Istorija| Planeta| Putovanja| Tehnologija

Navigare necesse est, vivere non est necesse

a_jovicic RSS / 04.06.2016. u 17:48

... ili što bi stari Latini rekli "Ploviti se mora, živeti (baš i) ne"

 bh12.png

Skoro tri četvrtine površine planete na kojoj živimo je prekriveno vodom. Zato nije ni čudno što je ljudsko biće od davnina koristilo mora i okeane za transport dobara sa udaljenih tačaka poznatog im sveta. Jedna od prednosti pomorskog transporta je što nije bilo potrebno graditi puteve i pruge, probijati nepristupačne planinske vence pa čak ni obezbedjivati energiju za pokretanje prevoznog sredstva (dugo se za to koristila snaga vetra) a količina robe, koju je na ovaj način moguće transportovati, u poredjenju sa ostalim vidovima transporta, čini pomorski transport najjeftinijim.

Medjutim, za razliku od putovanja kopnom, gde najveća greška koju možete načiniti jeste da skrenete pogrešno na nekoj raskrsnici i da time produžite vreme provedeno u putu (što naravno takodje može da bude nezgodno ako ostanete bez goriva), putovanje morem u pogrešnom smeru može lako da dovede do nesreća koje mogu imati mnogo šire posledice po okolinu (npr. izlivanje nafte iz nasukanih tankera ili prekid podmorskih komunikacionih kablova koji povezuju kontinente)

Iz tog razloga se pomorskoj navigaciji posvećuje mnogo veća pažnja nego kopnenoj a ovaj tekst će pokušati da pruži samo maleni uvid u izazove koje navigacija morima i okeanima nosi.

1. Dozvoljeno je sve što nije zabranjeno

Pomorski "putevi" su generalno dvosmerni ... bolje reći višesmerni. Osim u relativno malom broju situacija (npr. prilaz lukama ili prolaz kroz tesnace) vaše plovilo može da se kreće bilo kojom rutom i bilo kojom dinamikom. Pa kako ta sloboda ne dovede do "haosa" na pomorskim "putevima"? Naravno da postoje pravila pa tako neka plovila imaju prednost u odnosu na ostala (npr. plovila pokretana snagom vetra nemaju agilnost upravljanja kao i ona na motorni pogon ... a sa druge strane kontejnerski brod krcat teretom ne može da napravi manevar istom brzinom kao i neko plovilo manje nosivosti). Znači kao što kod kopnenog transporta postoje saobraćajna pravila tako i kod pomorskog postoje pravila za izbegavanje sudara.

Medjutim, to ne znači da je kretanje po moru, zaustavljanje i sidrenje ostavljeno potpuno na volju "kapetanu" ladje čak i tamo gde nema nikoga u blizini. More ima jednu vrlo nezgodnu osobinu ... sakriva prepreke (odnosno delove dna koji su na manjoj dubini nego što je gaz vašeg plovila) i dovodi u opasnost posadu i putnike da na takve prepreke nalete, pa plovilo ostane "na suvom" (nasuče se) ili još gore, nastavi da plovi ali dodje do prodora vode i posle nekog vremena potone.

Takodje ni sidrenje nije potpuno bezopasno ... sidrenje na pogrešnom mestu može da dovede do prekida podvodnih cevovoda (bilo pitke vode, kanalizacije ili naftovoda) ili podmorskih kablova (za napajanje energijom ili prenos podataka). Ribarenje mrežom u zonama za istovar municije može da dovede i do "ulova" neeksplodiranih ubojnih sredstava i do potapanja plovila.

Pa kako se povećava sigurnost plovidbe? Znanjem i informisanošću! Ali osnovno je da znamo gde se nalazimo i kuda se krećemo. Da krenemo od ...

2. Odredjivanje pozicije

Prethodni blog-post je dao blagi uvod u matematičke osnove modela planete Zemlje i ukazao na izazove koje satelitska navigacija nosi ali postoje situacije u kojima nije moguće dobiti GNSS poziciju i tada je neophodno koristiti tradicionalne metode. Evo jednog interesatnog istorijskog pregleda navigacionih metoda koje su koristili pomorci kroz vekove ...

Zavisno od blizine obale, vremenskih uslova, doba dana, tehničkih sredstava kojima se raspolaže i iskustva pomorca, primenjuju se i metode za odredjivanje pozicije. Minimum, minimuma je da navigator poseduje spravu za merenje uglova (sekstant), vremena (brodski hronometar ili precizniji časovnik) i ažurnu navigacionu kartu. Ukoliko je relativno blizu obali i vidljivost je dobra (nema magle, vidi orjentire na kopnu) primenjuje terestričku navigaciju.

Ukoliko je pak daleko od obale, neophodne su mu i nautičke tablice (nautical almanac)  pomoću kojih na osnovu položaja nebeskih tela i vremena u koje su izmereni uglovi, računa geografsku širinu (dužina se računa na osnovu razlike izmedju lokalnog i griničkog vremena). Ovo se zove astronomska navigacija ...

Odredjivanje trenutne pozicije jeste neophodno ali ne i dovoljno da bi planirali kuda da plovite. Dok je na kopnu dovoljno da od tačke A do tačke B samo pratite put (i ne pogrešite skretanje na raskrsnici) na moru na kretanje vašeg plovila utiče niz sila. Na pravac kretanja utičete promenom ugla kormila prema uzdužnoj osi plovila medjutim za razliku od upravljanja automobilom na stvarni pravac kretanja utiču i spoljne sile ... vetar, morske struje, talasi ... tako da "suvozemni" vozači mogu da uporede upravljanje plovilom sa vožnjom po ledu. Iz tog razloga je potrebno da pri računanju zeljenog kursa, u obzir uzmete i te sile koje vas ometaju i da onda sve to ucrtate na pomorsku kartu (za šta vam treba grafitna olovka, gumica, šestar i navigacioni trouglovi) ...

3. Planiranje kursa

Evo primera kako to izgleda u malo zahtevnijim vodama gde je uticaj plimnog talasa prilično jak ...

... i naravno ... umalo da zaboravim ... sada vam treba još jedan uredjaj ... kompas. Kao što znate kompas odredjuje pravac u odnosu na sever, medjutim ne postoji jedan "sever" tako da zato postoje i razne vrste kompasa. Najstariji oblik je naravno magnetni kompas koji pokazuje magnetni sever. Medjutim magnetni sever "šeta" a i Zemlja nije homogena pa na pravac magnetnog severa utiču lokalne devijacije. Iz tog razloga je neophodno magnetni sever preračunati u "pravi" sever (true north) pa tek onda takve kurseve nanositi na kartu (koja je orjentisana uvek na "pravi" sever). Ukoliko je plovilo veće, obično ima i žiro-kompas, koji prikazuje "pravi" a ne magnetni sever.

Ostaje nam "samo" da držimo zadati kurs (ako nemamo auto-pilot onda to znači neprekidno "motanje" levo-desno kormila pokušavajući da zadati kurs držimo na kompasu ... i da naravno povremeno ubeležimo svoju poziciju. Pošto odredjivanje pozicije nije uvek trivijalan zadatak (pogotovo u slučaju astronomske navigacije) ili jednostavno nam vremenski uslovi ne dozvoljavaju da vidimo bilo kakav orjentir, prinudjeni smo da radimo ...

4. Zbrojena (računska) navigacija (eng. Dead Reckoning - DR)

U ovom slučaju trenutnu poziciju odredjujemo na osnovu poslednje poznate pozicije, kursa i brzine kretanja.

Zbog uticaja gore pomenutih sila, što više vremena protiče to nam je greška pozicije veća. Iz tog razloga je korisno odrediti poziciju drugim metodama čim se uslovi vidljivosti poprave i tom prilikom odredjujemo i korekciju proračunatih uticaja drugih sila (ako smo izračunali da bi trebali da budemo na poziciji X a našli smo se na poziciji Y, vektor XY koristimo za korekciju sledećeg "kolena" rute.

Nadam se da će posle svega ovoga, blogo-kolege koji su se žalili na svoju GPS "pomoćnicu" (kad ih navede na prašnjavu džadu umesto autoputa) znati više da cene dobrobiti satelitske navigacije.

No ovde nije kraj. Čak i kada smo se približili svom odredištu, naša avantura se ne završava ... upravo tu počinje. Prava opasnost nas vreba što smo bliže obali. Što smo bliže to je pliće ... a što je pliće to više rizikujemo da "očešemo" kobilicu o nevidljivu prepreku. Pa pošto već sami ne vidimo šta nas vreba ispod površine, koristićemo upozorenja onih koji mogu da "vide". To su pre svega hidrografske službe čiji je zadatak da neprestano premeravaju morsko dno u svojoj zoni odgovornosti i sve novo-otkrivene prepreke ili promene unose na pomorske karte ... agencije za pomorsku sigurnost koje se brinu da se sa promenama upoznaju pomorci koji se nalaze u njihovim vodama ... meteorološke službe koje rade prognoze vremenskih nepogoda i stanja mora ... i sve ostale agencije ili službe koje na ovaj ili onaj način učestvuju u održavanju plovnih "puteva". Navigator je dužan "samo" da sve te informacije prikuplja i ažurira svoje pomorske karte ... što znači sve počinje od ...

5. Nautička karta

Za razliku od saobraćajnih mapa koje su slabo standardizovane (pa tako svaki izdavač može da bira kako će da izgledaju), pomorske karte su visoko standardizovane. Medjunarodna hidrografska organizacija je izdala niz dokumenata kojima se do tančina opisuje sadržaj i skup simbola koji se moraju koristiti na nautičkim kartama. Nautičke karte su po nečemu vrlo različite od kopnenih mapa. Imaju dosta praznina. Zašto more nije "ofarbano" u neku boju? Zato što se po ovim kartama mnogo crta. Ucrtavaju se pozicije, kursevi, ispravke. Ako je sadržaj pretrpan pozicija i kurs će biti nečitljivi.

Evo primera jedne nautičke karte prilično krupne razmere na kojoj se može videti konfiguracija dna i terena ali i prepreke, pokriveni smerovi, objekti za pomoć navigaciji i pomoćne informacije bitne za ucrtavanje pozicija (kartografska projekcija, geodetski datum, izvor podataka)

05-01.png
(klik za uvećanu verziju)

Priča o pomorskim kartama bi zahtevala poseban blog-post te ako ima zainteresovanih mogao bih da se time bavim u nekom od narednih tekstova.

No lista navigacionih "pomagala" (sekstant, hronometar, karta, kompas, nautičke tablice, šestar, navigacioni trouglovi, olovka i gumica) nije ovim zatvorena. Svaka nautička karta mora da se održava ažurnom a promene se objavljuju kako svakodnevno, kroz radio-oglase (Radio-warnings) tako i povremeno u vidu "Oglasa za pomorce" (Notices to Mariners). Znači na listu uredjaja dodati i radio-stanicu.

6. Ostale publikacije

Oglas za pomorce (OZP) je publikacija u kojoj su navedene sve promene nastale od prethodnog izdanja. To može da bude promena karakteristika svetala, novoizgradjeni objekti za pomoć navigaciji ili brisanje postojećih (ako se npr. otkači plutača), privremeno zabranjene zone za plovidbu (zato što se npr. održavaju vojne vežbe sa gadjanjem ili se vrši hidrografski premer) ... drugim rečima sve što je bitno za navigaciju a desilo se u neposrednoj prošlosti i što je emitovano dnevnim radio-oglasima.

Evo primera OZP publikacije.

ozp.png
(klik za celu publikaciju)

Sve promene karakteristike ili pozicija svetala se povremeno publikuju kroz još jedan dokument ... "Popis svetala" (List of Lights). U tekstu više puta spominjem reč "svetlo" a ne "svetionik", zato što postoji razlika ... Svetionik je veći objekat na kojem često zna da živi neko ko se brine o reflektorima i agregatima za napajanje, a "svetlo" je bilo koji objekat za pomoć navigaciji koji je noću vidljiv i poznata mu je pozicija, tj. namenjen je za te svrhe. Ukoliko pomorac nije neko vreme ažurirao karte područja u koje uplovljava, nabaviće Popis svetala, ažurirati sve promene na svojim kartama i onda tako ispravljenu kartu dodatno ažurirati promenama iz OZP publikacija izdatim od trenutka kada je uneo poslednju promenu na kartama. Tek tada je karta sigurna za plovidbu.

Evo primera Popisa svetala

list_of_lights.png
(klik za celu publikaciju)

A ni ovo nije sve. More je vrlo dinamična sredina. Nivo mora se menja svakog trenutka. Nebeska tela značajno utiču na nivo mora i ta promena se zove morske mene. Srećna okolnost je što su ove promene prilično dobro predvidive te se mogu izračunati čak i više godina unapred. Publikacija koja sadrži vremena nastupanja visokih voda (plime) i niskih voda (oseke) se naziva Tablica morskih mena (Tide Tables)

Evo primera jedne takve tablice

tide_tables_2006.png
(klik na publikaciju)

Danas je naravno moguće imati i elektronsku verziju u sadržajno mnogo bogatijem obliku

tides.jsp?h=200&w=400&p=Bar&pr=1023.5&r=LAT&tz=CET_CES
(klik na web sajt)

Sve dubine prikazane na karti su date u odnosu na neki od predefinisanih vertikalnih datuma (ta informacija mora da stoji na karti). Da bi znali kolika je trenutna dubina odnosno kada je pravo vreme za uplovljenje ili isplovljenje, dubine sa karte treba preračunati na osnovu prognoza mena a onda to još korigovati trenutnom vrednošću atmosferskog pritiska (svaki milibar atmosferskog pritiska menja nivo mora za 1 centimetar ... što je pritisak viši, nivo mora je niži)

Ni ovo nije sve. Ukoliko plovite manjim plovilom pa vam za uplovljenje u luku nije neophodno angažovanje profesionalnog pilota (osoba koja savetuje zapovednika pri uplovljenju u luku ili pri prolasku kroz prevodnice) korisno je da imate i "Peljar" (Sailing Directions), publikaciju koja sadrži detaljne planove luka i lučica, lokalne klimatološke podatke (npr. karakterističnu ružu vetrova koji duvaju u toj oblasti), kontakt telefone, pristanišnu infrastrukturu, preporučene pravce za plovidbu, dodatna pojašnjenja korišćenja pokrivenih smerova ... i sve ono što nautičaru-amateru može da bude od koristi.

A da ovaj blog-post ipak ostane "geeky" red bi bio pomenuti i moderne elektronske "novotarije" u vidu GPS (GNSS) prijemnika koji su na brodovima najčešće integrisani sa elektronskim nautičkim kartama (Electronic Navigational Charts - ENC) prikazanim na nekom od kartografskih sistema (ECDIS na većim brodovima i ECS na manjim plovilima). Pozicija ostalih plovila se naravno prati na radarskom pokazivaču a od pre par godina je u ceo brodski sistem sve češće integrisan i Automation Identification System - AIS koji obezbedjuje da sva plovila koja poseduju njegovu aktivnu varijantu šalju svoju GNSS poziciju kao i plan kretanja, a ona koja imaju jeftiniju, pasivnu, mogu da prime pozicije ostalih u blizini (i na taj način se još više smanjuje verovatnoća sudara)

O navigacionoj problematici bi se moglo pisati još mnogo blog-postova ali nisam siguran da je to toliko interesantno za širu javnost tako da priču ovde završavama. Čestitke onima koji su izdržali čitanje do ovog trenutka! :)

------

Naslovna ilustracija: Hidrografska barkasa BH12, jedno od plovila Hidrografskog Instituta Ratne Mornarice (HIRM) SFRJ/SRJ/SCG



Komentari (113)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mnenadic mnenadic 18:14 04.06.2016

Da se utefterim

Ako se ne varam ovo (pomorstvo) je tvoja prva profesionalna ljubav, a prva ljubav zaborava nema. :)
a_jovicic a_jovicic 18:19 04.06.2016

Re: Da se utefterim

mnenadic
Ako se ne varam ovo (pomorstvo) je tvoja prva profesionalna ljubav, a prva ljubav zaborava nema. :)

Pa nije baš prva ... ali ko se jednom "venča" sa morem tu više "razvod" ne pomaže
princi princi 18:16 04.06.2016

Mislim da bih mogao danima gledati

u ovu sliku linija brodskog kontejnerskog prevoza. Sto kaze Easterly, pokazuje ko je ukljucen u globalizaciju, ali i ko je iskljucen iz nje.

a_jovicic a_jovicic 18:26 04.06.2016

Re: Mislim da bih mogao danima gledati

princi
u ovu sliku linija brodskog kontejnerskog prevoza. Sto kaze Easterly, pokazuje ko je ukljucen u globalizaciju, ali i ko je iskljucen iz nje.


A od svega toga jedva da je 5% okeana istraženo ...

Marine Trackline Geophysical Data
tetris tetris 21:23 04.06.2016

Re: Mislim da bih mogao danima gledati

u ovu sliku linija brodskog kontejnerskog prevoza

Nekoliko istraživača sa UCL-a su napravili interaktivnu mapu



Interaktivna mapa sa raznim filterima se nalazi na ovom linku
a_jovicic a_jovicic 21:53 04.06.2016

Re: Mislim da bih mogao danima gledati

tetris
u ovu sliku linija brodskog kontejnerskog prevoza

Nekoliko istraživača sa UCL-a su napravili interaktivnu mapu

Interaktivna mapa sa raznim filterima se nalazi na ovom linku



Da, da ... lepote primene AIS-a

Inače za ljubitelje Flight Radara evo i "morske" varijante ...

MarineTraffic

Naravno, nisu uneta sva plovila već samo ona koja imaju AIS ... i ako u oblasti ima AIS prijemnika uključenih u ovaj projekat.

EDIT: Ne moraju svi AIS prijemnici da budu uključeni u projekat. Dovoljno je da jedan od njih šalje podatke o svim plovilima koje "vidi".
krkar krkar 09:28 05.06.2016

Kontejnerske linije

linija brodskog kontejnerskog prevoza.


Ovo su samo osnovne rute, za potpuno razumevanje bilo bi neophodno na njima označiti % popunjenosti u određenom smeru i označiti veličine pretovarnih luka.

Po prvom parametru videlo bi se da je na liniji Evropa - Kina popunjenost u istočnom smeru ispod 20% a u zapadnom preko 95%.

A veličina pretovarnih luka pokazala bi kako funkcioniše sistem glavnih pretovarnih luka (hub & feeder concept). Sredozemlje, recimo, danas ima tek nekih 5-6 glavnih kontejnerskih luka I reda koje su krajnje tačke ili međutačke glavnih ruta.

Sve ovo postaje još izraženije sa vremenom jer rastu brodovi i posle revolucije koju je pre nekih 15 godina uveo Maersk serijom brodova Emma Maersk od 11000 TEU (Twenty Foot Equivalent Unit - teoretski kontejner od 20 stopa/6m). U međuvremenu se već grade i voze i duplo veći, od preko 19000 TEU a feeder linije voze brodovi od po 1000-4000 TEU koji su se nekad smatrali brodovima pristojne veličine.
krkar krkar 09:50 05.06.2016

Re: Kontejnerske linije


Do, moga, izgubih ceo komentar.

Kum mi je godinama radio za tajvanski Evergreen Marine, jednu od 5 najvećih kontejnerskih kompanije na svetu.

Neke, recimo 2000. brod koji je vozio Roterdam-Šangaj bio je prosečne veličine 3500 TEU i na istok je prosečna popunjenost bila 25%. Tada mu se za 200-300 prodatih TEU isplatilo da brod na putu za Šangaj skrene u Džakartu.

Danas na istoj ruti vozi [/url]]serija brodova od 8000+ TEU (LINK) i to je otprilike najveći brod koji može da uđe u Džakartu ali mu se ne bi isplatilo da ga skreće za manje od 2000 TEU. Pošto je popunjenost jedva preko 15% - znači ... nikad.
krkar krkar 09:54 05.06.2016

Bliski istok-Evropa ... preko Pacifika


2005. mi je trebalo da nešto prebacim iz neke od luka Bliskog istoka za Englesku. Tražim od pomenutog kuma da mi nađe povoljno kontejnerski prevoz, nije hitno.

Javlja da za manje od 1500$ imam prevoz iz Kuvajta za Southampton ... preko Jokohame!

Jednostavno - takva je danas ekonomika brodskog transporta. Fider brod kupi iz Kuvajta i vozi u Gou u Indiji. Tako se prekrcava na brodove I, II i III kategorije veličine koji onda idu na duže i kraće rute. Ovo je bila najpovoljnija varijanta uzimajući u obzir vozarine i ležarine.
deset_slukom deset_slukom 12:08 05.06.2016

Re: Mislim da bih mogao danima gledati

a_jovicic

Inače za ljubitelje Flight Radara evo i "morske" varijante ...

MarineTraffic


Morsko-rečna varijanta. Nije mi bilo nepoznato da se po Rajni mnogo više vozaju lađe nego u našim krajevima, ali je ovde to očigledno i prosto je neverovatno koliki je rečni saobraćaj u tom delu Evrope, ne samo po većim rekama nego i po nekim kanalima.

Dunav, ta evropska žila-kucavica, još kojekako kuca do Budimpešte, do Beograda tek daje znake života a dalje je šupak. Ne vidi se baš najjasnije šta se dešava na kanalu Dunav-Morava-Solun...

Uzgred, hoće li sada menjati sve te morske karte, budući da je otkriveno da je Zemlja ravan disk?
a_jovicic a_jovicic 12:49 05.06.2016

Re: Mislim da bih mogao danima gledati

deset_slukom
a_jovicic

Inače za ljubitelje Flight Radara evo i "morske" varijante ...

MarineTraffic


Morsko-rečna varijanta. Nije mi bilo nepoznato da se po Rajni mnogo više vozaju lađe nego u našim krajevima, ali je ovde to očigledno i prosto je neverovatno koliki je rečni saobraćaj u tom delu Evrope, ne samo po većim rekama nego i po nekim kanalima.

Dunav, ta evropska žila-kucavica, još kojekako kuca do Budimpešte, do Beograda tek daje znake života a dalje je šupak. Ne vidi se baš najjasnije šta se dešava na kanalu Dunav-Morava-Solun...

Uzgred, hoće li sada menjati sve te morske karte, budući da je otkriveno da je Zemlja ravan disk?

Da, da ... AIS se koristi i na rekama. Mislim da u donjem delu toka nije problem što ništa ne plovi nego što nema AIS prijemnika na obali koji su uključeni u ovaj projekat ... ili nije izgradjena AIS infrastruktura ... ili jednostavno uglavnom plove samo "šklopocije" koje nemaju AIS predajnike.

A što se "ravne Zemlje" tiče eno im ga Magelan pa nek njemu objasne.
deset_slukom deset_slukom 13:26 05.06.2016

Re: Mislim da bih mogao danima gledati

a_jovicic

A što se "ravne Zemlje" tiče eno im ga Magelan pa nek njemu objasne.


Imaju oni "objašnjenje" za Magelana. Koji je to retardirani polusvet... ali, možda je bolje da se bave "naukom" nego da prave neku veću štetu.
emsiemsi emsiemsi 18:43 05.06.2016

Re: Bliski istok-Evropa ... preko Pacifika

krkar

2005. mi je trebalo da nešto prebacim iz neke od luka Bliskog istoka za Englesku. Tražim od pomenutog kuma da mi nađe povoljno kontejnerski prevoz, nije hitno.

Javlja da za manje od 1500$ imam prevoz iz Kuvajta za Southampton ... preko Jokohame!

Jednostavno - takva je danas ekonomika brodskog transporta. Fider brod kupi iz Kuvajta i vozi u Gou u Indiji. Tako se prekrcava na brodove I, II i III kategorije veličine koji onda idu na duže i kraće rute. Ovo je bila najpovoljnija varijanta uzimajući u obzir vozarine i ležarine.

Колико дана траје тај транспорт ?
krkar krkar 23:41 05.06.2016

Re: Bliski istok-Evropa ... preko Pacifika

Колико дана траје тај транспорт ?


Računaj 60.

Mediteran - južna Kina je oko 20 dana kroz Suec. Oduzmi jedno 4-5 dana uštede kad krećeš iz Kuvajta, dodaj recimo 2 dana za manipulaciju u Indiji i gubljenje vremena, Šangaj-Jokohama recimo 4-5 dana, opet luka i manipulacija 2 dana, Jokohama-Engleska 25-30 dana zavisno od rute i broja stajanja.
emsiemsi emsiemsi 05:17 06.06.2016

Re: Bliski istok-Evropa ... preko Pacifika

krkar
Колико дана траје тај транспорт ?


Računaj 60.

Mediteran - južna Kina je oko 20 dana kroz Suec. Oduzmi jedno 4-5 dana uštede kad krećeš iz Kuvajta, dodaj recimo 2 dana za manipulaciju u Indiji i gubljenje vremena, Šangaj-Jokohama recimo 4-5 dana, opet luka i manipulacija 2 dana, Jokohama-Engleska 25-30 dana zavisno od rute i broja stajanja.

Од Јокохаме до Енглеске --- око Африке или кроз Суец, Малта... ?
vcucko vcucko 07:24 06.06.2016

Re: Bliski istok-Evropa ... preko Pacifika

krkar
Колико дана траје тај транспорт ?


Računaj 60.

Mediteran - južna Kina je oko 20 dana kroz Suec.

Sa trenutnim cenama nafte verovatno i manje; mi smo svojevremeno išli Eilat - Kaohsiung mislim 22 dana, ali tada se šparalo i merila se svaka tona.
Naravno, zavisi i od politike kompanije.
krkar krkar 06:59 07.06.2016

Re: Bliski istok-Evropa ... preko Pacifika

Од Јокохаме до Енглеске --- око Африке или кроз Суец, Малта... ?


Samo veliki tankeri koji ne mogu da prođu kroz Suec i brodovi koji staju u Africi idu oko Afrike, sve drugo ide kroz Suec.

Malta nema veze. Ona jeste veliki kontejnerski terminal ali nema više nikakvu stratešku važnost.
vcucko vcucko 18:19 04.06.2016

Tovar (ne magarac nego teret)

Teret i način na koji je isti složen u štive je od prvorazredne (ako ne i odlučujuće) važnosti.

Ako teret "cakne" na jednu stranu, u principu ideš fondo, džabe ti svi moderni gedžeti. Navigacija sama po sebi je napredovala od vremena kad je samo kapetan znao "u sekstant" i gde se plovi; danas je u velikoj meri satelitska. U doba "Bauntija" posadu je činilo i blizu sto što oficira, što mornara, što vojnika i kojekakvih. Koji su se gurali na plovilu veličine današnje jahtice. Posada prosečnog "Obo"-a ili "Ro-Ro" carrier-a osamdesetih je brojala oko 30 ljudi. Danas one ogromne kocke što liče na jedan veeliki kontejner opslužuje do 20 duša. Ali važnost pravilno složenog tereta je ostala ista. Prosto jer se osnovni postulati fizike nisu promenili za ovih 200-300 godina, niti hoće.
a_jovicic a_jovicic 18:34 04.06.2016

Re: Tovar (ne magarac nego teret)

Apsolutno ... trimovanje plovila je od presudnog značaja za sigurnost plovidbe. Sve ove silne novatarije tu mogu eventualno da pripomognu oko rane detekcije nagiba pre nego što to postane opasno i verovatno nekog automatskog regulisanja balastnih voda ali ako teret nije kako treba rasporedjen to teško da će da pomogne pri nekom nemirnijem moru.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 18:58 04.06.2016

Okean

~~~~~~~~~~~ ************~~~~~~~~~~

Znam da je morsko dno malo istrazeno u principu, pisem i z glave, poslednji podatak koga se secam je 11 000 metara, najdublje gde je covek sisao.Mozda u medjuvremenu dublje, ne znam.Tamo je onaj sjajan svet neobicnih bica naviklih da zive bez svetlosti.

Ali da li znas,na povrsini okeana, koji su putevi najmanje istrazeni, da li postoje neki statisticki podaci o tome?

Ili svaki udaljeni deo moze da postane Rt dobre nade sa Lutajucim holandjaninom?:) Verovatno ne, jer postoje pomorski putevi.

Ako je verovati pricama, malezijski avion je pao negde gde gde je morski put neistrazen ^^
a_jovicic a_jovicic 19:35 04.06.2016

Re: Okean

jednarecfonmoi
Ali da li znas,na povrsini okeana, koji su putevi najmanje istrazeni, da li postoje neki statisticki podaci o tome?

Površina okeana se i ne istražuje ... dno je bitno

tj. da budem precizniji, za navigaciju su bitne samo prepreke (odnosno dubine koje se ne očekuju na tom mestu). Ne može baš takva neka plićina da izroni iz čista mira na sred okeana. Obično se takve formacije pojavljuju na raselinama tektonskih ploča, tj. tamo gde magma "curi" u okean i te oblasti su više-manje poznate pa su i koliko-toliko premerene.

Veliki ostatak naravno nije ali on je interesantniji biolozima, geolozima i naftašima ... za pomorce ne predstavlja opasnost pa zato nije ni interesantan.

Inače jedna od interesantnih zabluda koja vlada je da neki tanani rt ili raselina jednostavno nestane ukoliko dodje do zemljotresa ... Da ... može da potone ispod nivoa okeana ali ne propada u neku provaliju bez dna ... samo se spusti par metara.


Evo kako npr. izgleda konfiguracija dna i terena u Boki-kotorskoj ...
(plavim nijansama su označeni delovi koji se nalaze ispod nivoa mora)

(klik za povećanje)
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 19:40 04.06.2016

Re: Okean

Hvala za odgovor:)
Ovo mi je potpino neverovatno da pomisle da rt moze tek tako da nestane:)

Mada, postoje rupe u dnu, zar ne..dno nije ravno nimalo.

Znas na sta mislim.Ono gde je recimo teren na dubini npr.10 metara a onda odjednom imas "rupu" od sto.
docsumann docsumann 19:49 04.06.2016

Re: Tovar (ne magarac nego teret)

Sve ove silne novatarije tu mogu eventualno da pripomognu oko rane detekcije nagiba pre nego što to postane opasno i verovatno nekog automatskog regulisanja balastnih voda ali ako teret nije kako treba rasporedjen to teško da će da pomogne pri nekom nemirnijem moru.


brod uvijek raspolaže planom krcanja (iskrcaja) tereta, usaglašenog sa rutom plovidbe, tako da je retrimovanje nakon izvršenog iskrcaja minimalno.
slična stvar je i sa LPG tankerima (likvid, petrol, gas) koji mogu da prevoze i po više različitih tereta smještenih u različitim tankovima, koje opet iskrcavaju u različitim lukama.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:00 04.06.2016

Re: Tovar (ne magarac nego teret)

docsumann
Sve ove silne novatarije tu mogu eventualno da pripomognu oko rane detekcije nagiba pre nego što to postane opasno i verovatno nekog automatskog regulisanja balastnih voda ali ako teret nije kako treba rasporedjen to teško da će da pomogne pri nekom nemirnijem moru.


brod uvijek raspolaže planom krcanja (iskrcaja) tereta, usaglašenog sa rutom plovidbe, tako da je retrimovanje nakon izvršenog iskrcaja minimalno.
slična stvar je i sa LPG tankerima (likvid, petrol, gas) koji mogu da prevoze i po više različitih tereta smještenih u različitim tankovima, koje opet iskrcavaju u različitim lukama.




Pazi kad sam odgledao kao film...
a_jovicic a_jovicic 20:45 04.06.2016

Re: Okean

jednarecfonmoi
Hvala za odgovor:)
Ovo mi je potpino neverovatno da pomisle da rt moze tek tako da nestane:)

Mada, postoje rupe u dnu, zar ne..dno nije ravno nimalo.

Znas na sta mislim.Ono gde je recimo teren na dubini npr.10 metara a onda odjednom imas "rupu" od sto.

Misle, misle ... omiljena tema holivudskih scenarija je San Andreas pukotina ... samo da se desi neki jači zemljotres i cela Kalifornija se pocepa i potonu




A što se neravnog dna tiče i to je tačno ... i čak ne moraju da budu okeanski "kanjoni" ... ima toga i mnogo bliže obali ... evo "onomad" nadjosmo par u Boki (kad se od Veriga skrene prema kotorskom zalivu)



I ranije se znalo da tu ima nešto ali tek kad je naša podmornica u sklopu neke vežbe 2000-tih "sela" na dno pa se nije zaustavila na dubini ucrtanoj na karti krenula je dreka da se to istraži. Nabadali smo ih single-beam sonarom ali tek kad je medjunarodna ekspedicija (koje sam bio ponosni član) krenula da premerava kompletno dno multi-beam sonarom, pronašli smo sve.

Nisu rezultat nekih NLO-UFO dejstava nego jednostavan "proizvod" kraškog terena. Na tim mestima inače izbija slatka voda iz dna (koja se sliva kroz kanale u planinama) i interesantno je da je sredina anoksična (odnosno koncentracija kiseonika u vodi je izuzetno mala ili ga uopšte nema) tako da nema ni bog-zna kakvog živog sveta u njima.
a_jovicic a_jovicic 21:16 04.06.2016

Re: Tovar (ne magarac nego teret)

srdjan.pajic
Pazi kad sam odgledao kao film...

... a deluje sve kao da je dovoljno sporo da ima vremena kol'ko hoćeš ... medjutim evakuacija broda nije ni malo trivijalna operacija čak ni u XXI veku ... čisto za podsećanje ... Costa Concordia ... mirno more, idealni uslovi za plovidbu ali kreten od kapetana ... i 32 žrtve (bez obzira što su bili blizu obale i svih modernih čudesa službe traganja i spašavanja)
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 21:40 04.06.2016

Re: Okean

a_jovicic
jednarecfonmoi
Hvala za odgovor:)
Ovo mi je potpino neverovatno da pomisle da rt moze tek tako da nestane:)

Mada, postoje rupe u dnu, zar ne..dno nije ravno nimalo.

Znas na sta mislim.Ono gde je recimo teren na dubini npr.10 metara a onda odjednom imas "rupu" od sto.

Misle, misle ... omiljena tema holivudskih scenarija je San Andreas pukotina ... samo da se desi neki jači zemljotres i cela Kalifornija se pocepa i potonu




A što se neravnog dna tiče i to je tačno ... i čak ne moraju da budu okeanski "kanjoni" ... ima toga i mnogo bliže obali ... evo "onomad" nadjosmo par u Boki (kad se od Veriga skrene prema kotorskom zalivu.

Nisu rezultat nekih NLO-UFO dejstava nego jednostavan "proizvod" kraškog terena. Na tim mestima inače izbija slatka voda iz dna (koja se sliva kroz kanale u planinama) i interesantno je da je sredina anoksična (odnosno koncentracija kiseonika u vodi je izuzetno mala ili ga uopšte nema) tako da nema ni bog-zna kakvog živog sveta u njima.


Ovo mi je skroz nov podatak, za slatku vodi u tim procepima. Mene su ti kanjoni interesovali ranije prilicno jer sam negde procitala da te velike i iznenaddne dubine prijaju nekim vrstama ajkula.Ako se ne varam, teren oko Malte je takav?
a_jovicic a_jovicic 22:00 04.06.2016

Re: Okean

jednarecfonmoi
Ovo mi je skroz nov podatak, za slatku vodi u tim procepima. Mene su ti kanjoni interesovali ranije prilicno jer sam negde procitala da te velike i iznenaddne dubine prijaju nekim vrstama ajkula.Ako se ne varam, teren oko Malte je takav?

Slatka voda je samo u vruljama nastalim u kraškim područjima (tj. one rupice u Boki). Kanjoni u okeanima su bogati životom i oni nastaju na drugačiji način ... tu se obično jedna tektonska ploča podvuče pod drugu. Sa druge strane na mestima gde magma izbija iz pukotina, formiraju se "dimnjaci" (hidrotermalni ventili). I te sredine su prebogate životom ali totalno različitim formama od onih prethodno pomenutih.




EDIT: Inače, Robert Bob Ballard koji se pojavljuje na ovom snimku je čovek koji je otkrio olupinu Titanika
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 22:37 04.06.2016

Re: Okean

a_jovicic
jednarecfonmoi
Ovo mi je skroz nov podatak, za slatku vodi u tim procepima. Mene su ti kanjoni interesovali ranije prilicno jer sam negde procitala da te velike i iznenaddne dubine prijaju nekim vrstama ajkula.Ako se ne varam, teren oko Malte je takav?

Slatka voda je samo u vruljama nastalim u kraškim područjima (tj. one rupice u Boki). Kanjoni u okeanima su bogati životom i oni nastaju na drugačiji način ... tu se obično jedna tektonska ploča podvuče pod drugu. Sa druge strane na mestima gde magma izbija iz pukotina, formiraju se "dimnjaci" (hidrotermalni ventili). I te sredine su prebogate životom ali totalno različitim formama od onih prethodno pomenutih.




EDIT: Inače, Robert Bob Ballard koji se pojavljuje na ovom snimku je čovek koji je otkrio olupinu Titanika



Da, mislila sam na te okeanske kanjone, pa me zbunilo ovo sa slatkom vodom


Gde si se ti spustio najdublje ka morskom dnu, ako si se spustao ikad?
a_jovicic a_jovicic 23:04 04.06.2016

Re: Okean

jednarecfonmoi
Gde si se ti spustio najdublje ka morskom dnu, ako si se spustao ikad?

nisam išao dublje od 50m ... podmornicom ... al' onom vojnom (dok smo još uvek imali more ... a i podmornice) ... i ne u naučne svrhe.


Danas se ljudi retko šalju u takva istraživanja (pomenuti Bob Ballard je bio jedan od pionira ali tehnologija je toliko napredovala da ljudsko prisustvo nije više neophodno). Nije baš jednostavno napraviti podmornicu koja može da ode na vrlo velike dubine (gde vlada ogroman pritisak) i uvek postoji rizik da nešto podje po zlu pa da ne mogu da izrone dovoljno brzo. Danas se u "vizuelno" istraživanje dubina šalju ROV "vozila" (Remotely operated underwater vehicle) kojima upravlja operater sa palube ... nečim nalik na džojstik za video-igrice.

ROV-ovi se šalju samo ako je baš neophodna vizuelna inspekcija, tj. ako se očekuju neke interesantne biološke vrste ili ako se istražuje unutrašnjost olupina. U većini slučajeva se za "snimanje" dna koriste sonari ... SSS (Side Scan Sonar) ili multi-beam. Fizičko-hemijski parametri vode se mere CTD sondama a uzorci vode se uzimaju isto daljinski ... pomoću rozete sa bocama koje se otvaraju na različitim dubinama.

Evo kako izgleda jedna okeanografska ekspedicija.



Najveći deo vremena provedeš čekajući od stanice do stanice gde se uzimaju uzorci. Na ovoj ekspediciji nam je to čekanje zagorčavalo relativno nemirno more u albanskim vodama (ono isplovljavamo iz luke Drač)


Kad kažem "nemirno" mislim na nemirno za okeanografska istraživanja. Pri spuštanju sonde u more otvore se "vrata" na boku pa postoji rizik da neko od članova posade padne u more prilikom spuštanja ili prihvatanja sonde ako ga uhvati "odmetnuti" talas. Za "morske vukove" koji plove po okeanima ovakvo more je daleko od nemirnog.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 23:33 04.06.2016

Re: Okean

a_jovicic
jednarecfonmoi
Gde si se ti spustio najdublje ka morskom dnu, ako si se spustao ikad?

nisam išao dublje od 50m ... podmornicom ... al' onom vojnom (dok smo još uvek imali more ... a i podmornice) ... i ne u naučne svrhe



Kad kažem "nemirno" mislim na nemirno za okeanografska istraživanja. Pri spuštanju sonde u more otvore se "vrata" na boku pa postoji rizik da neko od članova posade padne u more prilikom spuštanja ili prihvatanja sonde ako ga uhvati "odmetnuti" talas. Za "morske vukove" koji plove po okeanima ovakvo more je daleko od nemirnog.



a_jovicic a_jovicic 00:10 05.06.2016

Re: Okean

jednarecfonmoi
THE ABYSS

Ah da ... holivudsko "disanje vode"

Mislim jeste Kameron zaljubljenik u velike dubine ... silne pare je skucao na podvodno snimanje olupine Titanika i rekonstrukciju njegovog potonuća a i na Deepsea Challenge (zaranjanje na najdublju poznatu tačku na Planeti) ali on je pre svega "filmadžija" sa puno para. Sa druge strane Ballard je profesor okeanografije i odavno je prošao tu fazu "čoveka na mesecu" (tj. dnu) tako da sada intenzivno radi na razvoju tehnologija za daljinsko istraživanje ... čak ne ni sa same palube broda već iz operativnog centra na kopnu. Evo sjajnog predavanja na TED Ed konferenciji gde izmedju ostalog objašnjava i koliko malo su istražena dna okeana ...


jednarecfonmoi jednarecfonmoi 02:56 05.06.2016

Re: Okean

a_jovicic
jednarecfonmoi
THE ABYSS

Ah da ... holivudsko "disanje vode"

Mislim jeste Kameron zaljubljenik u velike dubine ... silne pare je skucao na podvodno snimanje olupine Titanika i rekonstrukciju njegovog potonuća a i na Deepsea Challenge (zaranjanje na najdublju poznatu tačku na Planeti) ali on je pre svega "filmadžija" sa puno para. Sa druge strane Ballard je profesor okeanografije i odavno je prošao tu fazu "čoveka na mesecu" (tj. dnu) tako da sada intenzivno radi na razvoju tehnologija za daljinsko istraživanje ... čak ne ni sa same palube broda već iz operativnog centra na kopnu. Evo sjajnog predavanja na TED Ed konferenciji gde izmedju ostalog objašnjava i koliko malo su istražena dna okeana ...





tyson tyson 22:08 05.06.2016

Re: Okean

Inače, Robert Bob Ballard koji se pojavljuje na ovom snimku je čovek koji je otkrio olupinu Titanika

Pa i Bizmark, i Jorktaun...


a_jovicic a_jovicic 22:40 05.06.2016

Re: Okean

tyson
Inače, Robert Bob Ballard koji se pojavljuje na ovom snimku je čovek koji je otkrio olupinu Titanika

Pa i Bizmark, i Jorktaun...


Jeste ... svašta je još Bob istraživao ... nego ja ono spomenuo zbog gornjeg videa o Titaniku (a i zbog ostalih Kameronovih filmova na tu temu). Da nije bilo Boba ne bi bilo ni Kameronovog dokumentarca.
krkar krkar 23:51 05.06.2016

Re: Tovar (ne magarac nego teret)

Ako teret "cakne" na jednu stranu, u principu ideš fondo, džabe ti svi moderni gedžeti.


To je klasičan slučaj pomicanja tereta. Međutim opasno je i pogrešno krcanje čak i ako nema pomeranja tereta ako se naruši stabilnost broda.

Poznat je slučaj italijanskog broda Brigita Montanari koji je prevozio nešto više od 1300 tona opasnog zapaljivog i kancerogenog VCM-a (vinil hlorid monomer) i prevrnuo se u oluji usled pogrešnog krcanja tereta iako niej bilo nikakvog pomeranja. Naime, brod je imao šest rezervoara, dva veća od po 523t u potpalublju i dva manja od ukupno 449t na palubi. Ali teret, oko 1324t, pogrešno je ukrcan: gornji tankovi bili su puni a donji ne pa je tako podignuta metacentarska visina broda (težište je bilo visoko) te mu se smanjio momenat ispravljanja. U jednom manevru okretanja po olujnom moru Brigita se prevrnula a jedini razlog je pogrešno ukrcan teret
Milan Novković Milan Novković 09:18 06.06.2016

Re: Tovar (ne magarac nego teret)

Pazi kad sam odgledao kao film...

To je klasičan slučaj pomicanja tereta. Međutim opasno je i pogrešno krcanje čak i ako nema pomeranja tereta ako se naruši stabilnost broda.

Evo još jednog što je potonuo pri prvoj plovidbi.

Najveća olupina gde sam ja ronio, 178m dugačka (doduše sve ostale su bile male pa im se više ni imena ni mesta ne sećam), £200M kargo, kontrolisano potonuo kod Larnake zbog buga u softveru što kontroliše pumpanje morske balast vode, na putu od Švedske do Sirije (doduše ima i konspiracionih teorija, bar tako brošure kažu iako one često nisu nikakav izvor značajnih informacija, kako su mu Izraelci "kumovali" )

MS Zenobia, The Zen, kako ko voli

Tonuo dva dana, dugačak film :)
a_jovicic a_jovicic 23:01 06.06.2016

Re: Tovar (ne magarac nego teret)

Milan Novković
... kontrolisano potonuo kod Larnake zbog buga u softveru što kontroliše pumpanje morske balast vode, na putu od Švedske do Sirije

E tu je baš izazov raditi QA. Nego podseti me na stari vic o IT industriji ... "Da su se nekada gradjevinski projekti radili kao što se danas rade softverski, kamen na kamen nam ne bi ostao"

krkar krkar 08:13 07.06.2016

Re: Tovar (ne magarac nego teret)

Najveća olupina gde sam ja ronio


Sad proverio, i meni najduža. Hteo sam da ronim na Oriskany ali nisam imao prilike, nije mi bilo zgodno. A i dosta su ga zeznuli sa dubinom pa je za sve što je interesantno zahtevno tehničko ronjenje.
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:53 04.06.2016

sonar

si zaboravio, a?

I ono kad baciš sidro u nekoj maloj luci, pa odeš da knjavaš, i onda noću krene vetar ili struja da ti polako vuče brodić, u nameri da ga zakuca u obalu, ili u kriminalca jahtu, ili makar samo da umrsi sidra, tad GPS spašava, sa onim alarmom...Nije baš navigacija, ali ima veze.

Sjajan blog, Jovičiću, blistaš!

docsumann docsumann 20:03 04.06.2016

Re: sonar

Sjajan blog, Jovičiću, blistaš!


pridružujem se okvalifikacijama
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:08 04.06.2016

Re: sonar

docsumann
Sjajan blog, Jovičiću, blistaš!


pridružujem se okvalifikacijama


Dokse, kakva je sad situacija sa tvojim brodogradilištem? Jel to zvanično zabravljeno, a ti bez posla, ili i dalje nešto radi?
docsumann docsumann 20:21 04.06.2016

Re: sonar

srdjan.pajic
docsumann
Sjajan blog, Jovičiću, blistaš!


pridružujem se okvalifikacijama


Dokse, kakva je sad situacija sa tvojim brodogradilištem? Jel to zvanično zabravljeno, a ti bez posla, ili i dalje nešto radi?


našah si drugi posao (u struci, falabogu)

inače, prije 3 dana je potpisana prodaja velikod doka Litvancima (cifra 11M eura).
brodogradilište je prošlih godinu dana preteklo na aparatima. mislim da je Jun posljednji mjesec u kom je funksionisalo na približno redovan način.
po isplati ovih para od doka svi preostali zaposleni (stotinjak njih) će otići na biro rada.
nazad na posao pozvaće samo one koji su neophodni za bezbjednost i pripremu doka za tegljenje.
a_jovicic a_jovicic 21:05 04.06.2016

Re: sonar

srdjan.pajic
si zaboravio, a?

I ono kad baciš sidro u nekoj maloj luci, pa odeš da knjavaš, i onda noću krene vetar ili struja da ti polako vuče brodić, u nameri da ga zakuca u obalu, ili u kriminalca jahtu, ili makar samo da umrsi sidra, tad GPS spašava, sa onim alarmom...Nije baš navigacija, ali ima veze.

Nisam ... al' sonar se više koristi za ribolov nego u navigaciji

Sonarima sam planirao da se bavim u nekom budućem tekstu kada budem pisao o podmornicama ... ili o okeanografskim istraživanjima. No možemo i ovde da načnemo temu.

Nezgodacija kod sonara je što projektor obično "gleda" na dole ... ispod same ladje ... a bude malo kasno kad ti sonar kaže da si "našao" plićinu. Ima doduše i sonara koji "gledaju" koso unapred i mogu da pomognu ako ploviš nekartiranim vodama no u svakom slučaju takve zone treba izbegavati.

Ono što sam zaboravi da napišem u glavnom tekstu (a već danima sam planirao da bude jedan od pasusa) je "PRAVILO PALCA" pri ucrtavanju kursa. Nije to ono što većina misli tj. početnički prevod sa engleskog termina "Rule of thumb" negu prava upotreba palca na ruci pri proračunu kursa.

Naime, kada se na planiranoj putanji nadje opasno mesto, kakva god da je razmera karte po kojoj se navigacija vodi, bilo da je papirna ili elektronska karta u pitanju, obavezno prisloniti palac preko tog mesta i ucrtati kurs levo ili desno od palca!


Navigator-početnik ima tendenciju da previše veruje GPS novotarijama pa da planira zaobilaženje baš "knap" uz plićinu, potpuno nesvesan da čak i da mu je GPS najprecizniji na svetu ne znači da je na karti pozicija toliko precizno naneta. Nisu sve elektronske karte rezultat novog premera. Dobar deo je nastao kao rezultat digitalizacije matorih papirnih karata ... a u vreme kada su neke karte pravljene GPS-ovi nisu postojali ni kao ideja.
a_jovicic a_jovicic 21:20 04.06.2016

Re: sonar

docsumann
našah si drugi posao (u struci, falabogu)

inače, prije 3 dana je potpisana prodaja velikod doka Litvancima (cifra 11M eura).
brodogradilište je prošlih godinu dana preteklo na aparatima. mislim da je Jun posljednji mjesec u kom je funksionisalo na približno redovan način.
po isplati ovih para od doka svi preostali zaposleni (stotinjak njih) će otići na biro rada.
nazad na posao pozvaće samo one koji su neophodni za bezbjednost i pripremu doka za tegljenje.

Drago mi je što si ostao u struci ... i žao mi je što i vaš dok ode vanka

... no valjda je to cena "progresa"
docsumann docsumann 22:06 04.06.2016

Re: sonar

no valjda je to cena "progresa"


da, al' sa duplim znacima navoda

ma, cijena gluposti i sitnošićardžijskog računa (za lični džep)

Litvanci koji su kupili dok imali su predlog da u Bijeloj nastve da rade remont, što samo govori koliko je geografski povoljna pozicija brodogradilišta
msm, ta grana (brodoremnt) će uvijek, ili bar za duži vremenski rok, imati zagarantovanog posla. baš kao što automobili moraju da idu na teh. pregled, servis, opravke, tako i brodovi moraju da se mjenjaju farbu, vrše osnovne preglede (mjerenja) potrošenosti čelika, žležaja kormila, osovine, motora, dizalica, pregled glavnih i ostalih ventila, nepropusnost poklopaca glavnih skladišta, ispravnosti el. instalacija, itd itd.
položaj Bijela, na ulazu u Jadransko more, davao joj je primat u odnosu na sva hrvatska brodogradilišta, naročito ona u Rijeci (samo na putu se uštede 3-4 dana).
plus, neću da se hvalim, ali imali smo odličan stručni kadar sa ozbiljnim iskustvom i zavidnu reputaciju, dobre majstore i par izuzetnih stručnjaka.
a najvažnije od svega više nego dobru reputaciju među stranim klijentima.

ne kolje se zlatna koka radi juhe kad si prehlađen...
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:46 04.06.2016

Re: sonar

Nisam ... al' sonar se više koristi za ribolov nego u navigaciji


Mi smo ga koristili i pri jedrenju, da vidimo gde je otprilike dno, uz karte naravno. Tamo po istočnim Karibima gde nisu baš čista posla sa tim kartama i onim oznakama na prilazima lukama, pa nije loše imati još jedan izvor informacija gde je otprilike dno. Naravno, i sa sonarom se ne treba zablentati, možeš da se zakucaš u neku stenčugu, tu i nije mnogo koristan, jer kao što kažeš ne gleda unapred. Više, onako, da ti pokaže trend dna, i kad je vreme da isključiš autopilota i uzmeš stvari, što se kaže, u svoje ruke.

Profi pilot:



srdjan.pajic srdjan.pajic 23:13 04.06.2016

Re: sonar

našah si drugi posao (u struci, falabogu)


E, dobro je, drago mi je da to čujem. Ne poznajem te lično, pa ne znam kako bi ti palo duže nemanje zaposlenja u struci, ja bih svisnuo za nedelju dana. Moja gospođa naučna radnica je bila, što se kaže, na birou, cele prošle godine, brate, popizdela je, mislio sam ozbiljno da će da završi u ludari.
docsumann docsumann 23:38 04.06.2016

Re: sonar

srdjan.pajic
našah si drugi posao (u struci, falabogu)


E, dobro je, drago mi je da to čujem. Ne poznajem te lično, pa ne znam kako bi ti palo duže nemanje zaposlenja u struci, ja bih svisnuo za nedelju dana. Moja gospođa naučna radnica je bila, što se kaže, na birou, cele prošle godine, brate, popizdela je, mislio sam ozbiljno da će da završi u ludari.


heh, nemam ti ja tih problema

kad bi mi bilo ponuđenio da imam pouzdan izvor skromnih prihoda ( dovoljan za tih i miran život) o'ma bi potpisao.
potpuno sam operisan od ambicija i materijalnih draži ovoga svijeta.

ja sam čovjek dokolice, volim da čitam, istražujem (bez profesionalnog moranja), slušam muziku ... pomalo crtkam, pišem, kontempliram, i ponekad malo psihonautiram

tako me reciomo Taleb "kupio" negdje na početnim stranicama Crnog Labuda, upravo sa sličnim stavovima.



PS a opet kad sam na poslu maximalno sam profesionalan i savjestan, radan uprkos svojoj pravoj prirodi. jednostavno numem da otaljavam stvari tek tako.
a_jovicic a_jovicic 23:40 04.06.2016

Re: sonar

srdjan.pajic
Mi smo ga koristili i pri jedrenju, da vidimo gde je otprilike dno, uz karte naravno. Tamo po istočnim Karibima gde nisu baš čista posla sa tim kartama i onim oznakama na prilazima lukama, pa nije loše imati još jedan izvor informacija gde je otprilike dno.

Ma naravno ... može da pomogne i ako nije Forward-Looking Sonar ... ako nije stenovita obala neće plićina da iskoči baš momentalno. Problem mogu da naprave potopljeni veštački objekti (dovoljno je da neka šipketina ostane zabijena u dno pri padu sa nečije palube) a i koralni grebeni znaju da budu nezgodni. Čak smo i mi pri premeru Budve (čiji plan postavih u tekstu) otvorili četvore oči (čitaj ja sam čučao na pramcu sa podignutom rukom i buljio u more dok je korimilar usporavao kako prilazimo obali a hidrograf gledao u sonar koliko još imamo ispod kobilice) ... a u pitanju je bio ČH ("čamac hidrografski" ... eh ta vojna terminologija) koji ima znatno manji gaz od BH (barkase ... opet hidrografske)
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:41 04.06.2016

Re: sonar

ja sam čovjek dokolice, volim da čitam, istražujem (bez profesionalnog moranja), slušam muziku ... pomalo crtkam, pišem, kontempliram, i ponekad malo psihonautiram


Nači, landara!
docsumann docsumann 23:45 04.06.2016

Re: sonar

srdjan.pajic
ja sam čovjek dokolice, volim da čitam, istražujem (bez profesionalnog moranja), slušam muziku ... pomalo crtkam, pišem, kontempliram, i ponekad malo psihonautiram


Nači, landara!


teška
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:48 04.06.2016

Re: sonar

čitaj ja sam čučao na pramcu sa podignutom rukom i buljio u more dok je korimilar usporavao kako prilazimo obali a hidrograf gledao u sonar koliko još imamo ispod kobilice


Da, to tačno tako izgleda:

vcucko vcucko 02:08 05.06.2016

Re: sonar

docsumann

inače, prije 3 dana je potpisana prodaja velikod doka Litvancima (cifra 11M eura).
brodogradilište je prošlih godinu dana preteklo na aparatima. mislim da je Jun posljednji mjesec u kom je funksionisalo na približno redovan način.
po isplati ovih para od doka svi preostali zaposleni (stotinjak njih) će otići na biro rada.
nazad na posao pozvaće samo one koji su neophodni za bezbjednost i pripremu doka za tegljenje.

Je li, možda je off-topic, ali kako napreduju Azeri u kasarni Kumbor? Nisam bio baš dugo, mislim od 2010., uglavnom tada je na kapiji iz Đenovića bilo parkirano možda 5-6 vozila i rekli su mi da je unutra otprilike toliko i zaposlenih.
Nije špijunaža sproću VCG, zanima me baš hoće li biti štogođ pametnog od te rabote?
docsumann docsumann 06:14 05.06.2016

Re: sonar

radovi u jeku ( a i ja međ njima )

kompleks je ogroman ( prostire se duž 2,2 kn morske obale), sadržaji brojni, više zasebnih apartmanskih naselja + hotel, marina, više pratećih objekata ...
krkar krkar 10:05 05.06.2016

Re: sonar

Navigator-početnik ima tendenciju da previše veruje GPS novotarijama pa da planira zaobilaženje baš "knap" uz plićinu, potpuno nesvesan da čak i da mu je GPS najprecizniji na svetu ne znači da je na karti pozicija toliko precizno naneta.


Štojesjes: greška merenja, greška određivanje izmerene pozicije, greška prenošenja na kartu pa još jedna greška određivanja pozicije.

Iako, u navigaciji uz obalu u principu važi staro pravilo: kakva je konfiguracija terena iznad vode - takva je i ispod vode. Strme obale na kopnu najčešće znače strmo padajuće dno pod morem.

Nije baš 100% pouzdano ali kao osnovno pravilo važi.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:05 04.06.2016

driverless cars

Verovatno će ući u regularnu upotrebu za neku godinu, ali kako to da brodove već odavno ne voze mašine, bez posade, bar one spore velike tankere ili kontejnerske brodove? Ili bar da se njima upravlja kao sa dronovima preko pola sveta, iz nekog udobnog ofisa, daleko od bilo kakve vode.
a_jovicic a_jovicic 21:33 04.06.2016

Re: driverless cars

srdjan.pajic
Verovatno će ući u regularnu upotrebu za neku godinu, ali kako to da brodove već odavno ne voze mašine, bez posade, bar one spore velike tankere ili kontejnerske brodove? Ili bar da se njima upravlja kao sa dronovima preko pola sveta, iz nekog udobnog ofisa, daleko od bilo kakve vode.

Radi se uveliko na tome ... i lako je moguće da će pre biti uvedeno u upotrebu nego što će se automobili bez vozača naći u regularnoj upotrebi (ili pre nego što će vazduPLOhovima biti dozvoljeno da sleću po DGPS-u)


Projekt MUNIN

Medjunarodna pomorska organizacija (IMO) nije baš toliko otvorena za novotarije (sve mora da prodje tešku birokratsku proceduru i da bude uključeno u SOLAS konvenciju) medjutim ono što vide kao značajnu korist je zaštita od piraterije ... one prave ... sa čamcima i puškama ... koja globalnu ekonomiju godišnje košta 18 milijardi USD.
vcucko vcucko 21:50 04.06.2016

Re: driverless cars

srdjan.pajic
Verovatno će ući u regularnu upotrebu za neku godinu, ali kako to da brodove već odavno ne voze mašine, bez posade, bar one spore velike tankere ili kontejnerske brodove? Ili bar da se njima upravlja kao sa dronovima preko pola sveta, iz nekog udobnog ofisa, daleko od bilo kakve vode.

Satelitska navigacija dobrim delom pokriva to o čemu pišeš. Problem je što na moru nemaš trasiranih puteva sa belim i žutim linijama na asfaltu i mačjim očima na ogradi i to, uz svo poštovanje, ne možeš da razumeš ploveći na nekoj brodici po dalmatinskim ostrvima.
Kurs je jedno, date okolnosti drugo. Gađaš provom u odnosu na vetar i talase, a često ne možeš ni to; onda jednostavno zaobilaziš kritičnu zonu, a koja može da bude kao pola Mediterana Tamo negde davno u maglama vremena, kad smo kod Cape Gwardafui ulazili u Indik, naleteli smo na takvu žurku da smo morali u obilazak s juga. Okrenuli smo na istok (pravac S-pore) nekih pola stepena od Ekvatora. Meni su već pripremili rekvizite (kante sa uljem i neki šareni mantil), al' sam se izvuk'o, ostadoh nekrst
a_jovicic a_jovicic 22:24 04.06.2016

Re: driverless cars

vcucko
Kurs je jedno, date okolnosti drugo. Gađaš provom u odnosu na vetar i talase, a često ne možeš ni to; onda jednostavno zaobilaziš kritičnu zonu, a koja može da bude kao pola Mediterana

Ja ipak mislim da će to biti pre uvedeno u pomorski saobraćaj nego automobili bez vozača u gradovima ... mnogo veći novci su u pitanju.

Čak i da u početku ostave jednog ili dva čoveka na ladji (čisto dok se prevoznici ne naviknu) opet će im to značajno smanjiti troškove. Svakako da neki udaljeni operativni centar ima više i bolje podatke o meteo-situaciji a uz odgovarajuću pravnu regulativu i o samoj "saobraćajnoj" gužvi nego što to ima posada tokom vožnje. Primena AIS-a je već drastično smanjila verovatnoću sudara a ako nakrcaju dovoljno novih komunikacionih satelita moći će da obezbede i da se u slučaju nepredvidjenih situacija daljinski upravlja u realnom vremenu.
vcucko vcucko 22:58 04.06.2016

Re: driverless cars

a_jovicic

Ja ipak mislim da će to biti pre uvedeno u pomorski saobraćaj nego automobili bez vozača u gradovima ... mnogo veći novci su u pitanju.

Čak i da u početku ostave jednog ili dva čoveka na ladji (čisto dok se prevoznici ne naviknu) opet će im to značajno smanjiti troškove. Svakako da neki udaljeni operativni centar ima više i bolje podatke o meteo-situaciji a uz odgovarajuću pravnu regulativu i o samoj "saobraćajnoj" gužvi nego što to ima posada tokom vožnje. Primena AIS-a je već drastično smanjila verovatnoću sudara a ako nakrcaju dovoljno novih komunikacionih satelita moći će da obezbede i da se u slučaju nepredvidjenih situacija daljinski upravlja u realnom vremenu.

Tačno, ali opet ista primedba: sve je u redu dok je u redu i samo tad. Na stranu sama navigacija, ali brod bez posade = gratis supemarket za sve vrste veselnika koji se krste piratima, ma kako pretenciozan taj naziv bio. Ovde naravno ne mislim na one prave, teško naoružane Somalce i sl. - njima posada teško da išta može i tu patroliraju neke ozbiljne flote. Međutim, u Malajskom prolazu imaš čitave populacije polugole sirotinje naoružane mačetama, koja živi od noćnog kačenja kukama za brodske ograde. Popnu se po konopcima i sve što nađu bacaju u more pa posle to jure iz svojih barki. Doživeo. A Malajski prolaz nema alternativu u svetskoj trgovini. Slično je i u većem delu Afrike i ko zna gde još. Bez posada nastao bi opšti piratski pir.
Svet se sastoji od više (mnogo?) paralelnih svetova, to ti je.
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:00 04.06.2016

Re: driverless cars

Problem je što na moru nemaš trasiranih puteva sa belim i žutim linijama na asfaltu i mačjim očima na ogradi i to, uz svo poštovanje, ne možeš da razumeš ploveći na nekoj brodici po dalmatinskim ostrvima.


Ustvari je Jovičić dao prihvatljiv odgovor, za mene barem (birokratija). Iz nekog razloga sam mislio da je postojeća mreža senzora, satelita koji mere sve i svašta, o automatici na brodu ne treba ni govoriti, odavno na tom nivou da brodovima može da se upravlja daljinski, bez ikakvih problema, i bez ikog na palubi, ako ne i da ih se prepusti nekom AI-u, da ih tera sam. Mislim, ovi Ameri voze dronove bukvalno preko pola zemljine kugle, već desetak godina sigurno, a tu je dinamika upravljanja, zavisnost od lokalnih vremenskih prilika, zadataka, čini mi se, daleko kompleksnija, nego kod brodova, pogotovu ovih veliki koji strepe jedino od baš baš gadnih mora, eventualno kvara na motoru.
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:01 04.06.2016

Re: driverless cars

Popnu se po konopcima i sve što nađu bacaju u more pa posle to jure iz svojih barki. Doživeo. A Malajski prolaz nema alternativu u svetskoj trgovini. Slično je i u većem delu Afrike i ko zna gde još. Bez posada nastao bi opšti piratski pir.


Ništa što obična električna ograda ne može da speči :))
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:07 04.06.2016

Re: driverless cars

Da ne pominjem i to da je, koliko sam čuo, za većinu nesreća na moru (sudara, nasukavanja) kriva isključivo posada. Mahom teški alkoholičari, kako se priča (moj pokojni ujak je plovio dosta godina, prvo u Jugooceaniji, posle kod stranaca, mahom na tankerima i freight-erima, pa sam se naslušao priča...)
a_jovicic a_jovicic 23:25 04.06.2016

Re: driverless cars

srdjan.pajic
Popnu se po konopcima i sve što nađu bacaju u more pa posle to jure iz svojih barki. Doživeo. A Malajski prolaz nema alternativu u svetskoj trgovini. Slično je i u većem delu Afrike i ko zna gde još. Bez posada nastao bi opšti piratski pir.


Ništa što obična električna ograda ne može da speči :))

Upravo tako

Kroz uklanjanje posade sprečavaju i uzimanje talaca a ako osiguraju mašinski i kormilarski prostor tako da u njega ne možeš da udješ bez ozbiljnog anti-tenkovskog naoružanja (a i da udješ ne znaš kako da preuzmeš komandu) pobrinuli su se i za piratsku boraniju. Uz odgovarajuću pravnu regulativu mogu i da naoružaju samu ladju autonomnim oružnim sistemom malog kalibra (takve robote već uveliko prave južnokoreanci za nadgledanje svoje granice sa severnim komšijama) a po potrebi i dronovima koji bi im bušili glisere.

Tehnologija to može da reši a vidim da su i ajkule (one finansijske) "bacile oko" na ovu novotariju ...

Bloomberg | Rolls-Royce Drone Ships Challenge $375 Billion Industry: Freight

...
Crew costs of $3,299 a day account for about 44 percent of total operating expenses for a large container ship, according to Moore Stephens LLP, an industry accountant and consultant.
...
Human error causes most maritime accidents, often relating to fatigue, according to Allianz Global Corporate & Specialty AG. Total losses are declining, with 106 in 2012, 24 percent below the 10-year average, according to the most recent data from the unit of the Munich-based insurer.
...
Unmanned ships would also reduce risks such as piracy, since there would be no hostages to capture, Levander said. It would also eliminate liability for repatriating sailors when owners run out of money or abandon crews, which has stranded at least 2,379 people in the past decade.
...
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:34 04.06.2016

Re: driverless cars

It would also eliminate liability for repatriating sailors when owners run out of money or abandon crews, which has stranded at least 2,379 people in the past decade.



Bem ti život, mornarski!

vcucko vcucko 00:18 05.06.2016

Re: driverless cars

srdjan.pajic
Da ne pominjem i to da je, koliko sam čuo, za većinu nesreća na moru (sudara, nasukavanja) kriva isključivo posada. Mahom teški alkoholičari, kako se priča (moj pokojni ujak je plovio dosta godina, prvo u Jugooceaniji, posle kod stranaca, mahom na tankerima i freight-erima, pa sam se naslušao priča...)

Ova izjava ti je na nivou: "Ja sam čuo da tamo negde u divljini savezne države Kolorado žive jednooki dembosi koji danju ne izlaze iz crkve, a noću silaze u Denver i otimaju ženskinje, 40 dana ih drže u podrumu i siluju, a 41. dan ih ritualno žive zakopaju u dvorištu; pričao mi kum iz Seattle-a kad je prvi put posle x godina skupio pare da dođe na odmor pa se napio k'o smuk jer tamo nema s kim".

Ako negde imaš situaciju da nekog problematičnog ne da ne moraš nego ne smeš da trpiš, to je brod. Ko pravi sranje, ide iz prve luke kući, o svom trošku, pa neka mu je Bog ujak. Naravno, govorim o ozbiljnim kompanijama, ne o bivšim soc. samoup. sprdačinama.
a_jovicic a_jovicic 00:34 05.06.2016

Re: driverless cars

vcucko
Ako negde imaš situaciju da nekog problematičnog ne da ne moraš nego ne smeš da trpiš, to je brod. Ko pravi sranje, ide iz prve luke kući, o svom trošku, pa neka mu je Bog ujak. Naravno, govorim o ozbiljnim kompanijama, ne o bivšim soc. samoup. sprdačinama.

Ma zaneo se Pajić ... nije alkoholizam nego premor ... al' opet mu izadje da je vodeći uzrok "ljudski faktor"

... a osiguravajuća društva su neumoljiva ... ako negde može da se uštedi tako će i biti. No dobro ... neće baš cela industrija da se preorjentiše na ovakve ladje ... ostaće i dalje dovoljno manjih igrača kojima će trebati živi pomorci. Nevolja je što će ponuda biti veća od potražnje pa će i plate ići dole ... ali valjda je to cena napretka društva ... MADA ...

... sve zavisi od koncepta koji usvoje. Ukoliko takvi brodovi ne budu baš potpuno "inteligentni" tj. da se upravljanje samo izmešta sa mosta u operativni centar, onda će neki pomorci i dalje biti traženi. Trpeće verovatno jedino "fizikalci" ali to je svakako trend u svim industrijama.

BTW sindikati pomoraca su jedni od organizovanijih. Ako se ne varam izborili su pravo da se bez puno procedura plene brodovi u bilo kojoj svetskoj luci ako vlasnik proba da "zavrne" radnike za isplatu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:32 05.06.2016

Re: driverless cars

Ma zaneo se Pajić ... nije alkoholizam nego premor .


Izazvan čime? Koliko se sećam tih priča, život na tim teretnim prekookeancima je ono, težak smor, ali bukvalno umiranje od dosade (možda sad sa internetom preko satelita i nije tako loše, moj ujka je plovio tamo devesetih godina). Znači, smena, pa sledi opijanje, kao najlakša i uvek pristupačna metoda da se popuni vreme, drogiranje je efikasnije, ali se boje da ih ne uvate, jer po mnogim zemljama za malo heroina ti sledi doživotna robija ili smrtna kazna...Za one koji ne nađu neki hobi. Moj ujka je inače bio muzičar, pre nego što je krenuo da plovi, pa je slobodno vreme popunjavao sviranjem i snimanjem kaseta... Posebna priča je što su ti ljudi, ono, po 9 meseci na brodu, daleko od kuće, najmilijih, sa malom grupom ljudi iz sličnog miljea, mislim, nije to srećan život, ispunjen adrenalinom i avanturama, kako mi to volimo romantično da zamišljamo, i kako se često čini ovim što se preko omladinske zadruge domognu nekog turističkog kruzera, plove godinu dve i onda nađu neki dugi posao. Nego muka, raspali brakovi, deca rastu bez jednog od roditelja. I rad ko na traci, ali sporoj, 99% posto vremena. Čak im ni u velike luke ne daju da u njih sami uplove, nego pošalju pilota, često sa sve posadom, koji preuzmu upravljanje brodom, kompletno, dok se ovi, stalno zaposleni, lade, u fazonu: mujo rani prasiće i ne diraj dugmiće.

Zato sam i mislio da je to ono, vrsta posla, koju je em lako, em je treba, zameniti mašinama.
vcucko vcucko 07:33 05.06.2016

Re: driverless cars

srdjan.pajic
Koliko se sećam tih priča, život na tim teretnim prekookeancima je ono, težak smor

Zato sam i mislio da je to ono, vrsta posla, koju je em lako, em je treba, zameniti mašinama.

Glamur i pomorstvo ne idu u istu rečenicu.
Meni se u mladosti moglo da tako nekoliko puta odradim neki vijađ, zaradim neki dolar (siću) i vidim malo sveta - ali da sam ikada mislio da će to da mi bude život, nisam.
Otupiš, ogrubiš, provodiš x vremena sa, lupam, 20 polupismenih Filipinaca. Pritom si srećan ako su Filipinci ili Turci (priprost, ali pošten svet). Što više "naših" (ma kojih) to gore, veruj mi. Gore plavo, dole plavo, pa si srećan ako je plavo, ne valja ako je sivo
Sa druge strane, najviše pjandura i loših ljudi u svakom smislu sreo sam u našim domaćim "radnim kolektivima", a sreća je individualna stvar.
O kruzerima nemam pojma, iz nekog mog ugla može da bude samo gore. Zamisli u celoj situaciji još i da paziš na utegnuto odelo i etikeciju, Bože sačuvaj.
Pozz
docsumann docsumann 09:30 05.06.2016

Re: driverless cars

imam više prijatelja pomoraca.
npr. ovdašnji sporadični bloger dylam dop je već par godina I oficir na LPG tankeru.
drzurin brat je 2. oficir na kontejneraša. zajednički nam jedan drug je 2. oficir makine takođe na kontejneraša.
moj najbolji školski drug avanzovao je do zvanja tehničkog superintendenta na MSC kruzerima.
prvi komšija mi je kapetan...

naslušao sam se raznih pričao o životu na brodu, a i o smucanju po svjetskim lukama.

kao što već napomenuše osnovna stvar je da ti je posada ok, koliko god to može biti.
ono kao u vojsci, moraš što brže da povataš ko su šlihtare, ko tasteri, ko sitni prevarantni, ko prave kolege, s kim češ napokon da se družiš ... Filipinci se uvije drže svog društva, ok su i ne pretstavljaju pretnju, ako im pristupaš normalno, kolegijalno. hoće i da pomognu.
Rusa ima sve više i ima ih svakakvih, od ljudi modernog svjetonazora, mladi, sposobni, obrazovani (kapetani već prije navršene 30. ), a opet imaš gomilu hronično polupijanih univerzalnih nezadovoljnika, kojima je "BLJA" redovna poštapalica. naravno ima i među njima veoma sposobnih mehaničara, električara ...
indusi prešareni u karakterima, zajebani su oni ambiciozni, što gaze preko leševa elegantnim korakom budućeg "admirala". a opet nailazio sam i na one sasvim blage naravi, naravno riječ je bila o budistima i vegetarijancima.
za izlazak u grad najbolji su ti pripadnici nama nekih bliskih naroda Bugari, Hrvati (ako se već niste nepovratno razmimoišli po politici) krajinci ...)

ustvari i ovo što napisah je tek jedan ošacovani presjek jednih prosječnih iskustava, rađen na isuvuiše malom uzorku, krajnje nepouzdanih lica kakvi su pomorci

krkar krkar 10:07 05.06.2016

Re: driverless cars

Ja ipak mislim da će to biti pre uvedeno u pomorski saobraćaj nego automobili bez vozača u gradovima ... mnogo veći novci su u pitanju.

Čak i da u početku ostave jednog ili dva čoveka na ladji (čisto dok se prevoznici ne naviknu) opet će im to značajno smanjiti troškove.


Sumnjam da je to tako blizu. Brod na moru u kriznoj situacji praktično je nedostupan za bilo koga sa strane. Sva sranja bar u prvim fazama mora da rešava ukrcana posada.

Pri tome me ne brinu pirati koliko onečišćenja, sudari i slične stvari.
krkar krkar 10:10 05.06.2016

Re: driverless cars

Da ne pominjem i to da je, koliko sam čuo, za većinu nesreća na moru (sudara, nasukavanja) kriva isključivo posada. Mahom teški alkoholičari, kako se priča (moj pokojni ujak je plovio dosta godina, prvo u Jugooceaniji, posle kod stranaca, mahom na tankerima i freight-erima, pa sam se naslušao priča...)



Sereš ga Pajiću za sve pare. A srao ti ga je i pokojni ujak alkos.

To je možda moglo u samoupravljanju tako i kod Rusa (a i to samo donekle, mnogo zavisi od barbe i kompanije) ali generalno to tako ne funkcioniše.

Već sam negde na blogu spominjao da mi je zet upravitelj strija na najvećem brodu na svetu za prevoz žive stoke. Od dana kad se ukrca dok se ne iskrca, u proseku 4-6 meseci, ne popije ni po jedno pivo. Čak ni u luci.

Odgovornost čuda čini.
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:16 05.06.2016

Re: driverless cars

naslušao sam se raznih pričao o životu na brodu, a i o smucanju po svjetskim lukama.


Da, sećam se da je svaka druga ujkina priča počinjala kao: barba se napio pa zaspao u makini, onda ovo i ono...I on se isto ovako kao krkarov zet kleo da, dok je na brodu, ne pipne alkohol.

A i tamo oko naše kuće u Kotoru živi dosta tih pomoračkih familija (mi smo tu zapravo jedini dođoši, što se lako vidi i po kući i okućnici - em je najmanja, em jedino kod nas nema gipsanih lavića ), znači komšije, znamo se svi dosta dobro, tako da sam spoznao i tu neku, intimniju i mahom tužnu pozadinu pomoračkog posla i ne čudi me mnogo da je mornarska profesija u vrhu po pitanju alkoholizma i substance abuse-e.

vcucko vcucko 07:48 06.06.2016

Re: driverless cars

docsumann
Filipinci se uvije drže svog društva, ok su i ne pretstavljaju pretnju, ako im pristupaš normalno, kolegijalno. hoće i da pomognu.


To je svet koji je genetski naučio na bič. Pa ako se odnosiš prema njima sa elementarnim ljudskim uvažavanjem i kad provale da se pri tom ne foliraš, hoće da se zauzmu za tebe samo tako.
Takođe, kad na Dalekom Istoku izađeš u grad, poželjno je da su tu negde, kao pripadnici žute rase (u isto vreme hrišćani, znači kako god okreneš iz nekog našeg civilizacijskog kruga). Okolina se odmah drugačije odnosi prema tebi. Da se sad ne jave dežurni antirasisti, to je prosto tako. Neki osnovni ljudski refleks.

Po pitanju ljudi iz Istočne Evrope, prvi baš veliki potres su izazvali Poljaci izbegli za onih nemira početkom 80-ih. Bile su ih pune velike luke zap. Evrope, nudili su da rade za stan i hranu, okrenuli tržište naopako.
docsumann docsumann 21:56 06.06.2016

Re: driverless cars

spominjao sam već anegdotau kako je dylam dop (mislim na Maršalskim ostrvima) ušao u neki lokal privučen odličnim rege zvukom koji je iz njega dopirao.
unutra je zatekao samo dva crnac koji su cjevčili svoje pivo i šankericu. s vrata je provalio da bjeli čovjek nije dobrodošao u taj kraj, ali kako je onako iskreno krenuo da se raspituje za muziku (koja je ovo stvar? ko izvodi?...) brzo je stekao simpatije domorodaca, tako da su mu čak rekli da svrati sutra u isto vrijeme da pokupi disk koji će mu narezati...naravno, nije se pojavio, pošto se sutradan ničeg nije ni sjećao (nije od batina )
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:50 06.06.2016

Re: driverless cars

docsumann
spominjao sam već anegdotau kako je dylam dop (mislim na Maršalskim ostrvima) ušao u neki lokal privučen odličnim rege zvukom koji je iz njega dopirao.
unutra je zatekao samo dva crnac koji su cjevčili svoje pivo i šankericu. s vrata je provalio da bjeli čovjek nije dobrodošao u taj kraj, ali kako je onako iskreno krenuo da se raspituje za muziku (koja je ovo stvar? ko izvodi?...) brzo je stekao simpatije domorodaca, tako da su mu čak rekli da svrati sutra u isto vrijeme da pokupi disk koji će mu narezati...naravno, nije se pojavio, pošto se sutradan ničeg nije ni sjećao (nije od batina )


A ja se sećam neke priče u kojoj su mornari provalili u kabinu kod barbe (koji se napio pa zaspao u makini, jelte) i onda mu, kako da kažem, imali seks sa onom lutkom na naduvavanje (blow doll).
a_jovicic a_jovicic 23:26 06.06.2016

Re: driverless cars

srdjan.pajic
A ja se sećam neke priče u kojoj su mornari provalili u kabinu kod barbe (koji se napio pa zaspao u makini, jelte) i onda mu, kako da kažem, imali seks sa onom lutkom na naduvavanje (blow doll).

Ima jedan baš pomorački vic ... primetila posada da njihov kapetan, već iskusan "morski vuk", pred svako isplovljenje ili uplovljenje ode u svoju kabinu, zaključa se i tamo provede neko vreme ... Prolazile su tako godine i on je stalno ponavljao svoj ritual. Posadu je to kopkalo, probali su da prisluškuju šta radi, činilo se da nešto čeprka po brodskom sefu ... ali niko nije smeo da ga pita. Jednog dana ih dočeka tužna vest da je njihov stari kapetan preminuo i osmele se oni da vide koju je to tajnu skrivao celog života. Nekako razvale sef i tamo zateknu obično parče papira ... "desna strana = starboard side, leva strana = port side"


(Objašnjenje: U pomoračkoj terminologiji na engleskom jeziku, na brodu ne postoji leva i desna strana ... tradicionalno se koriste "port" i "starboard" ... razlog je da se spreči zabuna kod mornara koji tokom manevra mogu da budu okrenuti na razne strane. Naš nesrećni kapetan iz vica ceo život nije mogao da zapamti koja je koja)
maksa83 maksa83 12:51 07.06.2016

Re: driverless cars

naravno riječ je bila o budistima i vegetarijancima.


petargli petargli 23:33 04.06.2016

BH-12

... cini mi se da je bio bas ovaj brod na kome sam proveo nekoliko dana "radno krstareci" po Boki Kotorskoj ...
a_jovicic a_jovicic 23:46 04.06.2016

Re: BH-12

petargli
... cini mi se da je bio bas ovaj brod na kome sam proveo nekoliko dana "radno krstareci" po Boki Kotorskoj ...

Može biti ... ako je godina bila 2004-ta onda smo se i sreli. Ako je bilo pre '99-te onda je to bila neka druga civilno-vojna ekspedicija.
petargli petargli 01:16 05.06.2016

Re: BH-12

a_jovicic

mislim da je bila '03 ...
a_jovicic a_jovicic 09:30 05.06.2016

Re: BH-12

petargli
a_jovicic

mislim da je bila '03 ...

Onda se možda i nismo sreli ... 2003. sam bio u Trstu ... baš na školovanju za pomorsku kartografiju.
krkar krkar 10:48 05.06.2016

Re: BH-12

petargli
... cini mi se da je bio bas ovaj brod na kome sam proveo nekoliko dana "radno krstareci" po Boki Kotorskoj ...



Odličan, poslednja serija barkasa rađenih za JRM. Brodogradilište Punat na Krku.
petargli petargli 19:27 05.06.2016

Re: BH-12

krkar
Odličan, poslednja serija barkasa rađenih za JRM. Brodogradilište Punat na Krku.

Jeste, barkasa ... Hvala sto si me podsetio na njen pravi naziv!

a_jovicic

Onda se možda i nismo sreli ... 2003. sam bio u Trstu ... baš na školovanju za pomorsku kartografiju.

Pretpostavio sam da smo se "mimoisli", inace bih ti prepoznao sliku iz licne, :)!
a_jovicic a_jovicic 23:42 06.06.2016

Re: BH-12

petargli
Pretpostavio sam da smo se "mimoisli", inace bih ti prepoznao sliku iz licne, :)!

Pa ako nisi medju publikom na ovoj slici ... onda smo se "mimoišli"

emsiemsi emsiemsi 05:15 07.06.2016

Re: BH-12

a_jovicic
petargli
Pretpostavio sam da smo se "mimoisli", inace bih ti prepoznao sliku iz licne, :)!

Pa ako nisi medju publikom na ovoj slici ... onda smo se "mimoišli"


Да ли је ова слика са некога брода или ... ?
a_jovicic a_jovicic 06:31 07.06.2016

Re: BH-12

emsiemsi
Да ли је ова слика са некога брода или ... ?

Da ... upravo sa pomenute barkase
krkar krkar 01:30 05.06.2016

Dobar blog


Nemam sad vremena, nadam se sutra, ako ne onda tek od utorka popodne.
emsiemsi emsiemsi 08:45 05.06.2016

Re: Dobar blog

krkar

Nemam sad vremena, nadam se sutra, ako ne onda tek od utorka popodne.

Сагласан --- да је добар блог.
Успут --- ја имам времена, али ћу се прикључити када се кркар распише.
a_jovicic a_jovicic 09:16 05.06.2016

Re: Dobar blog

Kad god došli - dobrodošli

Neće tekst nigde da pobegne ... do sledeće subote
krkar krkar 09:11 05.06.2016

Pilot

pa vam za uplovljenje u luku nije neophodno angažovanje profesionalnog pilota (osoba koja preuzima upravljanje brodom a i odgovornost pri uplovljenju u luku ili pri prolasku kroz prevodnice)


Postoji lučki pilot i rutni pilot. Onaj prvi koristi se za uplovljavanje u određenu luku i obično je obavezan za određene vrste/tipove/veličine brodova. Rutni pilot provodi brodove kroz tesnace ili delove plovnog puta za koje su potrebna posebna znanja ili važe posebni propisi.

Zabluda je da pilot preuzima upravljanje brodom a i da je on odgovoran. Brodom UVEK zapoveda zapovednik (Master) - i kada je ukrcan pilot i kada ga nema. Kada je na brodu pilot on je savetodavac, stručnjak koji pomaže kapetanu, zapovedniku, u donošenju odluka. Pilot se obraća barbi (kapetanu) a ovaj, ako hoće da ga posluša, što je najčešće slučaj, prenosi naređenje onom članu svoje posade koji treba da ga izvrši: kormilaru, upravitelju stroja, noštromu...


a_jovicic a_jovicic 09:27 05.06.2016

Re: Pilot

krkar
Zabluda je da pilot preuzima upravljanje brodom a i da je on odgovoran. Brodom UVEK zapoveda zapovednik (Master) - i kada je ukrcan pilot i kada ga nema. Kada je na brodu pilot on je savetodavac, stručnjak koji pomaže kapetanu, zapovedniku, u donošenju odluka. Pilot se obraća barbi (kapetanu) a ovaj, ako hoće da ga posluša, što je najčešće slučaj, prenosi naređenje onom članu svoje posade koji treba da ga izvrši: kormilaru, upravitelju stroja, noštromu...

Primio ispravku k'znanju ... no u svakom slučaju ukoliko zbog saveta pilota dodje do oštećenja, luka plaća štetu.

Planovi luka često nisu publikovani za široke mase a i radovi u luci su češći nego na drugim mestima pa znaju da prodube delove koji ranije nisu bili pogodni za gaz većih brodova. Samim tim i pilot je onaj ko najbolje zna koji delovi su sigurni pri datim uslovima mora ... plimi-oseki i trenutnom atmosferskom pritisku.
krkar krkar 10:36 05.06.2016

Re: Pilot

ukoliko zbog saveta pilota dodje do oštećenja, luka plaća štetu.


Nisam baš siguran. Tačnije, samo ako se dokaže gross negligence pilota ili nekvalifikovanost (recimo pilot sa lažnom licencom).

Uvek je za bezbednost broda i sigurnost plovidbe odgovoran zapovednik. On može ali ne mora da posluša pilota ali i kad postupa po savetu pilota on je odgovoran odnosno mora da vodi računa o svim aspektima bezbednosti.

Dakle, i kad je pilot ukrcan on mora da vodi navigaciju kao da pilota nema a da pilota koristi kao dodatno pomoćno sredstvo u navigaciji.

Recimo, brod pod pilotažom se nasuče.

AKO je barba imao otvorenu kartu područja plovidbe, najbolju koja je javno dostupna i prethodno je proučio;

AKO je imao dovoljan broj posade za datu situaciju (osmatrača, merilaca dubine, kormilara, oficira palube itd);

AKO ništa nije ukazivalo da bi se brod mogao nasukati - a pilot mu preporučio da vozi u određenom kursu

TEK TADA ima šanse da uspešno tuži pilota ili organizaciju koja zapošljava pilota. I sve treba da dokaže na sudu. I da sud utvrdi ili nameru pilota da nanese štetu brodaru (tuži uvek brodar čiji je zastupnik zapovednik) ili nesposobnost odnosno neobučenost za dužnost na koju je upućen pilot.

Vrlo pipave stvari.
a_jovicic a_jovicic 12:31 05.06.2016

Re: Pilot

krkar
Vrlo pipave stvari.

Da ... proguglah malo i u većini slučajeva su piloti zaštićeni k'o beli medjedi ...

Pilotage Law

... jedino je u Panamskom kanalu situacija bila neznatno drugačija (mada i to do 1999-te) i nešto malo u SAD ... verovatno sam se zato i zahebao (eh taj NatGeo i dokumentarci o Panamskom kanalu)


Liability:It is possible to hold the Panama Canal Commission liable for accidents which occur during Canal transit and which can be attributed to actions of Canal pilots in command of the vessel. Claims procedures are ruled by the Panama Canal Act of 1979 with amendments and Code of Federal Regulations. Amended claim procedures were also introduced with the Panama Canal Transition Act which entered into force on 18th November 1997. In order to protect an owner’s right to claim against the Panama Canal Commission after a casualty, the Master of the vessel must request an official investigation of the Board of Local Inspectors (BLI) and the same must convene before the vessel's departure. Subsequent to this, the owner has one year (previously two years) from the date of the accident or from the date of the new Act (18th November 1997), whichever is the later, to file an administrative claim with the Panama Canal Commission. If the owner is not satisfied with the final determination of his claim at the conclusion of the administrative claims process, he may file suit within 180 daysfrom the date of the final determination or 180 days after the date of the new Act, whichever is the later. The suit must be filed with the United States District Court for the Eastern District of Louisiana. If a vessel involved in an accident departs the Canal waters without the convening of the BLI, the right to claim against the Panama Canal Commission will be lost.

Što se naše lokalne "bare" tiče, u vreme dok sam se "motao" po CG (tj. do referenduma), Luka Bar je imala detaljan plan (mi ga pravili) ali on nije javno publikovan tako da ga zapovednik sigurno nije mogao imati. Generalizovane dubine jesu unete na karte sitnije razmere ali one se svakako nisu mogle koristiti za uplovljenje.

Čuo sam da je u medjuvremenu radjeno iskopavanje i da su neki delovi produbljeni ... a i da je neko posle toga uradio ponovo premer (mislim da su neki stranci u pitanju) no u svakom slučaju mi nije poznato da je detaljni plan javno raspoloživ.

U luci se nalazi i mareograf tako da se konstantno beleži nivo mora. Da li luka ima uvid u podatke u realnom vremenu ne znam ali to su najpouzdaniji podaci koji mogu da postoje i da se na osnovu njih preračunaju dubine u svakom trenutku (ni time zapovednik ne raspolaže)

U svakom slučaju pomorski zakoni su vrlo pipave stvari (verovatno kao i sve ostale pravne zavrzlame) ... znam da je npr. bilo nekoliko varijanti razgraničenja na moru izmedju CG i komšiluka i da ni jedna nije definitivno prihvaćena zato što je svaka strana imala neke argumente za svoje rešenje. A još ako se u priču uključi ekonomski faktor (tj. zalihe gasa u podmorju Jadrana za koje svi znaju da postoje ali verovatno osim Hrvata niko ne zna kolike su i gde se tačno prostiru) onda će definitivno razgraničenje biti po principu "nije bitno koja ti je tema doktorata nego ko ti je mentor"
a_jovicic a_jovicic 12:39 05.06.2016

Re: Pilot

krkar
pa vam za uplovljenje u luku nije neophodno angažovanje profesionalnog pilota (osoba koja preuzima upravljanje brodom a i odgovornost pri uplovljenju u luku ili pri prolasku kroz prevodnice)

Originalni tekst ispravljen u ...
profesionalnog pilota (osoba koja savetuje zapovednika pri uplovljenju u luku ili pri prolasku kroz prevodnice)
krkar krkar 23:36 05.06.2016

Re: Pilot


Što se naše lokalne "bare" tiče, u vreme dok sam se "motao" po CG (tj. do referenduma), Luka Bar je imala detaljan plan (mi ga pravili) ali on nije javno publikovan tako da ga zapovednik sigurno nije mogao imati. Generalizovane dubine jesu unete na karte sitnije razmere ali one se svakako nisu mogle koristiti za uplovljenje.

Čuo sam da je u medjuvremenu radjeno iskopavanje i da su neki delovi produbljeni ... a i da je neko posle toga uradio ponovo premer (mislim da su neki stranci u pitanju) no u svakom slučaju mi nije poznato da je detaljni plan javno raspoloživ.

U luci se nalazi i mareograf tako da se konstantno beleži nivo mora. Da li luka ima uvid u podatke u realnom vremenu ne znam ali to su najpouzdaniji podaci koji mogu da postoje i da se na osnovu njih preračunaju dubine u svakom trenutku (ni time zapovednik ne raspolaže)



Lučka pilotaža je obavezna, ako ne uzmeš pilota nema uplovljavanja.

Da ne ispadne da su zapovednik i pilot protivnici nekakvi - nisu, oni su saradnici i obojici je u interesu da sve bude kako treba. Pilotska služba zasnovana je na poverenju, svaki zapovednik očekuje da je pilot stručan za svoje područje. I u 99% slučajeva je tako. U svim zemljama koje ozbiljno pristupaju plovidbi pilot spada među najbolje obučene in ajiskusnije pomorske oficire (i najbolje plaćene). I ima razloga zašto je to tako.

Ako pilot zezne stvar pa se brod nasuče i blokira plovni put ili luku ili prilaz nekom doku... nastaju ogromne operativne štete, direktne i indirektne, čak i da nema neke naročite štete na brodu pod pilotažom. I zato je svima u interesu da pilot bude što bolji.

I upravo zato brodari i njihovi predstavnici, uključujući i države, ne insistiraju da se publikuju detaljni planovi luka jer to uopšte niej neophodno. Onaj kome zaista trebaju - pilot - svakako ih ima i poznaje a ostali od tog znanja iovako ništa ne bi imali.

mirelarado mirelarado 14:14 06.06.2016

Amerigo Vespucci

Једрењак Америго Веспучи, који служи за обуку полазника италијанске Поморске академије, ових дана, реновиран, модернизован и у пуном сјају, прославља 85. рођендан.



P.S. "Превод" наслова овог занимљивог текста с латинског на аланфордовски:

Тко плови вриједи.
Тко вриједи плови.
Тко не плови не вриједи.

:)
emsiemsi emsiemsi 14:44 06.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

mirelarado
Једрењак Америго Веспучи, који служи за обуку полазника италијанске Поморске академије, ових дана, реновиран, модернизован и у пуном сјају, прославља 85. рођендан.



P.S. "Превод" наслова овог занимљивог текста с латинског на аланфордовски:

Тко плови вриједи.
Тко вриједи плови.
Тк не плови не вриједи.

:)

Ја не бих смео нити да се попнем на ту шклопоцију, а камоли да пловим.
mirelarado mirelarado 15:22 06.06.2016

Re: Amerigo Vespucci

Ја не бих смео нити да се попнем на ту шклопоцију, а камоли да пловим.


А види ове како вежбају руковање секстантом и једрима:




Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana