23. aprila 2024, u zgradi Tehničkog fakulteta u Beogradu održana je javna rasprava o Beogradskom sajmu i Generalštabu. Akademija Inženjerskih Nauka Srbije (AINS), Akademija Arhitekture Srbije (AAS) i Udruženje Arhitekata Srbije (UAS) su u saradnji sa podkastom Sfera kao medijskom platformom za dijalog o arhitekturi, održali stručnu javnu raspravu o kompleksu Beogradskog Sajma i zgrade Generalštaba.
Đorđe bi sasvim sigurno uzeo učešće u diskusiji, kao jedan od vođa panela, i zbog toga porodica smatra da je potrebno da ova rasprava bude što vidljivija, između ostalog
Da nije smešno bilo bi tužno
Da nije tužno bilo bi tragično
A jeste.
Gost autor: Vladimir Skočajić Skoča
Ovo je zemlja iz koje se svojevremeno na granici godinama plaćala taksa za izlazak.
Vlada Republike Srbije usvojila je, kako se navodi u saopštenju, na današnjoj sednici Odluku o prestanku važenja Odluke o obrazovanju Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti kovid-19, s obzirom na to da je širenje virusa sa svim podvarijantama smanjeno u bitnoj meri u odnosu na period osnivanja ovog tela, kao i da ne postoji potreba za preduzimanjem koordinisanih aktivnosti organa državne uprave i stručnih lica medicinske i druge struke.
Vječnaja pamjat.
Nazivi Beogradskih ulica su putokaz u urbanoj mapi grada, po njima se pamti i prepoznaje grad. Mreža nazvanih ulica čini mentalnu mapu grada, virtuelnu kartu Beograda koju građani nose sa sobom, svako memoriše svoju i onda se osećaju kao kod kuće. Odvajkada, imenovanjem ulica odaje se počast izuzetno zaslužnim ličnostima, obeležava se istorijski događaj ili neki važan datum.
Nazivi ulica u svakodnevnici su znaci po kojima se građani snalaze u gradu, mogu drugima objasniti gde stanuju, odrediti mesto ljubavnog sastanka ali i da poštar može da im isporuči pismo ili penziju. Preko naziva ulica može se čitati i prepoznavati istorija grada. U Beogradu to nije uvek slučaj, jer je Beograd lociran na mestu koje nije moglo ostati po strani, trajao je u burnim vremenima i bio svedok mnogih promena sve do danas. Menjali su se vladari i svaki je imao želju, ali i moć, da briše neke delove istorije grada, posebno one koji mu nisu bili po volji, da uspostavlja svoje viđenje istorije, dorađuje predhodnu, započinje svoju ili vraća u život događaje iz nametnutog zaborava. Česta promena imena ulica menja ne samo istorijsku matricu, već i mentalnu mapu grada, kulturu memorije, pa građani pored ostalih planetarnih problema i ovim činom bivaju dodatno dezorijentisani i zbunjeni.