Ekonomija| Gost autor| Kultura| Moj grad| Život

MOŽE LI GRAD DA PLAČE

Đorđe Bobić RSS / 16.01.2018. u 09:13

Danas je moj gost Arhitekta Dragoljub Bakić ..  

Tekst je objavljen u Politici 19.01.2018 u rubrici POGLEDI !  

MOŽE  LI  GRAD  DA  PLAČE

Može, ako ga rane.

Beograd su ranili-oni koji ga nedovoljno vole. Možda ga čak i mrze. Ranili su ga u lice,oštetili mu njegov profil koji je on najradije isturao slikarima, bilo da su ga slikali na pergamentu ili urezivali na bakarnim pločama.Od sada će taj profil Beograda biti sakriven od njegovih građana i onih koji ga posećuju-visokim betonskim čudovištima – biće zazidan.

Držao se vekovima,odolevao hiljadama bombi i topovskih đuladi-da bi danas zadobio ranu od koje se nikada neće izlečiti.

Potreba da napišem ovaj tekst nastala je odmah nakon objavljivanja intervjua sa gradskim arhitektom koji je novinarka Daliborka Mučibabić osmislila i vodila i koji je Politika objavila u rubrici Beogradska hronika-5 Januara ove godine.

Moja prvobitna ideja je bila da pokušam da ja odgovorim na potpuno istovetna pitanja jer novinarka nije od svog sagovornika dobila prave odgovore već brdo proizvoljnih,neargumentovanih,improvizovanih stavova i zamena teza.

A onda sam shvatio da je besmisleno da polemišem sa ovakvom vrstom odgovora,pogotovu što su sama pitanja bila veoma ozbiljna ,profesionalna i adekvatna i da su u stvari već sadržavala i davala prave odgovore. Pokušaću zato da iste teme osvetlim sa druge strane i objasnim zašto su Beograđani tužni i zašto njihov grad plače.

Postoje u Evropi stari gradovi kroz koje protiču velike reke.Takav je Prag,takva je Budimpešta,Varšava,Drezden a takav je i Beograd. Najlepše razglednice ovih gradova uvek su slikane sa reke gde se u punoj meri sagledava urbani profil grada i baš takva slika najviše ostaje u sećanjima ljudi. Beograd kao jedan od najstarijih kontinuirano nastanjenih gradova Evrope-vekovima formira taj svoj prepoznatljivi urbani profil koji kreće od svetlucave vode ušća Save u Dunav pa se preko Meštrovića i Beogradske tvrđave spušta na zlatni toranj Saborne crkve pa preko Terazijskog grebena klizi u vis da bi se završio na Vračarskom platou belim kubusom crkve Svetog Save.

Bili smo spokojni jer smo mislili da ovu prelepu sliku,ovo najveće blago koje Beograd ima,ovu civilizacijsku vrednost čuvaju desetine međunarodnih povelja, konvencija i rezolucija koje je naša država Srbija –potpisala i ratifikovala. Naročito „Evropska konvencija o urbanom predelu“ Saveta Evrope doneta 2000 godine u Firenci koju je Srbija ratifikovala 2011 godine i Deklaracija koju je u ime Ujedinjenih Nacija doneo UNESKO u Beču 2005 god. koja daje preporuke kako se čuva,brine i upravlja „istorijskim urbanim pejzažom“ starih gradova.

Na žalost ni ova međunarodna obavezujuća dokumenta nisu sačuvala Beograd. Prvih dana 2014 godine kreće jedna prilično bizarna priča koja još uvek traje. Pravo iz daleke Arabijske pustinje stiže jedan građevinski preduzimač tvrdeći da su mu bisage pune novca – milijardama dolara.

Sa sobom donosi jednu monstrum maketu koja predstavlja ono kako u buduće treba da izgleda najvredniji deo Beograda-njegov Savski amfiteatar na desnoj obali Save. Taj deo Beograd čuva još od Drugog svetskog rata kroz sve svoje dosadašnje Generalne Urbanističke Planove,čuva ga kao opšte dobro koje pripada svim građanima. I kada je tu bilo đubre,pacovi,brodske olupine, zmije,akrepi i veštice-i tada je bilo vlasništvo građana Beograda.Kada je gradska vlast očistila ovo đubre,pacove,brodske olupine,zmije,akrepe i veštice-što je i bila jedna od njihovih obaveza-i dalje je to zemljište ostalo vlasništvo građana Beograda i oni koji su ga očistili nisu imali prava da ga otmu od građana i da na taj način drastično ugroze javni interes.

Promenili su zakone, obezbedili se Lex specijalisom i ovo dragoceno zemljište od 100 hektara dali u besplatan zakup na 100 godina jednom privatniku iz Arapskih Emirata.Pritom su međunarodnim ugovorom dali pravo stranom parneru da bez predhodno usvojenim master planom čitavog kompleksa-u toku narednih 30 godina ovde može da gradi šta hoće-gde hoće i kad hoće po principu-izgradi kuću-proda kuću-od toga gradi sledeću kuću-što znači da tu nema milijardi dolara koje su bile glavna mantra za manipulisanje građanima cele Srbije.

Tako se danas na očigled svih građana-u Savskom amfiteatru-bahato-neuko i bez učešća građana Beograda i bez učešća domaće struke gradi kako vlast kaže-„kompaktni grad,gust i visok“na geološki najproblematičnijem terenu, uz samu reku,gotovo na njenoj obaloutvrdi, u mulju dubokom 20 metara – da bi usrećili Beograd sa 2.000.000 kvadratnih metara luksuznih apartmana i luksuznog poslovnog prostora koji nikome nije potreban i koji u tom obimu Beograd nije u mogućnosti da prihvati svojom godinama zapuštenom infrastrukturom.

Gradska vlast nije do sada izašla u javnost sa cifrom koliko će koštati dovođenje u red ove primarne infrastrukture što je preuzela kao ugovornu obavezu sa arapskim partnerom i što bi pokazalo da ulaganje Srbije daleko prevazilazi ulog stranog partnera pa se time teško objašnjava ugovoreni odnos vlasništva, odlučivanja i podele profita u zajedničkom poslu od 68:32 u korist stranca.

I na kraju – ne plače Beograd samo od rana koje mu nanose na obali Save već plače što se 70 godina priča o Metrou a njega nema, što za 25 godina nije dobio Obilaznicu, što za 40 godina nema završenu Kanalizaciju, što ulice još uvek zaliva pijaćom vodom, što je svaka peta kuća koja se sada gradi divlja,bez dozvole i što je takvih u njemu – 350.000 što je najsramnije a pritom od države neometano pa čak i legalizovano.

Plače Beograd što njegova uprava za to vreme pravi šarene laže i igra se presecanjem crvenih vrpci na besmislenim muzičkim fontanama,jarbolima,

gondolama, svetlećim ukrasima,popločanim parkovima i pešačkim zonama i to  sveuz pomoć armije stranih arhitekata.Naš Beograd je danas jedna tuga golema.

Arh Dragoljub Bakić, član Akademije Arhitekture Srbije

 

                  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                                                                                                             



Komentari (219)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alselone alselone 09:23 16.01.2018

Ne moze.

Držao se vekovima,odolevao hiljadama bombi i topovskih đuladi-da bi danas zadobio ranu od koje se nikada neće izlečiti.



alselone alselone 10:00 16.01.2018

Re: Ne moze.

,čuva ga kao opšte dobro koje pripada svim građanima. I kada je tu bilo đubre, pacovi, brodske olupine, zmije


Gospodja Klara Gospodja Klara 10:00 16.01.2018

Aman,

pa ja bih napisala patetičniji lament iz čiste zabave, sa mnogo jačim metaforama i mnogo više opštih mesta, nego što je ovaj, i to pre jutarnje kafe i bez diplome.

Dok grad plače i useknjuje se u neku od brojnih neidentifikovanih letećih najlon kesa (NLNK), a Struka lamentira - stanovnici pizde, gaze jedni druge na pešačkim prelazima, smrde jedni drugima u klimavom gradskom prevozu, gaze u kučeća govna, parkiraju se na drveću, psuju decu jer idu u školu po kolovozu (iju, nema trotoara, pojeli ih automobili!), novogradnje od 16 hiljada miliona stanova rastu na placevima od pola ara, bespravni objekti legalizovani za šaku dolara, posečene šume, presečene vodene žile... Ovi beduini su samo završnica.

Arh Dragoljub Bakić, član Akademije Arhitekture Srbije

Nemam pojma ko je ovaj gospodin član, ali ako mu je pc tastatura glavno oružje, možda bolje da pređe na neku pisaću Olimpiju, da očvrsnu malo bar ti prstići.

Gde vam je bila struka dok su uništavane građevinske firme, a školovani dunđeri radili na cirodiranju jetre umesto na skeli?

Aj bar poštedite papir, pardon, više se ne koristi, sve digitalizovano.

alselone alselone 10:41 16.01.2018

Re: Aman,

Čuvali su Savski amfiteatar sa sve zmijama i olupinama.

Ako nesto zameram ovoj jadnoj opoziciji to je nedojebanost.

Pored toliko sranja koje su Vučić i njegova kriminalna klika uradili, ti mu zameriš rečenicom kako ste najlepši deo grada sačuvali kao deponiju za brodove i zmijarnik a on je sad tu napravio zgradu koja eto nije baš lepa.

I to patetikom ravnoj pričama iz Hupera i My Love Story.

Nedojebanost!
narcis narcis 10:51 16.01.2018

Re: Aman,

alselone
!

skim pričaš, ovo je još jedan blog na kom autor neće da odgovori ni na jedno pitanje, bilo ono dobro ili loše.
u skladu sa tim je bih pitao šta je sa onim slikama iskrivljenih zgrada na tom ' biser' ? el to bila fotomontaža u stilu lažima se borimo protiv laži, ili ne ?
jedno vreme nisi mogo fejsbuk da otvoriš da ti se krivi nneka građevina iz svih uglova snimanja, i onda ništa.
alselone alselone 10:54 16.01.2018

Re: Aman,

skim pričaš,


Sa sobom i sa jos par blogera koji se mozda ukljuce. Za autora me zabole.
narcis narcis 10:59 16.01.2018

Re: Aman,

alselone
skim pričaš,


Sa sobom i sa jos par blogera koji se mozda ukljuce. Za autora me zabole.

pa i to što kažeš, nego ja sam ovaj blog doživljavao kao mesto gde autor razgovara sa komentatorima. kad je to moguće.
alselone alselone 11:02 16.01.2018

Re: Aman,

kad je to moguće.


Mozda place zajedno sa gradom pa ne moze.
narcis narcis 11:12 16.01.2018

Re: Aman,

alselone
kad je to moguće.


Mozda place zajedno sa gradom pa ne moze.

Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 16:24 16.01.2018

Re: Aman,

pa ja bih napisala patetičniji lament iz čiste zabave


Čuj, ko je krenuo da priča o patetici, ihaj! Elem,ono gore, e to je struka. A tvoja je, šta ono beše? Mislim, mimo patetisanja iz zabave?

Nemam pojma ko je ovaj gospodin član


Pa da, lakše je ignorantski opljunuti ad hominem nego potrošiti 5 sekundi da se popune rupe u opštoj kulturi ☻

Čovek je - sa gospojom, deo opšte kulture arhitekture, pa sad ovoliki ili onoliki, svejedno, ali makar bi morala da znaš da je Hala Pionir njihovo delo.


.... Iako su svoja najbolja dela projektovali kao tim, Savez Arhitektata Srbije odlučio je da 1994. godine Veliku nagradu arhitekture dodeli samo Dragoljubu Bakiću, u potpunosti ignorišući Ljiljanin rad .. Dragoljub se te nagrade odrekao i jednostavno nije hteo da je primi,


Među 100 najboljih žena arhitekata Evrope i DVE SRPKINJE

...žiri je odabrao 100 najboljih žena arhitekata Evrope u periodu od 1918. do 2018. godine i svakoj dodelio određenu godinu u objavljenoj knjizi..

Ivanki Raspopović za Muzej savremene umetnosti dodeljena je 1965. godina,
a Ljiljani Bakić za halu "Pionir" 1973. godina.
Gospodja Klara Gospodja Klara 21:17 16.01.2018

Re: Aman,


Čuj, ko je krenuo da priča o patetici, ihaj! Elem,ono gore, e to je struka. A tvoja je, šta ono beše? Mislim, mimo patetisanja iz zabave?
....
Pa da, lakše je ignorantski opljunuti ad hominem nego potrošiti 5 sekundi da se popune rupe u opštoj kulturi ☻


Šta je ono-gore-struka?
Jbg, opšta kultura mi je zaista slaba strana, priznajem, streljaj. U stvari, bolje me opljuni ad hominem.


Čovek je - sa gospojom, deo opšte kulture arhitekture, pa sad ovoliki ili onoliki, svejedno, ali makar bi morala da znaš da je Hala Pionir njihovo delo.

.... Iako su svoja najbolja dela projektovali kao tim, Savez Arhitektata Srbije odlučio je da 1994. godine Veliku nagradu arhitekture dodeli samo Dragoljubu Bakiću, u potpunosti ignorišući Ljiljanin rad


Šta je to opšta kultura arhitekture? I kakve veze ima to što je projektovao Halu Pionir sa ovim što je napisao?
Aj Reaperu, možeš ti to i bolje.

principessa_etrusca principessa_etrusca 11:21 16.01.2018

Жао ми је

што београдска архитектонска заједница реагује као скуп нарикача.

Ове зграде су ружне и погрешно позициониране јер праве зид према реци, али нису ни прве, а ни последње које руже град.

Једино се надам да ће нека следећа генерација бити довољно богата и свесна да све то поруши и исправи грешке.
grof_brankovich grof_brankovich 13:42 16.01.2018

Re: Жао ми је

Једино се надам да ће нека следећа генерација бити довољно богата и свесна да све то поруши и исправи грешке.


Кад погледаш колико су се одржале пирамиде, а ове данашње грађевине могу трајати и дуже. Можда ће рањени Београд вечито лебдети у космосу - док постоји. Али гледано у садашњости, јесте да ће београдска бесконачна хоризонтала нестати али мислим да ће више доћи до изражаја стари Београд на хридини kоји је довољно дугачак са за себе.


фото светозар грдијан
Kако је центар Београда такође измењен овом високоградњом у средини.


Токови новца мењају све, и можда је боље не градити ишта, то би био Будин став. Постоји форум на Беобилду о савском амфитеатру где се већ годинама критикује сваки аспект ове градње. Екстремне реакције је изазвала чак и уградња фонтане на неком тргу, или градња моста на Ади. Променићемо ми то све само да оду ови са власти... можда ће следећа генерација гласати за промене. Али шта је алтернатива? Све исто само мало другачије.


Чак и кад би се обуставио "Београд на води", велика је ствар што је расељен читав простор старе жељезничке станице и што се граде нове железничке станице и туце нових улица у Бари Венецији. Људи су исељени, послодавци исељени, пројекат је у пуном јеку, треба гледати на позитивну страну кад је могуће. Али рецимо убиство једног човека данас у Косовској Митровици је нешто што је далеко тужније од "плача" једног града. Штета што се људи и даље користе таквим средствима.

principessa_etrusca principessa_etrusca 14:02 16.01.2018

Re: Жао ми је

Мени лично око Београда на води највише смета укидање железничке станице у центру града. Ту се огледа највећи недостатак визије, па и примитивизам пројектаната.
Данашња, а нарочито сутрашња Европа је простор брзих пруга где уђеш у воз у центру једног града, а изађеш из воза у центру другог.
narcis narcis 14:06 16.01.2018

Re: Жао ми је

Мени лично око Београда на води највише смета укидање железничке станице у центру

i meni je to potpuno bezveze.
pikuc pikuc 16:57 16.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
Мени лично око Београда на води највише смета укидање железничке станице у центру града. Ту се огледа највећи недостатак визије, па и примитивизам пројектаната.
Данашња, а нарочито сутрашња Европа је простор брзих пруга где уђеш у воз у центру једног града, а изађеш из воза у центру другог.


Ljudi su navikli da je centar grada krug dvojke.
A to ne mora da bude tako kako Beograd raste siri se i centar.
Pre dvadeset godina NBGD bio spavaonica.
A sada vise nije.

narcis narcis 18:52 16.01.2018

Re: Жао ми је

A to ne mora da bude tako kako Beograd raste siri se i centar.

a amsterdam, london, berlin,pariz, keln, frankfurt, oni senisu širili oni su od odma bili pet puta veći od beograda i od odma znali gde će da im bude stanica.
kako to njima ne smeta da stanice budu tu gde su napravljene.takvi gradovi imaju više železničkih stanica.
prema tome batali više da botuješ ovde i širiš dezinformacije. jedi sendvič i ništa ne pričaj.
principessa_etrusca principessa_etrusca 19:33 16.01.2018

Re: Жао ми је

kako to njima ne smeta da stanice budu tu gde su napravljene.takvi gradovi imaju više železničkih stanica.

Станице у центрима градова су одлика европских урбаних средина које су повезиване железницом у 19. веку. У међувремену су изграђене брзе пруге, а шине у градским центрима су често ишле под земљу и последњих деценија смо сведоци железничке револуције. Ја сумњам да ћу више икада путовати између Лондона и Париза или Лондона и Брисела авионом, када стижеш возом од центра до центра, без малтретирања, за мање од два и по сата.
Измештање станице из центра је управо затирање железничке традиције Београда као европског града. Београд није Абу Даби, Дубаи или Шаржа, већ град као Беч, Берлин или Праг.
narcis narcis 19:53 16.01.2018

Re: Жао ми је

Станице у центрима градова су одлика европских урбаних средина које су повезиване железницом у 19. веку.

znam, gledao sam nešto o tome
al najbolje od svega mij e objasnio ulazak u keln, ko nije tu prošo il neki sličan ulaz teško da mu objasnim.
i kako sad nemcovima ne smeta da im stanica bude odma do katedrale, i autobuska ujedno.
keln spominjem spominjem iz dva razloga, prvi u ken nema kelnera i drugi što sam morao , pošto sam prvi put išo , da vidim neki spomenik pa da znam da treba da siđem, ljudi mi lepo rekli nemo da se seljak pa da siđeš na prvu stanicu u keln nego čekaj dok ne vidiš spomenik, kako ću bre vidim spomenik izvoz , će vidiš i vidoga, jadnik sav okružen sšine.
o broju ulaznih stanica u amsterdam i to i autobuskih i železničkih da ne pričam, nemam pojma kolko gi ima al ti se muda otegnu i zaboraviš gde si krenuo dok stigneš na glavnu stanicu. kažu da i za pariz to važi.
pikuc pikuc 20:34 16.01.2018

Re: Жао ми је

grof_brankovich
Једино се надам да ће нека следећа генерација бити довољно богата и свесна да све то поруши и исправи грешке.


Кад погледаш колико су се одржале пирамиде, а ове данашње грађевине могу трајати и дуже. Можда ће рањени Београд вечито лебдети у космосу - док постоји. Али гледано у садашњости, јесте да ће београдска бесконачна хоризонтала нестати али мислим да ће више доћи до изражаја стари Београд на хридини kоји је довољно дугачак са за себе.


фото светозар грдијан
Kако је центар Београда такође измењен овом високоградњом у средини.
. Постоји форум на Беобилду о савском амфитеатру где се већ годинама критикује сваки аспект ове градње. Екстремне реакције је изазвала чак и уградња фонтане на неком тргу, или градња моста на Ади. Променићемо ми то све само да оду ови са власти... можда ће следећа генерација гласати за промене. Али шта је



Ja citam taj forum.
I to uopste nije tacno.
Ima ljudi koji su protiv, ali ima ljudi koji su i za.
I moj utisak je da oni koji iskljucivo negativno kritikuju rade to zbog svog politickog stava,
Jer se da procitati uz negativan stav, botovi, sendvici i sl.
Kakva je to argumentacija struke?

Inace na tom forumu ima ljudi koji bas vole Beograd, poznaju i veoma su posveceni svemu sto se radi u gradu, daju svoja zapazanja, primedbe, pohvale, ideje, vizije.
Ljudi sa terena da tako kazem.


pikuc pikuc 22:04 16.01.2018

Re: Жао ми је

narcis
A to ne mora da bude tako kako Beograd raste siri se i centar.

a amsterdam, london, berlin,pariz, keln, frankfurt, oni senisu širili oni su od odma bili pet puta veći od beograda i od odma znali gde će da im bude stanica.
kako to njima ne smeta da stanice budu tu gde su napravljene.takvi gradovi imaju više železničkih stanica.
prema tome batali više da botuješ ovde i širiš dezinformacije. jedi sendvič i ništa ne pričaj.




Jesu li njihove zeleznicke stanice na obali reke?
Dalje,
Kada je stara ZS zidana Beograd je postojao na jednoj obali reke sa populacijom ljudi od oko 50.000.

Dalje,
Postoji jedna bitna razlika izmedju stare i nove stanice.
Prokop je protocna stanica ova sada to nije a zauzima mesta ko nekoliko prokopa,
Jer zeleznicka stanica nije samo stanicna zgrada i peroni vec i pristup njima.

Dalje,
Za novu stanicu je izgradjen most, sama stanica se pocela graditi kada je mali Alek posao u prvi razred Osnovne skole i nije ni sanjao da ce on biti taj koji ce joj preseci vrpcu.
narcis narcis 22:10 16.01.2018

Re: Жао ми је

Jesu li njihove zeleznicke stanice na obali reke?

pogledaj negde stanicu u Kelnu, pametnom dovoljno.
pikuc pikuc 22:15 16.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
што београдска архитектонска заједница реагује као скуп нарикача.

Ове зграде су ружне и погрешно позициониране јер праве зид према реци, али нису ни прве, а ни последње које руже град.

Једино се надам да ће нека следећа генерација бити довољно богата и свесна да све то поруши и исправи грешке.


Kakav to zid prave prema reci?
Kome?
Kako ih treba to pozicionirati?

Da li bi rusila recimo Beogradjanku?
Zasto bi ili ne bi?
Je li ti lepa Beogradjanka?

Da diskutujemo nego sta
pikuc pikuc 22:19 16.01.2018

Re: Жао ми је

narcis
Jesu li njihove zeleznicke stanice na obali reke?

pogledaj negde stanicu u Kelnu, pametnom dovoljno.

A Amsterdam,Pariz, London, Berlin?
Jesu li zeleznicka stanice u tim gradovima na hektarima zemlje u centru grada na obali reke?

Slab mi internet pa ne mogu bas da guglam.
Znas li?
aureus aureus 22:23 16.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
Мени лично око Београда на води највише смета укидање железничке станице у центру града. Ту се огледа највећи недостатак визије, па и примитивизам пројектаната.

I meni to smeta.
I to iz više razloga. Kad su u drugoj polovini devetnaestog vijeka, a ponegdje, dabome i kasnije, u evropske gradove dovodili željeznicu, postojala je težnja da se stanice grade što bliže centru, i tim stanicama je posvećivana velika pažnja u oblikovanju - jer se držalo da su to važni objekti.

I ta težnja je bila ista čak i kod velikih gradova, uključujući i one sa respektabilnim graditeljskim nasljeđem.

Pa onda imaš, recimo, ovo:



Firenca. Gusto gradsko tkivo, nema igla gdje da padne. Čuvena katedrala čija je gradnja kupole označila početak renesanse u arhitekturi. Na 800 metara od nje, u samom centru ovog veleljepnog grada nalazi se željeznička stanica. E sad, kako željeznička stanica ne smeta u centru ovakve Firence, a smeta u Beogradu?

Niko bez prijeke potrebe ne izmiješta željezničku stanicu, a pravljenje stambeno-poslovne zone ne da nije razlog za izmještanje, nego bi čak trebalo da bude razlog za zadržavanje stanice, uz njeno unaprijeđenje.

Данашња, а нарочито сутрашња Европа је простор брзих пруга где уђеш у воз у центру једног града, а изађеш из воза у центру другог.

Ma kome pričaš. Ovi što grade Beograd na vodi smatraju da je željeznica nešto fuj, prljavo i jadno, nešto za sirotinju. Daj, miči to odatle, kakva željeznica, kakvi bakrači. Ovi što grade Beograd na vodi ne planiraju da se ikad igdje prebacuju vozovima. Oni će do Budimpešte audijem, a do Ciriha avionom, šta će im željeznica?
narcis narcis 22:30 16.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc
narcis
Jesu li njihove zeleznicke stanice na obali reke?

pogledaj negde stanicu u Kelnu, pametnom dovoljno.

A Amsterdam,Pariz, London, Berlin?
Jesu li zeleznicka stanice u tim gradovima na hektarima zemlje u centru grada na obali reke?

Slab mi internet pa ne mogu bas da guglam.
Znas li?

ako hoćeš o nečemu da raspravljaš prvo se obavesti. svi gradovi su podigli stanice u 19 veku, baš kao i beograd , amsterdam je grad na amstelu , čini ga meleon ostrva, što veštačkih što pravih, zovu ga još i venecija severa.
svi ti , i ko zna koliko gradova su morali da vremenom grade nove stanice zbog rasta stanovnika.
a beogradska stanica nije nikako u centru grada, do knez mihajlove ima da se pešači onoliko, znam jer sam pešačio .
to što ti oćeš da potenciraš kao problem uopšte nije problem , naročito to što gradovi od milion i kusur st. uopšte nemaju centar grada, al to je prevelika informacija da bi je ti razumeo.
niš više nema centar grada iako je 4x manji.
principessa_etrusca principessa_etrusca 23:46 16.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc

Jesu li njihove zeleznicke stanice na obali reke?

Видим да се много разумеш у станице.
У Лондону су пет станица на реци или ближе реци од београдске: Викторија, Черинг Крос, Ватерло, Блекфрајерс (пролазна, на самом мосту) и Лондон Бриџ.
aureus aureus 00:11 17.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
pikuc

Jesu li njihove zeleznicke stanice na obali reke?

Видим да се много разумеш у станице.
У Лондону су пет станица на реци или ближе реци од београдске: Викторија, Черинг Крос, Ватерло, Блекфрајерс (пролазна, на самом мосту) и Лондон Бриџ.


Evo, evo.



1 - Vaterlo
2 - London Bridž
3 - Viktorija
4 - Čering Kros
5 - Blekfrajers

A okolo skoro sve ono što turisti dolaze da vide.
Ako hoćeš da vidiš Big Ben, imaš 3 stanice okolo na kilometar od njega (1,3 i 4).
mesan mesan 00:46 17.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
Evo, evo.

Ako te ne mrzi, ima i fotki iz helikoptera i izbliza, upečatljivije su od mape, npr.

- Ogromni Amsterdam Centraal u centru na vodi

- Delft Station na kanalu, 100m od istorijskog trga.

- Gare d'Austerlitz praktično na Seni, jedna od 6 glavnih stanica u gradu. Gare de Lyon i Bercy su slične.

- Flinders Street stanica na reci, simbol Melburna

- Keln odličan dragoljupčetov primer

itd.
aureus aureus 01:12 17.01.2018

Re: Жао ми је

mesan
Ako te ne mrzi

Dobro.

Amsterdam Centraal u centru na vodi





- Delft Station na kanalu, 100m od istorijskog trga.





- Gare d'Austerlitz praktično na Seni, jedna od 6 glavnih stanica u gradu. Gare de Lyon i Bercy su slične.




- Flinders Street stanica na reci, simbol Melburna




itd.


Ma ima koliko hoćeš.
Evo i jedne koja nije na rijeci, ali je u samom centru grada:
Stanica u Helsinkiju iz 1911. od Eliela Sarinena.



Glavni gradski trg na koji dolaze tramvaji, gradski autobusi, a najdominantnija zgrada - željeznička stanica (lijevo na slici). Sve zgodno i logično. Kad doputuješ vozom u glavni grad on te dočeka kako dolikuje.
aureus aureus 06:36 17.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc

A Amsterdam,Pariz, London, Berlin?
Jesu li zeleznicka stanice u tim gradovima na hektarima zemlje u centru grada na obali reke?

Jesu, željeznički saobraćaj je u Evropi IZNIMNO VAŽAN.
Njemačka željeznička kompanija, primjerice, preveze 5-6 miliona putnika dnevno!
I kao što je Principessa gore napisala, mnogo je zgodno kad u centru jednog velegrada sjedneš u udobni, brzi voz i za dva sata stigneš u drugi velegrad, bez cimanja vožnjom do aerodroma i glupim aerodromskim ček-inima i procedurama koje ti (tobož kratak) let oduže na čitav dan.

No, da mi odradimo i poslednji zadatak.
London, Pariz i Amserdam su već apsolvirani.

Ajde još i Berlin.

Berlin Ostbahnhof (Istočna stanica)


Pa onda malo uzvodno Bahnhof Berlin Friedrichstrasse. Malo ovdje znači četiri kilometra.


A kilometar nakon nje - Berlin Hauptbahnhof.



Naravno, pošto je Berlin s kraja na kraj bar 30x30 kilometara sve ove stanice su u njegovom centru. Pruga šiba kroz grad kao kakva rijeka, neposredno uz pravu rijeku Špreju koju više puta prelazi.

Eh, bila bi greota da ne stavim i jednu ljepšu sliku, po Mesanovom ukusu.
Dakle, dame i gospodo, ovo je Glavna željeznička stanica u Berlinu (Berlin Hauptbahnhof). Sija u punom sjaju pored rijeke. Bezobrazluk.

mesan mesan 06:53 17.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
Eh, bila bi greota da ne stavim i jednu ljepšu sliku

Svaka ti čast odlične sličice, jasan argument.
Za gavrila sumnjam, ali videće to drugi.

Pitanje je da li Beogradu i Srbiji stvarno treba istaknuta železnica --- po meni, čak iako je trenutno u raspadu, trebala bi biti cilj za budućnost.
Slično pitanje za metro u Beogradu --- da li treba, praktično, principijelno, itd.
aureus aureus 07:18 17.01.2018

Re: Жао ми је

A ovo je ona Bahnhof Berlin Friedrichstrasse.
Nacalila se u gradskom jezgru pored rijeke, zauzimajući prostor nekom dobrom hipermarketu ili zgradama za bogatune.



aureus aureus 07:28 17.01.2018

Re: Жао ми је

mesan

Pitanje je da li Beogradu i Srbiji stvarno treba istaknuta železnica --- po meni, čak iako je trenutno u raspadu, trebala bi biti cilj za budućnost.

Mon Dieu, željeznica je passé.
Mi sad gradimo autoputeve!
Pa da vidiš kad ja sjednem u auto i krenem za Solun...odvrnem muziku...
Slično pitanje za metro u Beogradu --- da li treba, praktično, principijelno, itd.

Treba. I zato je odlično što je Mali tako sredio gradske finansije i smanjio dug.
Jer sad kad dođe Đilas, on će biti u dobroj prilici da pozajmi, i eto ti prve dvije linije metroa za pola milijarde. Đilas zna kako sa velikom količinom novca.
pikuc pikuc 10:49 17.01.2018

Re: Жао ми је

mesan
aureus
Eh, bila bi greota da ne stavim i jednu ljepšu sliku

Svaka ti čast odlične sličice, jasan argument.
Za gavrila sumnjam, ali videće to drugi.

Pitanje je da li Beogradu i Srbiji stvarno treba istaknuta železnica --- po meni, čak iako je trenutno u raspadu, trebala bi biti cilj za budućnost.
Slično pitanje za metro u Beogradu --- da li treba, praktično, principijelno, itd.


Ali te stanice koje ste vi dali za primer pokazuju upravo vaznost onoga o cemu pisem a to se postize Prokopom.
Koliko vidim sve su protocne,
To znaci da voz prolazi kroz njih.
Na sadasnjoj beogradskoj stanici to nije tako, ona je gradjena uslovno receno kao krajnje odrediste voza.
Dakle voz u nju stize i mora izaci iz nje da bi nastavio negde.
U ovim slucajevima on prolazi kroz stanicu.
Da bi se to uradilo od stare zeleznicke stanice u Beogradu moralo bi se uzeti zemljiste od autobuske stanice i Bas stanice ili ne znam, prokopati celo beogradsko brdo opstine Staring grad, Savski venac da bi se dobila ta protocnost.
c_h.arlie c_h.arlie 11:00 17.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc
mesan
aureus
Eh, bila bi greota da ne stavim i jednu ljepšu sliku

Svaka ti čast odlične sličice, jasan argument.
Za gavrila sumnjam, ali videće to drugi.

Pitanje je da li Beogradu i Srbiji stvarno treba istaknuta železnica --- po meni, čak iako je trenutno u raspadu, trebala bi biti cilj za budućnost.
Slično pitanje za metro u Beogradu --- da li treba, praktično, principijelno, itd.


Ali te stanice koje ste vi dali za primer pokazuju upravo vaznost onoga o cemu pisem a to se postize Prokopom.
Koliko vidim sve su protocne,
To znaci da voz prolazi kroz njih.
Na sadasnjoj beogradskoj stanici to nije tako, ona je gradjena uslovno receno kao krajnje odrediste voza.
Dakle voz u nju stize i mora izaci iz nje da bi nastavio negde.
U ovim slucajevima on prolazi kroz stanicu.
Da bi se to uradilo od stare zeleznicke stanice u Beogradu moralo bi se uzeti zemljiste od autobuske stanice i Bas stanice ili ne znam, prokopati celo beogradsko brdo opstine Staring grad, Savski venac da bi se dobila ta protocnost.

Daj Pikuc !
Nadam se samo da neće orušiti i one lepe zgrade Železničke stanice, već da će ih urediti kako bi trebalo.
pikuc pikuc 11:18 17.01.2018

Re: Жао ми је

c_h.arlie
pikuc
mesan
aureus
Eh, bila bi greota da ne stavim i jednu ljepšu sliku

Svaka ti čast odlične sličice, jasan argument.
Za gavrila sumnjam, ali videće to drugi.

Pitanje je da li Beogradu i Srbiji stvarno treba istaknuta železnica --- po meni, čak iako je trenutno u raspadu, trebala bi biti cilj za budućnost.
Slično pitanje za metro u Beogradu --- da li treba, praktično, principijelno, itd.


Ali te stanice koje ste vi dali za primer pokazuju upravo vaznost onoga o cemu pisem a to se postize Prokopom.
Koliko vidim sve su protocne,
To znaci da voz prolazi kroz njih.
Na sadasnjoj beogradskoj stanici to nije tako, ona je gradjena uslovno receno kao krajnje odrediste voza.
Dakle voz u nju stize i mora izaci iz nje da bi nastavio negde.
U ovim slucajevima on prolazi kroz stanicu.
Da bi se to uradilo od stare zeleznicke stanice u Beogradu moralo bi se uzeti zemljiste od autobuske stanice i Bas stanice ili ne znam, prokopati celo beogradsko brdo opstine Staring grad, Savski venac da bi se dobila ta protocnost.

Daj Pikuc !
Nadam se samo da neće orušiti i one lepe zgrade Železničke stanice, već da će ih urediti kako bi trebalo.


Gradske vlasti su najavile da ce stara zeleznicke stanica biti muzej ispred koga ce biti trg i spomenik.
Dakle nece je rusiti.

Jos da dodam ovo,
Ovde se pominje daljina Prokopa, kako je daleko,
Cinjenice su da je 3,5 kilometra od Terazija i 2 km od Slavije.
A grad je u precniku oko 30 km.
E sad sta je daleko a sta blizu nekome to je subjektivno nesto.
Kada covek zuri negde sve mu je daleko.
mesan mesan 11:38 17.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc
Koliko vidim sve su protocne,
To znaci da voz prolazi kroz njih.
Na sadasnjoj beogradskoj stanici to nije tako, ona je gradjena uslovno receno kao krajnje odrediste voza.


Gare d'Austerlitz na Seni je krajnja stanica za velike vozove (imaš i fotku). Takve su svih šest stanica u Parizu.

Kod nekih stanica imaš ukopane šine, kod nekih ne, bez obzira na "protočnost".

Ne znam kako si priču o "železnici u centru pored reke" sad preveo na "protočnost".
pikuc pikuc 12:02 17.01.2018

Re: Жао ми је

mesan
pikuc
Koliko vidim sve su protocne,
To znaci da voz prolazi kroz njih.
Na sadasnjoj beogradskoj stanici to nije tako, ona je gradjena uslovno receno kao krajnje odrediste voza.


Gare d'Austerlitz na Seni je krajnja stanica za velike vozove (imaš i fotku). Takve su svih šest stanica u Parizu.

Kod nekih stanica imaš ukopane šine, kod nekih ne, bez obzira na "protočnost".

Ne znam kako si priču o "železnici u centru pored reke" sad preveo na "protočnost".


Zato sto je to povezano.
Protocne stanice su manjih gabarita jer prakticno vozovi prolaze ispod ili kroz njih.
One ne zauzimaju povrsinu koju zauzimaju ove druge.

Vidis Beograd ima samo jednu ZS za sav saobracaj.
I logicno je da mu treba stanica dobrog protoka.
Ti navodis Pariz, sam kazes ima 5 stanica.
Dakle saobracaj je rasporedjen ka svim stanicama.

Beograd prima sve na jednu stanicu.
Stanicu koja je prilicno velikih gabarita a zapravo malog protoka. Cak i da se naprave novi peroni isto ce biti.
Mozda jos i gore.
Jer svi ti vozovi izlaze i ulaze kroz usko grlo.

Bilo bi interesantno uporediti vreme za koje voz sa stanice NBGD udje na peron stare zeleznicke stanice a za koje na peron Prokopa.
Ja sam uveren da pre putnik sidje u prokopu.
Ali ne mogu da tvrdim 100% jer nisam merio.
apacherosepeacock apacherosepeacock 12:02 17.01.2018

Re: Жао ми је

Ako te ne mrzi, ima i fotki iz helikoptera i izbliza, upečatljivije su od mape, npr.

- Ogromni Amsterdam Centraal u centru na vodi


Pa ima i na reci Amstel jos jedna metro/zeleznicka stanica (Amstel station Amsterdam), cisto da kazem posto onaj Pikuc (opet) lupeta..
narcis narcis 12:08 17.01.2018

Re: Жао ми је

Ne znam kako si priču o "železnici u centru pored reke" sad preveo na "protočnost".

pa kad smo mu pobili argument on sad vadi novi, sad kad bi imali nekog ko se razume u železnice i dokaže mu da je to sa protočne-neprotočna obična glupost on bi izvuko neku novu glupost.
šta fali da ostane ova stanica i da se napravi prokop? ništa , al će neku lopov da ostane bez zgrade i zemljišta.
neko će da uzme veliku lovu , to je jedini razlog izmeštanja stanice.
narcis narcis 12:19 17.01.2018

Re: Жао ми је

Bilo bi interesantno uporediti vreme za koje voz sa stanice NBGD udje na peron stare zeleznicke stanice a za koje na peron Prokopa.
Ja sam uveren da pre putnik sidje u prokopu.
Ali ne mogu da tvrdim?

to se sređuje preusmeravanjem saobraćaja, zato se i prave više stanica u prevelikim gradovima. plus što se prave manja stajališta gde možeš da uđeš izađeš. pa ne misliš valjda da u amsterdam, berlin i ostalim svi idu do glavne stanice pa se onda rzilaze u nepoznatom pravcu?
nisi primio znanju onu napomenu da kad god sam koristio autobus ili voz uvek su mi napominjali da ne izlazim na prvu stanicu u tom gradu nego, po potrebi 3-4-5 ili kolko ih već ima.

pikuc pikuc 12:37 17.01.2018

Re: Жао ми је

narcis
Ne znam kako si priču o "železnici u centru pored reke" sad preveo na "protočnost".

pa kad smo mu pobili argument on sad vadi novi, sad kad bi imali nekog ko se razume u železnice i dokaže mu da je to sa protočne-neprotočna obična glupost on bi izvuko neku novu glupost.
šta fali da ostane ova stanica i da se napravi prokop? ništa , al će neku lopov da ostane bez zgrade i zemljišta.
neko će da uzme veliku lovu , to je jedini razlog izmeštanja stanice.


Ali stanica prokop je zapoceta pre 40 godina, sazidan je novi zeleznicki most za nju.
Zacetnici te ideje verovatno vise nisu ni zivi.

Stvar je jasna sa starom stanicom.
Zauzima veliki prostor u centru grada na obali reke a nije funkcionalna.
To su ljudi prepoznali jos pre 40 godina.
I ne treba ici u Pariz i Amsterdam da bi se to razumelo.

Moja greska je sto sam se upustio u polemisanje oko primera koje ste naveli iz Evrope.
Jer primeri su vam gradovi sa nekoliko stanica ili protocnim stanicama na obalama reka.
Uglavnom je tako.

Umesto da se drzim argumenta logike.
Logike kojom je i zapoceta ideja Prokopa.

I jos ovo da kazem, meni licno Prokop je ko stvoren za zeleznicku stanicu zbog svoje konfiguracije terena, blizine autoputa, i skoro pa pravolinijskog sinskog koloseka koji dolazi iz pravca NBGD i preseca grad.

Zapravo Beograd ima jednu od najboljih lokacija za ZS u poredjenju sa stanicama gradova koje ste postavili.

Bas me interesuje sta misli o tome arhitekata Bobic.
O lokaciji Prokop

narcis narcis 12:51 17.01.2018

Re: Жао ми је

Stvar je jasna sa starom stanicom.
Zauzima veliki prostor u centru grada na obali reke a nije funkcionalna.
To su ljudi prepoznali jos pre 40 godina.
I ne treba ici u Pariz i Amsterdam da bi se to razumelo.

pa teba, ti parizi i i amsterdami su imali ovaj problem 100 godina pre beograda i rešili ga pravljenjem novih stanica a ne izmeštanjem starih, jednostavno su dodavali stanice a ne rušili.
napravite prokop, sigurno da treba sigurno da beogradu treba bar još tri stanice, al da sve rade a ne da se pravi nova i edina stanica pa da se za 10-20 godine i ona izmešta . al kako će bagra da zaradi pare ako ne otimanjem, nego pikuc kolko si ti dobar od izmeštanja stanice, će padnu jedno pešes stana, lokala ?
pikuc pikuc 13:33 17.01.2018

Re: Жао ми је

narcis
Stvar je jasna sa starom stanicom.
Zauzima veliki prostor u centru grada na obali reke a nije funkcionalna.
To su ljudi prepoznali jos pre 40 godina.
I ne treba ici u Pariz i Amsterdam da bi se to razumelo.

pa teba, ti parizi i i amsterdami su imali ovaj problem 100 godina pre beograda i rešili ga pravljenjem novih stanica a ne izmeštanjem starih, jednostavno su dodavali stanice a ne rušili.
napravite prokop, sigurno da treba sigurno da beogradu treba bar još tri stanice, al da sve rade a ne da se pravi nova i edina stanica pa da se za 10-20 godine i ona izmešta . al kako će bagra da zaradi pare ako ne otimanjem, nego pikuc kolko si ti dobar od izmeštanja stanice, će padnu jedno pešes stana, lokala ?


Znas kako,
Ja polazim od toga da je svaki grad razlicit kao i ljudi u njemu.
Te da viziju razvoja jednog grada nije nuzno preslikavati iz drugoga.
Zato jedan Amsterdam ne lici na London ili London na Barselonu, ili Rim na Frankfurt.

Pa tako i Beograd ne mora da lici ni na jedan od tih.
Da bude kao neki potrcko koji tezi liciti na neke druge gradove.

Beograd ima dve reke, brda, ravnicu, sume, tri obale na kojima ljudi zive.
Kada slikar krene slikati sliku on prvo osmotrava platno.
Svestan je celine.

Celina Beograda nije ni nalik ni jednom od tih gradova koji se pominju ovde.

Hocu da kazem da to sto Pariz ima pet stanica ne znaci da ih Beograd na jednoj obali treba imati toliko ili dve.
Vec jednu funkcionalna.
Ali sto ne u buducnosti na svakoj obali?
Dakle mora se sagledavati grad kao celina.
Grad ce se buducnosti menjati.
Ono sto se danas zove centar bice zapravo stari grad.
Svaka obala imace sadrzaje da bude svojevrsni centar.

Mozda to nije primer razvoja evropskih gradova ali sto bi i bio?

Drugo, mnogi porede BGH2O sa likom nekih azijskih gradova.
Zapravo slicnosti bas i nema.
Osim sto su zgrade visoke i sto imaju staklenu fasadnu povrsinu( uglavnom)
Pa to ima i u Londonu, Parizu,Moskvi itd.

Najvise arapske kule, one najatraktivnije su u duhu "vavilonske kule" "penjanja" toga nema na BGH2O.
A to je zastitni znak arapskog graditeljstva, po tome su prepoznatljivi.

To su cinjenice.
Tako da argumenti o Dubaji Beogradu arapski Beograd i sl. zapravo ne piju vodu.
narcis narcis 13:56 17.01.2018

Re: Жао ми је

Ja polazim od toga da je svaki grad razlicit kao i ljudi u njemu.
Te da viziju razvoja jednog grada nije nuzno preslikavati iz drugoga.
Zato jedan Amsterdam ne lici na London ili London na Barselonu, ili Rim na Frankfurt.

pikuc, to je nacionalistički bulšit& glupost.
svi milionski gradovi su isti, kao i sve ljudske naseobine, samo je dekoracija drugačija.
svi imaju problema sa saobraćajem i svi ga rešavaju na sličan način.
i svi su ,nezavisno ili zavisno došli do zaključka da metropolis ne može da ima samo jednu stanicu.
a kad već oćeš da prebaciš priču na kule,
da li je tačno da je po proračunu trebalo da šipovi za te kule budu od 45 metra ali izvođač nije imao tehnologiju za tu dubinu nego za 20 i postavili su šipove od 20 metra?

jednostavan odgovor- tačno - nije tačno?
pikuc pikuc 14:36 17.01.2018

Re: Жао ми је

narcis
Ja polazim od toga da je svaki grad razlicit kao i ljudi u njemu.
Te da viziju razvoja jednog grada nije nuzno preslikavati iz drugoga.
Zato jedan Amsterdam ne lici na London ili London na Barselonu, ili Rim na Frankfurt.

pikuc, to je nacionalistički bulšit& glupost.
svi milionski gradovi su isti, kao i sve ljudske naseobine, samo je dekoracija drugačija.
svi imaju problema sa saobraćajem i svi ga rešavaju na sličan način.
i svi su ,nezavisno ili zavisno došli do zaključka da metropolis ne može da ima samo jednu stanicu.
a kad već oćeš da prebaciš priču na kule,
da li je tačno da je po proračunu trebalo da šipovi za te kule budu od 45 metra ali izvođač nije imao tehnologiju za tu dubinu nego za 20 i postavili su šipove od 20 metra?

jednostavan odgovor- tačno - nije tačno?


To nije tacno.
Jerusalim i Njujork nisu uopste slicni po izgledu.
Ili Moskva i Rim.
Ili Pariz i Rijad.
A svi su milionski gradovi.

Ili jedno vojvodjansko selo i jedno bavarsko.

A ovo oko sipova se ne razumem koliko sta treba biti.

A ovo sto se tice nacionalnog.
To je veoma vazno.
Nacionalno dolazi od onoga sto je ljudima vazno.
Ono sto im je vazno to i postaju.

Otuda se lako u nekim gradovima sveta lako od stranca postaje domacin tj. covek se oseca kao kod kuce, biva prihvacen.
A u nekima je stranac ceo zivot.

Kao ono kada dodjes kod nekoga u posetu u kucu i osecas se kao kod kuce, to je zbog domacina, paznje koju ti ukazao.

To jedan grad cini metropolom a jednu kucu domacinskom.
I to dolazi od nacionalnih vrednosti koje pocivaju na stvaralastvu predaka onoga sto je njima bilo vazno.
Nacionalno je kontinuitet vrednosti i stvaralastva.
Jedno bez drugoga ne moze.

Oni koji su protiv nacionalnog zagovaraju materijalno.
Tj. prihvacen si onoliko koliko imas.
Zato stranac u zapadnim zemljama Evrope uglavnom ostaje stranac ceo svoj zivot.
Cak i ovaj blog to dokazuje.
Na njemu pisu ljudi koji zive u inostranstvu jer zapravo nisu integrisani u zajednicu u koju su otisli tj. zive u njoj.
Jer da je drugacije ti ljudi bi diskutovali o problemima, prilikama svoje zajednice u kojoj zive, ali to ne cine jer nemaju osecaj pripadnosti njoj.
To znaci biti stranac tamo gde zivis.
narcis narcis 15:18 17.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc
narcis
Ja polazim od toga da je svaki grad razlicit kao i ljudi u njemu.
Te da viziju razvoja jednog grada nije nuzno preslikavati iz drugoga.
Zato jedan Amsterdam ne lici na London ili London na Barselonu, ili Rim na Frankfurt.

pikuc, to je nacionalistički bulšit& glupost.
svi milionski gradovi su isti, kao i sve ljudske naseobine, samo je dekoracija drugačija.
svi imaju problema sa saobraćajem i svi ga rešavaju na sličan način.
i svi su ,nezavisno ili zavisno došli do zaključka da metropolis ne može da ima samo jednu stanicu.
a kad već oćeš da prebaciš priču na kule,
da li je tačno da je po proračunu trebalo da šipovi za te kule budu od 45 metra ali izvođač nije imao tehnologiju za tu dubinu nego za 20 i postavili su šipove od 20 metra?

jednostavan odgovor- tačno - nije tačno?


To nije tacno.
Jerusalim i Njujork nisu uopste slicni po izgledu.
Ili Moskva i Rim.
Ili Pariz i Rijad.
A svi su milionski gradovi.

Ili jedno vojvodjansko selo i jedno bavarsko.

A ovo oko sipova se ne razumem koliko sta treba biti.

A ovo sto se tice nacionalnog.
To je veoma vazno.
Nacionalno dolazi od onoga sto je ljudima vazno.
Ono sto im je vazno to i postaju.

Otuda se lako u nekim gradovima sveta lako od stranca postaje domacin tj. covek se oseca kao kod kuce, biva prihvacen.
A u nekima je stranac ceo zivot.

Kao ono kada dodjes kod nekoga u posetu u kucu i osecas se kao kod kuce, to je zbog domacina, paznje koju ti ukazao.

To jedan grad cini metropolom a jednu kucu domacinskom.
I to dolazi od nacionalnih vrednosti koje pocivaju na stvaralastvu predaka onoga sto je njima bilo vazno.
Nacionalno je kontinuitet vrednosti i stvaralastva.
Jedno bez drugoga ne moze.

Oni koji su protiv nacionalnog zagovaraju materijalno.
Tj. prihvacen si onoliko koliko imas.
Zato stranac u zapadnim zemljama Evrope uglavnom ostaje stranac ceo svoj zivot.
Cak i ovaj blog to dokazuje.
Na njemu pisu ljudi koji zive u inostranstvu jer zapravo nisu integrisani u zajednicu u koju su otisli tj. zive u njoj.
Jer da je drugacije ti ljudi bi diskutovali o problemima, prilikama svoje zajednice u kojoj zive, ali to ne cine jer nemaju osecaj pripadnosti njoj.
To znaci biti stranac tamo gde zivis.

pikuc, šta da ti kažem, srećno ti bilo u tom svetu koji živiš.
aureus aureus 16:53 17.01.2018

Re: Жао ми је

mesan
pikuc
Koliko vidim sve su protocne,
To znaci da voz prolazi kroz njih.
Na sadasnjoj beogradskoj stanici to nije tako, ona je gradjena uslovno receno kao krajnje odrediste voza.


Gare d'Austerlitz na Seni je krajnja stanica za velike vozove (imaš i fotku). Takve su svih šest stanica u Parizu.

Kod nekih stanica imaš ukopane šine, kod nekih ne, bez obzira na "protočnost".

Ne znam kako si priču o "železnici u centru pored reke" sad preveo na "protočnost".

Imaš u principu četiri tipa željezničkih stanica. Jedan je čeoni i on je jedini "neprotočni" tip, ali je svejedno dosta čest, naročito u velikim gradovima. Takav je, na primjer, stanica u Rimu i Milanu, zatim Helsinkiju, Westbahnhof u Beču i da ne nabrajam.
Drugi je tip gdje je ž. stanica postavljena sa strane u odnosu na šine, odnosno perone i pretežno je srećemo kod manje opterećenih stanica; recimo u Podgorici i skoro svim malim gradovima.
Treći tip je gdje je stanica "protočna" i nalazi se IZNAD perona, a četvrti gdje se nalazi ISPOD. Do pojave pokretnih stepenica i liftova, ove stanice nisu smatrane zgodnim i uglavnom se nisu ni pravile. Danas se, naravno, prave.

Kad je u pitanju organizacija željezničkog saobraćaja u zaista velikim gradovima, vrlo čest slučaj je da postoji neka vrsta širokog prstena (kao i kod autoputa) iz kojeg se onda gradsko jezgro napada sa par krakova (ili nekoliko njih). Imaš, dakle, prsten, a iz kojeg se odvaja jedan krak ili više njih koji onda pucaju do centra grada - pa dokle dođu. Kad su pravljene ove stanice u nekim gradovima, dosta toga je i porušeno, ali je ideja bila da se dođe što bliže centru, a ne da se putnici ostave kod Partizanovog stadiona.

Evo, recimo, pomenuh stanicu u Rimu. 1867. kad je napravljena (posle je rušena, pa ponovo građena) željeznica je dovedena do centra koliko se stvarno moglo.
Pogledajmo kako željeznica ulazi u Rim. U vječni grad ona ulazi slavljenički, kao kakav general sa vojskom, dok okolo aplaudira masa okupljenih zgrada.



Ne vidi se na slici, ali možete da pretpostavite - sve ove šine udaraju u čeonu zgradu i tu se završavaju. Nema dalje. Stanica nije protočna, ali svejedno opslužuje 150 miliona putnika godišnje. Prokopani su prolazi, urađeno je sve što se moglo da stanica i pruga što manje smetaju (možda može još koji podvožnjak ili nadvožnjak da se napravi), ali je niko nije izmještao. Jer je zgodno da bude tu.

Evo, i čitave priče iz vazduha. La stazione di Roma Termini.



Slična priča je u drugom milionskom gradu u Italiji, Milanu.

Milano Centrale.


To je čeona stanica sa zgradom koja svoje najljepše lice okreće trgu. Ulaziš u nju kao u neki hram; što nije slučajno jer su za mnoge gradove željezničke stanice, kad su građene, bile nova vrsta hramova i srce tog divnog izuma koji se zove željeznica, izuma koji je ljudima donio nešto novo i veličanstveno: mogućnost da se lako, brzo i udobno putuje u deleke krajeve, i još da veliki broj ljudi putuje, a ne samo bogatuni u kočijama.

Takođe, mnogi gradovi su uspjeli da integrišu željezničku stanicu sa stanicom metroa, pa je tek to divota jedna. Dođeš vozom u Beč, siđeš malo dolje i uhvatiš metro-liniju koja ti treba.
principessa_etrusca principessa_etrusca 17:58 17.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc

Gradske vlasti su najavile da ce stara zeleznicke stanica biti muzej ispred koga ce biti trg i spomenik.
Dakle nece je rusiti.

Jos da dodam ovo,
Ovde se pominje daljina Prokopa, kako je daleko,
Cinjenice su da je 3,5 kilometra od Terazija i 2 km od Slavije.
A grad je u precniku oko 30 km.
E sad sta je daleko a sta blizu nekome to je subjektivno nesto.
Kada covek zuri negde sve mu je daleko.

Пикуче, није јасно које си градове видео осим Београда, али одлика скоро свих европских градова је да имају у свом центру железничку станицу или станице, окружене хотелима, од малих и јефтиних, до најлуксузнијих.
Ја не знам ниједан пример укидања станице из 19. или прве половине 20. века (а ако неко зна, нека напише).
И не ради се овде уопште о чувању саме станичне зграде, односно једне фасаде из 19. века, већ о чувању функције железничке станице у најужем центру.
(Погледај нпр. Загреб и станицу у центру, на десетак или 15 минута хода од главног градског трга, позоришта/опере, музеја, универзитета. А тик уз станицу је један од најбољих хотела у граду, Еспланада.)
Када је Прокоп пројектован, верујем да су многи мислили да су железници дани одбројани, т.ј. да је она реликт из прошлости, али још увек нужно зло, међутим, показало се да није тако и да се и данас путује железницом од центра једног града до центра другог, само неупоредиво брже и чак више него икада.
И по томе ће Београд бити изузетак у Европи, т.ј. град у коме не можеш од станице до најужег центра да дођеш пешке.
aureus aureus 19:15 17.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca

Ја не знам ниједан пример укидања станице из 19. или прве половине 20. века (а ако неко зна, нека напише).

Бањалука. Била је станица (из тог периода) одмах иза хотела "Босна", у самом центру града, а онда су мозгови одлучили да и станицу и пругу шибну у дио града који је толико атрактиван да се зове - Буџак. И сад се станица налази три-четири километра далеко од старе, па кад дођеш у Бањалуку, питаш се јеси ли то стварно дошао у тај лијепи град о којем су ти причали, или у неке Доње Пиздиће.

Ови у Сарајеву се нису толико блесавили, него су станицу оставили тамо гдје су је и подигли, па иако је ниво жељезничког саобраћаја срамно низак, макар имаш станицу на правој локацији за вријеме кад аутопревознички лоби попусти мало притисак на дефинисање саобраћајне политике.
narcis narcis 19:20 17.01.2018

Re: Жао ми је

Ја не знам ниједан пример укидања станице из 19. или прве половине 20. века (а ако неко зна, нека напише).

ma ima budala svugde, u jednom selu blizu groningena su srzšili stanicu iz 19. v. i podigli novu, ono metal-staklo, e onda je voz prestao da staje i stanica zaključana. mora pitam onu prijateljicu što mi to rekla, tamo živi, dal još stoji zaključana. budale se nigde ne sade one same niču i pravilno su raspoređene po svetu.
pikuc pikuc 20:16 17.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
pikuc

Gradske vlasti su najavile da ce stara zeleznicke stanica biti muzej ispred koga ce biti trg i spomenik.
Dakle nece je rusiti.

Jos da dodam ovo,
Ovde se pominje daljina Prokopa, kako je daleko,
Cinjenice su da je 3,5 kilometra od Terazija i 2 km od Slavije.
A grad je u precniku oko 30 km.
E sad sta je daleko a sta blizu nekome to je subjektivno nesto.
Kada covek zuri negde sve mu je daleko.

Пикуче, није јасно које си градове видео осим Београда, али одлика скоро свих европских градова је да имају у свом центру железничку станицу или станице, окружене хотелима, од малих и јефтиних, до најлуксузнијих.
Ја не знам ниједан пример укидања станице из 19. или прве половине 20. века (а ако неко зна, нека напише).
И не ради се овде уопште о чувању саме станичне зграде, односно једне фасаде из 19. века, већ о чувању функције железничке станице у најужем центру.
(Погледај нпр. Загреб и станицу у центру, на десетак или 15 минута хода од главног градског трга, позоришта/опере, музеја, универзитета. А тик уз станицу је један од најбољих хотела у граду, Еспланада.)
Када је Прокоп пројектован, верујем да су многи мислили да су железници дани одбројани, т.ј. да је она реликт из прошлости, али још увек нужно зло, међутим, показало се да није тако и да се и данас путује железницом од центра једног града до центра другог, само неупоредиво брже и чак више него икада.
И по томе ће Београд бити изузетак у Европи, т.ј. град у коме не можеш од станице до најужег центра да дођеш пешке.


Video sam dosta gradova sem Beograda.
Svet nije samo Evropa.

Sto se tice primera ukidanja ZS, stvar je tu jasna.
Beograd ima fantasticnu lokaciju za novu bolju i lepsu ZS.
I to je to.
Argumenti protiv nje ovde zasnovani na "to nije radio Pariz, Amsterdam, Rim i drugi" nisu argumenti.
Vec stav zasnovan na prihvatanju da zadatost dolazi iz recimo Evrope.
Zadatost ovoga o cemu diskutujemo ne postoji izuzev protocnosti koja cak odlucuje i lokaciju.
Jer protocnost je vazna za svaki vid saobracaja, aerodrom, bus stanicu, luku.

I ovo sto se ovde kritikuje kao negativno je zapravo nesto jako dobro i toga su ljudi bili svesni jos pre 40 godina.
I evo posle 40 godina njihova vizija o Prokopu nije prepoznata, bar na ovome blogu i to od ljudi koji su videli sveta.

Upoznati svet znaci vratiti se iz njega sa nadahnucem iz koga izlaze vizije, stvaralastvo primenljivo na ono na sta se covek vratio.
O da, Beograd je odlicno platno za takve.
aureus aureus 20:32 17.01.2018

Re: Жао ми је

Пикуче, она чеона станица у Риму (Stazione Termini) коју, наравно, нису помјерали "на бољу локацију" два километра даље од центра, годишње опслужи ДЕСЕТ ПУТА више путника него СВЕ СТАНИЦЕ У СРБИЈИ ЗАЈЕДНО.

pikuc pikuc 20:34 17.01.2018

Re: Жао ми је

narcis
pikuc
narcis
Ja polazim od toga da je svaki grad razlicit kao i ljudi u njemu.
Te da viziju razvoja jednog grada nije nuzno preslikavati iz drugoga.
Zato jedan Amsterdam ne lici na London ili London na Barselonu, ili Rim na Frankfurt.

pikuc, to je nacionalistički bulšit& glupost.
svi milionski gradovi su isti, kao i sve ljudske naseobine, samo je dekoracija drugačija.
svi imaju problema sa saobraćajem i svi ga rešavaju na sličan način.
i svi su ,nezavisno ili zavisno došli do zaključka da metropolis ne može da ima samo jednu stanicu.
a kad već oćeš da prebaciš priču na kule,
da li je tačno da je po proračunu trebalo da šipovi za te kule budu od 45 metra ali izvođač nije imao tehnologiju za tu dubinu nego za 20 i postavili su šipove od 20 metra?

jednostavan odgovor- tačno - nije tačno?


To nije tacno.
Jerusalim i Njujork nisu uopste slicni po izgledu.
Ili Moskva i Rim.
Ili Pariz i Rijad.
A svi su milionski gradovi.

Ili jedno vojvodjansko selo i jedno bavarsko.

A ovo oko sipova se ne razumem koliko sta treba biti.

A ovo sto se tice nacionalnog.
To je veoma vazno.
Nacionalno dolazi od onoga sto je ljudima vazno.
Ono sto im je vazno to i postaju.

Otuda se lako u nekim gradovima sveta lako od stranca postaje domacin tj. covek se oseca kao kod kuce, biva prihvacen.
A u nekima je stranac ceo zivot.

Kao ono kada dodjes kod nekoga u posetu u kucu i osecas se kao kod kuce, to je zbog domacina, paznje koju ti ukazao.

To jedan grad cini metropolom a jednu kucu domacinskom.
I to dolazi od nacionalnih vrednosti koje pocivaju na stvaralastvu predaka onoga sto je njima bilo vazno.
Nacionalno je kontinuitet vrednosti i stvaralastva.
Jedno bez drugoga ne moze.

Oni koji su protiv nacionalnog zagovaraju materijalno.
Tj. prihvacen si onoliko koliko imas.
Zato stranac u zapadnim zemljama Evrope uglavnom ostaje stranac ceo svoj zivot.
Cak i ovaj blog to dokazuje.
Na njemu pisu ljudi koji zive u inostranstvu jer zapravo nisu integrisani u zajednicu u koju su otisli tj. zive u njoj.
Jer da je drugacije ti ljudi bi diskutovali o problemima, prilikama svoje zajednice u kojoj zive, ali to ne cine jer nemaju osecaj pripadnosti njoj.
To znaci biti stranac tamo gde zivis.

pikuc, šta da ti kažem, srećno ti bilo u tom svetu koji živiš.


Recu ti jos ovo,
Retki su ljudi koji su sa Balkana uspeli na zapadu steci licni osecaj vrednosti kroz priznatost toga drustva, vec to postizu ovde kada se vrate na kratko. Neimastina Balkana im omogucava osecaj da vrede i da su uspeli.
Jer eto mogu kupiti vise hrane, obuce, odece nego ljudi na Balkanu i raznovrsnije.

Kako su uopste ljudi srednjeg veka mogli biti srecni bez sokova,cokolada, grickalica i sta sve ne.
Definitivno su bili na necem drugom.
angie01 angie01 20:39 17.01.2018

Re: Жао ми је

eto, bas htedoh ovo da kazem,...toliko demagoske budalastine da se opravda nesto sto nema veze sa zivotom, funkcionisanjem jednog grada kao sto je Beograd i to jos rogobatnim uporedjivanjem sa naprednom vizijom,....boze spasi nas od unistivaca,...toliko nadobudne bahatosti i arogancije a bez osnovnog znanja o ambijentalnoj celini i kako se ona cuva u nadogadjuje.



Пикуче, није јасно које си градове видео осим Београда, али одлика скоро свих европских градова је да имају у свом центру железничку станицу или станице, окружене хотелима, од малих и јефтиних, до најлуксузнијих.
Ја не знам ниједан пример укидања станице из 19. или прве половине 20. века (а ако неко зна, нека напише).
И не ради се овде уопште о чувању саме станичне зграде, односно једне фасаде из 19. века, већ о чувању функције железничке станице у најужем центру.
(Погледај нпр. Загреб и станицу у центру, на десетак или 15 минута хода од главног градског трга, позоришта/опере, музеја, универзитета. А тик уз станицу је један од најбољих хотела у граду, Еспланада.)
Када је Прокоп пројектован, верујем да су многи мислили да су железници дани одбројани, т.ј. да је она реликт из прошлости, али још увек нужно зло, међутим, показало се да није тако и да се и данас путује железницом од центра једног града до центра другог, само неупоредиво брже и чак више него икада.
И по томе ће Београд бити изузетак у Европи, т.ј. град у коме не можеш од станице до најужег центра да дођеш пешке.

bene_geserit bene_geserit 22:30 17.01.2018

Re: Жао ми је

Vidim naskocili ste na pikuca, iako ovaj put ima prilicno dobre argumente.

Nego to na stranu, htedoh da pitam nesto mnogo vaznije ...
kad izmeste zeleznicku stanicu sta ce da bude sa "pica parkom"?
Nece valjda i dame iz parka da izmeste negde, to bi definitivno bila lose izvedena "dzentrifikacija".
aureus aureus 22:35 17.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc

Zadatost ovoga o cemu diskutujemo ne postoji izuzev protocnosti koja cak odlucuje i lokaciju.
Jer protocnost je vazna za svaki vid saobracaja, aerodrom, bus stanicu, luku.

Pogledajte samo kako izgleda najopterećenija željeznička stanica u najvećem gradu najuređenije zemlje u Evropi - Švajcarske.


Hauptbahnhof u Cirihu.



Ima duplo više putnika nego najfrekventniji aerodrom u Evropi, a smjestili su je u sam centar grada, pazite ovo, pored rijeke, prkoseći arapskim investitorima i prkoseći načelu protočnosti.

A najfrekventnija željeznička stanica u Evropi, Gare du Nord u Parizu, ima tri puta više putnika nego aerodrom Heathrow u Londonu, i pukom slučajnošću je čeona i neprotočna.
Mislim, vjerovatno ne baš pukom slučajnošću, jer od deset najprometnijih željezničkih stanica u Evropi osam su terminalne, dakle neprotočne.

1. Gare du Nord, Pariz.
3. Frankfurt Hauptbahnhof, Frankfurt
4. Roma Termini, Rim
5. Zürich Hauptbahnhof, Cirih
6. München Hauptbahnhof, Minhen
7. Milano Centrale, Milano
9. Estación de Madrid Atocha, Madrid
10. Gare Saint-Lazare, Pariz.

Sve ove stanice imaju preko 100 miliona putnika godišnje i u prosjeku su TRI PUTA opterećenije putnicima nego najfrekventniji aerodromi u Evropi, što ujedno pokazuje koliko je željeznički saobraćaj i dan-danas važan na našem simpatičnom kontinentu.
aureus aureus 03:59 18.01.2018

Re: Жао ми је

mesan

Gare d'Austerlitz na Seni je krajnja stanica za velike vozove (imaš i fotku). Takve su svih šest stanica u Parizu.

Tako e.

Da vidimo kako su to Parižani riješili pitanje sa željezničkim stanicama u gradu.
Oni su centar grada napali sa nekoliko glavnih stanica. Skolili su ga sa svih strana i ne daju mu disati.



Još su francuski vragolani rekli ovako: neka svaka glavna stanica "pripada" određenom rejonu Francuske i njenog okruženja odakle vozovi dolaze.
Podjela igleda ovako:



Pa kad dolaziš sa sjevera Francuske, ili iz Engleske, Belgije, Holandije i jednog dijela Njemačke, izaći ćeš u Sjevernoj stanici (Gare du Nord) koja je, kako smo rekli, najprometnija u Evropi. Među 15 najprometnijih evropskih željezničkih stanica, nalaze se tri pariske (plus jedna glavna metro stanica).

Zabave radi, da napišemo i godine (prve) izgradnje i godišnji promet putnika.

1. Gare du Nord (1864) - 214 miliona putnika
2. Paris Saint-Lazare (1837) - 105 miliona putnika
3. Gare de Lyon (1849) - 101 milion putnika
4. Gare Montparnasse (1840) - 51 milion putnika
5. Gare de l'Est (1849) - 34 miliona putnika
6. Gare d'Austerlitz (1840) - 30 miliona putnika

7. Paris-Bercy (1977) - nisam siguran za broj putnika, no stanica je podignuta u cilju rasterećenja obližnje Gare de Lyon koja je dostigla gornju granicu putnika.



Ovih glavnih šest terminalnih stanica u Parizu godišnje opsluži preko pola milijarde putnika, a među stanicama sa više od 30 miliona putnika godišnje nalazi se i nekoliko stanica metroa i prigradskog hibridnog željezničkog saobraćaja. Ludilo.

Châtelet - Les Halles je najveći hub u Parizu (180 miliona putnika godišnje), i najveća stanica podzemne željeznice na svijetu.

bene_geserit bene_geserit 04:30 18.01.2018

Re: Жао ми је

Svi putevi vode u Rim (pardon Pariz)?

Ili u srpskoj varijanti, svi putevi vode u Beograd.
Bar 5 stanica nam treba - jedna za bracu iz takozvane drzave Hrvatske (jes da ih vise nema, ali zatrebace cim se vratimo na KKV granice), jedna za bracu iz Republike Srpske, jedna za region zapadne Srbije + makar deo Sumadije + bracu iz Crne Gore (jos uvek ih ima dok i ove preostale Milo ne zatre), jedna za istocnu Srbiju + bracu makedonce i grke (a i za nas kad idemo na more), i na kraju jedna za vojvodjane (koja ce nam trebati makar dok se ovi ne otcepe, posle to zatvaramo).
aureus aureus 05:13 18.01.2018

Re: Жао ми је

bene_geserit
Svi putevi vode u Rim (pardon Pariz)?

Ili u srpskoj varijanti, svi putevi vode u Beograd.
Bar 5 stanica nam treba - jedna za bracu iz takozvane drzave Hrvatske (jes da ih vise nema, ali zatrebace cim se vratimo na KKV granice), jedna za bracu iz Republike Srpske, jedna za region zapadne Srbije + makar deo Sumadije + bracu iz Crne Gore (jos uvek ih ima dok i ove preostale Milo ne zatre), jedna za istocnu Srbiju + bracu makedonce i grke (a i za nas kad idemo na more), i na kraju jedna za vojvodjane (koja ce nam trebati makar dok se ovi ne otcepe, posle to zatvaramo).

Ne mora baš tako, no vrijedi razmisliti.

Ja sam, recimo, povezao onih 7 stanica u Parizu u jedan poligon površine 14,5 km2.
Onda sam uzeo Beograd, zadržao postojeće i planirane željezničke stanice (Prokop, Dunav, Savamala, Novi Beograd blok 42), dodao jednu u Zemunu i napravio poligon od 13,5 km2.
Jedino što me ta u Zemunu još muči. Htio bih da Zemuncima uvalim jednu dobru stanicu u evropskom maniru, ali još ne znam gdje i kuda da probijem prugu. Uvijek su ti Zemunci bili problematični.

Tako da je ovaj poligon uslovan i nerazrađen.



Možda bih mogao i jednu dobru čeonu stanicu da stavim i na Crvenom Krstu, zbog Dude Ivkovića i ostalih krstaša.
Moram vidjeti kote.
principessa_etrusca principessa_etrusca 06:10 18.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc

Video sam dosta gradova sem Beograda.
Svet nije samo Evropa.

Sto se tice primera ukidanja ZS, stvar je tu jasna.
Beograd ima fantasticnu lokaciju za novu bolju i lepsu ZS.
I to je to.
Argumenti protiv nje ovde zasnovani na "to nije radio Pariz, Amsterdam, Rim i drugi" nisu argumenti.
Vec stav zasnovan na prihvatanju da zadatost dolazi iz recimo Evrope.
Zadatost ovoga o cemu diskutujemo ne postoji izuzev protocnosti koja cak odlucuje i lokaciju.
Jer protocnost je vazna za svaki vid saobracaja, aerodrom, bus stanicu, luku.

I ovo sto se ovde kritikuje kao negativno je zapravo nesto jako dobro i toga su ljudi bili svesni jos pre 40 godina.
I evo posle 40 godina njihova vizija o Prokopu nije prepoznata, bar na ovome blogu i to od ljudi koji su videli sveta.

Upoznati svet znaci vratiti se iz njega sa nadahnucem iz koga izlaze vizije, stvaralastvo primenljivo na ono na sta se covek vratio.
O da, Beograd je odlicno platno za takve.

Европа има густину железничке мреже и железничких станица као ниједан други кутак планете, па је логично да ако тражимо модел који би применили на српску железницу, не гледамо у правцу Уганде или Сауди Арабије, већ у правцу Европе, т.ј. Париза, Амстердама или Рима. (Наравно, многе ствари се мењају, па су сада 2/3 светских брзих пруга (300км/сат) у Кини, а преостала трећина у Француској, Италији, Немачкој и Јапану.)

И Београд је, као многи европски градови, имао више станица: Дунав, земунску, топчидерску, станицу у Раковици, и главну у центру града, па је и Прокоп могао да буде додатак, а не замена. Али док су у Европи железничке линије и станице модернизоване/осавремењиване, у Београду су остављене да таворе и коначно и укидане, што је почело укидањем пруге на улазу у Земун и рушењем станичне зграде.



Некадашња станица Земун



Данашња станица Земун

Ове две фотографије говоре сасвим довољно.

И уопште се не ради овде о генијалности визије пројектаната Прокопа коју ми на блогу нисмо у стању да схватимо, већ о томе да није било никаквог разлога да се стара станица измешта из центра.

А "визионари" од пре 50 година које ти спомињеш, изгледа да нису очекивали предстојећу експанзију железнице (као што рецимо нису чули да међународни аутопутеви у 20-ом веку не пролазе по сред-среде градова, већ поред њих).

Наравно, није искључено да ће БНВ постати некакав пословни центар једног дана, али утолико је бизарније да се укида железница која га сервисира. (Сада ће наводно да се гради метро линија преко БНВ, па ће пословни људи часком моћи да се пребацују од Аде Хује и Макиша до БНВ.)
c_h.arlie c_h.arlie 06:22 18.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
...

Ove dve fotografije govore više o našem propadanju od 1000 reči.
Strašno !
principessa_etrusca principessa_etrusca 06:41 18.01.2018

Re: Жао ми је

1 - Vaterlo
2 - London Bridž
3 - Viktorija
4 - Čering Kros
5 - Blekfrajers

A okolo skoro sve ono što turisti dolaze da vide.
Ako hoćeš da vidiš Big Ben, imaš 3 stanice okolo na kilometar od njega (1,3 i 4).

У набрајању смо и ти и ја изоставили станицу Воксхол, пролазну, на пар стотина метара од реке (и MI6).
(Наводно, руска реч за станицу, вокзал, потиче баш од енглеског Vauxhall.)
principessa_etrusca principessa_etrusca 07:41 18.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc

Kakav to zid prave prema reci?
Kome?
Kako ih treba to pozicionirati?

У већини, у ствари у свим градовима чије станице нам је показао Златан, ствар је једноставнија јер се ради о равницама, а Београд, јужно од река, има свој калемегдански Фићир Баир, Савски амфитеатар, Врачар итд.

Тај природни рељеф је потребно узети у обзир као једну београдску специфичност и предност, а БНВ га игнорише.

Осим тога, нигде се од река не праве урбани кањони. Лондон се интензивно гради, вероватно најинтензивније од свих европских градова. И поред Темзе има високих зграда, али то су обично само високе куле, обично уз мостове, а не зидови.


На овој слици је зграда Шард. (Обрати пажњу на њене габарите, на железничку станицу и пругу у непосредној близини зграде.)



Најновија кула, тик уз Блекфрајерс мост. (Пролазна железничка станица је на мосту у првом плану на фотографији, а иза ње је мост за моторна возила и пешаке.)



Кула код Воксхола. (Иза зграда лево од куле је железничка станица Воксхол.)

Da li bi rusila recimo Beogradjanku?
Zasto bi ili ne bi?
Je li ti lepa Beogradjanka?


Немам афиненитет према естетици седамдесетих чији је Београђанка представник. Мени је та зграда веома ружна и радо бих је заменила нечим другим.
aureus aureus 08:21 18.01.2018

Re: Жао ми је

Dobro, posle malko mozganja kako da Zemunce ponovo opskrbimo kvalitetnom željeznicom, odlučio sam se za sljedeće rješenje.

Nakon što iza sebe ostavimo željezničku stanicu Tošin Bunar, kroz Bežanijsku kosu probićemo još jedan tunel i izaći u Laudonovom šancu, u kojem trenutno nema skoro ništa, ali se šuška da bi tu mogao da se napravi Nacionalni stadion. Ne smeta stadion, naprotiv, nego moramo da zauzmemo trasu na vrijeme prije nego što neko stadion nacali gdje ne treba. Iz pravca sadašnje stanice Zemun produžićemo prugu kroz Laudonov šanac i spojiti se sa prethodno opisanom vezom na izlazu iz tunela. Ako bismo ovdje pravili još jednu glavnu stanicu, bez dubljeg ulaza u Zemun, onda bi to spajanje bilo polukružno, pa bi vozovi i dalje iz Beograda sasvim lijepo išli ka Novom Sadu, samo bi posle stanice u Novom Beogradu navrnuli malkice i do Zemuna, tj. do njegovog početka. Zemunci bi dobili stanicu tri kilometra bližu od one u Novom Beogradu, i malo zgodnije pozicioniranu u odnosu na ovo maleno stajalište koje se sad zove Željeznička stanica Zemun. A navijači bi bili oduševljeni što mogu iz svih krajeva Srbije pravo vozom na utakmicu.

Ali...još zanimljivija je opcija u kojoj prodiremo kroz Zemun
. E, onda bismo morali iz šanca polako prugu da dižemo, i dižemo, i dižemo, sve dok se u japanskom maniru ne nađemo gore, pa onda opičimo s prugom direktno iznad ulice Jerneja Kopitara, i idući njom prvo porušimo 30-40 kuća koje se oko nje nalaze, a onda nastavimo ulicom Aleksandra Dubčeka i ulicom Nikolaja Ostrovskog, sve dok ne dođemo na Avijatičarski trg, gdje ćemo da smotamo u Glavnu. Naravno, zbog radijusa, moraćemo da porušimo osnovnu školu "Svetozar Miletić", i da na nekoj povoljnijoj lokaciji izgradimo ljepšu i stariju školu. E ovdje bismo umjesto škole mogli da napravimo jednu lijepu polukružnu kvazi-terminalnu stanicu, i da iz nje pošaljemo okačenu željeznicu Glavnom.
- Kakvu okačenu? Šta glavnom, šta je glavna?
- Okačenu kao u Vupertalu. Glavna je ulica u Zemunu. Dobro, nije baš originalan naziv, ali tako se zove. Dakle, okačena, ili viseća željeznica ide Glavnom, pa onda ulicom Cara Dušana, i tako nekoliko kilometara sve do novog mosta na Dunavu, gdje mota i vraća se obalom Dunava, ide Zemunskim kejom, mi uživamo u pogledu, uživamo u životu, kupimo turiste, zezamo turiste, a onda smotamo u ulicu Stevana Markovića, i nakon sedam sasvim ugodnih kilometara, vratimo se na našu glavnu stanicu, koju smo, kako smo rekli, podigli umjesto one škole. Napravili smo pun krug, a pošto je željeznica dupla, možemo ići i u obrnutom smjeru.


Fotka iz lične arhive. Idemo Dunavom, uživamo u pogledu, uživamo u životu, kupimo turiste, zezamo turiste...

No takođe možemo još malo da produžimo Dunavom, do hotela „Jugoslavija“, pa tu smotamo i onda Karađorđevom ulicom se vratimo do one stanice. Sve vrijeme pričamo o okačenoj željeznici.


Okačena gradska željeznica, Vupertal, Njemačka

Ali može i...
- Šta?
- Ne prekidaj. Možemo i pravu željeznicu da pustimo iznad ulica...
- Kao Japanci?
- Da, kao Japanci, ćuti sad. Dakle, iznad Glavne, pa sve onda da gonimo do Batajnice...
- Kod Šešelja?
- Aa-man! Do Batajnice gdje se nalazi stanica, odakle možemo da se vratimo takođe prugom koja sada postoji, ali koja, za razliku od naše koju upravo planiramo, em ide obodom Zemuna em ide daleko od rijeke em je skoro niko ne koristi za lokalne potrebe. Isto tako, umjesto Glavnom, te ulicom Cara Dušana i Batajničkim drumom, možemo prvo izaći na Dunav pa onda zapucati do Batajnice. U pogodnom momentu bismo...
- Svratili do Šešelja?
- Oooo! Spustili se na zemlju, a pošto ne bismo motali u Glavnu, mogli bismo da poštedimo onu sirotu školu...

Mislim da ću morati da uradim posebnu studiju koja će pokazati koja je od ove dvije trase bolja, i da li je bolje ići uzdignutom željeznicom ili visećom kao u Vupertalu...ili se treba zadržati u Laudonovom šancu. Bestraga kad su micali staru stanicu pa sad moram ovoliko da se naprežem i rušim.
- Dobro, samo zadrži Nacionalni stadion.
- Obrni-okreni, očekujem troškove u iznosu od bar 300-350 miliona evra, bez eksproprijacije.
- Nemoj onda. Napravi samo stadion.
aureus aureus 08:47 18.01.2018

Re: Жао ми је

principessa etrusca
И поред Темзе има високих зграда, али то су обично само високе куле, обично уз мостове, а не зидови.

I u Beogradu na vodi može da dođe u obzir poneka visoka kula, ali da pozicioniranje i gabariti budu utvrđeni analizom vizura sa ključnih tačaka u gradu. Zidove treba izbjeći.

Ja, međutim, nikad i ne stignem do urbanizma.
Toliko mi je u tom projektu sve do urbanizma sporno, da uopšte nemam volje da gledam one rendere koji se ionako svaki čas mijenjaju.
Smiješno mi je bilo da slušam naprezanja po kojekakvim emisijama gdje su ljudi iz arhitektonsko-urbanističke struke dovođeni u nepriliku da nešto smisleno kažu u vezi Beograda na vodi, a nisu uopšte imali nikakvog tla pod nogama jer su se prikazi tog plana u toku samo godinu-dvije promijenili toliko da smo od situacije gdje imamo smirenu gradnju sa dosta priobalnog zelenila i sa samo jednom kulom, došli u poziciju da odjednom gledamo obilje objekata od deset-dvadeset spratova.

Čas treba da pričaš o ovome:


Pa onda o ovome. Isti je samo grad:


A u stvari je potpisan ugovor takav da na tom prostoru može da bude bilo šta. I to bilo šta može da se napravi bilo kada u narednih 30 godina.
dr.hans-zarkov dr.hans-zarkov 08:56 18.01.2018

Re: Жао ми је

Železnička stanica u Lisabonu Santa Apolonia je u centru, u najstarijem delu grada, pored reke Težu i krajnja je stanica. (Nije protočna)
principessa_etrusca principessa_etrusca 08:58 18.01.2018

Re: Жао ми је

c_h.arlie
principessa_etrusca
...

Ove dve fotografije govore više o našem propadanju od 1000 reči.
Strašno !

Ту станицу је срушила глупост која срља право у пропаст!

Неколико стубова и комад пруге су остављени као једна бизарана инсталација (у позадини се назире хотел Југославија).



aureus aureus 09:05 18.01.2018

Re: Жао ми је

dr.hans-zarkov

Gle, kako simpatičan nick.

Da se podsjetimo:

pikuc pikuc 11:36 18.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
pikuc

Kakav to zid prave prema reci?
Kome?
Kako ih treba to pozicionirati?

У већини, у ствари у свим градовима чије станице нам је показао Златан, ствар је једноставнија јер се ради о равницама, а Београд, јужно од река, има свој калемегдански Фићир Баир, Савски амфитеатар, Врачар итд.

Тај природни рељеф је потребно узети у обзир као једну београдску специфичност и предност, а БНВ га игнорише.

Осим тога, нигде се од река не праве урбани кањони. Лондон се интензивно гради, вероватно најинтензивније од свих европских градова. И поред Темзе има високих зграда, али то су обично само високе куле, обично уз мостове, а не зидови.


На овој слици је зграда Шард. (Обрати пажњу на њене габарите, на железничку станицу и пругу у непосредној близини зграде.)



Најновија кула, тик уз Блекфрајерс мост. (Пролазна железничка станица је на мосту у првом плану на фотографији, а иза ње је мост за моторна возила и пешаке.)



Кула код Воксхола. (Иза зграда лево од куле је железничка станица Воксхол.)

Da li bi rusila recimo Beogradjanku?
Zasto bi ili ne bi?
Je li ti lepa Beogradjanka?


Немам афиненитет према естетици седамдесетих чији је Београђанка представник. Мени је та зграда веома ружна и радо бих је заменила нечим другим.


Ali sto stalno potencirate evropske gradove kao neku zadatost koju treba slediti ljudska civilizacija pa i u pogledu ZS?

Stalno to, ovako je u Londonu, Parizu...treba biti tako.
Ne treba uopste.
Eto recimo beogradski aerodrom je blizi gradu od vecine aerodroma tih evropskih gradova i sta sada sa tim?
Koji je zakljucak?
Da ce se vise koristiti beogradski jer je blizi, da je on bolji nego ovi?

E po toj logici su vama bolje zeleznicke stanice na kilometar od centra po Evropi u odnosu na prokop koji je 3,5 kilometra.

Zapravo jedini argument za staru stanicu je neka 2 km sto je bliza terazijama.
I to bih mogao prihvatiti kao argument.
Sve ostalo nije pokriveno argumentima i zapravo nije ni za diskusiju.
Jednostavno neko vise voli London, Pariz a neko Beograd.
U skladu sa tim ga i poznaje, prepoznaje, razume.
Tako je i kada volimo ljude.
Zar ne?




pikuc pikuc 12:09 18.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
c_h.arlie
principessa_etrusca
...

Ove dve fotografije govore više o našem propadanju od 1000 reči.
Strašno !

Ту станицу је срушила глупост која срља право у пропаст!

Неколико стубова и комад пруге су остављени као једна бизарана инсталација (у позадини се назире хотел Југославија).





A pametno bi bilo da su je ostavili pa da ljudi sto idu na kej setati, igrati se, zabavljati idu ispod pruge ili preko nje?
Da je to ostalo, prvo bi se moralo ograditi zicom, zbog dece najvise.
Da je to ostalo, nista od objekata ne bi bilo zidano na toj obali, hotel YU recimo, jer to je bila pruga.
Dakle pametno bi bilo po tebi da obala reke bude pruga ogradjena zicom.
Ja sam siguran da ni sama u to ne verujes vec prosto imas tu potrebu da bacas hejt.
Ono, neko se trudi nesto poboljsati a ti dodjes i kazes, to je govno.

Zasto uopste vi koji zivite(ne znam za tebe) po prelepim evropskim gradovima imate potrebu nama ovde ukazivati da mi ne zivimo u takvim gradovima?
I na svaki jebeni projekat pljunuti?

Imam utisak da bi vas licni poraz bio kada bi Beograd pa i Srbija postali vazno mesto, odrediste, gde ljudi dolaze, stranci, pohvale od njih.
Da sve ono sto vi niste mogli naci u Srbiji ti isti kod kojih ste otisli su pronasli.
Pa tako vi opet iza njih.

Ovo pisem, jer mi je frustrirajuce da nas covek potkopava sopstvene korene, nogom ide na ono gde se rodio.
Kao da mu je vazno da to bude satrato da bi on eto mirno spavao jer je doneo ipak dobru odluku, da ode iz Srbije.
On je ispao pametan a oni sto su ostali su dokazano budale sa svima onima koji su izginuli da bi mi danas imali drzavu a vi nasta da hranite ego.



niccolo niccolo 12:31 18.01.2018

Re: Жао ми је

Železnička stanica u Lisabonu Santa Apolonia je u centru, u najstarijem delu grada, pored reke Težu i krajnja je stanica.

Isto kao i Cais do Sodre. A Rossio je u centru centra Lisabona, kod istoimenog trga. Obe neprotočne.
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:20 18.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc

Видим да си дошао до дисквалификовања на основу тога где ко живи!

Ја бих радије разговарала аргументима.

У Кини је током последњих деценија изграђен метро у 40-ак градова, у Шангају се гради скоро па једна линија годишње, а ти објашњаваш како је пруга морала да се укине да би два имала где да се играју! Као да нигде на свету нема деце која живе поред железничких станица и пруга и као да је обезбеђивање пруге неки незамисливо компликован подухват.
pikuc pikuc 15:28 18.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
pikuc

Видим да си дошао до дисквалификовања на основу тога где ко живи!

Ја бих радије разговарала аргументима.

У Кини је током последњих деценија изграђен метро у 40-ак градова, у Шангају се гради скоро па једна линија годишње, а ти објашњаваш како је пруга морала да се укине да би два имала где да се играју! Као да нигде на свету нема деце која живе поред железничких станица и пруга и као да је обезбеђивање пруге неки незамисливо компликован подухват.


Pa hajde onda argumentuj mi zasto nije trebalo rusiti ni tu ZS na zemunskom keju.

Argumenti ne mogu biti slike ZS iz Evrope.
To nije argument vec diktat, zadatost.

Ja ti objasnjavas zasto je dobra i vazna ZS Prokop a ti meni argumentvano odgovaras da toga nema u Evropi i redjas slike.

I naravno da cu da se pozivam gde ko zivi.
Jer kako onaj koji ne zivi u Beogradu, moze upoznati njegove potrebe, sroditi se sa njim, a to je vazno za razumevanje jedne sire slike grada gde je ZS samo "detalj".

Zamisli meni se ne svidja Londonsko oko, jednostavno ruzno je kazem, ko cirkus.
Neko ce reci ali to je vidikovac, pruza jedinstven pogled na grad.
A ja argumentujem slikom avalskog tornja i kazem evo sta je vidikovac, toga vaseg oka nema u Beogradu.
Rusite to i zidajte toranj.

A oni ce reci, pa taj toranj se ne okrece ko Londonsko oko.
A ja kazem, sto mora da se okrece?
Kome se vrti ode na vrtesku, ko hoce da vidi grad ode na vidikovac.


aureus aureus 17:25 18.01.2018

Re: Жао ми је

Nego, ovi što su došli sa pričom "imam tri milijarde, majke mi" već tri godine prave dvije stambene zgrade i još ih nisu završili.

Evo kako to izgleda kad ozbiljne imadžije prionu na posao.

aureus aureus 18:59 18.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
1 - Vaterlo
2 - London Bridž
3 - Viktorija
4 - Čering Kros
5 - Blekfrajers

A okolo skoro sve ono što turisti dolaze da vide.
Ako hoćeš da vidiš Big Ben, imaš 3 stanice okolo na kilometar od njega (1,3 i 4).

У набрајању смо и ти и ја изоставили станицу Воксхол, пролазну, на пар стотина метара

Sve to treba da se ukloni da ne zauzima hektare najkvalitetnije zemlje pored rijeke u centru grada i da se onda naprave četiri velike protočne stanice i to ovako pozicionirane:
1. Zapad-jug, u Vimbldonu
2. Zapad-sjever, u Vembliju
3. Istok-sjever, u Stratfordu
4, Istok-jug, vjerovatno u Bromliju

Mislim, jes da tamo već postoje stanice, no treba ih proširiti i odrediti za glavne, nakon ukidanja željeznice u dragocjenom centru Londona.



I come from London town, I'm just an ordinary guy...
bene_geserit bene_geserit 19:31 18.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
Evo kako to izgleda kad ozbiljne imadžije prionu na posao.

Evo kako to izgleda kada imas jedan snimak iz blizine a drugi iz daljine.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 20:16 18.01.2018

Re: Жао ми је

Nego, ovi što su došli sa pričom "imam tri milijarde, majke mi" već tri godine prave dvije stambene zgrade i još ih nisu završili.


Ih, pa te tri milijarde su odavno spale na stotine miliona jedne ruke ;>

A i inače, nema tih "imadžija" ☺ odavno ovde. Oni su poslužili za uvodno mazanje očiju u ovoj prevari, a onda su nestali. Sve to sada ide preko raznih domaćih mahera.

Obaška dodatna muvanja i mutljavine koje će tek da se otkriju kada (tj. ako ☻) se sazna zašto je država poklonila evo već 22 miliona evra (a cifra će da ide na više i više) tj. zašto je dozvolila nekom tmao prevarantu koji obrće Milove pare, da uz silne prevare, pazari izvođača radova na BNV (eto ovaj Bakić, gost autor, tamo radio) a onda nije htela da proda svoje akcije u firmi po garantovanoj ceni od 42 miliona evra.

Te akcije, samo 6 meseci kasnije, sada vrede samo dvadeset i kusur miliona evra (i to samo na papiru, jer nema ko da ih kupi u tom obimu koji država ima), a uskoro će da bude i manje.

A onamo povika i frka oko nekakve jelke - a ovde proćerdana cela primordijalna prašuma jelki ;>

principessa_etrusca principessa_etrusca 20:19 18.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc
principessa_etrusca

Видим да си дошао до дисквалификовања на основу тога где ко живи!

Ја бих радије разговарала аргументима.

У Кини је током последњих деценија изграђен метро у 40-ак градова, у Шангају се гради скоро па једна линија годишње, а ти објашњаваш како је пруга морала да се укине да би два имала где да се играју! Као да нигде на свету нема деце која живе поред железничких станица и пруга и као да је обезбеђивање пруге неки незамисливо компликован подухват.


Pa hajde onda argumentuj mi zasto nije trebalo rusiti ni tu ZS na zemunskom keju.

Argumenti ne mogu biti slike ZS iz Evrope.
To nije argument vec diktat, zadatost.

Ja ti objasnjavas zasto je dobra i vazna ZS Prokop a ti meni argumentvano odgovaras da toga nema u Evropi i redjas slike.

I naravno da cu da se pozivam gde ko zivi.
Jer kako onaj koji ne zivi u Beogradu, moze upoznati njegove potrebe, sroditi se sa njim, a to je vazno za razumevanje jedne sire slike grada gde je ZS samo "detalj".

Zamisli meni se ne svidja Londonsko oko, jednostavno ruzno je kazem, ko cirkus.
Neko ce reci ali to je vidikovac, pruza jedinstven pogled na grad.
A ja argumentujem slikom avalskog tornja i kazem evo sta je vidikovac, toga vaseg oka nema u Beogradu.
Rusite to i zidajte toranj.

A oni ce reci, pa taj toranj se ne okrece ko Londonsko oko.
A ja kazem, sto mora da se okrece?
Kome se vrti ode na vrtesku, ko hoce da vidi grad ode na vidikovac.

Не знам где си видео да сам рекла ишта против Прокопа. Нека цвета хиљаду цветова (односно железничких станица)!

Проблем је у измештању железничке станице из најужег центра.

Право питање је по мери које демографије ми хоћемо да правимо град.

Наравно, не треба ти ни станица, ни железница ако си незапослен и живиш близу пијаце са бабом која те издржава, а не треба ти ни ако си рецимо успешни “бизнисмен”.

Твоје потребе су друкчије ако имаш породицу, радиш и зарађујеш добро, али не толико добро да своју породицу са рецимо четворо деце сместиш у вилу на Дедињу, међутим можеш да их сместиш у још исту такву вилу у рецимо Младеновцу, Сопоту или Лазаревцу. Радиш у престижној банци, болници или на факултету у центру, имаш добар ауто, али ти је комфорније и јефтиније да не возиш, већ да путујеш возом и да се у доласку на посао припремаш за радни дан, а у повратку рецимо читаш књигу. У таквом случају, потребан ти је брз и сигуран превоз до центра, не само до Куће цвећа (Прокопа).
aureus aureus 21:01 18.01.2018

Re: Жао ми је

Dont Fear The Reaper

A i inače, nema tih "imadžija" ☺ odavno ovde. Oni su poslužili za uvodno mazanje očiju u ovoj prevari, a onda su nestali. Sve to sada ide preko raznih domaćih mahera.

Мени се из неког разлога одавно чини да су то арапски инвеститори који се презивају на "ић". Чак понекад сумњам да је оно био прави Алабар и да су неког нашег лика обукли у арапску одјећу и рекли му да одглуми нешто.
Ја исто кад пребацим пешкир прело главе умијем да изигравам Арапина.
pikuc pikuc 21:58 18.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
mesan

Gare d'Austerlitz na Seni je krajnja stanica za velike vozove (imaš i fotku). Takve su svih šest stanica u Parizu.

Tako e.

Da vidimo kako su to Parižani riješili pitanje sa željezničkim stanicama u gradu.
Oni su centar grada napali sa nekoliko glavnih stanica. Skolili su ga sa svih strana i ne daju mu disati.



Još su francuski vragolani rekli ovako: neka svaka glavna stanica "pripada" određenom rejonu Francuske i njenog okruženja odakle vozovi dolaze.
Podjela igleda ovako:



Pa kad dolaziš sa sjevera Francuske, ili iz Engleske, Belgije, Holandije i jednog dijela Njemačke, izaći ćeš u Sjevernoj stanici (Gare du Nord) koja je, kako smo rekli, najprometnija u Evropi. Među 15 najprometnijih evropskih željezničkih stanica, nalaze se tri pariske (plus jedna glavna metro stanica).

Zabave radi, da napišemo i godine (prve) izgradnje i godišnji promet putnika.

1. Gare du Nord (1864) - 214 miliona putnika
2. Paris Saint-Lazare (1837) - 105 miliona putnika
3. Gare de Lyon (1849) - 101 milion putnika
4. Gare Montparnasse (1840) - 51 milion putnika
5. Gare de l'Est (1849) - 34 miliona putnika
6. Gare d'Austerlitz (1840) - 30 miliona putnika

7. Paris-Bercy (1977) - nisam siguran za broj putnika, no stanica je podignuta u cilju rasterećenja obližnje Gare de Lyon koja je dostigla gornju granicu putnika.



Ovih glavnih šest terminalnih stanica u Parizu godišnje opsluži preko pola milijarde putnika, a među stanicama sa više od 30 miliona putnika godišnje nalazi se i nekoliko stanica metroa i prigradskog hibridnog željezničkog saobraćaja. Ludilo.

Châtelet - Les Halles je najveći hub u Parizu (180 miliona putnika godišnje), i najveća stanica podzemne željeznice na svijetu.



A koliko su one kilometara udaljene od centra grada?
I koliko je uopste precnik centra Pariza?


aureus aureus 23:14 18.01.2018

Re: Жао ми је

pikuc

A koliko su one kilometara udaljene od centra grada?
I koliko je uopste precnik centra Pariza?

Sve što se nalazi unutar dole prikazanog saobraćajnog prstena možeš smatrati centrom današnjeg Pariza, a svaka od željezničkih stanica ulazi po dva do tri kilometra unutar tog prstena čija je površina nekih 80 km2.



Inače, uži Pariz je čak i malo veći od ovoga (obuhvata Bulonjsku i Vensensku šumu) i ima 105 km2 i u njemu živi oko 2,2 miliona stanovnika, a on se još zove Grad Pariz. Međutim, aglomeracija Pariza je površinski pedeset-šesdeset puta veća i broji nekih 11-12 miliona stanovnika, a izgleda ovako:



Pošto je Francuska organizaciono-politički podijeljena na regione i departmane, Grad Pariz je jedan departman - onaj 75. na gornjoj slici slici, i rekosmo već da ima 105 kilometara kvadratnih. Vrlo je gusto izgrađen i naseljen . On je već sredinom XIX vijeka kad je građena željeznica i kad su građene stanice prebacio milion stanovnika. Praktično je iste površine, a populaciono je tad bio brojniji nego današnji Beograd sa Novim Beogradom, ali bez Zemuna, Ovče i drugih prekodunavskih naselja, bez Kaluđerice, Malog Mokrog Luga, Miljakovca, Labudovog i Petlovog brda...Tako da i to govori nešto.

A, ako bismo jednu tačku proglasili za sam centar Pariza i neka to bude katedrala Notr Dam, što da ne - nalazi se na ostrvcetu na rijeci Seni, onda su stanice od nje udaljene vazdušnom linijom ovoliko:

1. Gare du Nord (1864) - 2,85 km
2. Paris Saint-Lazare (1837) - 2,80 km
3. Gare de Lyon (1849) - 2,50 km
4. Gare Montparnasse (1840) - 2,50 km
5. Gare de l'Est (1849) - 2,60 km
6. Gare d'Austerlitz (1840) - 2,20 km
(Za usporedbu, Ajfelova kula je od Notr Dama udaljena 3,70 km vazdušnom linijom.)

Tako je u Parizu. U Londonu su još koncentrisanije, jedino što ne znam koju tačku da proglasim za sam centar Londona. A obje urbane cjeline imaju s kraja na kraj po 50-70 kilometara i imaju - METRO sa po 200-300 stanica.
vcucko vcucko 00:18 19.01.2018

Re: Жао ми је

aureus

Tako e.

Da vidimo kako su to Parižani riješili pitanje sa željezničkim stanicama u gradu.
Oni su centar grada napali sa nekoliko glavnih stanica. Skolili su ga sa svih strana i ne daju mu disati.



Još su francuski vragolani rekli ovako: neka svaka glavna stanica "pripada" određenom rejonu Francuske i njenog okruženja odakle vozovi dolaze.
Podjela igleda ovako:



Pa kad dolaziš sa sjevera Francuske, ili iz Engleske, Belgije, Holandije i jednog dijela Njemačke, izaći ćeš u Sjevernoj stanici (Gare du Nord) koja je, kako smo rekli, najprometnija u Evropi. Među 15 najprometnijih evropskih željezničkih stanica, nalaze se tri pariske (plus jedna glavna metro stanica).

Zabave radi, da napišemo i godine (prve) izgradnje i godišnji promet putnika.

1. Gare du Nord (1864) - 214 miliona putnika
2. Paris Saint-Lazare (1837) - 105 miliona putnika
3. Gare de Lyon (1849) - 101 milion putnika
4. Gare Montparnasse (1840) - 51 milion putnika
5. Gare de l'Est (1849) - 34 miliona putnika
6. Gare d'Austerlitz (1840) - 30 miliona putnika

7. Paris-Bercy (1977) - nisam siguran za broj putnika, no stanica je podignuta u cilju rasterećenja obližnje Gare de Lyon koja je dostigla gornju granicu putnika.



Ovih glavnih šest terminalnih stanica u Parizu godišnje opsluži preko pola milijarde putnika, a među stanicama sa više od 30 miliona putnika godišnje nalazi se i nekoliko stanica metroa i prigradskog hibridnog željezničkog saobraćaja. Ludilo.

Châtelet - Les Halles je najveći hub u Parizu (180 miliona putnika godišnje), i najveća stanica podzemne željeznice na svijetu.


Zanimljivo je, da je u Moskvi skoro u dlaku ista situacija, samo što tih glavnih (i terminalnih) stanica (vokzala) ima devet. I svi se zovu po pravcima iz kojih dolaze. Moskovski železnički sistem ima preko 70.000 zaposlenih

Glavni vokzali su na obodima prvog koljca, što mu dođe "krug dvojke", samo mnogo veći. Prečnik je u proseku oko 5 km vazdušne linije. To je centar centra grada Moskve, koju celu teoretski okružuje tzv. MKAD prečnika 35-40 km, ali se gradska naselja šire u nepregled i daleko van toga. Normalno je raditi u centru Moskve, a živeti u recimo Serpuhovu, koji je 150 km prave linije od Kremlja (80 od Tule!). Svi pravci sem međugradskih i međunarodnih opslužuju prvenstveno lokalne vozove, koji su osnov prevoza ogromnog broja ljudi unutar Mos. oblasti, a i dalje (npr. Tver je sam za sebe polumilionski grad i centar oblasti, ali se vozovi do njega smatraju lokalnim, delom Mos. sistema). Znači najčešća kombinacija: bus od mesta stanovanja do najbliže stanice voza negde u oblasti, zatim voz do glavnog vokzala, pa metro. Ili: bus do početnog terminala metroa (koji je na više mesta već probio MKAD).

Računa se da dnevno kroz grad Moskvu prođe bar 4-5 miliona ljudi sa mestom boravka van njega, a većina u nekom momentu bar overi voz.

Sličnost železničkih sistema Pariza i Moskve očigledno ukazuje na sličan prostorni princip širenja ovih megalopolisa. Koncentrični krugovi u nedogled oko centra svih centara (u Moskvi Crveni trg, u Parizu prvi okrug).
aureus aureus 00:51 19.01.2018

Re: Жао ми је

vcucko
Glavni vokzali su na obodima prvog koljca, što mu dođe "krug dvojke", samo mnogo veći. Prečnik je u proseku oko 5 km vazdušne linije. To je centar centra grada Moskve

Aaaa, ne bi to bilo baš tako da se Rusi ne razbacuju sa prostorom.
Ima i zatvorenih blokova u Moskvi, ali znatno manje nego u Parizu ili Londonu, a otvoreni gradski prostori su baš...otvoreni. Mislim da u Parizu nema trga koji svojom veličinom može parirati Crvenom trgu, a Pariz je pun trgova.


Нет, не может

Uh, sad sam vidio...vi u stvari imate pet prstenova i to završenih ili skoro završenih.
K'o kad bi neko oko Beograda dodao još tri prstena i onim poslednjim zakačio Novi Sad (A-108 u Moskvi).

Taj u Tuli bi bio šesti, ali nije potpun.
principessa_etrusca principessa_etrusca 04:51 19.01.2018

Re: Жао ми је

A koliko su one kilometara udaljene od centra grada?
I koliko je uopste precnik centra Pariza?

Ауреус је исцрпно објаснио париску ситуацију, а ја бих само нагласила да су рецимо Gare du Nord и Gare de l'Est веома близу једна другој (а ни Gare Saint-Lazare није далеко). Ниједна станица није непотребна и "вишак" зато што је у близини других.
aureus aureus 05:14 19.01.2018

Re: Жао ми је

principessa_etrusca
A koliko su one kilometara udaljene od centra grada?
I koliko je uopste precnik centra Pariza?

Ауреус је исцрпно објаснио париску ситуацију, а ја бих само нагласила да су рецимо Gare du Nord и Gare de l'Est веома близу једна другој (а ни Gare Saint-Lazare није далеко). Ниједна станица није непотребна и "вишак" зато што је у близини других.

O, ne samo da su blizu, nego imaju i stanicu metroa između, iako i same u sebi imaju metro. Tako, recimo, linijom 4 možeš iz Gare du Nord ići na Gare de l'Est, a onda, pravo prema centru. Istom linijom možeš izaći baš ovde - u ovaj hub o kojem sam pričao, a koji je zapravo dvojna ili trojna stanica metroa. Ono iza što liči na instalaciju je Kulturni centar Pompidu.



Nakon toga, takođe idući linijom 4, možeš izaći na ono ostrvce gdje je Notr Dam.
Jedna od stanica je i "Odeon", pa koga zanima pozorište, može i tu da izađe.

No, jedna od najsimpatičnijih stvari je što linija 4 takođe vodi i do stanice koje se zove Alezija (po mjestu u Burgundiji). Alezija je poznata svima koji su učili istoriju ili makar čitali "Asteriksa". Tu se desila bitka 52. godine pne. u kojoj je Cezar konačno dotukao prkosne Gale.
Evo kako je to predstavljeno u "Asteriksu". Galski vođa Vercingetoriks bacio je štit pred Cezarove noge, i čitava Galija je pala u ruke Rimljana.



Cezar je odskakutao u bolovima, ali su Gali morali da mu se pokore.
Ono što se desilo u stvarnosti, ako me sjećanje dobro služi, jeste to da su Rimljani odveli nesretnog Vercingetoriksa u Rim i on je tamo izgubio život.

EDIT. I jedna od južnih stanica, Gare Montparnasse je na metro-liniji 4. I tu može da se vidi kako je to sve zgodno. Tri od šest glavnih stanica željeznice zakačene su istom linijom metroa, koja opet puca po sred srijede Pariza, nudeći izlaze kod važnih objekata i naravski - ukrštajući se sa drugim linijama u određenim stanicama. Ne možeš da ne dođeš tamo gdje si krenuo. Ne-mo-žeš!
aureus aureus 06:15 19.01.2018

Re: Жао ми је

Evo. Sve je jasno.
Nemoj sad da bi se ko izgubio u Parizu.

vcucko vcucko 10:25 19.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
[
Aaaa, ne bi to bilo baš tako da se Rusi ne razbacuju sa prostorom.
Ima i zatvorenih blokova u Moskvi, ali znatno manje nego u Parizu ili Londonu, a otvoreni gradski prostori su baš...otvoreni. Mislim da u Parizu nema trga koji svojom veličinom može parirati Crvenom trgu, a Pariz je pun trgova.

Gde ima, tu i preliva
aureus aureus 10:34 19.01.2018

Re: Жао ми је

vcucko

Gde ima, tu i preliva

Izgleda da je tako.
Nego, je li MKAD cijelom dužinom ima pet traka po smjeru?
Kol'ko je ograničenje brzine?

vcucko vcucko 11:41 19.01.2018

Re: Жао ми је

aureus
vcucko

Gde ima, tu i preliva

Izgleda da je tako.
Nego, je li MKAD cijelom dužinom ima pet traka po smjeru?
Kol'ko je ograničenje brzine?


Uglavnom, ima mnogo petlji. Bem li ga, cca 110 km je krug.
Ograničenje stotka okruglo, van zone uključenja-isključenja.
aureus aureus 12:07 19.01.2018

Re: Жао ми је

vcucko

Uglavnom, ima mnogo petlji. Bem li ga, cca 110 km je krug.
Ograničenje stotka okruglo, van zone uključenja-isključenja.

Eh, gosn Vcucko, evo već 10 godina između Madrida i Barselone saobraća ultra-brzi voz koji na pojedinim dionicama ide preko 300 na sat. Distanca je 621 kilometar, a šest puta dnevno ide direktni voz, koji ne staje nigdje, pa se to rastojanje prevali za okruglo dva i po sata. Karta (turistička) u jednom smjeru košta oko 125-130 evra, a povratna je oko 20% jeftinija. Isti voz sa određenim stajanjima vozi oko tri sata, a karta je još jeftinija. Naravno, možeš ići i tradicionalnim vozom 5-7 ili više sati, uglavnom za još nižu kintu.

Ali 621 kilometar za 2,5-3,0 sata...Distanca kao od Niša do Budimpešte.
Odeš na utakmicu i ako se igra ranije, možeš isto veče da se vratiš. Divota. Čak se i ne umoriš puno.
vcucko vcucko 12:27 19.01.2018

Re: Жао ми је

aureus


Ali 621 kilometar za 2,5-3,0 sata...Distanca kao od Niša do Budimpešte.
Odeš na utakmicu i ako se igra ranije, možeš isto veče da se vratiš. Divota. Čak se i ne umoriš puno.

Sapsan ide Moskva - Piter (635 km) za tri i po sata, to je prosek oko 180 na sat. Bolje nego avion (transfer do i od aerodroma, čekiranje, preuzimanje bagaža, ovo-ono...). Cena od 40 jura (ekonomska klasa).
aureus aureus 12:41 19.01.2018

Re: Жао ми је

vcucko

Sapsan ide Moskva - Piter (635 km) za tri i po sata, to je prosek oko 180 na sat. Bolje nego avion

Apsolutno.
Cena od 40 jura (ekonomska klasa).

Fino. I u Rusiji su koliko znam vozovi dosta važni, a moskovski metro još uvijek privlači fotografe.







Još slika.
tyson tyson 12:51 19.01.2018

Re: Жао ми је

Sapsan ide Moskva - Piter (635 km) za tri i po sata

Čija je to pamet bila, Simens...?


vcucko vcucko 13:02 19.01.2018

Re: Жао ми је

tyson
Sapsan ide Moskva - Piter (635 km) za tri i po sata

Čija je to pamet bila, Simens...?



Siemens Velaro. Im Deutschland hergestellt
aureus aureus 19:50 19.01.2018

Re: Жао ми је

Španija i Francuska su takođe povezane brzom željeznicom.

Evo kako i kuda, a takođe i ko (Renfe i SNCF).



Barselona - Pariz, bar dva puta dnevno. Stiže se za 6 časova i 19 minuta.
Najkraća relacija autom je oko 1040 kilometara, a Guglo kaže da ako voziš 112 km na sat, ne staješ nigdje i ne odmaraš - stižeš za 9 časova i 14 minuta. Pri brzini od 100 km na sat, stižeš za 10 i po sati.

Sad su u januaru karte 100-200 evra (u jednom smjeru), ali u pojedinim danima februara i marta ima ih za 40-50 evra.
Upada u oči i mnogo manje zagađenje emisijom CO2 u odnosu na auto i avio-saobraćaj.



Uglavnom, nije baš slučajno što u ovim zemljama ljudi toliko vole vozove. Brzi su, udobni, voze do centara gradova (ili skoro do centara), a pojedinca prevoz manje košta nego kad sam ide autom. Francuska, Italija i Španija imaju valjda najskuplje putarine u Evropi, a za autoputeve neki prosjek za EUR/100km je ovakav: Francuska - 8,0, Italija - 8,5, Španija - 9,0 (a napravili su silesiju autoputeva), plus što se plaćaju neki tuneli i mostovi.

Kad se već igramo, da napravimo i malu računicu za relaciju Barselona - Pariz.

1040 km.
Putarina (8,5 EUR u prosjeku na 100 km) - 88 EUR
Gorivo (1,5 EUR po litru, uzmimo 8l/100 km, ko troši manje bravo mu ga) - 124 EUR.

Ne krećite bez 200 evra po smjeru.
Ne morate, naravno, autoputem, a ne morate ni da vozite bembaru.
dragosevacsutra dragosevacsutra 23:32 19.01.2018

Re: Жао ми је

duplo
dragosevacsutra dragosevacsutra 23:32 19.01.2018

Re: Жао ми је

Izgleda da je tako.
Nego, je li MKAD cijelom dužinom ima pet traka po smjeru?
Kol'ko je ograničenje brzine?


ziveo sam u rusiji nesto vise od dve godine, 'poltora goda' na kavkazu i posle nesto vise od osam meseci u moskvi. jednom sam silom prilika napravio takvu kombinaciju da sam ja sleteo na domodedovo u neko rano popodne, uzeo rentacar i zapalio do seremtjeva po zenu koja je sletala par sati posle mene. sa seremetjeva desno, pa opet na mkad do... domodedova, sad da pokupim prijatelje iz svajcarske koji tu slecu negde oko devet cini mi se ... da bi na kraju kutuzovim zapalio do tek renovirane ukraine gde su oni odseli, stigli negde oko dvojke posle ponoci, a guzva na kutuzovu kao u tri popodne, renovirali par traka, hiljade kamiona i bagera u nocnoj akciji...

to mi je bila prva voznja u moskvi, i prvo pa musko... ne verujem da bas cesto neko obidje ceo mkad za jedno popodne pa na nocnu voznju kutuzovim

vcucko - koliko kapiram, ti si u moskvi? moram da priznam da mi zaista nedostaje.
narcis narcis 00:05 20.01.2018

Re: Жао ми је

vcucko - koliko kapiram, ti si u moskvi?


pa ne mogu da verujen, komunizam,putim ovoono

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana