Film| Politika

The Green Prince

milos_secujski RSS / 18.10.2014. u 18:43
screen-shot-2014-05-18-at-12.17.42-pm.jpg
 
 
 
 Jedan od boljih, novijih, špijunskih filmova koji sam gledao je film Dug (The Dept 2010. In 1965, three Mossad agents cross into East Berlin to apprehend a notorious Nazi war criminal. Thirty years later, the secrets the agents share come back to haunt them). Mislim, kako odoleti radnji filma u kojoj mosadovi agenti, u decenijama po okončanju Drugog svetskog rata, vijaju naciste po Istočnoj Nemačkoj. Na stranu što se način rada, i vijanje neprijatelja Izraela po belom svetu, ni do dan danas nije promenio. S tim što su akteri neki drugi, a ne nacisti.
 

Pa bih vam ga ovom prilikom i preporučio da ga pogledate.

U tom filmu, tokom filma, čiji sam kratak sinopsis copy-paste-ovao, dominira osećaj razočaranja, krivice, pa čak i izdaje sopstvene države. Taj osećaj krivice je prisutan usled neuspeha i neizvršenog zadatka. U jednom trenutku naci ratni zločinac uspeva da se oslobodi i pobegne. Tri agenta mosada se dogovaraju da se vrate u Izrael i prećute neuspeh. Jer, da parafrazram, ionako će živeti u nekoj džungli, skriven, uplašen, večito gledajući preko ramena (Ali nije tako bilo).

Po povratku u Izrael su dočekani kao heroji. Međutim, njima će tokom, gotovo, čitavog svog života visiti iznad glave taj neuspeh. Griža savest kao Dug prema državi i svim žrtvama holokausta. Pa i sebi. Dug da privedu pravdi čoveka koji je odgovoran za mnogobrojna zlodela.

 

Dug je osećanje koje sam prepoznao gledajući dokumentarni film „The Green Prince“. Ali ovo je bilo neko drugo, međutim vrlo slično osećanje duga, više dužnost; prema nezaštićenom, običnom čoveku, dug prema nedužnom, ali i onima koji su već stradali kao sasvim nedužni. Dužnost ka čovečnom i ljudskom uprkos nezavidnoj poziciji u kojoj se nalazi mladi Palestinac. Pa makar morao da sarađuje i sa zakletim neprijateljem kakav je država Izrael.

Kratak sinopsis filma „The Green Prince“ bio bi da je od strane izraelske tajne službe (Shin Bet) zavrbovan najstariji sin prvog čoveka Hamasa. Gonen Ben Yitzhak (obaveštajac), agent Šin Beta postaje glavna veza sa sedamnaestogodišnjim Mosab Hassan Yousef-om, sinom osnivača palestinskog Hamasa -  Sheikh Hassan Yousef. Tokom deset godina on špijunira Hamas za Šin Bet.

 TheGreenPrince_Gonen_Mosab_13.jpg

O kakvoj se sredini radi najbolje govori izjava da je sramota ako vam siluju majku, ali da je veća sramota ukoliko sarađujete sa Izraelom.

Međutim, iz te perspektive, nekog ko vidi „širu sliku“, Mosab nema osećaj krivice da izdaje bilo koga. Štaviše, (o)davajući informacije on sprečava delovanje bombaša samoubica, kao i ubistvo svog oca u nekoliko navrata. Kako i sam kaže - on menja svest i pogled na svet. U toj „igri“ on vidi sebe kao nekog ko je odgovoran i za živote Palestinaca. Budući da u samoubilačkim napadima ne stradaju samo Jevreji. Ili su ga bar tako ubedili. Digresija - budući da ja nisam iz sveta tajnih službi i nikada nisam sarađivao sa nekom (ili bar mislim da nisam), ukoliko ima neki blogokolega ili blogokomentator koji je u materiji, može slobodno da nam pojasni tu „igru“ tajni, laži i poverenja.

Film je rađen u režiji izraelskog režisera (Nadav Schirman) tako da ne treba da čudi romantičarski pristup i perspektiva - „ izdaja zarad višeg cilja“. Odnosno opravdanosti saradnje. Koja se na kraju pretvara u veliko prijateljstvo između Gonena, obaveštajca, i Mosaba, špijuna (nešto slično, ako ne i isto, prijateljstvu između Zoltana Danija, penzionisanog potpukovnika VJ, i Dejl Zelka, pilota „nevidljivog“ ). Film je rađen u afirmativnom tonu po Izrael, bez obzira na činjenicu da Mosab u filmu otvoreno govori o mučenjima kroz koja je prošao. O nehumanim uslovima u zatvoru, raketiranju civilnih zgrada, hapšenjima u zlo doba noći...

Ono što je po mom mišljenju bila prekretnica u njegovom načinu razmišljanja (kao otklon od zacementiranih stavova okoline u kojoj odrasta), a koje se u filmu pominje samo u dva navrata, je to da je kao dečak bio silovan. Ta trauma bila je ključna u njegovom razumevanju odnosa zlikovca i nedužne osobe (u onom najčistijem obliku, rasuđivanja dobra i zla; oslobođenog ideoloških stega). Odnosa moći i nemoći. Bombaša i nedužne osobe; onog koji gađa raketom zgradu zbog jednog čoveka, a ubija čitav kvart.

Jer, koliko god duboka mržnja da se gaji i usađuje (ma o kojoj strani da se radi), kada se zlo oseti na svojoj koži, ono ne ide nužno u pravcu osvete, već u pravcu razrešenja i sprečavanja ponavljanja istog.

Poruka filma, iz ove perspektive, bi bila da je saradnja, suživot pa čak i prijateljstvo sasvim moguće. Štaviše, oni to pokazuju i svojim primerom. Jer ako mogu dve zaraćene strane – obaveštajac Šin Beta i saradnik Hamasa, zašto ne bi mogli i obični građani. To prijateljstvo je moguće, ali samo ukoliko je jasno definisan, i što je najvažnije, obostrano prihvaćen zajednički neprijatelj. A to je već, iz ove perspektive i trenutnog stanja, čini se, nemoguće.

 

Atačmenti



Komentari (10)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

srdjan.pajic srdjan.pajic 19:58 18.10.2014

The Debt.

apacherosepeacock apacherosepeacock 17:00 19.10.2014

Re: The Debt.

Gledala.

principessa_etrusca principessa_etrusca 07:50 20.10.2014

Re: The Debt.

Прецизности ради, филм Дуг из 2010. о коме се овде говори је англо-амерички римејк израелског филма Дуг из 2007. Док је израелски оригинал приказан на фестивалима и у уметничким биоскопима, верзија са Хелен Мирен у главној улози је доживела general release.



milos_secujski milos_secujski 10:12 20.10.2014

Re: The Debt.

principessa_etrusca
Прецизности ради, филм Дуг из 2010. о коме се овде говори је англо-амерички римејк израелског филма Дуг из 2007. Док је израелски оригинал приказан на фестивалима и у уметничким биоскопима, верзија са Хелен Мирен у главној улози је доживела general release.




Da li ima negde torent za Debt '07.?
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:54 21.10.2014

Re: The Debt.

principessa_etrusca
Прецизности ради, филм Дуг из 2010. о коме се овде говори је англо-амерички римејк израелског филма Дуг из 2007. Док је израелски оригинал приказан на фестивалима и у уметничким биоскопима, верзија са Хелен Мирен у главној улози је доживела general release.





Koji je bolji? Ima oba na netfliksu, ne znam koji duzmem, za oba mi daje četr' petokrake..,
principessa_etrusca principessa_etrusca 08:48 21.10.2014

Re: The Debt.

srdjan.pajic

Koji je bolji? Ima oba na netfliksu, ne znam koji duzmem, za oba mi daje četr' petokrake..,

Наравно, гледај оба.

Ја не могу/не желим да препоручујем редослед. Најбоље баци новчић.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:59 19.10.2014

superkool ekipa

aко Бог да па се некада решимо совјетских структура, па да правимо с њима Сестру Службу. овако нема шансе за озбиљнија зближавања, пошто је СССР увек прво цепао по Израелу када је правио ескалације током Првог Хладног Рата, тако да је екипа суперантикомунистички настројена. са поч. Ђином је заискрила нека нада, ал' данас - тешко.

иначе, толико инспиративна оданост држави и народу, способност, интелигенција, лепота, чврстина, бескомпромисност, бистрина и брзина одлучивања... хероји опстанка наше мале државе у немогућим условима.
milos_secujski milos_secujski 19:13 19.10.2014

Re: superkool ekipa

"Sestru Službu"
Prvi put čujem ovakav izraz da je vezan za službe. Misliš li samo na tešnju saradnju da Izraelcima?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:15 19.10.2014

Re: superkool ekipa

dancing cheek to cheek,



nuthin less than that.

no tako nešto je nezamislivo, zbog srpskog doslednog titoizma, te putinizma danas, iako, ako možemo da kažemo da je "Putin jedini državnik kojega se Zapad pribojava", tada je "Izrael jedina država koje se Putin pribojava", a pride ga sjajno čitamo jer nas ima 2 (od 7) miliona a da tečno to radimo. potrebna bi bila totalna promena psihologije državnosti, a tako nešto ja ne vidim u srbiji ni u najavi. ima nas možda 2-3 procenta trenutno. opet, mi u Jerusalimu volimo da kažemo da - samo ludak ne veruje u čuda.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:18 19.10.2014

Re: superkool ekipa

da se ne razumem pogrešno s iskrenim srpskim komunistima - komunizam u Državi Izraela, u parlamentarnom i društvenom sistemu, apsolutno je slobodan i dozvoljen, i pročišćen od svih oblika klasne netrpelji.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana