Драга Дејановић

matityahu RSS / 09.08.2009. u 18:33

ЈЕДНА СУДБИНА НА БАЛКАНУ 3.0

ПЕСНИКИЊА, ГЛУМИЦА, ФЕМИНИСТКИЊА

Драга (Димитријевић) Дејановић рођена је 18. Августа 1840. године у Старој Кањижи од оца Живојина Димитријевић, адвоката и мајке Софије. Школовала се у Винчиковој школи у Темишвару. Њено школовање је било прекинуто због нарушеног здравља као и селидбом у Бечеј. Ту је упознала и удала се за Михајла Дејановића, учитеља. Наставила је школовање у Пешти и припадала кругу српских студената - Лаза Костић, Гига Гершић и др..

„Жена са дубоким осећањем", како је називао Светозар Марковић, припадала је годинама, својим идејама и својим радом, Уједињеној омладини српској. УОС је основана током уједињења Италије, пот утицајем Мацинија и његових идеја. Циљ је био просвећивање Срба кроз културу и образовање. Издавали су и лист „Млада србадија" и били први који су уопште и покренули еманципацију жена. Наилазили су на жесток отпор конзервативаца и цркве јер су између осталог тражили да се и српске девојчице образују под истим условима као и дечаци

„Списи Драге Дејановић", који су садржавали збирку кратких лирских песама пуних родољубивог заноса, изашли су у Новом Саду 1869. само годину дана пре преране песникињине смрти. Имала је и породичну трагедију када јој је син умро 1867. Умрла је на порођају 1871.

Међутим, њен рад се није исцрпљивао само писањем поезије. Иако девојка из имућне куће, отишла је у глумице, јер јој се чинило да ће тако више до принети свом народу и његовој бољој будућности, пре свега „просвећивању Српства. Темпераментна и енергична, до фанатизма се залагала на свим пољима, играла на позорници, преводиле комаде, писала комаде. Њене драме ни до дан данас нису објављиване.

Певала песме, писала у „Застави" чланке о изборима и полемичке дописе, претресала питања о уређењу српских школа, а нарочито се, више него ико други, залагала за женско образовање и за женска права, па се тако може сматрати и првом српском феминисткињом. Њене „Две три речи Српкињама" и мисли „О еманципацији Српкиња" су текстови који су привукли пажњу ондашње јавности. Њен поклич „Српским мајкама" и „Младој Србадији" сматра се важнијим производима српског феминизма.



Komentari (30)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gordanac gordanac 19:51 09.08.2009

---

Hvala!

"Jedno momče crna oka"
Pevaju Sestre Milovanović, stihovi Drage Dejanović

EDIT:

Draga Dejanović

matityahu matityahu 20:45 09.08.2009

Re: ---

Auu, ovo gore je dobro što postoji.
Jedan deo slobode koju imamo danas je zahvaljući i njoj.
gordanac gordanac 21:09 09.08.2009

Re: ---

Gordana Stojaković ima sjajnu knjigu "Znamenite žene Novog Sada", a evo i prilog, ovogodišnji, o gradnji sećanja na savremenice Drage Dejanović



matityahu matityahu 21:19 09.08.2009

Re: ---



kreće se, kreće...
drago mi je
Sada moram i Milicu Tomić da vidim/susretnem/upozna/saznam o njoj.
(Zamisli jedan vodič kroz Beograd/Novi Sad, iz ženskog + (istorijskog ugla)!!!! Imam takvih vodiča za druge gradove.

hvala na linku i na knjizi
matityahu matityahu 21:25 09.08.2009

Re: ---

Dok sam tražio po mojoj biblioteci nešto o M. Tomić, naiđoh na još dva bisera: Jelisavetu Načić i Mariju Milutinović, prve žene arhitekte i advokatice. Sprema se vruća jesen.
gordanac gordanac 21:40 09.08.2009

Re: ---

Ne zaboravi
Kseniju Atanasijević
"Ksenija Atanasijević (1894 — 1981), filozof. Diplomirala je čistu filozofiju sa klasičnim jezicima. Ksenija Atanasijević je bila prva docentkinja i prva žena koja je doktorirala na Beogradskom univerzitetu 1922. godine. Bila je prevodilac klasičnih filozofskih dela, kao i pisac studija, članaka, metafizičkih i etičkih rasprava. Između dva rata bila je profesor na Univerzitetu u Beogradu. Objavljeni su njeni Filozofski fragmenti. Prevodila je dela Aristotela (Organon), Platona (dijalog Parmenid), Spinoze (Etika), Adlera (Individualna psihologija). Bila prva srpska feministkinja, Ksenija Atanasijević je, uprkos priznanjima u svetu, u Beogradu celog života bila izložena mržnji, pakostima i zavisti čaršije, osveti prosečnih".

A evo i znamenitih Novosađanki, nek` prave društvo Dragi Dejanović :

1. JOVANKA STOJKOVIĆ (1855-1892) pijanistkinja, kompozitorka
Posle završenih studija klavira, kod Lista, koji je prema pisanju novosadskog Pozorišta Jovanku smatrao "prvom pijanistkinjom današnjeg veka" i Drajšoka, Jovanka dolazi u Novi Sad gde o njenom muziciranju sa oduševljenjem pišu Jovan Subotić i Laza Kostić.
Podstaknut virtuoznošću ove profesionalne pijanistkinje, Avgust Šenoa piše opširnu kritiku, posle njenog koncerta u Zagrebu. Željna usavršavanja, Jovanka u Italiji uči solo pevanje i nastupa ne samo kao pijanistkinja, već kao koncertna pevačica, a ogleda se i u komponovanju. Postoje podaci da je koncertirala u Beču, Pešti, Gracu, Londonu, Danskoj Rusiji... Njen repertoar je bio bogat i raznovrstan: List, Doniceti, Guno, Šubert, Mocart, Mendelson, Vagner, Stanković, sopstvene kompozicije. Poslednje godine života je provela u Parizu, gde je i umrla.

2. BERČEK ERŽEBET / BÖRCSÖK ERZSÉBET (1904-1971) spisateljica
Posle završene gimnazije u Temišvaru 1923, Eržebet radi kao nastavnica mađarskog i nemačkog jezika, da bi 1957. diplomirala na Višoj pedagoškoj školi u Novom Sadu. Ono po čemu će se pamtiti je njen književni rad, njena proza, koja je svrstava u red najznačajnijih književnih stvaralaca među jugoslovenskim Mađarima, između dva svetska rata. Vojvođansko podneblje dalo je prepoznatljiv ton njenom stvaralaštvu a zajednički život Srba i Mađara, položaj žene u društvu, osnovne su teme njenih dela. Među najznačajnija ubrajaju se novela Vándor a Nišavánál (Putnik na Nišavi) i roman A végtelen fal (Beskrajni zid).

3. SAVKA SUBOTIĆ (1834-1918) feministkinja, borkinja za ženska prava
Potiče iz poznate novosadske porodice Polita-Desančića. Ova obrazovana i energična žena bila je prva predsednica Srpskog narodnog ženskog saveza, Kola srpskih sestra i Zadruge Srpkinja Novosatkinja. Bavila se proučavanjem društvenog života žena u Vojvodini, a nekoliko njenih predavanja objavio je Ženski svet, glasilo Zadruge Srpkinja Novosatkinja. Bila je odlična retoričarka a nakon predavanja u bečkom Naučnom klubu 1910. nazvana je "Der Mutter eines Volkes". U celoj Evropi bila je poznata i cenjena. Pokrenula je pitanje osnivanja ženske zadruge sa zadatkom da siromašnu, a talentovanu žensku decu, pomogne u spremanju za učiteljice i da radi na otvaranju ženskih škola, naročito Više škole u Pančevu.

4. ANICA SAVIĆ REBAC (1892-1953) filološkinja, književnica, etičarka, istoričarka filosofije
Značajni krug intelektualaca, okupljenih oko Matice srpske u Novom Sadu, obeležio je detinjstvo Anice Savić. Od prvih prevoda Bajrona (sa 12 godina), studija klasične filologije u Beču, doktorske disertacije Pretplatonovska erotologija odbranjene 1932. na Univerzitetu u Beogradu, do njenog naučnog i pedagoškog rada, Anica je izgradila jedinstven put, koji je svrstava među najumnije i najobrazovanije žene ovog veka kod nas. Najznačajnija dela su joj: Helenski vidici, Antička estetika i nauka o književnosti, Mistična i tragična misao kod Grka. Kako je govorila skoro sve svetske jezike, prevela je sa latinskog Lukrecijeve stihove, a Njegoševu Luču mikrokozmu prevela je na engleski jezik. Njen život bio je "spreg mitova" i "svesni stav duha", koji je sama tragično okončala, na svoj rođendan 1953. U Novom Sadu postoji ulica koja nosi njeno ime.

5. MILICA TOMIĆ (1859-1944) spisateljica, urednica i vlasnica časopisa Žena
Uz oca, Svetozara Miletića, Milica se rano uključila u politički život Vojvodine. Hapšenje oca, sprečilo je Milicu da, posle završene privatne škole u Budimpešti, studira medicinu. Ipak, ona je jedna od retkih Novosađanki, toga doba, sa završenom srednjom školom. U periodu 1911-1921 izdaje i uređuje časopis Žena, koji se angažovano bavio položajem žene u društvu. U časopisu su objavljivani podaci o školovanju ženske dece, o ženskim društvima u Srbiji i Vojvodini kao i istorijat ženskog pokreta u Evropi. Žene su bile najznačajnije saradnice u časopisu. Za Jašu Tomića udaje se 1885, a on braneći čast porodice, kompromitovanu pismom koje je Milica pisala mnogo pre udaje za Jašu, nažalost ubija oponenta - Mišu Dimitrijevića i biva osuđen na 6 godina robije. U odbranu Jaše Tomića formirao se masovan pokret Novosađanki, čija delegacija je tim povodom išla u Peštu.

6. NINKOVIĆ MILICA (1854-1881) i ANKA (1855-1923) prve socijalistkinje, feministkinje
Sestre Ninkovićse mogu smatrati prvim feministkinjama, koje su praktično primenjivale ideje u koje su verovale. Pod uticajem socijalističkih ideja, posle studija pedagogije u Cirihu, u Kragujevcu su pokušale da otvore prvu privatnu višu žensku školu. Obe su bile izuzetno obrazovane. Bavile su se prevođenjem, naročito Milica, koja je započela i studije medicine u Petrogradu, Cirihu i Parizu, ali se razbolela i umrla kod sestre Anke u Kragujevcu. Anka je jedno vreme bila vaspitačica i upravnica Doma učenica u Beogradu. Za sestre Ninković se može reći da su prve žene koje su aktivno učestvovale u političkom životu Srbije, priključivši se Svetozaru Markoviću, boreći se za emancipaciju žena. Sestre Ninković su rođene u Novom Sadu. U blizini Novosadskog sajma postoji ulica koja nosi njihovo ime.

7. JELENA KON (1883-1942) dobrotvorka
U vreme velike ekonomske krize 1925. Jelena Kon je u Novom Sadu osnovala humanitarno društvo Kora hleba koje se pre svega brinulo o siromašnoj deci, majkama i svima koji su bili u nevolji. U okviru društva osnovano je dečije obdanište i savetovalište za majke, koje su tu mogle da dobiju sigurno mleko za svoju decu. Da bi udruženje imalo što veće donacije, Jelena Kon je organizovala brojne humanitarne koncerte. Tako su u Novom Sadu gostovali, između ostalih, Bronislav Huberman (1928), Artur Rubinštajn (1929). Za vreme mađarske okupacije, tokom zloglasne racije 1942. Jelena Kon je kao Jevrejka uhapšena, mučena a zatim ubijena i bačena u Dunav, zajedno sa velikim brojem Novosađana, uglavnom Srba i Jevreja.

8. MILKA MARKOVIĆ (1869-1930) glumica i rediteljka
Jedna od naših najobrazovanijih glumica i rediteljki, Milka Marković, kći je Sofije Vujić, poznate i cenjene novosadske glumice (koja je svoj profesionalni angažman u SNP-u počela u desetoj godini). Milka je studirala i usavršavala svoje glumačko umeće u Beču, Minhenu, Pragu, Drezdenu, Berlinu, Kelnu, Parizu, Milanu, Rimu... Njen angažman u SNP-u u Novom Sadu započinje 1885. i traje sve do smrti poznate umetnice. Milka pripada krugu najvećih naših glumica, o kojoj je kritika govorila kao o jednoj od vodećih "na slovenskom Jugu". Proslavila se ulogama u dramskim, tragičnim komadima. Bila je prva rediteljka kod nas. Režirala je komad Ljubav (1911). Za svoj umetnički rad odlikovana je ordenom Svetog Save. Starost je proživela u siromaštvu, zaboravljena i sama. U novosadskom naselju Klisa nalazi se ulica sa njenim imenom .

9. MARIJA POPOVIĆ TRANDAFIL (oko 1811- 1883) dobrotvorka
Potiče iz bogate novosadske porodice Popović. Posle smrti muža, tokom 20-te godine, sama stiče kapital i pretvara ga u različita zaveštanja, čija ukupna vrednost dostiže sumu od 700.000 forinti, što je čini najvećom dobrotvorkom kod Srba. Osnovala je fondove za đačke stipendije, udaju sirotih devojaka, izdržavanje udovica, postradalih i nemoćnih ljudi a najznačajnije zaveštanje je Zavod za pravoslavnu siročad (danas zgrada Matice srpske). Marija je osim pravoslavne, pomagala i druge zajednice u gradu. Pomogla je gradnju jermenske crkve a u vreme velike gladi, 6 nedelja hranila sve ljude bez obzira na veru i naciju. Uz velike počasti, sahranjena je u Nikolajevskoj crkvi, koju je posle bombardovanja u buni 1849, iz temelja obnovila. U Novom Sadu, na Vidovdanskom naselju, nalazi se ulica koja nosi njeno ime.

10. MILICA STOJADINOVIĆ SRPKINJA (1828-1858) spisateljica
"Vrdnička vila", kako su je zvali, bila je obrazovana i talentovana pesnikinja, svojom poezijom i srcem vezana za Frušku goru. Nije bilo slavnih savremenika koji se sa njom nisu dopisivali (nemački pisci Sajdl i Frankl, Vuk i Mina Karadžić, Đorđe Rajković, Ljuba Nenadović). Prevodila je dela Balzaka, Getea, Frankla. Napisala je dnevnik U Fruškoj gori 1854 i zbirku pesama. Bila je poštovalac i saradnica na sakupljanju narodnih pesama Vuka Karadžića, a on njen zaštitnik. Bila je saradnica mnogih listova i prva je žena ratni izveštač. Umrla je u Beogradu, potpuno zaboravljena u krajnjoj bedi. Savremena kritika Milicu smatra predvodnicom plejade ukletih srpskih pesnika.Njena lirika se smatra "osnovom srpskog sentimentalizma" i vezom srpskog pesništva sa Evropom toga doba. Milici u čast ustanovljena je književna nagrada, koja nosi njeno ime, a svake godine u oktobru u Vrdniku i Novom Sadu održava se pesnička manifestacija Milici u pohode. U novijem delu Novog Sada, na Limanu, postoji ulica sa njenim imenom.

11. MILEVA MARIĆ AJNŠTAJN (1875-1948) matematičarka
Prva Srpkinja koja je studirala na Visokoj politehničkoj školi u Cirihu, kao darovita matematičarka talentovana za muziku. Tu je upoznala budućeg muža Alberta Ajnštajna i svojom ljubavlju grejala njegov um. Sinovi Mileve Marić, Hans Albert i Edvard kršteni su u Nikolajevskoj crkvi u Novom Sadu. Posle razvoda (1919) Mileva se okrenula porodičnom životu a, porodicu je izdržavala držanjem privatnih časova. U starost je bila bolesna i zaboravljena. Kuća Milevinih roditelja nalazi se u Novom Sadu u ulici Kisačkoj broj 20. U njoj su 1905. i 1907. "boravili Albert Ajnštajn, tvorac teorije relativiteta, i njegova naučna saradnica i supruga Mileva Marić", nažalost, piše na spomen ploči postavljenoj na ovu kuću povodom stogodišnjice Milevinog rođenja. I dok traju diskusije o njenim doprinosu nauci, grad se odužuje sugrađanki. Univerzitet u Novom Sadu 1994 ustanovio je nagradu za najbolje studente magistrante i doktorante iz oblasti matematike, jedan simpozijum njoj u slavu, jedna ulica u gradu nosi njeno ime. Ženske studije i istraživanja u Novom Sadu nose njeno ime kao simbol umne žene koja je živela pre svog vremena.

12. JUHAS ERŽEBET / JUHÁSZ ERSZÉBET (1947-1998) spisateljica, knjižvna kritičarka, istoričarka umetnosti
Životna priča Eržebet Juhas uključuje i druga zanimanja: profesorica, novinarka, bibliotekarka, naučnica. Doktorsku tezu iz mađarske književnosti odbranila je 1990. Njena proza istražuje uzroke i posledice gubljenja tradicionalnih vrednosti na ličnom planu i u društvu. Koristeći efektan postupak kombinovanja dokumenata i podataka sa jedne strane i sopstveno iskustvo sa druge, ona uspeva da oživi nestali svet bačke građanske porodice iz palanačkog miljea. Proces raspada tradicije i društva u liku monarhije Eržebet daje analizirajući likove Krudija, Krleže i jugoslovenskih pisaca Kiša, Crnjanskog i Desnice. Za svoj književni rad dobila je nagrade Ervin Šinko, časopisa Híd i Karolja Sirmaija. Na žalost, umrla je veoma mlada.

(p.s. sad me banuj, jer je pitanje da li ću moći da odolim da "dodajem" još i još i još... :))
matityahu matityahu 21:45 09.08.2009

Re: ---

H V A L A!!!!

nemoj da odolis, molim te...

još i još i još...

gore je bilo bar tri zene koje nisam znao (mislim da se ne vidi da sam pocrveneo)
matityahu matityahu 21:49 09.08.2009

Re: ---

A posebno mi je drago da se noko setio/jos uvek seca Jelene Kon.
gordanac gordanac 21:55 09.08.2009

Re: ---


Gordana Stojaković još kaže:

"Na Ženskim studijama sam radila seriju plakata - prve lekarke, pedagoškinje, umetnice, filozofkinje, pa prva žena koja se deklarisala kao feministkinja - Vladislava Beba Polit (1886 -?). Postojao je otpor sredine prema njenom javnom izražavanju feminizma, ali budući da je pripadala moćnoj i bogatoj porodici Polit, gledalo joj se kroz prste. Ona je bila bratanica Savke Subotić (1834-1918), koja svakako spada u najznačajnije žene svog doba. Savka je uspela da ženski pokret, bar onaj njegov deo kojem je pripadala, izdigne na evropski nivo. Zna se da je sarađivala sa naznačajnijim evropskim feministkinjama, između ostalih sa Rozom Švimer (1877-1948), Kete Širmaher (1865-1930).
Htela bih da izdvojim i ime Judite Horovic (1787-1857). Još 1844, dakle pre Bune, ona je bila samostalna trgovkinja, znači ‘muška' glava porodice. I zapisana je tako u listi jevrejske zajednice u Novom Sadu. Ona je 1848. smatrala da treba da postoji posebna ženska zajednica u okviru jevrejske zajednice koja će se baviti ženskim problemima. Naravno, dozvolu joj nisu izdali.
Adel Nemešanji (1857-1933) prva je direktorka Novosadske devojačke građanske škole na mađarskom jeziku u Novom Sadu, dok je direktor Srpske više devojačke škole bio muškarac. Reč je o kraju XIX i početku XX veka. Ona je osmislila jedan oblik usavršavanja nastavnica viših devojačkih škola, osnovala je humanitarno udruženje "Marija Dorotea".
Za mene je važna i Ana Cimer (1906-1967). Ona je žena koja je bila u naučnom timu zaslužnom za pronalazak C vitamina. Za to otkriće je mađarski naučnik Sent-Đerđi dobio Nobelovu nagradu za medicinu 1937. Pored naučničke karijere, u Novom Sadu u kome se trajno nastanila od 1945. Ana je imala i neformalni književni salon."

I još:

Prva žena među guslarima

- Srpska baština poznaje mnoge guslare, a imena guslarki nisu sačuvana. Međutim, Olga Kovačević je prva žena u Vojvodini za koju se zna da je bila uspešna guslarka. Da bi bila prihvaćena, nije mogla da uz gusle peva sve narodne pesme već samo one u kojima se pominju majka, ljuba, seja i Srpkinja. Kao guslarka bila je prihvaćena i slavljena, ali više nije bila poželjna prilika za ženidbu kakva bi bila bilo koja druga neeksponirana popovska kći s mirazom - navodi Gordana Stojaković.

Iz Novog Sada u svet

Mnoge poznate umetnice započinjale su svoje uspešne karijere upravo u Novom Sadu. Ondašnje novine beležile su nastupe glumica i operskih pevačica Draginje Ružić, Milke Grgurove, Sofije Vujović, Tinke Lukić, Danice Matejić, Milice Milke Marković, Sultane Cijuk, Drage Spasić, pijanistkinje Jovanke Stojković...
matityahu matityahu 22:05 09.08.2009

Re: ---

gotovo, sad vec vise nema spavanja tvojom krivicom.
Lepsi poklon nisam mogao dobiti.
matityahu matityahu 22:24 09.08.2009

Re: ---

u biblioteci ovde u Sthlmu nadjoh
Petőfi a szerbeknél. Polit, Vladislava (författare)
Ujvidék, 1912
na 50 strana ali je o Petefiju.
miloradkakmar miloradkakmar 20:22 09.08.2009

Divna Draga !

Темпераментна и енергична, до фанатизма се залагала на свим пољима, играла на позорници, преводиле комаде, писала комаде. Њене драме ни до дан данас нису објављиване.

Šteta ! Koliko malo ovakve energije, znanja i pregnuća, umetničkog i kulturnog stvaranja iz prošlosti koristimo u sadašnjosti i budućnosti.
Hvala za tekst.
matityahu matityahu 20:48 09.08.2009

Re: Divna Draga !


Nada negde postoji, da sve ipak jednog lepog dana dodje na svoje mesto. A ovo je moj prilog. Možda nekog u zemlji zainteresuje DD, ko zna?
sentinel26 sentinel26 20:55 09.08.2009

Драга

Дејановић јесте прва српска феминисткиња и 1869. је објавила књигу "Еманципација женскиња".

Таман сам хтео да линкујем њену пјесму "Једно момче црна ока" и овај текст о њој, када ме Гордана претекла.
Покушавао сам (безуспјешно ) да "извучем" њену слику из тог текста вани.

Нека ми буде дозвољено да овде цитирам Доситеја Обрадовића (1784 ) :

"Нек се не узда један народ до века к просвештенију разума доћи у којему жене у простоти и варварству остају."

matityahu matityahu 21:30 09.08.2009

Re: Драга


Odličan citat DO-a! Hvala S.

Dositej je jedna od najvećih figura, ako ne i najveća na ovim našim prostorima
shumska shumska 23:29 09.08.2009

Re: Драга

divim se tim našim hrabrim i samosvesnim ženama iz prošlosti.
jedino mi bude žao kada shvatim koliko su zaboravljene....
da li ćemo im se ikada odužiti?
nedavno na hrt1 sam gledala sjajnu emisiju o Marici Stanković, ženi koja je odlučila biti časna sestra ali ne u samostanu, već u gradu, kako bi propovedala i uticala na mlade devojke, obrazujući ih (radila je kao profesor i osnovala udruženje Križara u okviru rimokatoličke crkve)
tokom rata je optužuju da je narodni neprijatelj i vode u zatvor. mnogo je propatila.optužena je kao klerofašista, i izdajnik...
umire u zatvoru, a iza nje ostaje puno spisa i dnevnici.
(e onda se naježim kada danas neko olako prilepi nekom etiketu klerofašiste)
izvinjavam se ako je ovo trol
matityahu matityahu 23:37 09.08.2009

Re: Драга

divim se tim našim hrabrim i samosvesnim ženama iz prošlosti.

apsolutno
jedino mi bude žao kada shvatim koliko su zaboravljene....

kroz čitanje i pisanje naše i dalje žive i mi ih otimamo od zaborava

Marica Stanković
hvala ti na toj ličnosti, sada si i mene zaintrigirala

(e onda se naježim kada danas neko olako prilepi nekom etiketu klerofašiste)

etikete se vrlo olako prilepljuju, a u nezgodnim vremenima mogu koštati života.

izvinjavam se ako je ovo trol

nikako! naprotiv, još i dopunjuje!
hvala SH
vishnja92 vishnja92 07:44 10.08.2009

hvala

za ovo sto radis .
bocvena bocvena 09:43 10.08.2009

Kakva žena!

Kada uzmem u obzir vreme u kome je živela, njenu tragičnu ličnu priču, poreklo i njena interesovanja i delovanja, ne mogu da joj se ne divim.
A tebi i gordanac hvala što ne date da se ovakve žene zaborave.
matityahu matityahu 14:05 10.08.2009

Re: Kakva žena!

Kada uzmem u obzir vreme u kome je živela, njenu tragičnu ličnu priču, poreklo i njena interesovanja i delovanja, ne mogu da joj se ne divim.

Isto i ja.
A tebi i gordanac hvala što ne date da se ovakve žene zaborave.

E, pa nece biti zaboravljene jer im mnogo dugujemo, a znajuci o njima i mi budemo bogatiji.
baka Evdokija i unuka Djina baka Evdokija i unuka Djina 09:52 10.08.2009

Kao i uvek

preporuka od srca, matt!

Djina
matityahu matityahu 14:04 10.08.2009

Re: Kao i uvek

Hvala DJ!
Biljana 77 Biljana 77 15:43 10.08.2009

Malo znamo danas,

zato što malo znamo o svojoj istoriji. Ili pamtimo samo "pogrešne" stvari i ljude. Hvala!
matityahu matityahu 18:36 10.08.2009

Re: Malo znamo danas,

Ili pamtimo samo "pogrešne" stvari i ljude

Istorija je politika kod nas, tj u sluzbi politike, na zalost.
debora debora 17:13 10.08.2009

Zanimljivo je

da te zene o kojima pises nisu iz velikih gradova, mada ima i njih.

Cinjenica da su iz dobrih porodica znaci da su imale mogucnost da se skoluju, ali i siromasnije bi se verovatno izborile da se njihov glas cuje.
matityahu matityahu 17:43 10.08.2009

Re: Zanimljivo je

da te zene o kojima pises nisu iz velikih gradova, mada ima i njih

meni je ovo promaklo - a zaista je tacno.

Cinjenica da su iz dobrih porodica znaci da su imale mogucnost da se skoluju, ali i siromasnije bi se verovatno izborile da se njihov glas cuje.


iz tzv "dobrih porodica" su - mada izgleda da to znaci da su ekonomski obezbedjene.
Ekonomija, ekonomija. A za one siromasnije - potrudicu se da pogledam i s tog aspekta. Necega sigurno ima.
Hvala ti na ovome.
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:06 11.08.2009

Re: Zanimljivo je

како дођосмо до вечне политичке истине на потпуно ”неполитичком” блогу.

Најлакше се влада људима који једва спајају крај с крајем. Немају они времена за своја права.

(Не умањујем допринос Драге и других који су имали економску сигурност па су стога ”имали времена”. Напротив, могли су се бавити чиме су хтели, али су знали одабрати.)
matityahu matityahu 15:30 11.08.2009

Re: Zanimljivo je

Најлакше се влада људима који једва спајају крај с крајем.

otkad postojimo kao ljudi. zato je nekome u interesu da jedan (veci ili manji) deo ljudi "jedva spaja kraj s krajem".
NNN NNN 19:21 11.08.2009

Kad god se pomene feminizam

Ne može da se dođe na red od Gordane Č.

Da je Draga duže poživela, mogla bi mnogo više da uradi za žene u Srbiji, a posebno je tužno (pored toga što smo je zaboravili) što oni koji su pioniri, praktično nikad ne stignu da vide plodove onoga što su započeli.

Hvala.
vishnja92 vishnja92 19:37 11.08.2009

Re: Kad god se pomene feminizam

hvala tebi.

i da - na ovom blogu, od svih proklamovanih feministkinja, jedino gordanac i dunjica zaista to i jesu - i to u najlepsem mogucem znacenju. ostale sam (bezuspesno) molila da ne staju ispred mene jer me gledanje u njihova ledja postidjuje, ali mislim da su malo nagluve :)

nas ostalih, tihih i samosvojnih feminista ima malo vise, doduse, ali postoji mala smetnja na vezama. buka, guzva, tajrad...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana