Kultura| Literatura| Politika

Nepristajanje je pitanje dostojanstva

antonacci RSS / 03.01.2011. u 17:22

5HDAD00Z.jpg

           Nenaspavanog i prilično nesrećnog zbog povratka u tmurni Beograd, vest koja me je najviše zainteresovala je, bez sumnje, pismo koje je Sreten Ugričić uputio svom izdavaču i glavnom uredniku NIN-a. Ovo me pismo nije iznenadilo zato što sam osobito navijao da Ugričić dobije NIN-ovu nagradu. O NIN-ovoj nagradi, moram priznati, odista nisam razmišljao prethodnih nedelja, pomalo i zato što sam za to bio suviše zauzet, a ponajviše jer me ono što sam pročitao od ovogodišnje domaće književne produkcije, računajući tu i Ugričićev roman, ostavlja potpuno ravnodušnim. Ugričićevo pismo me je iznenadilo, s jedne strane zato što je trebalo da bude poslato mnogo ranije (i pre Ugričića, mora ga je poslati neko drugi), imajući u vidu da se o ideološkoj pozadini NIN-ove nagrade govori sasvim sigurno otkako ja pratim književnost, i sa druge strane, iznenadilo me je to što je uopšte poslato, budući da se malo ko od laureata bunio što ju je dobio, čak i kada mi se činilo da je očigledno da bi oni morali imati jak otklon prema "sociosimboličkom poretku" (S. U.) koji ta nagrada pokušava da uspostavi i održi, i tu pre svega mislim na pisce poput Albaharija i Svetislava Basare, ali i Tasića i Pištala, pa i Arsenijevića, a koji su mogli, da su tako hteli, da se prema nagradi kritički postave, ako ne i da je sa potpunim gađenjem odbiju. Koliko je meni poznato, ne postoji određena zatvorska ili novčana kazna za (ideološku/ političku) doslednost.

          Ukratko, moj je utisak bio da se NIN-ove nagrade mnogi možda gade (samo na rečima?), da se ova nagrada veoma često kritikuje, ali da se para i reklame malo ko gadi, kakva god da mu je ideološka pozicija, a u zemlji gde je tiražna ona knjiga koja se proda u mizernih hiljadu primeraka, ova je nagrada takoreći garant dobre vidljivosti, dobrog tiraža, čak i kad se radi o knjigama bez ikakve književne ili bilo kakve druge vrednosti; naročito onda? A koliko shvatam, ima se šta i u buđelar staviti, pa tako imamo dvostruku korist - em što širimo novčanik (iako nas je zbog toga malo sramota, jer smo ipak umetnici pre svega), nego širimo i dobru književnost, "našu stvar", zbog čega smo eto jako ponosni, pa možemo da i dalje da pogledamo prijatelje u oči. Na taj način, pisac može da se ugradi u diskurs čiji je instrument NIN-ova nagrada, a da istovremeno sebe uspešno laže kako menja stvari "kroz sistem".

          I da Sreten Ugričić nije uputio ovo pismo uredniku NIN-a i svom uredniku u Laguni, čini mi se da ne bi morao da strahuje da će dobiti nagradu, ne zato što je njegov roman lošiji od drugih koji su u izboru (jer to zaista nije), već zato što je njegova ideološka pozicija u romanu i suviše jasno određena da bi mogla biti zloupotrebljena na način na koji je to do sada uspešno rađeno. Verujem da je ovoga i on bio svestan kada je odlučio da sastavi i objavi ovo pismo, te da je hteo da nam poruči nešto još važnije - NIN-ova nagrada je instrument kojim se validira jedan veoma moćan i destruktivan diskurs, za Ugričićevo delilovsko shvatanje književnosti, diskurs koji je suprotan mogućnosti književnog stvaranja, zato što "književnost ne sme da služi takvom poretku - naprotiv. Ni glavna književna nagrada ne sme da služi takvom poretku. Relevantna književnost i umetnost oduvek iznose na videlo pretpostavke i posledice takvih poredaka. Umetnost predočava šta takav poredak znači i šta čini čoveku, neposredno i čulno obistinjeno ukazuje da mogućnost drugačijeg, slobodnijeg i ljudskijeg života, zavisi samo od nas."

          U veoma zanimljivom intervjuu objavljenom u jednom Tešinovom Plastelinu, Ugričić je rekao nešto što je, čini mi se, veoma važno i što možda objašnjava njegov motiv za pisanje ovog pisma, a bez ulaženja u užase banalnosti: "mi smo samo ono za šta smo odgovorni, ni manje ni više od toga. To je jedini realni smisao kategorije identiteta, sve ostalo su mistifikacije i instrumentalizacije." Pitanje je, dakle, identiteta, ako hoćete i dostojanstva, odrediti se prema zlu, čak i ako to zlo ne možemo poraziti. Možda baš ako ga ne možemo poraziti. Jer ako je borba protiv vetrenjača jedino što možemo, onda je to ono što moramo činiti. Ćutanje je znak odobravanja. Itd. Itd. Itd. Poredak protiv koga Ugričić istupa je toliko sveprisutan da je umalo predstavljen kao jedini moguć, kao realnost (spopade me jeza od ove reči). I ako pisac Sreten Ugričić ne može samostalno da porazi ovakakv poredak, ako ne može ni da ga uzdrma, onda može - i mora! - da istupi protiv njega, jer je u suprotnom njegov deo. Pitanje je identiteta reći glasno i jasno - ne! Sramota je što to do sada niko nije uradio na ovako elokventan i glasan način, ali je veoma važno da je to urađeno. Jer, ako niko ne istupi, onda poredak nema alternativu.

          Ugričić se na kraju pridružuje nekakvim "njima", nekakvim ljudima na kulturnoj i političkoj sceni koji ne pristaju, a kojih, kako on kaže, ima sve više, pridružuje se nekim ljudima za koje je nepristajanje pitanje lične odgovornosti, pitanje identiteta. On kaže da takvih ljudi poslednjih godina ima sve više i, premda priznajem da ih ja slabo vidim (možda ne znam gde da tražim, možda ni na njih ne pristajem?), ja biram da mu verujem da oni postoje, jer to znači da se postepeno stvara nekakva alternativa. Zato što mi trenutno odgovara malo optimizma, biram da mu budem zahvalan. Moglo bi više ljudi da ne pristaje glasno, vođeno njegovim primerom. Ne moramo da se slažemo u svemu, ali lakše je kad zajedno ne pristajemo.

 



Komentari (59)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 17:45 03.01.2011

NIN-ov odgovor

NIN je ovim povodom izdao saopštenje u kom se navodi da su se članovi žirija 27. decembra složili oko izbora od trideset romana, među kojima nema Ugričićeve knjige - a da nisu ni znali za ovo pismo. Komentarišući Ugričićevo pismo, član NIN-ovog žirija Mladen Šukalo je u izjavi za Politiku rekao: "Sigurno je povukao knjigu kad je saznao da nije ušao u izbor od 30". Predsednik NIN-ovog žirija, Vasa Pavković, poslednjih je meseci zapažen kao jedan od predvodnika medijske hajke po fašističkim tabloidima protiv uprave Narodne biblioteke Srbije, na čijem je čelu Sreten Ugričić. (izvor)

Nisam čitao Ugričićev roman, pa ne mogu da prosudim, ali ovo dopisivanje mi se čini vrlo interesantnim.
antonacci antonacci 17:49 03.01.2011

Re: NIN-ov odgovor

Predsednik NIN-ovog žirija, Vasa Pavković, poslednjih je meseci zapažen kao jedan od predvodnika medijske hajke po fašističkim tabloidima protiv uprave Narodne biblioteke Srbije, na čijem je čelu Sreten Ugričić.


Još jedan dokaz meni samom da živim pod zemljom poslednjih par meseci.
Kolumnista Pečata vs Sreten Ugričić. I bez detalja mi nije teško da zauzmem stranu.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:14 03.01.2011

Re: NIN-ov odgovor

antonacci
I bez detalja mi nije teško da zauzmem stranu.


Ja sam o NIN-ovoj nagradi na ovom blogu pisao još u vreme njene ambasadorske faze i tada sam zauzeo stranu, pa ne moram ponovo.
kukusigameni kukusigameni 18:53 03.01.2011

optimizam

Ne bih da ti kvarim optimizam ali tvoj poslednji pasus, govori o ljudima koji ne pristaju, a ja se bojim da u ovom slucaju nijedna strana nije ona koja ne pristaje. Tako da mislim da si u pravu kada kazes:
priznajem da ih ja slabo vidim

jer u vezi NIN-ove nagrade mislim da ih nikada neces ni videti.
Pozdrav i preporuka!
antonacci antonacci 19:46 03.01.2011

Re: optimizam

u ovom slucaju nijedna strana nije ona koja ne pristaje


Hm. <_<

Nemam nikakve insajderske informacije, govorio sam sudeći o onome što je S. U. napisao u pismu, a to mi se još kako čini kao nepristajanje.
kukusigameni kukusigameni 20:07 03.01.2011

Re: optimizam

Kao knjizevnik mozes nepristajati tako sto neces stvarati ili neces objavljivati u nekom vremenu. A ako vec napises i objavis, onda mozes odbiti da primis nagradu (ako je dobijes).
antonacci antonacci 20:23 03.01.2011

Re: optimizam

A ako vec napises i objavis, onda mozes odbiti da primis nagradu (ako je dobijes).



Meni je interesantno da o tome razmišljam na ovakav način: ako Basara, recimo, nije odbio nagradu, da li to znači da je prihvatio da bude rame uz rame sa raznim Semolj zemljama i sl.
kukusigameni kukusigameni 20:47 03.01.2011

Re: optimizam

Basara

Jok i nije. Samo, mislim da bi prvo rame do njega trebalo da bude Dobricino.
mirelarado mirelarado 19:24 03.01.2011

Тужна прича

Наша најугледнија књижевна награда заправо је тужна прича о учауреној, учмалој, провинцијалној културној (?) средини. Бољитак није на помолу.
antonacci antonacci 19:40 03.01.2011

Re: Тужна прича

културној (?)


Znak pitanja je sasvim na mestu.
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:24 03.01.2011

Kome se to NIN gadi i zašto?

Ugričićevo pismo me je iznenadilo, s jedne strane zato što je trebalo da bude poslato mnogo ranije (i pre Ugričića, mora ga je poslati neko drugi), imajući u vidu da se o ideološkoj pozadini NIN-ove nagrade govori sasvim sigurno otkako ja pratim književnost, i

Ukratko, moj je utisak bio da se NIN-ove nagrade mnogi možda gade (samo na rečima?), da se ova nagrada veoma često kritikuje,

te da je hteo da nam poruči nešto još važnije - NIN-ova nagrada je instrument kojim se validira jedan veoma moćan i destruktivan diskurs, za Ugričićevo delilovsko shvatanje književnosti, diskurs koji je suprotan mogućnosti književnog stvaranja, zato što "književnost ne sme da služi takvom poretku - naprotiv. Ni glavna književna nagrada ne sme da služi takvom poretku


Antonacci, lepo napisano, ali ja shvatam da ja - ništa ne razumem.
(Bez želje da se samosažaljevam, ali skoro da sada shvatam šta znači ono biblijsko: "Blago krotkima duhom, njihovo je carstvo nebesko". Ako ostavim po strani ovaj drugi deo izreke, ovaj prvi se izgleda odnosi na mene - krotkost duhom).

Sramota li je biti neobavešten?

Ja ne čitam NIN. Daleko sam, a elektronsko izdanje NIN-a (nešto) nije dostupno.

Znam za NIN-ovu književnu nagradu, znam neka imena ranijih dobitnika i nikada nisam hteo da razbijam glavu da li su svi sa te liste dobitnika baš bili istinski zaslužili takvu visoku nagradu (ja sam, u naivnosti svojoj, tu nagradu smatrao najvažnijom u nas) ili su je dobili zbog nekih drugih zasluga, meni nepoznatih. (Pritom, kao što sam već negde pomenuo, znam da ima mnogo prigovora na Nobelovu nagradu, a i na neke druge visoke nagrade diljem sveta, pa ne nailazim na pozive za njihovo ignorisanje, ili ako ih ima oni su zanemarljivi; ovde polazim od toga da nikada jedan komitet zadužen za odredjivanje dobitnika ne može raditi po kriterijima koji su razumljivi i prihvatljivi ama baš svima na svetu. A i zašto bi?).

Zapravo, ja bih bio zahvalan ako mi neko u par rečenica kaže koje je to ideološko opredeljenje NIN-a, (Bože, zar još razbijamo glavu sa ideološkim predrasudama?) opredeljenje koje, eto, više nije prihvatljivo "poštenim intelektualcima" Srbije. Da li se to NIN toliko promenio u poslednje vreme - koliko ja znam taj nedeljnik je dugo važio kao glasilo prventstveno intelektualaca? Ako se jeste promenio (teško je da se novine dugo ne menjaju) da li je otišao u nekakav ekstremizam, pa se treba gaditi njegove nagrade?

Da li se eventualnim prijemom te nagrade čovek svrstava u neprijatelje naroda srpskog, odnosno gradjana Srbije? Da li se tu mogu primeniti oni grozni kriteriji po kojima je nekima, recimo olako, stalo da dodje do Soroševih fondova, mada se grozi samog Soroša?

Ja zaista ne shvatam jasno o čemu se tu radi. Ili smo u Srbiji postali (ili bolje i dalje ostali) toliko preosetljivi da je to na granici patološkog, da svake novine, uključujući i nedeljnike, ako iole odstupaju od naše slike demokratije, smatramo ideološki nepodobnim, malte ne fašističkim ili ne znam već kakve druge ekstremnosti tu mogu još da se pomenu.

Ceniću ako me neko, koliko-toliko, prosvetli kratkim ukazivanjem šta je to učinilo NIN toliko proskribovanim, da njegovu književnu nagradu ne samo ne treba primiti, nego se i gaditi onih koji je primaju? I, kao u pomenutom slučaju Ugričića, ogradjivati se unapred iako i nisu postojali izgledi da on uopšte bude u užem krugu za NIN-ovu nagradu, kako ljudi iz NIN-a kažu, shodno gore datom linku.

Kuda to ide Srbija? Može li se tako?
antonacci antonacci 19:37 03.01.2011

Re: Kome se to NIN gadi i zašto?




Zapravo, ja bih bio zahvalan ako mi neko u par rečenica kaže koje je to ideološko opredeljenje NIN-a, (Bože, zar još razbijamo glavu sa ideološkim predrasudama?) opredeljenje koje, eto, više nije prihvatljivo "poštenim intelektualcima" Srbije. Da li se to NIN toliko promenio u poslednje vreme - koliko ja znam taj nedeljnik je dugo važio kao glasilo prventstveno intelektualaca? Ako se jeste promenio (teško je da se novine dugo ne menjaju) da li je otišao u nekakav ekstremizam, pa se treba gaditi njegove nagrade?


Možda ti ovaj tekst pomogne, upravo sam ga pročitao:
http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/43631-Knjievnost-tamno-srce-Srbije.html


Kuda to ide Srbija? Može li se tako?


Ostala mi je kristalna kugla kod komšije, pa ne mogu da ti odgovorim na pitanje. Može sutra?
vladimir petrovic vladimir petrovic 20:59 03.01.2011

Re: Kome se to NIN gadi i zašto?

Antonacci,
...Ostala mi je kristalna kugla kod komšije, pa ne mogu da ti odgovorim na pitanje. Može sutra?

Može, neće biti kasno. (Ja ovako ili onako sve primam sa zakašnjenjem. A što se gledanja u kuglu tiče, toga se ne gadim).

Hvala na linku. Pogledao sam. Predosećao sam.
Hm. Vidim da je preuzeto od Betona. To me podsedi da mi je letos jedan veoma ozbiljan čovek, koji poznaje sadašnje stanje kulture u Srbiji, na moje pitanje za mišljenje o Betonu - prezrivo odmahnuo rukom.

Naravno, i dalje mi neke stvari nisu jasne.
U svim ovim pričama oko NIN-ove nagrade ima, nazire se ona narodna: Ćerku kara, snaji prigovara. Izgleda da su ovde najgrlatiji oni kojima smeta - Dobrica Ćosić.

Niko neće živeti večito, pa ćemo videti da li će se stvari u Srbiji promeniti nakon njegove smrti. Daj Bože.

P. S. Antonacci, kada sam već na vezi, kako bi se to reklo, pitam se da li si video članak u Kulturnom dodatku Njujork Tajmsa, od 29. 12. 2010. godine, o najnovijoj knjizi Aleksandra Hemona, za koga se kaže da je [i]"Bosnian-born, Chicago-based writer";[/i] zapravo radi se o antologiji priča iz Evrope, s tim što je iz Srbije uključio jedino Vladimira Arsenijevića (...The Serbian writer Vladimir Arsenijevic, on the other hand, sets “One Minute: Dumbo’s Death” — his poignant story of a disabled veteran of the Balkan wars of the 1990s who seeks to flee disturbing memories of his past — in contemporary Barcelona). Lepo za Arsenijevića, zar ne?

antonacci antonacci 21:17 03.01.2011

Re: Kome se to NIN gadi i zašto?

To me podsedi da mi je letos jedan veoma ozbiljan čovek, koji poznaje sadašnje stanje kulture u Srbiji, na moje pitanje za mišljenje o Betonu - prezrivo odmahnuo rukom.


Meni je Beton interesantan. I mislim da nam je preko potreban, sa svim preterivanjima i izvrtanjima i bockanjima, mislim da je preko potreban.

Nečije prezrivo odmahivanje rukom, meni ne govori ništa.


Niko neće živeti večito, pa ćemo videti da li će se stvari u Srbiji promeniti nakon njegove smrti. Daj Bože.


Sumnjam da hoće. Koliko god da je čika Dobrica nezaobilazan u svakoj priči o povezanosti politike i (loše) književnosti, toliko on nije jedino zlo. Hajde da opet citiram Sretena Ugričića: Nije bitna ličnost, nego poredak, režim, jer je ličnost uvek funkcija i učinak poretka. Oni aplaudiraju njemu, a on, kao i u svojim tekstovima, poručuje: ličnosti su podređene režimu, a ne obrnuto, ne gledajte u ogledalo nego u mašinu koja nas melje, zanemarite likove i psihologiju, obratite pažnju na silu koja upravlja glavama i udovima.
http://www.plastelin.com/content/view/585/89/

P. S. Antonacci, kada sam već na vezi, kako bi se to reklo, pitam se da li si video članak u Kulturnom dodatku Njujork Tajmsa, od 29. 12. 2010. godine, o najnovijoj knjizi Aleksandra Hemona, za koga se kaže da je "Bosnian-born, Chicago-based writer"; zapravo radi se o antologiji priča iz Evrope, s tim što je iz Srbije uključio jedino Vladimira Arsenijevića (...The Serbian writer Vladimir Arsenijevic, on the other hand, sets “One Minute: Dumbo’s Death” — his poignant story of a disabled veteran of the Balkan wars of the 1990s who seeks to flee disturbing memories of his past — in contemporary Barcelona). Lepo za Arsenijevića, zar ne?


Lepo je za Arsenijevića, ali prilično čudan izbor za jednog Aleksandra Hemona, čiju prozu inače volim. Ne bih znao zašto je izabrao Arsenijevića, ali ne mislim svakako da je taj izbor nekakav pokazatelj kvaliteta Arsenijevićeve proze.
Dušan Maljković Dušan Maljković 22:41 03.01.2011

Re: Kome se to NIN gadi i zašto?

vladimir petrovic

P. S. Antonacci, kada sam već na vezi, kako bi se to reklo, pitam se da li si video članak u Kulturnom dodatku Njujork Tajmsa, od 29. 12. 2010. godine, o najnovijoj knjizi Aleksandra Hemona, za koga se kaže da je "Bosnian-born, Chicago-based writer"; zapravo radi se o antologiji priča iz Evrope, s tim što je iz Srbije uključio jedino Vladimira Arsenijevića (...The Serbian writer Vladimir Arsenijevic, on the other hand, sets “One Minute: Dumbo’s Death” — his poignant story of a disabled veteran of the Balkan wars of the 1990s who seeks to flee disturbing memories of his past — in contemporary Barcelona). Lepo za Arsenijevića, zar ne?



Ako je Arsenijević uvršten u najbolju evropsku prozu, onda dođavola i sa tom prozom i sa Evropom...
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:14 04.01.2011

Re: Kome se to NIN gadi i zašto?

Dušan Maljković
... Ako je Arsenijević uvršten u najbolju evropsku prozu, onda dođavola i sa tom prozom i sa Evropom...

Tako ti o jednom od dobitnika slavne NIN-ove nagrade, nagrade o kojoj se govori na ovom blogu, he, he, he...

Drugim rečima, pitam se da li misliš da je i u slučaju Vladimira Arsenijevića nagrada bila otišla u pogrešne ruke?

Ljudi, budite decentni! Imajte dušu!
monamia monamia 23:42 04.01.2011

Re: Kome se to NIN gadi i zašto?

(Ja ovako ili onako sve primam sa zakašnjenjem.


čini se, pri tom, još i neispavan !!
ne bi bilo loše da se informišeš prvo, prodješ kroz arhivu a bit, pa onda pišeš eseje o ninovoj nagradi i upuštaš u priču o kojoj pojma nemaš.
ali zato imaš jasan stav da je very bad biti negativan.
ti si otkriće.ko te pročita jednom, pročitao te zauvek.
s dosadnima koji su rešili da se vinu nema iznenadjenja.




Sepulturero Sepulturero 21:13 03.01.2011

Поредак

Није ми баш сасвим јасан овај текст. Против којег поретка протестује Угричић? Као управник Народне библиотеке он ваљда припада данас владајућем поретку у Србији а ако не, зашто не протествује тиме што ће да напусти ту функцију. На којој ионако није много постигао јер је и та важна културна установа затворена већ неколико година.

Нисам знао за овог "писца" па сам мало гугловао. Ево једног интересантног резултата. Јасно је да чак и овај нови "демократски" и "амбасадорски" НИН овако нешто није никако могао да прихвати.

" Сретен Угричић је недавно објавио свој роман Незнаном јунаку. Реч је о Србији 2014. године, у којој влада некакав националистички диктатор[3]. Књига је штампана, наравно, на латиници. А ћирилица, као националистичко и заостало писмо, коришћена је да означи оно лоше, глупо и заостало. Тако ју је читалац могао да нађе само у речима као што су диктатор, Путин и, наравно – Србија.

У Хакслијевом Врлом новом свету, деца се по обдаништима васпитавају да не воле цвеће и књиге тако што се доведу у просторију испуњену таквим предметима, па кад крену да се играју, пусти се струја. После двеста таквих третмана деца вриште од страха кад год виде књиге и цвеће. Уз помоћ истог механизма (Павловљевог рефлекса) и Угричићев читалац се учи да се ћирилица може користити само када се жели означити нешто рђаво. Зато ће просвећени читалац после двеста оваквих третмана вриштати од страха („Национализам! Национализам!“) када год види текст на ћирилици."
antonacci antonacci 21:21 03.01.2011

Re: Поредак

овај нови "демократски" и "амбасадорски" НИН


Novi demokratski NIN je to možda samo formalno. Pogledaj ko je sve u žiriju za dodelu NIN-ove nagrade, pa će ti biti jasno da tu ni "d" od demokratije nema.

Neću da branim njegov roman, zato mu ja nisam advokat, a i zato što na njega imam hiljadu zamerki. Ni jedna se, međutim, ne tiče onoga što si naveo u citatu, to je sve, što se mene tiče, odlična ideja za roman.
behemot123 behemot123 22:11 03.01.2011

Marketing...

U svetu u kojem je sve reklama, obe strane pokušavaju da izvuku korist. Meni, recimo, deluje da je Ugričić običan manipulator. Sve do zadnjeg dana stare godine je čekao da se pobuni. Pa, ako već neće da dobije NIN-a, ono da se okoristi oko "hajpa" koji ga prati. On je, u stvari, veliki borac protiv nacionalizma. Ma daaaaaj... Beton, usotalom drži tu prćiju i ne voli kad im se neko meša u sektor. Ugričić nastupa i iz pozicije direktora Narodne biblioteke, koja, praktično, ne posluje. On je više činovnik vladajućih stranaka, a manje pisac. O knjizi ne mogu da sudim, nisam čitao.
Vladimir Arsenijević nije vratio Nin-a zato što voli pare više nego išta. U tom slučaju, jebeš ideologiju, anything goes. Pa čak i objavljivanje i reklamiranje Jova Kapičića. Uostalom, onomad je bio samo skromni kuvar, ali mnogo talentovan za pisanje. Nije se preobratio u "borca". Priča je toliko izlizana da je dosadna.
Sledeći korak za Ugričića the borca, ostavka na mesto direktora Narodne biblioteke. Inače, celo zezanje oko Nin-a nema svrhu.
mlekac mlekac 23:13 03.01.2011

Tresla se gora...

rodio se mis!

Ispravite me ako gresim, ali NIN-ova nagrada je jedina koju Papic i Laguna jos uvek nemaju u svom ormaricu?

A malo frke da se podigne prodaja, to nikad nije naodmet.

Meni sve ovo lici bas na to.

(Ovo je potpuno gledano sa strane, nit' sam citala knjigu nit' imam pojma o cemu je, a sto se podatka da je na latinici tice - pa vecina Laguninih knjiga stampana je latinicom)
antonacci antonacci 23:27 03.01.2011

Re: Tresla se gora...

Tresla se gora...
rodio se mis!


Nije li to univerzalna formula za sve što se u Srbiji dogodi?
behemot123 behemot123 00:01 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

Nije li to univerzalna formula za sve što se u Srbiji dogodi?


Ovde se dogodila reklama za Lagunu. Nema tu dostojanstva, dozvoli da se ne složim sa tobom. Tu ima samo para. Kao što je činjenica da bih ja sad jako voleo da pročitam to Ugričićevo sranje. Pod uslovom da mi se pokloni. Inače ću biti jako glup ako pazarim knjigu koja je do pre par dana bila u trci za NIN, ali je mogla da izgubi. Pare ne dam. Ne bih da ispadnem glup u društvu, bez obzira da li su nacionalisti ili antifašisti u pitanju.
Gospode, kako sam pametan . Inače, jedina pitanja na koja Ugričić ima da odgovara jeste zašto ne postoji Narodna biblioteka. Njegovi stavovi o nacionalizmu su nebitni, osim kada piše knjigu, što je OK. Ostalo je, pa, marketing.
antonacci antonacci 00:04 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

Ovde se dogodila reklama za Lagunu.


Ovo jeste reklama za Lagunu, slažem se. Ali bi bila šteta da sve ostane samo na tome.
kukusigameni kukusigameni 00:15 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

Kao što je činjenica da bih ja sad jako voleo da pročitam to Ugričićevo sranje.


Ja cu je sad sigurno procitati. Rizik je moje srednje ime.
antonacci antonacci 00:17 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

kukusigameni
Kao što je činjenica da bih ja sad jako voleo da pročitam to Ugričićevo sranje.


Ja cu je sad sigurno procitati. Rizik je moje srednje ime.


Onda i da ostane sve na nivou reklame za Lagunu, reklama je očito dobra.
behemot123 behemot123 00:20 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

Ovo jeste reklama za Lagunu, slažem se. Ali bi bila šteta da sve ostane samo na tome.


A na čemu bi trebalo da nastavi? Ja stvarno ne bih voleo da nagradu dobije jedan sitni državni činovnik (čitaj Ugričić), kao što ne bih voleo da je dobije Vida Ognjenović (čitaj krupni činovnik). Voleo bih da je dobije Vedrana Rudan. Jer, problem je u tome što u Srbiji ne postoji pisac kao slobodna figura, kao predstavnik ekstremnog individualizma, kao neko ko može da kaže ono što narod misli i želi. Pisanje je oslobađajuće, to jest, trebalo bi da bude. Takav u Srbiji ne postoji i zato se mi zamajavamo nacionalizmom, kao dete sa babarogom. Pisac treba da beleži aktuelni momenat u svom životu, a u skladu sa svojim talentom i znanjem. Sreten i Vida nemaju veze sa tim. Orvel je napisao antiutopiju koja to nije, jer je samo primenio model koji je već postojao, Staljinova Rusija. Sve ostalo je bila nadogradnja.
Inače, nećeš me navući da kupim Lagunino sranje. Džaba trud .
antonacci antonacci 00:26 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

kao neko ko može da kaže ono što narod misli i želi.


Mislim da je i bolje da se pisci odviknu od navike da govore u ime naroda, to još nikome ništa dobro donelo nije, književnosti ponajmanje. Neka govore u svoje ime.

Pisac treba da beleži aktuelni momenat u svom životu, a u skladu sa svojim talentom i znanjem


Ako bi trebalo da beleže aktuelne momente iz svog života, kako onda istovremeno da progovaraju i u ime naroda? I zašto bi pisac morao da beleži aktuelni momenat u svom životu?


Inače, nećeš me navući da kupim Lagunino sranje. Džaba trud .


Nisam zaposlen u Laguni, meni ni iz džepa ni u džep.
antonacci antonacci 00:28 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

Voleo bih da je dobije Vedrana Rudan.


A što da se zaustavimo na Vedrani Rudan? Može i Isidora Bjelica, i ona ume da bude banalna, direktna i vulgarna. A ona Bobićka je uvek vulgarna, samo što to nije namerno.

Hajde da ponovim još jednom: moj stav uopšte nije da Ugričić zaslužuje NIN-ovu nagradu. Ove godine, od onoga što sam pročitao, mislim da ništa ne zaslužuje nikakvu nagradu. Ovde je reč o nečem drugom.
kukusigameni kukusigameni 00:33 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

Dobar pisac uglavnom ide ispred naroda i vremena.
valhalen valhalen 00:57 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

Tresla se gora...
rodio se mis!

Ispravite me ako gresim, ali NIN-ova nagrada je jedina koju Papic i Laguna jos uvek nemaju u svom ormaricu?

A malo frke da se podigne prodaja, to nikad nije naodmet.

Meni sve ovo lici bas na to.


behemot123

Ovde se dogodila reklama za Lagunu. Nema tu dostojanstva, dozvoli da se ne složim sa tobom. Tu ima samo para.



Sitnim umovima se vazda čini da iza svega stoje samo sitni motivi, jer oni sami drugačije motive nisu u stanju da zamisle. ("E, jes, odbio nagradu iz principa... Crvrc milojke! Mora da on ima neku sitnu vajdicu, ili mu je krivo, ili hoće da privuče pažnju"
valhalen valhalen 01:04 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

Jer, problem je u tome što u Srbiji ne postoji pisac kao slobodna figura, kao predstavnik ekstremnog individualizma, kao neko ko može da kaže ono što narod misli i želi.


Da, vajan je to "ekstremni individualizam" koji govori ono što kolektiv (narod) misli i želi. Bojim se da takvog invidualizma u ime naroda imamo i previše.

Da li je Ugričić sitan državni činovnik ili ne, nema nikakve veze niti sa njegovim pisanjim, niti sa njegovim gestom. (A, nisu li to, uostalom, bili i gospoda ambasadori Crnjanski, Andrić i Rasto Petrović?)
behemot123 behemot123 01:09 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

itnim umovima se vazda čini da iza svega stoje samo sitni motivi, jer oni sami drugačije motive nisu u stanju da zamisle. ("E, jes, odbio nagradu iz principa... Crvrc milojke! Mora da on ima neku sitnu vajdicu, ili mu je krivo, ili hoće da privuče pažnju"


Obično iza LAŽNIH velikih umova, velikih priča, velikih misija, najčešće stoje sitni motivi. O tome nas uče velike antiutopije.
Ti si veliki um. Probaj nešto pametno i da pročitaš. A namiguj svojom mami
valhalen valhalen 01:12 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

A namiguj svojom mami


Ma, nisam ja sebičan, namignuću i tvojoj
hoochie coochie man hoochie coochie man 01:21 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

izvin'te sto se mesam u namigivanje al cini mi se da je nesporazum pokrenuo lavinu namigivanja mamama.

Kad se stavi znak zatvorenog navoda, " i odmah iza njega zatvorena zagrada ) a to se cini mi se dogodilo) namiguje nehotice.
Treba samo izmedju ta dva znaka staviti razmak, " ) jer kada ga nema onda "
Mislim ako ste sve ovo znali a bas vam se namiguje mamama izvinte i ne dajte se omesti :)
valhalen valhalen 01:24 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

izvin'te sto se mesam u namigivanje al cini mi se da je nesporazum pokrenuo lavinu namigivanja mamama.

Kad se stavi znak zatvorenog navoda, " i odmah iza njega zatvorena zagrada ) a to se cini mi se dogodilo) namiguje nehotice.


Upravo.
kukusigameni kukusigameni 01:28 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

Nepristajanje je pitanje dostojanstva.
Imajte to na umu.
mlekac mlekac 05:06 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

antonacci
Voleo bih da je dobije Vedrana Rudan.


A što da se zaustavimo na Vedrani Rudan? Može i Isidora Bjelica, i ona ume da bude banalna, direktna i vulgarna.



Isidora Bjelica je, takodje, Lagunin pisac - cisto da te opomenem...
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:23 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

valhalen
... (A, nisu li to, uostalom, bili i gospoda ambasadori Crnjanski, Andrić i Rasto Petrović?)


Ovo zaslužuje korekciju. Od ove trojice samo je Andrić imao rang ambasadora.
(to znam - namerno i sa razlogom, a ne slučajno). Nije ambasador svaki diplomata, kao što nije ni general svaki oficir, he, he, he...
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:25 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

Antonacci
...A ona Bobićka je uvek vulgarna, samo što to nije namerno

Auuuu!

Meni se imenovana - svidja. Tu ništa ne mogu!
antonacci antonacci 09:48 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

vladimir petrovic
Antonacci
...A ona Bobićka je uvek vulgarna, samo što to nije namerno

Auuuu!

Meni se imenovana - svidja. Tu ništa ne mogu!


Pa dobro, niko nije savršen.
antonacci antonacci 09:53 04.01.2011

Re: Tresla se gora...

mlekac
antonacci
Voleo bih da je dobije Vedrana Rudan.


A što da se zaustavimo na Vedrani Rudan? Može i Isidora Bjelica, i ona ume da bude banalna, direktna i vulgarna.



Isidora Bjelica je, takodje, Lagunin pisac - cisto da te opomenem...


Poslaću im mejl i tražiti neke pare. Reklamiram ih, čak i slučajno.
monamia monamia 23:25 04.01.2011

Re: Tresla se gora...


Ovo jeste reklama za Lagunu, slažem se. Ali bi bila šteta da sve ostane samo na tome.


ako bi moglo jasnije, pliz..gde je šteta, u čemu ?
lagunica na gubitku or what ?!
ja već znam ko će dobiti nagradu, ohlala..
kukusigameni kukusigameni 10:41 05.01.2011

Re: Tresla se gora...

ja već znam ko će dobiti nagradu, ohlala..

monamia monamia 12:26 05.01.2011

Re: Tresla se gora...

..back to the future ili snimak ovacija iz gradske skupštine !!
valhalen valhalen 00:47 04.01.2011

Zvijer iz bezdana

Dobar tekst, preporuka. Ugričićev gest (kao i Ilićev, uostalom) je savršeno na mestu. Teze tipa:
Против којег поретка протестује Угричић? Као управник Народне библиотеке он ваљда припада данас владајућем поретку у Србији а ако не, зашто не протествује тиме што ће да напусти ту функцију


prosto promašuju smisao gesta. Ugričić ne protestuje protiv jednog režima, nego protiv jedne paradigme (nacionalističke, pre svega), koju je NIN-ova nagrada dugo oličavala i prema kojoj se današnji NIN-ovci nisu nikada izjasnili. Nacionalizam nam se nije desio preko noći, niti su se ratovi desili preko noći. Neka mašinerija je to opravdavala i potpirivala - a NIN-ova nagrada je bila jedan od najistaknutijih delova te mašinerije.

Da stvar bude gora, reklo bi se da NIN uopšte nije mrdnuo sa mesta na kome je bio pre deset 20 godina, i tu čak ne mislim prvenstveno na Vasu "Pečat" Pavkovića, već na Mladena "Zvijer iz bezdana" Šukala. Taj čovek je kriv za najgore potpirivanje i opravdavanje resantimanske nacionalističke mržnje, a ko ne veruje, nek pročita.

Dobrodošli u prošlost.

antonacci antonacci 09:46 04.01.2011

Re: Zvijer iz bezdana

valhalen
Ugričićev gest (kao i Ilićev, uostalom) je savršeno na mestu. Teze tipa:
Против којег поретка протестује Угричић? Као управник Народне библиотеке он ваљда припада данас владајућем поретку у Србији а ако не, зашто не протествује тиме што ће да напусти ту функцију


prosto promašuju smisao gesta. Ugričić ne protestuje protiv jednog režima, nego protiv jedne paradigme (nacionalističke, pre svega), koju je NIN-ova nagrada dugo oličavala i prema kojoj se današnji NIN-ovci nisu nikada izjasnili. Nacionalizam nam se nije desio preko noći, niti su se ratovi desili preko noći. Neka mašinerija je to opravdavala i potpirivala - a NIN-ova nagrada je bila jedan od najistaknutijih delova te mašinerije.

Da stvar bude gora, reklo bi se da NIN uopšte nije mrdnuo sa mesta na kome je bio pre deset 20 godina, i tu čak ne mislim prvenstveno na Vasu "Pečat" Pavkovića, već na Mladena "Zvijer iz bezdana" Šukala. Taj čovek je kriv za najgore potpirivanje i opravdavanje resantimanske nacionalističke mržnje, a ko ne veruje, nek pročita.

Dobrodošli u prošlost.


Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 03:10 04.01.2011

celo pismo

Сретен Угричић
30.12.2010.

Отворено писмо Небојши Спаићу, главном и одговорном уреднику НИН-а и Дејану Папићу, директору издавачке куће Лагуна.

Поштовани господине Спаићу,
поштовани господине Папићу,

Обраћам вам се поводом уврштавања мог романа Незнаном јунаку у конкуренцију за овогодишњу НИН-ову награду. Био сам непријатно изненађен кад сам прочитао у броју НИН-а од 23. децембра 2010. да се и овај наслов налази на листи кандидата које жири разматра, јер сам на време обавестио свог издавача да не желим да пошаље моју књигу НИН-у. Изгледа да је господин Папић то занемарио или заборавио. Стога морам јавно да реагујем: одбијам да учествујем, инсистирам и даље на том свом ставу и тражим да НИН моју књигу изузме из конкуренције и процедуре за награду.

НИН-ова награда пресудно утиче на канонизацију савременог домаћег романескног стваралаштва, а пошто је роман доминантни и привилеговани жанр, и на артикулацију укупне представе књижевности и њеног статуса на културној и јавној сцени. Као таква, НИН-ова награда је функционално усађена у социосимболички поредак којим се бавим у Незнаном јунаку (као и у претходној књизи есеја Увод у астрономију), поредак који је мутирао до гротескних форми и размера – како вулгарних и болно очигледних, тако и самозатајних и наизглед безазлених – те мора бити демаскиран, детабуизиран и десакрализован, темељно искритикован и објашњен чак и деци у основној школи, иначе ће нас сатрти, а већ нам је нанео ненадокнадиву штету.

Тај поредак је идеолошки армиран национализмом, традиционалистички, патријархалан, популистички, аутистичан и антипросветитељски, подстиче конформизам и самосажаљење уместо истинољубивости, самосвести, одговорности, рационалне критичности и отворености, није у стању да продукује смисао већ га немилице троши, улизује се предрасудама, ниском укусу, малограђанштини, медиокритетству, затуцаности, ксенофобији. У том и таквом поретку био је могућ и стваран Слободан Милошевић и његов режим. То је поредак нашег пораза и безизлаза.

У том социосимболичком поретку статус знања и истраживања, одговорности и савести, уобразиље и креативности је срозаван до понижења. Владајуће мерило гласи: што српскије – то боље, а требало би да буде управо обрнуто: што боље – то српскије. Што је реторика такозваних патриота драматичнија и гласнија, то је супстанца празнија и тривијалнија. О национализму као форми интелектуалне и моралне корупције мислим исто што и Данило Киш, Марио Варгас Љоса, Јован Стерија Поповић, Томас Бернхард, Радомир Константиновић, Милан Кангрга, Иван Чоловић и толики други слободоумни и слободољубиви аутори, живи или још живљи, из Србије или још српскији.

Тај поредак бесрамно и непрестано лаже своје поданике да им обезбеђује интеграцију и комуникацију са светом и са самима собом, а у ствари се тек и по сваку цену самоизолује и саморепродукује, бескрајно јалово опонашајући стварање друштвеног и духовног капитала, бескрајно јалово опонашајући властиту компетенцију и продуктивност. У том поретку све је псеудо и све је имитација, вредности се маргинализују, или игноришу или чак осуђују. Тај поредак је опасна, саморепродукујућа авет, без етичких, естетичких и сазнајних упоришта, јер стара су изгубљена, изиграна, продата, потрошена, иструлела, одбачена и заборављена, а за другачија се нема воље, знања, интегритета, снаге, потребе.

Тај поредак не живи него опонаша живот, зато му треба и таква књижевност, таква уметност, таква култура, нац-реалистичка и нац-естетичка. У том поретку сазнајно-етичко-естетски хоризонт очекивања је врло узак и петрификован, а свако прекорачење те ограничености бива кажњено без милости. Овде није никакав проблем ако неко прави проблеме, врши злочине – на пример масовне, или појединачне, ратне или цивилне – не, него је проблем ако се неко усуди да укаже да имамо проблем и у чему је тај проблем и како је до њега дошло.

Књижевност не сме да служи таквом поретку – напротив. Ни главна књижевна награда не сме да служи таквом поретку. Релевантна књижевност и уметност одувек износе на видело претпоставке и последице таквих поредака. Уметност предочава шта такав поредак значи и шта чини човеку, непосредно и чулно обистињено указује да могућност другачијег, слободнијег и људскијег живота, зависи само од нас. Живот је иностранство, уметност је отаџбина.

Тај поредак имао је, некад, своје препознатљиве идеолошке и јавне атрибуте у самоуправном социјализму и једнопартијској диктатури, а од Милошевићевог режима до данас има их декоративно пресвучене у самоуправном национализму и вишепартијској диктатури. У том поретку, током протекле две деценије, најугледније књижевне награде, између осталог, девалвиране су и компромитоване: НИН-ова, Андрићева, Меше Селимовића...

Тај поредак је толико уврежен да се прима и одржава као богомдан, као да се подразумева и као да нам одговара. Е, па томе одбијам да се придружим. Не пристајем. Оваква НИН-ова награда, каквом се углавном показала у последњих двадесет година, не даје легитимитет писцу, него писац даје легитимитет оваквој награди, ако пристане да учествује.

Нисам једини који не пристаје. Саша Илић је већ јавно образложио своје разлоге за бојкот НИН-ове награде. Позивам и друге писце из овогодишње продукције романа да нам се придруже, да покажу да разумеју зашто је важно и неопходно одбити учешће у конкуренцији за НИН-ову награду. Наравно, немам илузија да један гест може да битније утиче на такав поредак и било шта озбиљније да промени – јер НИН-ова награда је само куглагер у тој свеприсутној машини којом смо оковани – али божемој, може макар да укаже на проблем, може макар да подстакне понеког да застане и размисли, да се запита. Од нечега треба почети. Има још људи на јавној сцени, у књижевности и изван ње, у култури и ван културе, свуда, који су одавно почели, свако у свом домену, који не пристају и у том непристајању истрајавају. Уз њих сам.

У Београду, 24. децембра 2010.

Са уважавањем,
Сретен Угричић
shumska shumska 09:13 04.01.2011

Re: celo pismo

ajoj
spremte se spremte četnici
partizani
kuvari
bibliotekari
skribomani
fašisti
šljap, šljap - mulj se malo razgrnuo
i niš
umre miš
monamia monamia 13:16 05.01.2011

odličan..

blog u celini, od sitnine nisam stigla do veće slike.

mislim da je problematizovanje NIN-ove nagrade (uvek) vredno posebne pažnje.
jer je to nešto kao odraz "stanja stvari", pokazuje gde smo se ono beše zaglavili.
mislim da je naslov tvog teksta izuzetno dobar, makar na način da imam isti stav.
mislim da si bajno ilustrovao fotkom koja, je li..

ali ono, ono u čemu se ne slažem jesu koraci : prvo je da dobiješ nagradu, onda da se zahvališ - thank you but no.
ako ništa drugo, imalo bi više efekta, o reklami da i ne govorim.
sve je publicity, ali sve, pa i ovo ovde..kako za lagunu, tako i za nin, nagradu kao takvu.
obaška vasu, do not forget ljiljana šop : ))
antonacci antonacci 16:54 05.01.2011

Re: odličan..

ali ono, ono u čemu se ne slažem jesu koraci : prvo je da dobiješ nagradu, onda da se zahvališ - thank you but no.
ako ništa drugo, imalo bi više efekta, o reklami da i ne govorim.



Jelica Greganović Jelica Greganović 19:42 05.01.2011

Beli zec

ali ono, ono u čemu se ne slažem jesu koraci : prvo je da dobiješ nagradu, onda da se zahvališ - thank you but no.

Ja se ne slažem sa ovim neslaganjem, jer mislim da svako ima pravo da odlučuje u čemu uopšte želi da učestvuje, bez obzira na to da li će ili neće dobiti nagradu. Koliko vidim Sreten U. ne želi ni da učestvuje u procesu konkurisanja za NIN-ovu nagradu i to je sažeo u:

Тај поредак је толико уврежен да се прима и одржава као богомдан, као да се подразумева и као да нам одговара. Е, па томе одбијам да се придружим. Не пристајем. Оваква НИН-ова награда, каквом се углавном показала у последњих двадесет година, не даје легитимитет писцу, него писац даје легитимитет оваквој награди, ако пристане да учествује.


To je njegovo pravo, pravo na neslaganje, pravo da ne učestvuje u nečem što se "podrazumeva". Odbijanje da da učestvovanjem legitimitet nečemu sa čim se ne slaže. Što je u svom pismu i napisao, izašavši time iz konkurisanja za nagradu. I ja to cenim. Da je sačekao da eventualno dobije nagradu, pa je onda odbio, to bi bilo "efektnije" i imalo bi veći medijski odjek, ali bi on imao manje kredibiliteta u tom odbijanju. Jer, zašto uopšte učestvovati u trci za nagradu koju ne ceniš i ne želiš?
Zbog toga mi se njegovo pismo čini poštenijim u ovom trenutku.
kukusigameni kukusigameni 20:44 05.01.2011

Re: Beli zec

mislim da svako ima pravo da odlučuje u čemu uopšte želi da učestvuje


To jeste pravo Sretena U. i to pravo za neucestvovanjem treba postovati. S druge strane i izdavac (u ovom slucaju Laguna) ima pravo ucestvovanja. Mislim da takve stvari mogu i trebaju da se preciziraju ugovorom.
Jelica Greganović Jelica Greganović 00:49 06.01.2011

Re: Beli zec

Mislim da takve stvari mogu i trebaju da se preciziraju ugovorom.

Ja mislim da je za to dovoljan i dogovor/razgovor između pisca i izdavača. Ugovorom se uglavnom izdavaču daju prava na štampanje, reklamiranje i prodaju knjige. Sve ostalo je pitanje dodatnih dogovora. Pretpostavljam da bi bilo manje priče da je izdavač blagovremeno obavestio pisca da namerava da ga prijavi za dotičnu nagradu. Zbog toga što to verovatno nije uradio je ovo pismo upućeno i izdavaču.
kukusigameni kukusigameni 10:54 06.01.2011

Re: Beli zec

Pretpostavljam da bi bilo manje priče da je izdavač blagovremeno obavestio pisca da namerava da ga prijavi za dotičnu nagradu.


Ako ga nije obavestio, onda je to veliki faul. Mozda cak i za crveni karton.
Jelica Greganović Jelica Greganović 13:35 06.01.2011

Re: Beli zec

Slažem se.
antonacci antonacci 14:35 06.01.2011

Re: Beli zec

kukusigameni
Pretpostavljam da bi bilo manje priče da je izdavač blagovremeno obavestio pisca da namerava da ga prijavi za dotičnu nagradu.


Ako ga nije obavestio, onda je to veliki faul. Mozda cak i za crveni karton.


Ako sam ja dobro razumeo celu situaciju, Ugričić je izričito tražio da knjiga ne bude poslata, ali je izdavač ipak išao protiv njegove volje.

U pismu kaže -
Био сам непријатно изненађен кад сам прочитао у броју НИН-а од 23. децембра 2010. да се и овај наслов налази на листи кандидата које жири разматра, јер сам на време обавестио свог издавача да не желим да пошаље моју књигу НИН-у. Изгледа да је господин Папић то занемарио или заборавио.
kukusigameni kukusigameni 15:01 06.01.2011

Re: Beli zec

Odgovor Dejana Papića

Poštovani gospodine Ugričiću,

Veoma mi je žao što je naša želja da Laguninu produkciju NIN-ovom žiriju predstavimo u najboljem svetlu i najpotpunijem sastavu kod Vas izazvala nezadovoljstvo koje ste morali iskazati javnim pismom. Zaista ste mi u neformalnom razgovoru rekli da ne biste želeli da budete kandidovani za ovakvu nagradu. Ipak, u najboljoj nameri, naši urednici su odlučili da i Vaš roman „Neznanom junaku“ pošalju žiriju na uvid. Moja je krivica, očigledno, u tome da im nisam preneo kategoričnost Vašeg stava i na tome Vam se izvinjavam.
Moje mišljenje je da NIN-ova nagrada ima daleko najveću reputaciju među domaćim književnim nagradama, toliko snažnu da čak i mnoge gotovo skandalozne odluke njenog žirija kakvih nije bilo malo u poslednjih dvadesetak godina nisu uspeli ozbiljnije da uzdrmaju poverenje koje ona uživa među čitaocima. Zbog toga i u nadi da će se neki novi žiriji odgovornije ophoditi prema svom poslu mi istrajavamo u kandidovanju romana koje smatramo dostojnima najprestižnijih priznanja.
Žao mi je što „Neznanom junaku“ neće biti jedan od njih, ali Vašu odluku i stav poštujem. Već smo poslali i zvaničnu molbu da se Vaš roman izuzme iz razmatranja za NIN-ovu nagradu.

S poštovanjem,

Dejan Papić
Out of Beirut Out of Beirut 19:02 06.01.2011

Подсећања

Неки су поменули да је НИНова награда дискредитована тиме што награђивани писци ретко спадају међу најбоље, као и тиме су што многи од награђиваних у националном фазону.

То ме је подсетило на следећа опажања у сусретима са мојим британским познаницима. Неки су ми говорили да чим нека књига добије Букера, они знају да је то нешто нечитљиво или неузбудљиво. Већи број њих је критиковао тек неке од избора ѕа Букерову награду. А сви моји саговорници су изражавали веома различите, често и дијаметрално супротне ставове о појединим романима. Ове разлике нису имале везе са степеном образовања или политичком оријентацијом.

Ипак, став овог Угричића ме је подсетио да и ја лично не бих желео да моја књига буде поднета никаквом жирију за награду. Мислим да је то, пре свега, ствар темперамента. А начин на који је Угричић аргументовао своју вољу ме највише подсећа на објаве комунистичких Агитпропа.



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana