Društvo| Kultura| Literatura| Religija

Na deponiji

antonacci RSS / 11.08.2010. u 11:39

 2iaualj.jpg

           Na deponiji smeća svačega ima, tu su ruže koje divno pristaju đubrištu kao što pristaju i pesmi, ruže koje počinju da zaudaraju kao ljudi, ruže na koje sleću muve, ruže koje su držane u kristalnim vazama, ali i ruže vezane žicom kao zločinci.
           U zapisu zapisu Molitva protiv kulture, Mirko Đorđević citira novopromovisanog sveca-antisemitu Nikolaja Velimirovića: „Zašto ne bi imali molitvu protiv kulture kao zbira svih zala? Mislimo da bi trebalo odrediti jedan državni molitveni dan u godini kada će sav narod sa svojim starešinama moliti se Bogu i Gospodu da ga spase od kulture." Želja pokojnog vladike se (još uvek!) nije ostvarila, ali to uopšte nije povod za radovanje, kako se isprva može učiniti. I ono malo kulture što imamo, naime, bacamo polako na đubrište ukoliko nema taj neki komad kulture pravoslavnu konotaciju, pa nam tako svaki dan postaje dan bez kulture. Mogu da zamislim da bi se najnovijem razvoju situacije „sveti" Velimirović većma radovao, jer za njega je kultura bila isto što i gordost, mržnja, divljaštvo, bezbožništvo, krivoverstvo, nasilje, grabež, bogohulništvo i svakakvo nečoveštvo.


           Kako se dospeva na tu deponiju, to đubrište kulture? Postoji mnogo načina, ali je u principu dovoljno biti van kolektivističke histerije, kod nas, hic et nunc, pravoslavne, nacionalne (nacionalističke) i heteropatrijarhalne matrice. Među bocama od mleka, piva i koka-kole, među bocama sa malecnim ustima kao u pijavice i korama od lubenica, u nekoj isceđenoj polulopti limuna, tamo negde u dubinama onih deponija koje su stvorili Šejka i Kiš, nalaze se i kosti, kao mali znaci da su originalnost i modernost i ovde nekada živele. Na đubrištu nalaze se kosti svih onih žena koje su zgrešile obrazovanjem, kosti Anice Savić - Rebac, kosti Julke Hlapec - Đorđević, kosti Ksenije Atanasijević, Isidore Sekulić. Želele su znanje, nisu se samobičevale i nisu prale stopala u lavoru svojim muževima, a božemeprosti, neke nisu bile ni udate. Slikovito se izrazio, a povodom Ksenije Atanasijević, germanista srpski Miloš Trivunac, „ima krajeva u Srbiji gde žene ljube u ruku mlađe muškarce, a vi hoćete da date katedru docenta jednoj mladoj devojci." Nešto pre toga, Milutin Milanković i Branislav Petronijević, dijagnostikovali su Ksenijin intelekt kao hormonalni problem, pa je onda sve postalo jasno - gde ste vi videli uravnoteženu i zdravu ženu koja razume filozofiju? Mnogo je vremena od tada prošlo, ali se Ksenija Atanasijević, uprkos svojevremeno zavidnoj internacionalnoj reputaciji, nije makla sa deponije, a kako vreme prolazi i kako se na deponiju bacaju plastične stolice i nepobodni pisci, biće sve teže izvući nju ili bilo koga drugog. Zatim se na tom kulturnom đubrištu mogu prepoznati bačena platna Moše Pijade, platna koja su do sada već probile neke zarđale žice, bože me 'prosti i Jevrejin i komunista u jednom telu, „sveti vladika" Nikolaj bi se sasvim izvesno zabezeknuo nad tom dekadencijom, onda Dositej Obradović i Lukijan Mušicki, zatim i Šejkine slike i Kišove knjige, ali se oni, rekao bih, ne bi bunili da budu na đubrištu, jer je ponekad đubrište najčistije mesto na kom se može biti.
          Najnoviji dodatak deponiji srpske kulture je i pesnik i slikar i boem i bezbožnik Đura Jakšić. Kragujevačke gradske vlasti donele su odluku da se sruši kuća u kojoj je Đura Jakšić živeo sredininom XIX veka, jer je to jedino rešenje - kuća je nebrigom tih istih vlasti toliko oronula da se sada, kažu, ne može popraviti. Ali ako se kuća ne može popraviti, savremeni poslovno-stambeni objekat se svakako može sazidati. (A sticajem eto srećnih okolnosti, ta je kuća baš na veoma skupoj lokaciji u centru grada!) Nebriga za kulturu je toliko uobičajena da se zbog nje, same po sebi, ne bih mnogo ni potresao. Strašno je to i pomisliti, ali više bi me iznenadilo da se neko dosetio da otvori muzej ili biblioteku, nego da se neko kulturno zdanje sruši. Drugi deo priče, onaj deo zbog kog sam i pominjao vladiku-antisemitu, u vezi je sa manastirom Sveti Đorđe i Jakšićevom bistom koja je tu stajala više od pola veka. Arhimandrit manastira je jedan dan rešio da mu se ta bista više ne sviđa, jer je Jakšić bio "boem, razvratnik i bezbožnik", a svi znamo da boemima, razvratnicima i bezbožnicima u crkvenim, svetim prostorijama nipošto nije mesto, i o tome su nas učili, kako sam Jakšić, tako i Dositej Obradović, a svega mi, i skorašnja crkvena istorija; za Jakšića nema mesta u manastirskoj porti, jer je voleo da popije, ali ima mesta za raznu gospodu koja su se družila sa Arkanom ili maloletnom decom. Verovatno je to pitanje dress code-a.
          Najpre je Jakšićeva bista uklonjena 2004. godine zbog renoviranja porte, pa je bista svojevoljno odlučila da nestane i da se misterioznim putevima - kažu u Americi „God works in mysterious ways" - pojavi na gradskoj deponiji smeća. Kada je bista nađena, smeštena je u magacin jedne lokalne kafane, pošto monasi nisu želeli tog velikog pesnika u svojoj porti, a ni kulturne svečanosti koje su se godinama organizovale u njegovu čast. Molitva protiv kulture nam nije potrebna, bolje je moliti se bogu za zdravlje, pare i neki opšti pomor, a za kulturu će se već pobrinuti njegova zemaljska ispostava. Kore od banane kao odrani muški ud, kore krompira sečene neštedimice, prosto kao što se seče hleb i iscepane pesme Đure Jakšića. Lale, narcisi i gladiole i stare cipele koje polako postaju zelen kao trava.

Beleške na margini:

1. Kroz ovaj blog se protežu citati iz Kišove pesme Đubrište.

2. Lepo društvo, pesma je Lukijana Mušickog, arhimandrita manastira Šišatovac, episkopa plaškog. Ovu pesmu dodajem uz tekst, da se vidi gde je lepše društvo, šta je van deponije, i da se i vi zapitate, jednako onako kako se i ja pitam, gde je nestao, među sveštenstvom, smisao za humor i (ovakvu) poeziju, a ako nekom padne na pamet da se zapita i zašto je - u poređenju sa ovim - Jakšić nepobodan, onda neka i to pitanje bude postavljeno:

Sastalo se lepo društvo pa se razgovara,
Mladi momci i devojke kojim' nema para:
Kurac, kura, kurčekanja i malo kurčence,
Pička, pizda, pizdurina i dve male pice,
Debeli kum krivi kurac, pizdurina kuma,
Dva devera dva kicoša, pica i kitica;
Oni sede za astalom, pak provode šalu.

3. Kaluđeri, bolno istinita pesma nepodobnog i poročnog Jakšića:

Gledo sam vam metanije,
Kad varate boga živa-
Gledo sam vas gde se pije,
Gde se jede i uživa.
Slušo sam vas kad kunete
Svoje stado,svoje verne,
I kad tajni prizovete
Licemerni,licemerne!
Gledo sam vas-ne da nisam.
Kad razbludom usplamtite;
Gledo sam vas-ne da nisam
Licemeri,upamtite!

 

 

 



Komentari (47)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

AlexDunja AlexDunja 12:18 11.08.2010

nedostajao si

nsarski nsarski 12:19 11.08.2010

Re: nedostajao si

Ah, Sejka. Sasvim odgovarajuce!
antonacci antonacci 13:05 11.08.2010

Re: nedostajao si

Hvala Alex.

nsarski
Ah, Sejka. Sasvim odgovarajuce!


Prvo sam mislio da stavim neki Šejkin rad na blog, ali nisam mogao da nađem na internetu ni jednu sliku koja bi bila dovoljno velika.

nsarski nsarski 12:18 11.08.2010

Iz drame Hansa Johsta

(Nazi laureata) Schlageter:

"Kada cujem rec kultura, ja se masim za pistolj".

(Ovo je cesto pripisivano Gebelsu ili Himleru).
antonacci antonacci 13:13 11.08.2010

Re: Iz drame Hansa Johsta

nsarski
(Nazi laureata) Schlageter:

"Kada cujem rec kultura, ja se masim za pistolj".

(Ovo je cesto pripisivano Gebelsu ili Himleru).


Stavljeno u kontekst ove priče, citat je sasvim na mestu.
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:47 11.08.2010

Re: Iz drame Hansa Johsta

Kada cujem rec kultura, ja se masim za pistolj"

gun culture
jacquesmayol jacquesmayol 12:19 11.08.2010

Samo da proverim..

jesam li ja to prvi koji će reći da je post pravi pogodak? Čestitke, a komentari slede.
mirelarado mirelarado 12:44 11.08.2010

Re: Samo da proverim..

jacquesmayol
jesam li ja to prvi koji će reći da je post pravi pogodak? Čestitke, a komentari slede.


Први, али не и последњи. Одличан текст, Антоначи, и болна тема.
antonacci antonacci 13:12 11.08.2010

Re: Samo da proverim..

болна тема.


Vrlo bolna tema, da; i mislim da zaslužuje da se o njoj više priča. Sumnjam da je slučaj Đure Jakšića usamljen, verovatnije je da kultura nikada nije dovoljno važna da bi dospela u vesti. Ili ako već dospe u vesti, onda je to u onom delu koji se retko otvara. Sasvim sam slučajno jutros pročitao vest ovde, na sajtu b92 -
http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=1087?yyyy=2010&mm=08&dd=10&nav_id=450985

antioksidant antioksidant 20:00 11.08.2010

Re: Samo da proverim..

Sasvim sam slučajno jutros pročitao vest ovde, na sajtu b92 -

vest je malo stara
popovi su bacali djurinu bistu pre par meseci (mozda cak i prosle godine ako me secanjene vara)
a sto se tice kuce - djura je tu ziveo par godina i ne postoji nista sem spomen ploce koja obelezava tu cinjenicu
kuca je u vlasnistvu grada a data je na koriscenje privatnim licima (tj sluzila je za stanovanje a ne kao muzej, galerija ili bilo sta u javnoj funkciji)
rusevina je bila jos pre 20 godina a na sta danas lici tesko je i zamisliti
prevelika nepotrebna buka se dize oko te rusevine. postenije bi bilo insistirati na tome da grad kupi bar jednu sliku djure jaksica (jer ni jedna njegova slika se ne nalazi u kragujevcu - bar koliko mi je poznato)
sto se tice njegove biste na liparu - popovi bi da bace njegovu bistu, na vlastima je da popovima lupe cvrgu i da bista ostane tamo gde joj je i mesto
ali vlasti to ne smeju
vlasti dizu krst

...........

na tekstu sam iskreno zahvalan, samo sam smatrao da mu je neposredni povod malo ... van fokusa (lose napisana i povrsna novinarska vest)
antonacci antonacci 22:58 11.08.2010

Re: Samo da proverim..

popovi bi da bace njegovu bistu, na vlastima je da popovima lupe cvrgu i da bista ostane tamo gde joj je i mesto
ali vlasti to ne smeju
vlasti dizu krst


Slažem se.

samo sam smatrao da mu je neposredni povod malo ... van fokusa (lose napisana i povrsna novinarska vest)


Za mene je ovo nova vest, iako je zapravo stara. Đura Jakšić jeste bio povod, ali je tema mnogo šira i problem mnogo veći.
antioksidant antioksidant 07:15 12.08.2010

Re: Samo da proverim..

ali je tema mnogo šira i problem mnogo veći.

у потпуности се слажем и већ сам рекао али текст заслужује да се понови: захвалан сам на овом тексту. лепо написано о нечем јако важном.

.........
тако је и лоше написана вест добила свој смисао - била је непосредни повод ѕа овај текст
veliot veliot 17:34 12.08.2010

Re: Samo da proverim..

Prvo, ovo je jedan od najboljih tekstova objavljenih na blogu ove godine.
Drugo, nikako se ne slazem da je vest stara. Ova prica o Jaksicu je paradigmaticna za ovdasnju istoriju, ne samo kada je kultura u pitanju.

Pridruzujem se cestitkama,
hvala antonacci:)
antioksidant antioksidant 20:34 12.08.2010

Re: Samo da proverim..

Drugo, nikako se ne slazem da je vest stara.

dakle to sto se dogadjaj desio pre vise meseci nikako ne utice na to da li je vest stara ili ne?
i ne pricam o znacaju* vesti vec o tome kako je novinarski tekst napisan (bez informacija)

* znacaj je neupitan a mogu reci da se u potpunosti slazem sa sledecim
Ova prica o Jaksicu je paradigmaticna za ovdasnju istoriju, ne samo kada je kultura u pitanju.

antonacci antonacci 22:08 12.08.2010

Re: Samo da proverim..


mogu reci da se u potpunosti slazem sa sledecim

Ova prica o Jaksicu je paradigmaticna za ovdasnju istoriju, ne samo kada je kultura u pitanju.


razmisljam razmisljam 16:48 11.08.2010

Мислим

да ће се увек наћи неко коме неће бити напорно да копа по културним ђубриштима и одатле враћа на светлост дана заборављене вредности и обнавља им стари сјај.
На жалост, такви су у сваком времену ретки, а посла много...
Ипак, не треба губити наду...
antonacci antonacci 17:33 11.08.2010

Re: Мислим

razmisljam
да ће се увек наћи неко коме неће бити напорно да копа по културним ђубриштима и одатле враћа на светлост дана заборављене вредности и обнавља им стари сјај.
На жалост, такви су у сваком времену ретки, а посла много...
Ипак, не треба губити наду...


Ja se izvinjavam moderatorima, greškom sam pritisnuo opciju "obavesti moderatora", komentaru ništa ne fali.

antonacci antonacci 17:44 11.08.2010

Re: Мислим

razmisljam
да ће се увек наћи неко коме неће бити напорно да копа по културним ђубриштима и одатле враћа на светлост дана заборављене вредности и обнавља им стари сјај.
На жалост, такви су у сваком времену ретки, а посла много...
Ипак, не треба губити наду...


Ne sumnjam da će uvek biti vrednih ljudi koji će istraživati sopstvenu kulturu, kao i ono što je ostalo van njenih glavnih tokova. Radi se o tome da ovakvo probiranje posebno po jednoj kulturi koja u startu nije velika i nema previše toga da ponudi, neminovno dovodi do siromašenja srpske kulture u celini. Jer mi se zaista nalazimo u odgovarajućem istorijskom trenutku da bi neko od episkopa mogao da izađe pred kamere i kaže "mi tražimo da se ta pijandura ukloni iz školskog programa" i da to neko zaista ozbiljno uzme u razmatranje. A o ovoj ludoj deci iz 1389 i sličnih organizacija da i ne govorimo, prvi bi tako nešto podržali, jer njhov nacionalizam obavezno uključuje i potpuno nepoznavanje svoje kulture i istorije. I odsustvo kritičkog mišljenja.
ana.antic ana.antic 18:22 11.08.2010

Re: Мислим

antonacci
I odsustvo kritičkog mišljenja.


dok sam citala vas blog, razmisljala sam o jos jednom sa te deponije, aleksandru tismi. i pitam se stvarno cita li njega iko danas, secaju li ga se, a trebalo bi ga ponuditi upravo toj deci. da malo cuju nekoga ko je u njihovim godinama iz najvece blizine gledao uzas stvoren idejama koje oni danas misle da zastupaju. pa da onda vide kako je neko takav razmisljao o zlu koje prezivljava u jednoj malogradjanskoj sredini uprkos tome sto je navodno pobedjeno. cini mi se da od njega bas nista nismo naucili.
bas sam konfuzna, sad nesto ne mogu jasnije.
antonacci antonacci 23:04 11.08.2010

Re: Мислим

razmisljala sam o jos jednom sa te deponije, aleksandru tismi. i pitam se stvarno cita li njega iko danas, secaju li ga se,


Odgovor je da se slabo čita. Nekoliko njegovih knjiga se nalaze na mojoj polici i ljudi me neretko pitaju ko je taj čovek, iako je u mojoj ličnoj istoriji književnosti Tišma odavno postao klasik.

Nisam siguran koliko je on izguran iz književnosti, pre će biti da je on uvek bio autsajder. A zašto nije bio čitan, to je već pitanje na koje ne znam da odgovorim. Nisam siguran koliko je to zbog nedovoljne promocije, a koliko udela je u tome imala i politika.

Ali da bi klinci mogli od Tišme mnogo da nauče, tačno je. Upotreba čoveka je, kada sam ja išao u gimnaziju, bila lektira, ali je kako čujem sada izbačena.
AlexDunja AlexDunja 23:06 11.08.2010

Re: Мислим

pre će biti da je on uvek bio autsajder.

miloradkakmar miloradkakmar 00:44 12.08.2010

Na

đubrištu znaju da rastu velike, lepe, zdrave bele bundeve koje ljubomorno čuvaju belouške. Od tih bundeva najslađa je pita, a semenki ima koliko hoćeš i gde god ih baciš nova i zdravija bundeva izraste.
kukusigameni kukusigameni 07:51 12.08.2010

Pre...

...pola godine sam bio u Kaliforniji i rucao na ovom mestu.

http://www.steinbeckhouse.com/index.html
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 10:38 12.08.2010

Deponija ima raznih

Na đubrištu istorije naći če svoje zasluženo mesto vladike, monasi i slični "đubretari" koji su jednog Đuru Jakšića, ili jednu Isidoru Sekulić, pokušali tamo da smeste.
antonacci antonacci 10:48 12.08.2010

Re: Deponija ima raznih

Vojislav Stojković
Na đubrištu istorije naći če svoje zasluženo mesto vladike, monasi i slični "đubretari" koji su jednog Đuru Jakšića, ili jednu Isidoru Sekulić, pokušali tamo da smeste.


Meni to u ovom trenutku deluju suviše optimistično.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:47 12.08.2010

Re: Deponija ima raznih





Na Opern-Platzu u Berlinu i još u dve stotine gradova Nemačke nacisti su 1933. g. spaljivali dela Heinricha Manna, Bertolda Brechta, Franza Kafke, Karla Marxa, Kurta Tucholskog, Sigmunda Freuda i brojnih drugih mislilaca i pisaca čije su ideje i dela obeležile 20. vek.

Da li su uspeli?
Ko je na đubrištu istorije, nacisti ili Kafka?

U požaru u Aleksandrijskoj biblioteci gorela su Aristotelova dela, ali ni varta ni dim nisu ugušili njegove ideje.

Na lomačama crkvene inkvizicije gorela su nebrojena dela slobodnih mislilaca, i ne samo dela, već i njihovi autori.
Ipak, danas svi znamo da je Zemlja okrugla, mnogi znaju Đordana Bruna, ali imena pape i inkvizitora koji su ga osudili i potpalili lomaču niko se ne seća.

stasava stasava 13:04 12.08.2010

dela, a ne reci



"Na kolena!...bogu se molite,
Da ogluvi i covek i bog
Nesretnici!ta cuce vas bog!"

Djura Jaksic

Ne negiram dubinu pravoslavne misli i lepotu pravoslavne sluzbe, ali koliko je sa svim svojim porocima Djura bio cistiji od aktuelnih vladika , koji se voze u limuzinama od desetine hiljada EUR-a! "Dela, dela, braco, a ne reci..." Muka mi je, ali stvarno muka, od punih usta laznog morala, pridikovanja i patriotizma.

chole10 chole10 19:36 12.08.2010

BRAVO

Slazem se sa jednim od predhodnih komentara da je ovo najbolji blog u ovoj godini.
Tema je i duboka i siroka.

To je bolna tema.
Jednom ce je neko nekada pokrenuti.
Tacno je - prava deponija. Zalosno!

Preporuka kao vrata!

vladimir petrovic vladimir petrovic 21:34 12.08.2010

Grešiš dušu, Antonacci

Antonacci
... U zapisu zapisu Molitva protiv kulture, Mirko Đorđević citira novopromovisanog sveca-antisemitu Nikolaja Velimirovića: „Zašto ne bi imali molitvu protiv kulture kao zbira svih zala?

Ne razumem tvoj motiv, dragi blogokolega, da citiraš nekoga ko će Vladiku Nikolaja Velimirovića zlonamerno karakterisati kao "novopromovisanog sveca-antisemitu".

Još manje razumem zašto ti sebi daješ slobodu da kasnije, u tekstu, stavljaš svetaštvo Vladikino u znake navoda:

Mogu da zamislim da bi se najnovijem razvoju situacije „sveti" Velimirović


Da li ti stvarno veruješ da je on samo kobajagi svetac? Da on to ne zaslužuje? Da je SPC pogrešila što ga je na svoj način, i na osnovu svojih dobrih razloga i svojih kanona, proglasila svecem?
Da li možda smatraš da je SPC trebalo da raspiše svenarodni referendum na kome biste se Mirko Djordjević, ti i slični pojedinačno izjašnjavali "za" ili "protiv" proglašenja Vladike za sveca? Get serious!

Da se razumemo. Vladika Nikolaj Velimirović je bio jedna izuzetno kompleksna ličnost, veoma obrazovan čovek, koga - koliko ja znam - u SPC smatraju najobrazovanijim Srbinom posle Svetoga Save. Da li je to tačno ili ne, to nije važno. SPC ima svoje razloge da u to veruje.

Elem, tačno je da je Vladika Nikolaj svojevremeno izrekao nekoliko kvalifikacija koje bi, po današnjim kriterijima, mogle biti smatrane za antisemitske (i to, kako se meni čini, prvenstveno imajući u vidu odnos Jevreja prema Hristu).

Medjutim, netačno je videti u celokupnoj ličnosti Vladike samo to, da je on bio antisemita, a ne videti ništa drugo.

Naime, smatram ponovljeno da je on bio veoma integralna ličnost, te da manji ispadi, koji se danas tako kvalifikuju (tada je bilo drugo vreme) ne mogu umanjiti njegov sveukupan značaj. Ne sme se sve drugo Nikolajevo baciti pod noge i gaziti, mašući samo floskulom da je on bio - antisemita.

Oprosti, Antonacci, što sam bio slobodan da ovo napišem.
Zasmetalo mi je, nisam mogao da ne reagujem, mada se ne osećam advokatom SPC.
U pitanju je opšta kultura.

A toplo bih ti preporučio da se detaljnije upoznaš sa književnim radom Vladike Nikolaja Velimirovića.

P. S.
Inače, slažem se sa ostalim što iznosiš.
Uostalom, vrlo rado čitam sve tvoje tekstove.
antonacci antonacci 22:06 12.08.2010

Re: Grešiš dušu, Antonacci

Da li ti stvarno veruješ da je on samo kobajagi svetac? Da on to ne zaslužuje? Da je SPC pogrešila što ga je na svoj način, i na osnovu svojih dobrih razloga i svojih kanona, proglasila svecem?
Da li možda smatraš da je SPC trebalo da raspiše svenarodni referendum na kome biste se Mirko Djordjević, ti i slični pojedinačno izjašnjavali "za" ili "protiv" proglašenja Vladike za sveca? Get serious!


Da. Da. Da. Ne.

Medjutim, netačno je videti u celokupnoj ličnosti Vladike samo to, da je on bio antisemita, a ne videti ništa drugo.


Ne mislim da je on bio samo antisemita, ali je bio i to, a TO sa sobom povlači još čitav jedan niz ne previše laskavih osobina i stavova (tj. predrasuda). Siguran sam ja da je on bio obrazovan, pa neka bude i da je bio najobrazovaniji Srbin posle Rastka - mada je prilično neozbiljno praviti takve liste - tim pre nije sebi smeo dopustiti da padne na niske grane, a rasizam te vrste je zaista samo dno. I uz sve to - da li zaista hriščanski svetac sme da bude antisemita, ako ništa drugo, a ono u svetlu "voli bližnjeg svoga kao samoga sebe"?

Oprosti, Antonacci, što sam bio slobodan da ovo napišem.
Zasmetalo mi je, nisam mogao da ne reagujem, mada se ne osećam advokatom SPC.
U pitanju je opšta kultura.

A toplo bih ti preporučio da se detaljnije upoznaš sa književnim radom Vladike Nikolaja Velimirovića.


Neka si ti to napisao, to se zove sloboda govora. Ne moramo svi da se slažemo.

Nikolaja sam čitao. Ali o tome neki drugi put.
antioksidant antioksidant 22:40 12.08.2010

Re: Grešiš dušu, Antonacci

Da li ti stvarno veruješ da je on samo kobajagi svetac? Da on to ne zaslužuje? Da je SPC pogrešila što ga je na svoj način, i na osnovu svojih dobrih razloga i svojih kanona, proglasila svecem?
Da li možda smatraš da je SPC trebalo da raspiše svenarodni referendum na kome biste se Mirko Djordjević, ti i slični pojedinačno izjašnjavali "za" ili "protiv" proglašenja Vladike za sveca? Get serious!




да
није то ни битно шта било ко није следбеник спц мисли о томе. спц одређује критеријуме за своје свеце, ја за своје
њихово право као што је и моје право да имам мишљење о човеку који је између осталог био и антисемита
хајде појасни ово "слични". почињеш да лупаш неке етикете?


filantrop filantrop 00:52 13.08.2010

Re: Grešiš dušu, Antonacci

Naime, smatram ponovljeno da je on bio veoma integralna ličnost,


:))
zlo bi bilo da je bio suprotno
ana.antic ana.antic 04:41 13.08.2010

Re: Grešiš dušu, Antonacci

vladimir petrovic


Elem, tačno je da je Vladika Nikolaj svojevremeno izrekao nekoliko kvalifikacija koje bi, po današnjim kriterijima, mogle biti smatrane za antisemitske (i to, kako se meni čini, prvenstveno imajući u vidu odnos Jevreja prema Hristu).

Medjutim, netačno je videti u celokupnoj ličnosti Vladike samo to, da je on bio antisemita, a ne videti ništa drugo.

Naime, smatram ponovljeno da je on bio veoma integralna ličnost, te da manji ispadi, koji se danas tako kvalifikuju (tada je bilo drugo vreme) ne mogu umanjiti njegov sveukupan značaj. Ne sme se sve drugo Nikolajevo baciti pod noge i gaziti, mašući samo floskulom da je on bio - antisemita.



bilo je drugo vreme? stvarno?
ja razumem da tekstove treba analizirati u njihovom kontekstu, a isto tako da je u medjuratnoj evropi antisemitizam bio narocito in vogue, i to nikako samo na krajnjoj desnici. ali ono sto je pisao velimirovic tesko se moze kvalifikovati kao 'manji ispad,' to je tek pitanje opste kulture. cak i ako sve prethodno zaboravimo (a ne bi trebalo), neko ko je 1944., iz dahaua, dakle sa poprista jednog eliminacijskog antisemitizma, mogao o jevrejima govoriti kao sto je to cinio velimirovic, snosi mnogo vecu odgovornost; on je odlicno znao, video i u srbiji i u nemackoj, kakve su posledice rasizma i antijevrejstva, i kako te ideje izgledaju sprovedene u delo. pa ipak ih je nastavio razradjivati. usred tog evropskog pakla koji je sistematski tamanio citav jedan narod, velimirovic grmi protiv jevreja i 'njihovog oca djavola.' a isto tako, to nije bio puki teoloski ili biblijski antisemitizam, kako vi navodite; ako citate, recimo, 'kroz tamnicki prozor,' videcete da je to citava jedna teorija zavere, jedna re-interpretacija evropske politicke, drustvene i kulturne istorije sa jevrejima kao glavnim izvorom zla i zacetnikom svih problema. kao da citate ljoticeve govore sa kraja tridesetih. tako je isto govorio i ljotic za vreme okupacije - da je velika nemacka konacno prekinula taj tragicni tok evropske istorije resivsi 'jevrejsko pitanje,' tako je govorio i nedic, savetujuci srpski narod da se okane udvoristva jevrejskoj, dekadentnoj zapadnoj evropi, i pristupi joj umesto toga pod pokroviteljstvom nemacke.
velimirovicev politicki i drustveni angazman je sraman, sramna je njegova oda ljoticu 1945., posle svega sto su ljoticevi 'dobrovoljci' cinili po srbiji, protiv roma i jevreja kao i protiv ostalih civila. sramne su njegove krvolocne izjave protiv partizana, prosto neverovatne ako znate da dolaze od nekoga ko slovi za vrhunskog hriscanskog mislioca. i to sto je sam sebe smatrao duhovnim ocem 'zbora,' jedne organizacije sa krajnje autoritarnim, parafasistickim programom.
i na kraju, bez obzira kakav je njegov doprinos teologiji (o cemu su misljenja takodje vrlo podeljena), ne razumem zasto je potrebna neka posebna sloboda ili drskost da bi se kritikovale odluke spc. na ovom blogu bila je rec o odnosu crkve i drustva, a to promovisanje velimirovica u sveca deo je, izmedju ostalog, jednog dugog i mucnog procesa rehabilitacije onih koji su 1945. porazeni. i kao takvo, ono mora biti podvrgnuto javnoj raspravi, to nikako nije samo unutrasnje pitanje spc.
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:15 13.08.2010

Re: Grešiš dušu, Antonacci

Antonacci
...Ne mislim da je on bio samo antisemita, ali je bio i to


Ovo «i» ovde je veoma važno.

Podsećam da sam ja svojevremeno, pišući o japanskom književniku J. Mišimi, napisao da je on bio «i homoseksualac», mada to sam Mišima nikada nije priznao, niti o tome govorio (a bio je oženjen i otac dvoje dece). Poenta je bila u tome da ukažem da je taj veliki japanski književnik, koji je bio ozbiljan kandidat za Nobelovu nagradu, prvu koja je trebalo da bude dodeljena jednom Japancu, ali da je nije dobio samo zato što je u poslednjim trenutku prevladalo mišljenje da je Mišima bio previše desničarski orijentisan i politički angažovan, te je nagrada pripala J. Kavabati. Elem, Mišima je bio izuzetno značajna ličnost japanske kulture tako da smatram da ne bismo smeli, kada se pomene ime Mišime, pomisliti: «Ah, to je onaj peder iz Japana», jer on je bio prvenstveno veliki književnik i dramaturg, mada je bio «i peder». Meni je to bilo sporedno.

Prema tome, ne bi bilo fer ukazivati, na pominjanje imena vladike Nikola Velimirovića, teologa, filozofa i pisca, da je on bio antisemita na način kako bi se moglo shvatiti da je to bila glavna odlika njegove ličnosti, mada je bio i to.

Podsetiću i na ovo. Stanislav Vinaver, koji je učestvovao u balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, kao i doživeo sve muke povlačenja preko Albanije i na Krfu se angažovao kao urednik Srpskih novina, sreo se na Krfu sa Nikolajem. U knjizi «Simfonija Vinaver» Milovan Vitezović piše:

«Idući u posetu Ljubostinji, najkitnjastijem hramu Neimara Rada, Vinaver je svratio u Žiču, do vladike Nikolaja Velimirovića. Od srca primljen, Vinaver se sa vladikom Nikolijem opsetio njihovog zajedničkog putovanja sa filosofom Branislavom Petronijevićem brodom 'Galija' od Krfa do Marseja, u dugom, neprekidnom strahu od nemačkih sumarena. Tada su se njih dvojica zajednički molila Bogu i svetom Nikoli, ne za sebe, već za silnu nejač na brodu...».

Medjutim, što je važnije jeste da je, po nalogu srpske vlade, vladika Nikolaj bio u misijama Vel. Britaniji i Americi, da drži predavanja i upoznaje tamošnje sa velikim stradanjima srpskog naroda. Sa Nikolajem je u Engleskoj bio i Vinaver.

«U Engleskoj Vinaver je nekoliko predavanja održao zajedno sa zlatoustim velikodostojnikom SPC dr Nikolajem Velimirovićem. Govoreći o srpskom stradanju, Velimirović se toliko uzbudjivao da mu je u toku predavanja znala krv da line ili na nos ili na uši. Skoro istog dana kad je on nastavio put u Rusiju, Nikolaj je pošao u Ameriku da njoj priziva istinu za Srbe. Uz Nikolaja Velimirovića je poverovao kako izvršavaju Božju volju da se istina o Srbima i njihovim stradanjima svuda čuje. 'Boga je lako umoliti, ljude je teže' - govorio je Nikolaj....».
antioksidant antioksidant 08:37 13.08.2010

Re: Grešiš dušu, Antonacci

петровићу, да бих бар делимично успео да отпратим твоје натегнуто повезивање мишимине хомосексуалности и велимиривићевог антисемитизма молио бих да бар пробаш да објасниш како изједначаваш хомосексуалност која никога не угрожава и антисемитизам који... па рецимо ипак угрожава( надам се да си свестан тога)?

наравно, и даље очекујем појашњење за употребљену фразу "мирко ђорђевић и њему слични"
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:05 13.08.2010

Re: Grešiš dušu, Antonacci

antioksidant
...како изједначаваш...


AO, ne zezaj.

Ništa ja ne izjednačavam, dajem primere "pour me faire comprendre", kako bi rekli Francuzi.

Šta si se svadjalački uhvatio za "slični"?
"Slični" su oni, što sam već izneo, koji kada se pomene ime vladike Nikolaja odmah pomisle: "Ah, to je onaj antisemita".

Po prirodi, više volim da se ukazuje na pozitivnosti velikih ličnosti, u slučaju gde su one (pozitivnosti) u većini. A ne da se, kako narod kaže, od drveta ne vidi šuma. To je opasno.

Kada historičari objektvno valorizuju lik i delo vladike Nikolaja verujem da će njegove sporadične antisemitske izjave staviti "pod razno".

Enough?
antioksidant antioksidant 09:15 13.08.2010

Re: Grešiš dušu, Antonacci

AO, ne zezaj.

Ništa ja ne izjednačavam, dajem primere "pour me faire comprendre", kako bi rekli Francuzi.

изједначаваш. то да ли је неко "педер" никога не може угрозити и не може оставити никаквог трага на његов јавни рад. с друге стране када је "духовни отац" антисемита то јако оставља трага на "духовној деци".
Šta si se svadjalački uhvatio za "slični"?

зато што ти сада огроман број људи сводиш на једну категорију: "слични" су они којима је чињеница да је велимировић био антисемита важнија од тога да га је спц прогласила за свеца (па преко свега себи узимају за право, о дрскости, да реч светац пишу под наводницима). питам те шта ти то тачно значи? надам се да си свестан да звучи као дисквалификација.
Po prirodi, više volim da se ukazuje na pozitivnosti velikih ličnosti, u slučaju gde su one (pozitivnosti) u većini.
код велимировића је упитно колико су позитивности у већини (последице његове "духовности" имамо прилике да гледамо око нас - само да ти скренем пажњу на појам етнофилетизам, размисли о томе колико је велимировић "заслужан" за његово инкорпорирање у нашу свакодневицу)
Kada historičari objektvno valorizuju lik i delo vladike Nikolaja verujem da će njegove sporadično antisemitske izjave staviti "pod razno".
и сад због твоје "вере" они који се не слажу треба да ћуте да их ти не би сврставао у категорију "слични"?


Enough?

о да, доста ми је одавно али се "победници" превише шире и шепуре па ми кваре угођај
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:59 13.08.2010

Re: Grešiš dušu, Antonacci

ништа ти не разумеш, АО. мишимина отворена хомосексуалност пропагирана и овековечена у његовом писању је донела много већу штету од николајевог антисемитизма који он није признавао нити о њему говорио. јеси ли сад разумео?
antioksidant antioksidant 16:57 13.08.2010

Re: Grešiš dušu, Antonacci

јеси ли сад разумео?

па кад ми се тако лепо објасни наравно да разумем
scabies scabies 23:20 13.08.2010

Života ti Petroviću

koja ti je ovo paralela? Kome je i za šta bitno to što je neko bio homoseksualac (i pri tom to držao za sebe, ili što bi neki voleli da kažu držao to između svoja četiri zida)? Ili se i za pomenutog vladiku sumnjalo da se odaje antisemitizmu u tajnosti svoja četiri zida? Ili je samo paralela u tome da je za tebe podjednako (ne)prihvatljivo biti i homoseksualac i antisemita?
filantrop filantrop 00:54 13.08.2010

tuzna preporuka

-
vludvig vludvig 15:27 13.08.2010

Zašto je on bitan?



Našim trendseterima smeta što Nikolaja mnogi ljudi poštuju, pa bi po svaku cenu da ga izjednače s njegovom velikom zabludom, antisemitizmom i da, kada se spomene vladika Nikolaj, odmah svi okrenu glavu s gađenjem.
U tome su slični vernicima koji se prekrste kad se spomene njegovo ime.
O tom čoveku je već dugo formiran sud. Parole i uzvici.

Da li u tom smislu svaki put spomenemo i veće ljude nego što je on?
O gadosti i taj Šajlok i ko ga napisa!
Kad se spomene Knut Hamsun, da li pomislite s iskrenim neodobravanjem na njegove stavove u vezi s nacizmom ili su vam, ipak, njegova dela bitna?

antonacci antonacci 15:57 13.08.2010

Re: Zašto je on bitan?

Bitan je jer njegov odnos prema kulturi polako postaje naša realnost.

Našim trendseterima smeta što Nikolaja mnogi ljudi poštuju, pa bi po svaku cenu da ga izjednače s njegovom velikom zabludom, antisemitizmom i da, kada se spomene vladika Nikolaj, odmah svi okrenu glavu s gađenjem.


Čak i da postoji neki uvrnuti univerzum gde se širenje rasističkih ideja može oprostiti ili ne daj bože zaboraviti, gde pristaje hrišćaninu da se divi Hitleru, i dalje ostaju "sitnice" kao njegov prezir prema zapadnoj kulturi, prema sekularnoj kulturi uopšte ("Molitva protiv kulture", prema demokratiji, prema modernizaciji, itd.

Kad se spomene Knut Hamsun, da li pomislite s iskrenim neodobravanjem na njegove stavove u vezi s nacizmom ili su vam, ipak, njegova dela bitna?


Pomislim prvo na to da je bio neokajani nacista.

Mada kod Nikolaja postoji još nešto - Hamsun nije proglašen za sveca, i to što je jedan antisemita postao svetac, to govori ponajviše o ljudima koji su ga kanonizovali, i zapravo se tu krije prava tragedija.

ana.antic ana.antic 16:28 13.08.2010

Re: Zašto je on bitan?

isto tako, ni od koga ozbiljnog nisam cula kako su hamsunova politicka opredeljenja bila 'manji ispadi,' a narocito cete tesko to cuti u norveskoj.
i jos jednom, nikolajev antisemitizam i sklonost krajnjoj desnici nisu bili tek neke njegove teoretske zablude; on je ucesnik konkretnih istorijskih zbivanja, upravo u momentu u kome su takve ideje bile na vrhuncu (sa nesagledivim posledicama po citav kontinent, i sa narocito brutalnim osvrtom na srbiju), u njihovo sirenje i jacanje ulagao je svoj autoritet.
ja bih volela, bez ikakve ironije, da se neko jednom upusti u analizu nikolajeve duhovne velicine. za sad sam samo shvatila da je vitezovic fasciniran vladikom.
antonacci antonacci 16:35 13.08.2010

Re: Zašto je on bitan?

ana.antic
isto tako, ni od koga ozbiljnog nisam cula kako su hamsunova politicka opredeljenja bila 'manji ispadi,' a narocito cete tesko to cuti u norveskoj.
i jos jednom, nikolajev antisemitizam i sklonost krajnjoj desnici nisu bili tek neke njegove teoretske zablude; on je ucesnik konkretnih istorijskih zbivanja, upravo u momentu u kome su takve ideje bile na vrhuncu (sa nesagledivim posledicama po citav kontinent, i sa narocito brutalnim osvrtom na srbiju), u njihovo sirenje i jacanje ulagao je svoj autoritet.
ja bih volela, bez ikakve ironije, da se neko jednom upusti u analizu nikolajeve duhovne velicine. za sad sam samo shvatila da je vitezovic fasciniran vladikom.


vludvig vludvig 20:42 13.08.2010

Re: Zašto je on bitan?

ok. slažem se, samo mi smeta kultura stalnog sukobljavanja koja se razvija dugo u našem narodu. hamsun je nakon rata bio veom šikaniran, zatvaran po nekim bolnicama. norvežani su bili povređeni zbog njegovog nacizma. vremenom su se emocije stišale i to tamo više nije tema.
pročitajte knjigu Po zaraslim stazama, toplo preporučujem.
scabies scabies 23:14 13.08.2010

Kao i obično:

odlično!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana