to postaje...

Kada samo pomislim koliko ljudi je decenijama verovalo da se Orvelov
svet krije u ideologiji totalitarizma, a on se zapravo sakrivao u
svetu tehnološkog razvoja.
Tako je govorio Huxley (15-ak godina pre Orwell-a). U njegovoj viziji totalitarnog sveta tehnologija igra presudnu ulogu.

Brave New World is a novel by Aldous Huxley, written in 1931 and published in 1932.


Inace ne smatram da je tehnologija losa sama po sebi:

...pokušavam da zamislim samoću
koja okružuje jednog slikara, muzičara ili pisca. Koliko ljudi će
videti slikarevu sliku, čuti muzičarevu kompoziciju ili pročitati
piščevu knjigu?
pa mnogo vise ljudi nego nekada - zahvaljjuci youtube, facebook, itd. zar ne?

Problem je sto su ljudi zateceni velikim izborom koji im se nudi - previse informacija zahteva drugaciju obradu: Da li da sednem ispod drveta i narednih 5-6 meseci citam lagano i sa razumevanjem Tolstoja ili da se zezam sa wikipediom i procitam sto vise kracih opisa raznih problema i tako mozda steknem bolji ukupni uvid i stgvari koje me zanimaju?

Drugo, privatnost ocigledno ne postoji, na zalost sve sto stavite online je na neki nacin javno i moze se okrenuti protiv vas. Kompanije koje hostuju vase informacije ne garantuju apsolutnu privatnost vec otvoreno priznaju da ce isporuciti vase informacije ako im neko ko ima moc zatrazi. To je stvarno njesra. Ali takav je svet, takva je izgleda logika univerzuma.... kad je nesto mnogo dobro onda je isto toliko i lose.
Hansel Hansel 17:27 14.02.2011

Re: Sve to postaje...

Nije ni bitno ko je bio prvi, bitno je da li je tačno ili nije.

Ovo o zatrpanošću inforamcijama je, naravno, tačno, a nosi sa sobom i jedan sasvim drugi, čini mi se - jako nestrpljiv odnos prema ponuđenom sadržaju. Eno, ja napisao neki dan blog (to mi je najsvežije, ne reklamiram se ) i ubih se ponavljajući elementarne stvari iz teksta (pa još i u Jakšinom blogu koji je nastavak započete diskusije) - ljudi jednostavno previđaju suštinske informacije (neki možda i svesno, ali ne govorim sada o njima), čak iako su direktno vezane za naslov, pa još i podnaslov! Mada i kod sebe primećujem nervozu te vrste, naime - nešto me zanima, ali zatrpan drugim stvarima, nemam snage da neko čitanje lepo, natenane završim. Postajemo instant ljudi.
Filip2412 Filip2412 17:50 14.02.2011

Re: Sve to postaje...

Postajemo instant ljudi.
jeste.... to je dramaticna promena i ko zna sta nosi...

ponekad mi se cini i da u odnosima sa ljudima nastupamo slicno - ljubazno, brzo, kratko i bez zalazenja u detalje jer neko drugi vec nailazi...
instant prijateljstva, instant neprijateljstva
alselone alselone 16:55 13.02.2011

Google lider

Svaka im cast, Google je od pocetka lider i inovator skoro u svakom poslu u koji su usli. Najbolji primer za to je Chrome - na brauzere je MS, Opera, FF, Netscape potroseno po 15 ak godina (milione inzenjer sati do sada) i Google posle godinu dana igre na trzistu ima bolji prozivod od njih.

Do sada nisam imao problema sa sigurnoscu jer uvek biram strong sifre, otporne na dict. napad, mesavine slova i brojeva i koristim ih u "slojevima". Najvaznije: primarni mail, domenska sifra, banka i slicno - svaka lokacija po svoju strong sifru. Ostalo: forumi, blogovi, FB i slicno - zajednicka weak sifra. Ali cu, svakako koristiti ovu opciju za primarni mail.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 18:59 13.02.2011

Re: Google lider

Najbolji primer za to je Chrome - na brauzere je MS, Opera, FF, Netscape potroseno po 15 ak godina

ne možeš da ih porediš, oni su bili pioniri. Google je napravio Chrome na osnovu iskustva upravo tih drugih kompanija i to nakon 20 godina postojanja web-a.
alselone alselone 19:32 13.02.2011

Re: Google lider

BebaOdLonchara

ne možeš da ih porediš, oni su bili pioniri. Google je napravio Chrome na osnovu iskustva upravo tih drugih kompanija i to nakon 20 godina postojanja web-a.


Pioniri 15 godina.
Netscape je bio pionir. Opera je bila pionir i inovator. 2010 niko se vise nije mogao nazvati pionirom.

I onaj je dosao google i pokazao im kako bi trebalo da izgleda ozbiljan brauzer, ne smoreni bloatware.

Isto ti je bilo i u besplatnim mejlovima. Pioniri yahoo, ms i ostali davali su po 10MB prostora, atacment od MB, POP i SMTP su se placali, opcije slabe i onda je dosao G i dao sve to za free, sa brdom opcija i prostora.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:32 13.02.2011

Re: Google lider

Nekako me ponekad Google podseti na Microsoftovo ranije ponašanje. Microsoft je, devedesetih godina, prilično dugo čekao sa podrškom za TCP/IP skup protokola (kao osnovni za Internet) u Windowsima, pa sa pravljenjem browsera, mail klijenta i slično. A onda je ušao na to tržište i brzo preuzeo dominaciju.
alselone alselone 19:47 13.02.2011

Re: Google lider

Dragan Pleskonjic
Nekako me ponekad Google podseti na Microsoftovo ranije ponašanje. Microsoft je, devedesetih godina, prilično dugo čekao sa podrškom za TCP/IP skup protokola (kao osnovni za Internet) u Windowsima, pa sa pravljenjem browsera, mail klijenta i slično. A onda je ušao na to tržište i brzo preuzeo dominaciju.


Ko je rekao MSN.

Jeste da su preuzeli trziste ali bih dodao sa su ga preuzeli najmanje zahvaljujuci kvalitetu, pogotovo za IE i Autluk.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:58 13.02.2011

Re: Google lider

alselone
Ko je rekao MSN.


Da, i Hotmail.

Jeste da su preuzeli trziste ali bih dodao sa su ga preuzeli najmanje zahvaljujuci kvalitetu, pogotovo za IE i Autluk.


I to bih se složio.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:11 13.02.2011

Re: Google lider

Inače, imao sam anketu kod mene na blogu vezanu za mišljenje posetilaca o sigurnosti operativnih sistema. Ovde su rezultati:

* Linux (24%, 110 Votes)
* BSD UNIX (23%, 104 Votes)
* Solaris (19%, 87 Votes)
* Mac OS X (17%, 77 Votes)
* MS Windows (17%, 72 Votes)

Total Voters: 450



Uzorak ispitanika sigurno nije reprezentativan i ova anketa može patiti od raznih problema navedenih u mom prethodnom tekstu na ovom blogu.

Ipak, Windows je jako loše prošao.
alselone alselone 20:15 13.02.2011

Re: Google lider

Dragan Pleskonjic

Ipak, Windows je jako loše prošao.


Svakako ne bez razloga.
Nego, kakav je tvoj opsti utisak o sedmici (pogotovo posle SP1) sa stanovista sigurnosti?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:19 13.02.2011

Re: Google lider

alselone
Nego, kakav je tvoj opsti utisak o sedmici (pogotovo posle SP1) sa stanovista sigurnosti?


Mnogo bolji nego o Visti.

Btw: gorepomenuta anketa je sprovedena krajem 2007. i početkom 2008., pa bi danas situacija verovatno bila malo drugačija.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 21:05 13.02.2011

Re: Google lider

Pioniri 15 godina.

da, u svemu, pa i u besplatnom mailu, browser-ima...sve je bilo novo za netscape, IE...15 godina nije mnogo. oni nisu imali nikakvu bazu, stvarali su nešto od samog početka, dok Google ima na dlanu sve njihove uspehe i, što je najvažnije, greške.
Filip2412 Filip2412 21:35 13.02.2011

Re: Google lider

* Linux (24%, 110 Votes)
* BSD UNIX (23%, 104 Votes)
* Solaris (19%, 87 Votes)
* Mac OS X (17%, 77 Votes)
* MS Windows (17%, 72 Votes)


Pitam se koliki % je odgovorio: WTF is Solaris/Linux? :)

Wiondows uopste i ne moze da se poredi sa ostalim sistemima jer nije ista klasa proizvoda i razlika u broju korisnika je enormno veca u korist Windows-a. Sto egzoticniji OS to bezbedniji - zato sto nikoga ne zanima da pravi viruse za OS koji malo ljudi koristi.

Sto se tice browsera, na nekakvom zadnjem testiranju o kome sam ja citao hakeri su najbrze probili Safari i Chrome. IE se pokazao bolje.

Windows Vistu koristim bez antivirusa pola godine i nemam nikakvih problema sa virusima. Nakon 6 meseci instaliram antivirus i ne pronadje nista, bas nista malware spyare virus nista ... sve cisto. A verujte svakave sajtove posecujem. Ljudi najvise sami prave sranja najcesce kada kliknnu na link u emailu sumnjivog sadrzaja.


uros_vozdovac uros_vozdovac 21:39 13.02.2011

Re: Google lider

Filip2412


Windows Vistu koristim bez antivirusa pola godine io nemam nikakvih problema, nakon 6 meseci instaliram antivirus i ne pronadje nista, bas nista malware spyare virus nista ... sve cisto. A verujte svakave sajtove posecujem. Ljudi najvise sami prave sranja najcesce kada kliknnu na link u emailu sumnjivog sadrzaja.



Uplati loto, rođen si pod srećnom zvezdom.
crossover crossover 22:46 13.02.2011

Re: Google lider

Filip2412
Sto se tice browsera, na nekakvom zadnjem testiranju o kome sam ja citao hakeri su najbrze probili Safari i Chrome. IE se pokazao bolje.


Ниси добро читао:

After Failing To Get Hacked Last Year, Google Paying For Chrome To Be In Pwn2Own 2011.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:15 13.02.2011

Re: Google lider

Evo i rezultata jedne ranije ankete na temu "Koji antivirusni softver koristite?", uz sve ograde napomenute ovde.


alselone alselone 09:01 14.02.2011

Re: Google lider

BebaOdLonchara



OK.
Ja mislim da je MS troma i neinventivna kompanija (generalno receno, cast izuzecima u par projekata) koja ima ogromne resurse ali funkcionalnosti dozira na kasicicu. Pogledati samo kako je IE napredovao tokom godina. Kada su ono dobili tabove? 2006? Ko je rekao WinFS? Spominje se cirka 10 godina, ali to je ozbiljan korak, lakse je izdati novi office sa ribbon interfejsom (gde i dalje, posle 20 godina zna da se zabaguje numbering) ili se ukartelisati sa ostatkom ekipe i tavoriti.
Netscape izbacujem iz ove price jer su bili mali igraci u odnosu na MS. Opera je bila pionir inovator, za svoju velicinu mozda i veci od Gugla ali im marketing bio los i nikako nisu imali share u odnosu na kvalitet. Prvi su krenuli sa tabovima, boxom za pretragu, gestikulacijama misem, start stranicom i mnogim drugim...
Da nije dosao G, danas bi smo imali mailbox od 100 mega, brauzer bi se startovao par minuta na Krej superracunaru, pola usluga sto su danas normalno free placale bi se...

P.S. I oni su imali na dlanu svoje uspehe i svoje greske ali im to nije pomoglo.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:29 14.02.2011

Re: Google lider

alselone
Ko je rekao WinFS? Spominje se cirka 10 godina, ali to je ozbiljan korak, lakse je izdati novi office sa ribbon interfejsom (gde i dalje, posle 20 godina zna da se zabaguje numbering) ili se ukartelisati sa ostatkom ekipe i tavoriti.


U kernel (jezgro) operativnog sistema i u fajl sistem se ne dira tako lako. Škakljivo je to područje. Dugo su vukli prastari kernel u prošlom veku. Microsoft se, onda, sit naobećavao govoreći i o novom fajl sistemu WinFS, ali do sada videsmo samo neke male izmene koje su pokušali da nakaleme na prethodni FS. Možda bude u nekom budućem Microsoft operativnom sistemu ako ih ne pretekne neko.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 12:21 14.02.2011

Re: Google lider

alselone

ne bih da me pogrešno razumeš, ja uopšte nisam MS fan, naprotiv.
imam ja veliki respekt za google, samo sam htela da podvučem da su na osnovu 20 godina tuđeg iskustva i tuđih grešaka, sa svojim ogromnim resursom pre svega u kreativcima, stvorili ono što je Google danas. meni je Chrome glavni browser iako jedem samo ovu dole pitu (što verovatno i vrapci bloga znaju).

alselone alselone 13:25 14.02.2011

Re: Google lider

Razumeli smo se.


Nije to ni moj "plate of pie", al' evo za tebe.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 14:48 14.02.2011

Re: Google lider

Filip2412 Filip2412 17:02 14.02.2011

Re: Google lider

Ниси добро читао:
da, lupio sam malo napament... htedoh samo reci da IE nije bas ispao najgori
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 20:21 14.02.2011

Re: Google lider

htedoh samo reci da IE nije bas ispao najgori

što ne znači da nije najgori
Filip2412 Filip2412 20:50 14.02.2011

Re: Google lider

BebaOdLonchara
htedoh samo reci da IE nije bas ispao najgori

što ne znači da nije najgori
jes ruzan

Ja Chrome koristim. Ima par stvari koje su mi se odmah dopale kod kromea cim sam ga instaliraio (that's what she said)

1. spell checker u svakom polju za unos teksta
2. inteligentno ponasanje address bar-a kod prepoznavanja prethodno posecivanih strana
maksa83 maksa83 21:43 14.02.2011

Re: Google lider

2. javascript:;inteligentno ponasanje address bar-a kod prepoznavanja prethodno posecivanih strana

Moj drugi omiljeni Chrome fičr je "recently closed tabs". Prvi omiljeni mi je "Chrome to Phone" ekstenzija koja omogućava da proizvoljan URL jednim klikom pošalješ Android telefonu da ga ovaj otvori u svom brauzeru. Google - cent points.

P.S.

The Great Debates: Pass Phrases vs. Passwords. Part 1 of 3
The Great Debates: Pass Phrases vs. Passwords. Part 2 of 3
The Great Debates: Pass Phrases vs. Passwords. Part 3 of 3

BebaOdLonchara BebaOdLonchara 22:28 14.02.2011

Re: Google lider

Ja Chrome koristim. Ima par stvari koje su mi se odmah dopale kod kromea cim sam ga instaliraio (that's what she said)

1. spell checker u svakom polju za unos teksta
2. inteligentno ponasanje address bar-a kod prepoznavanja prethodno posecivanih strana

Moj drugi omiljeni Chrome fičr je "recently closed tabs".

yep!

mene su najviše privukle dve stvari:
1. neverovatno mi je ličino na minimal look Safarija
2. jedan prostor za kucanje url-a i search-a

ovo sa tabovima mislim da ima i Opera.

i ima divan download koji gledam na dnu istog prozora a ne na posebnom.
mirelarado mirelarado 22:48 14.02.2011

Re: Google lider

ima divan download koji gledam na dnu istog prozora a ne na posebnom.




Прегледан, практичан, једноставан... најбољи. :)



Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 22:53 14.02.2011

Re: Google lider

I brz kod prikazivanja, što je vrlo važno.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 23:02 14.02.2011

Re: Google lider

I brz kod prikazivanja, što je vrlo važno.

jeste. zbog toga su svi moji Mac drugari napustili Safari.
alselone alselone 08:17 15.02.2011

Re: Google lider


inteligentno ponasanje address bar-a kod prepoznavanja prethodno posecivanih strana



"recently closed tabs".



jedan prostor za kucanje url-a i search-a


Sve ovo je Opera imala jos pre četir, pet godina. Zato mi je zao sto nikada nisu uspeli da se probiju onoliko koliko su zasluzili kvalitetom i inovativnoscu.
Ono sto jos uvek niko nije uspeo da uradi kvalitetno kao Opera je back funkcionalnost. Back u Operi -> "puf", instant je prikazana prethodno posecena stranica. Back kod ostalih -> Reload, smor, sacekaj.
gospodin_ne gospodin_ne 23:05 14.02.2011

RoboEarth

Da iskoristim priliku da spomenem projekat RoboEarth. World Wide Web (iskljucivo) za robote.
Finansira ga EU i u njegovom razvoju ucestvuje 40ak naucnika.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 23:17 14.02.2011

a ovo?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana