Uz uobičajenu želju za dobro zdravlje, sreću i uspeh u novoj 2014., svima Vama (tj. nama) želim da ona bude inovativna, što nam je itekako potrebno u ovoj ekonomskoj situaciji.
Postoji široki konsenzus u akademskoj sredini, privredi, ekonomskoj politici i zajednici uopšte, zasnovan na brojnim istraživanjima, da ključ ekonomskog rasta leži u poboljšanju produktivnosti. Takođe postoji široka saglasnost da povećanje produktivnosti dolazi kroz inovacije. Što više pronalazača imamo, više otkrića i novih ideja, to smo svi smo kao društvo, pa i kao pojedinci bogatiji. Ovo odmah dovodi do pitanja: kako možemo da povećamo broj pronalazača i inovatora? Pitanje je sve važnije u svetu, pa i kod nas, obzirom na sadašnju ekonomsku krizu i sadašnje pritiske na finansije u javnom sektoru, kao i rastuće troškove visokoškolskog odnosno univerzitetskog obrazovanja.Jedan od značajnih generatora inovacija su (visoko)obrazovani kadrovi. U zemljama koje su značajno investirale u podizanje obrazovne strukture stanovništva u poslednjih par decenija, osetan je rast broja inovacija. Primeri su Finska, Indija, Kina, Južna Koreja. Prema statistikama američkog zavoda za patente i trgovačke marke (USPTO) i nekih drugih patentnih zavoda osetan je rast patenata koji su registrovani na inovatore iz ovih zemalja. Primetna je i stagnacija ili čak pad broja patenata kod nekih zapadnih zemalja, koje neki povezuju sa stagnacijom ili padom broja studenata posebno na tehničkim fakultetima u ovim zemljama. Neke od ovih statistika se mogu videti ovde.
U našoj zemlji statistika Zavoda za intelektualnu svojinu pokazuje relativno nisku "patentnu aktivnost" i promenljivi trend prijava patenata (uglavnom pad u proteklih nekoliko godina). Više detalja ovde.
Zanimljivo je pogledati i patente i patentne aplikacije kod USPTO u kojima je navedena Republika Srbija u jednom ili više Country polja (Inventor, Applicant, Assignee).
Još jedna interesantna publikacija na temu inovacija i preduzetništva u izdanju FEFA i Centra za promociju nauke se nalazi ovde.
Naravno, iako jedan od značajnih posrednih generatora inovacija, obrazovanje i broj patenata nisu jedina merila. Potrebna su i fundamentalna istraživanja koja dovode do novih otkrića odnosno naučnih prodora i razvoja novih tehnologija, proizvoda, procesa i slično. Rezultate je potrebno „translirati" tj. prevesti kroz odgovarajući razvoj i komercijalizaciju. U novije vreme se često ističe potreba za translacionim inovacijama (engl. translational innovation), koje treba da obezbede povraćaj investicija, pojačaju ekonomski rast i stvore produktivne i dobro plaćene poslove.
Mladi ljudi u Srbiji, koji žele da menjaju svet i svoju zemlju, to mogu uraditi pomoću inovacija i tehnološkog preduzetništva. U poslednjih nekoliko godina više je nego očigledan ozbiljan pomak u broju i kvalitetu startup-ova koji se pojavljuju u Srbiji sa inovativnim idejama. Primera radi, tim okupljen oko portala startit.rs aktivno i uspešno radi na tome neko vreme.Dobra i jasna veza na liniji: obrazovanje - istraživanje - razvoj - preduzetništvo - privreda i unapređenje celog ovog ekosistema je je vrlo značajno za napredak svake zemlje. Ekonomija bazirana i na znanju i inovacijama ima značajno veće šanse od ekonomije koja se bazira samo ili primarno na resursima. Ovde su neke ideje o tome kako podstaći inovativnu aktivnost i postići rast. Ideje su u veoma kratkim crtama, samo delimično sistematizovane i većinom u oblasti ICT tehnologija, ali verovatno se mogu iskoristiti za druge oblasti (slučajno ili ne, ukupno 14):
1. Unapređenje sistema obrazovanja na svim nivoima i povećanje učešća (visoko)obrazovanog kadra u ukupnom stanovništvu.
2. Povećanje i unapređenje transfera znanja, rezultata istraživanja i razvoja između obrazovnih institucija, istraživačkih instituta i firmi. Drugim rečima: ostvariti bolju povezanost obrazovnih institucija i privrede i osnažiti komercijalizaciju rezultata istraživanja i znanja uopšte.
3. Okruženje koje podstiče inovativnost i preduzetništvo što obuhvata čitav skup različitih mogućih mera i akcija.
4. Prilagođavanje načina i oblika rada novim digitalnim tehnologijama gde je moguć rad na daljinu, rad od kuće, različiti oblici saradnje ljudi koji rade na zajedničkim projektima. Ovo uključuje i odgovarajuću zakonsku regulativu.
5. Prilagoditi mehanizme finansijskih tokova i načina plaćanja tako da prate potrebe i sve češće internacionalne, povremene i slobodne forme organizovanja i rada po projektima, proizvodima i slično.
6. Unapređenje performansi odnosno efikasnosti javnog sektora. Država koja je spremna da uči i inovira brzo i efikasno samu sebe tj. svoje organe i uprave, kako bi pratila tehnološki razvoj i olakšala poslovanje u skladu novim savremenim načinima.
7. Unapređenje i ojačavanje Internet i komunikacione infrastrukture, ali takođe i drugih elemenata poslovne infrastrukture.
8. Unapređenje sistema za investiranje u istraživanje, inovacije, razvoj i preduzetništvo.
9. Unapređenje mera zaštite digitalne imovine i svojine.
10. Harmonizacija i usklađivanje propisa i zakona unutar zemlje kao i prekogranično tj. sa drugim zemljama i/ili zajednicama zemalja (EU npr.)
11. Podrška inovatorima u pogledu pravne zaštite inovacija i patenata.
12. Podrška u pogledu računovodstva, finansijskog poslovanja za mlade i samostalne inovatore i male firme, kao i podrška pri izlasku na strana tržišta.
13. Smanjenje birokratskih procedura i pojednostavljenje regulative.
14. Merenje produktivnosti koja odgovara novoj digitalnoj ekonomiji koja je sve više orijentisana postizanja zahtevanog kvaliteta i rezultata (ciljeva) rada, a ne radnih časova i slično.
Tema je ovim tekstom samo načeta tj. otvorena za novogodišnju diskusiju. Dodajte svoje ideje i inovacije u komentarima.
Napomena: Ovde se nalaze neki od prethodnih rezultata mog rada tj. doprinosa na polju patentnih aplikacija.